Buna hvarskih puana

Puani su diskriminirani, ak i odredbama komunalnih statuta, po kojima su svi puani

zli a plemii dobri. Pored ostalih uzroka, takva je pravna diskriminacija dovela do
hvarske bune. Neposredan povod bilo je nasilno i neovjeno postupanje nekih mladih
plemia prema puanima, osobito silovanje njihovih djevojaka. Ustanak, kojemu je na
elu Matij Ivani, zahvaa itav otok, a naoruani puani odmah se poinju osveivati
plemiima
Mletaka vlada postavljala je svoje plemie za knezove u dalmatinskim komunama,
oduzimajui im najvaniju povlasticu prijanje autonomije, ali su plemika vijea i pod
njezinom upravom zadrali veliku vlast u lokalnoj samoupravi. Zbog njihove odluujue
uloge u zakonodavstvu i komunalnim slubama puani jo u 15. stoljeu formiraju puke
skuptine (kongrege), u kojima zahtijevaju slubeno prihvaanje svojih zakljuaka, neke
komunalne slube i pravo na kontrolu odluka plemikih vijea. Odbijanje tih zahtjeva bio je
glavni uzrok nezadovoljstva puana i estih sukoba s plemiima.
Drugi je uzrok bio bahato ponaanje plemia prema puanskim enama i djevojkama, to je
izazivalo nepodnoljivu mrnju puana. Plemii su ih jasno prezirali i davali im na znanje da
su nia vrsta ljudi, njihovi podlonici i sluge. Trei uzrok objanjava se tenjom obogaenih
puana da se izjednae s plemiima i postanu lanovima velikih vijea. Kad nisu uspjeli
otkloniti nijedan od navedenih uzroka, dizali su bune od kojih je najpoznatija ona Matija
Ivania od 1510. do 1514. godine.

Plemika oligarhija
Da bi osigurali vlast u lokalnoj samoupravi, plemii u komunalnim statutima utvruju neke
pravne norme feudalnog sustava u kontinentalnom zaleu. U vrijeme donoenje hvarskoga
statuta (1331.) Veliko vijee ve ine samo plemii, koji 1334. odluuju da u njemu mogu biti
birani samo oni kojima su oevi i djedovi bili lanovi. Tako ozakonjena plemika oligarhija
proglaava upravu komunom bojom misijom ostvarivanja pravice (iustutua). ak i kaznene
odredbe statuta diskriminiraju puane.
Rukovodei se srednjovjekovnom idejom o odreenim tipovima loeg ponaanja, koji su ei
u niim drutvenim slojevima, sastavljai statuta pisali su kaznene odredbe. Pri tome polaze
od ukorijenjena shvaanja da je devijantno ponaanje puana uvjetovano tekim drutvenim
poloajem, siromatvom, primitivnou i sklonostima instinktivnom reagiranju. Budui da
plemii takvo ponaanje smatraju tetnim i opasnim za odravanje svoje vlasti proglaavaju
ga kaznenim djelima.
Na taj nain proglauju kaznenim djelima itav niz tipova ponaanja puana izraavajui
spomenutu srednjovjekovnu ideju po kojoj se zakoni ne piu za dobre ljude, jer bi oni inae
postupali po zakonskim propisima, nego za zle koji se jedino prijetnjama i kaznama
predvienih zakonom mogu odvratiti od zla. To ujedno ukazuje i na poimanje da su svi puani
zli, a plemii dobri. Takva pravna diskriminacija, pored ostalih uzroka, dovela je do hvarske
bune.

Naoruani puani

Neposredan povod buni bilo je nasilno i neovjeno postupanje nekih mladih plemia prema
puanima, osobito silovnje njihovih djevojaka. Ustanak je zahvatio itav otok Hvar, a
naoruani puani odmah su se poeli osveivati plemiima. Na elo pobunjenika doao je
Matij Ivani, lan imune puanske obitelji, kojega su nazvali vojvoda Janko prema
Sibinjaninu Janku iz narodnih epskih pjesama, zapravo erdeljskom vojvodi Janosu Hunyadiju,
istaknutom borcu protiv Turaka i ocu kralja Matije Korvina. Ivani je s naoruanim puanima,
meu kojima su prevladavali teaci, prodro u grad Hvar i zajedno s mjesnim pobunjenicima
napadao plemie, neke pogubio i spalio njihove kue, ostale zatvorio, a od hvarskoga kneza
zatraio ravnopravnost svih stalea u snoenju tereta.
Poto je pod zapovjednitvom prikupio 2000 naoruanih ljudi i opremio 30 laa za kruenje
oko otoka i sprjeavanje bjeanja plemia u Veneciju, zagospodario je otokom. U drugoj
godini ustanka uputio je molbu mletakoj vladi da odobri saziv Generalnog vijea svih stalea
u gradu Hvaru radi osnivanja pravednije uprave od prethodne. Molba sadri 22 potpisa s
punim imenima i naznaku da njihove elje potvruje jo 60 uglednih puana. Istodobno
potpisnici optuuju izbjegle plemie za sva nasilja i opaine zbog kojih su se pobunili i trae
da se kazne.

Krvava odmazda
U poetku se u tom sukobu mletaka vlada dri prividno neutralno pokuavajui izmiriti
puane s vlastelom, radi ega u Veneciju poziva i jedne i druge. Budui da u tome ne uspijeva,
a hvarska buna ostavlja snaan dojam u cijeloj Dalmaciji i prijeti da se proiri, odluuje
energino djelovati na njezinu smirivanju i u Hvar alje providura Zuana Navajera. Nema
podataka kako je on obavio zadau, ali su se 1511. puani umirili. No, potkraj iste godine
izbijaju nemiri u cijeloj Dalmaciji pa mletaka vlada 1512. alje novog providura Sebastijana
Justiniana. Slavohlepni i okrutni providur pokuava grubom silom slomiti otpor hvarskih
ustanika, terorizira ih i zatvara, 69 je osudio na progonstvo, a obeao je 400 dukata onome tko
uhvati Matija Ivania. Tako jo vie pogorava situaciju pa zbog toga gubi providursku
slubu.
Na vijest o ponovnom napadu puana na grad Hvar i pokolj plemia Venecija alje 15 ratnih
galija pod zapovjednitvom providura Capelle. Nakon dolaska na otok, on do listopada 1514.
potapa sve naoruane lae ustanika te na zapovjednikoj galiji vjea 19 kolovoa bune, a
desetorici odsijeca po jednu ruku i vadi po jedno oko. Tako je hvarska buna uguena u krvi.
Matij Ivani uspijeva napustiti otok i povui se u Krajinu, odakle prelazi u Italiju, u grad
Vieste, gdje se posljednji put spominje 1519. godine.