Professional Documents
Culture Documents
"Od Spahe Do Alije", Sakib Djulabic, Sarajevo 1994.
"Od Spahe Do Alije", Sakib Djulabic, Sarajevo 1994.
SAKIB DULABIC
- qlovni urednik
DZE'MALUDIN LATIC
redokciio
SELIM ARNAUT
NUSRET enNenn .
HADZEM HADAREVIC
ENIS
KARTC .
TATIC
NEDZAD
uled
NEDZAD
ik
LATIC
OID SPAITE
DO ALIJE
biblioteko
D E TNIT{N A T T C A
CIP
- Kotolooizociio u oublikociii
Soro jevo
UDK 3231129749V51
329149A514
ouLnad, sokib
Od
Spohe
Liilion, 1994.
KORJENT I BUDUCNOST
SAVREMENIH
MUSLIMANA
SADRZAJ
I. KORJENI
BLTDUCNOST SAVREMENIH
MLTSLIMAN+ /9
A) SLAVENSKI KONTEKST /9
1.
/31
/41
/41
4. Muslimanske zablude
TAKTIKA /55
a) VELII{OSRPSKA
RAZJEDINJENJA /86
c) BORBA PROTIV STAITJINIZMA U TITOVOJ
JUGOSLAVIJI /88
mjeri
4. Bosna kao
1.
1. Sudjelovanje
ZA BOSNU /66
1. FaSizam na vratima, srpsko-hrvatska podjela BiH
na banovine /67
c) SPAHINA BORBA
,,Agrokomerc< /104
/69
I]OSN,IACIMA /74
A)
VII]I,IKOSRPSKA
ALI I OPCEKRIZARSKN
FASIS'I-ICKA
POSASI'/74
1.
Ilosna
2. >Mladi Muslimani<
/111
i li*njaci u evropskom
konterkstr"r ,/75
/77
/109
a)
4.
D VJEENA
1.
VRELA TRADICIJE
Nadahnuie islamom /11b
/115
/120
A)
/132
a) SLAVENSKI KONTEi{ST
/137
Naziv Musliman, kao nacionalna opredijeljenost, promovirtrn je u Ustavnoj odredbi s popisom stanovnistva na tlu SFRJ
iz 1971. godine. Muslimani, odnosno SveboSnjacki sabor, Sto je
odrZan 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, prihvatio je
historijski naziv BoSnjak, pod kojim se podrazumijevaju sta-
BOSNE
HERCEGOVIT{E /140
BOSNE
HERCEGOVINE
ZA SAVREMENU
SVJETSKU
CIVILIZACIJIJ /146
a) ENTNTOT<O-USTASKI
1.
Grad simbol
/147
olruhvatila teritorije danaSnje Bosne i Hercegovine i SandZakrr. U knjizi radenoj do tog Sabora zadri,an je naziv Muslirrlrn, koji redovno oznalava nacionalnu pripadnost BoSnjaka
l,c ga,
/153
i podrazumijevati.
IloSnjacka kultura, primarno odredena islamom, ima sacuvirne slavenske korjene i jezik, razvojni put u prihvatanju islam-
i kulturnih
/158
zjlsnila ta
I<u11ura,
uz identitet
Historija i jezik nedvojbeno upucuju da su BoSnjaci muslimani Slaveni. U V i VL stoliecu preseljavali su se iz Zakatpatja na Balkan i Podunavlje. Stoljecima prije toga, ti krajevi su
se nalazili u okviru velikog Rimskog Carstva. Prije dolaska
Slavena, Rimska Imperija podijelila se na istocnu, sa sjediStem u Carigradu, i zapadnu, sa sjedistem u Rimu. Pocetkom
nove ere stanovnici te imperije primili su monoteisticku hriScansku religiju. Ona se izdiferencirala u posebne dvije relipravoslavnu, a na zapadtt
gije, na istoku
katolicku' Kada
carigradsko (bi-
zantsko) carstvo, bilo je u postepenom propadanju i medusobnom vjerskom suparniStvu, tumaceci razlicito propise hriSianskog ucenja.
Genetski zdrava plemena juZnih Slavena uspjela su da dijelom asimiliraju a dijelom potisnu ilirska plemena prema jugozapadnom Jadranu (danaSnji Albanci), a tracanska prema sjevernoj Grikoj. Zatzeli su sadaSnji dio Ralkana od Crnog do
Jadranskog mora i znalan dio Podunavlja. Prihvatili su postepeno tekovine rimske i bizantske kulture, sacuvali svoj jezik,
plemenska uredenja sa organizacijom na kneZevine, banovine
i kral.ievstva. Upornrl su se borili da u)uvttju svttic obiCaje i
to
ili
tvrdi Salih
H.
Alic. Sirilo
Musljmani
,
()r)avezno
oooaJu: areyhi' s-selam {skraieno: a.s.), sl0 znaci: mir neka
jo s njlm.
lt
(Mojsije), kao
i Isa a.s.(Isus) -
vijedali svi drugi BoZiji poslanici. Islam priznaie sve poslanike od Adema a.s. (Adama) kao BoZije poslanike koji su upucivali ljude na jedinost BoZiju i uzoran ovozemaljski Zivot, s tim
da je Muhammed postjednji BoZiji poslanik, kako je Bog odlu-
dinjene u Kurhnu.
ne
snih, rasnih
l2
zemlji, Allah
dZelle Sanuhu
(u
daljnjem tekstu:dZ. S.)je dao slobodu u razmisljanju i odlucivanju: ,,Da je Allah htio, mi se ne bi Njemu ravnim smatrali.u
>Da On hoce, svima bi pravi put ukazao.o >Istina dolazi od
Gospodara vaSeg, pa ko hoce - neka vjeruje, a ko hoce neka ne
vjeruje<. oMi mu na pravi put ukazujemo, a njegovo je da li ie
zahvalan ili ili nezahvalan bitiu itd. Covjeku je ostavljena mogucnost i da zaluta. Ali, nikome nije naredeno d.a zalula.
Takvu slobodu ima ljudski razum koji mu je Bog udahnuo:
uiovjece, dobro koje te stigne - od Boga je, a zlo koje te zadesi
od tebe je.< Odbacujuii okamenjeni dogmatizam kroz zivo_
tvornost koja je stalno usmjerena na stvaralacku buduinost,
svega;
zemlji pripada Boguu ukazuje da iovjek, kao BoZiji zastupnik na Zemlji, upravlja
t3
posjedom
donosi politicke
ekonomske odluke,
one
iz
na porijeklo, rasnu, nacionalnu i stalesku pripadnost. Iskljucuje despotizam jednog covjeka, jedne partije, jedne klase i
svaki vid staticke demokracije. Svi ilanovi zajednice sudjeluju u njenom upravljanju. Mora biti neotudiva od naroda. Takvi
principi, po islamu, treba da se primijene u svim novim buducim uslovima. Sva danaSnja i buduca upravljanja u politickom, ekonomskom
i stva-
kod Isaa (Isusa). Ta zajednica je rjeSavala sve druStvene probleme (politiike sa vojnim, ekonomske i znanstvene), u prvo
vrijeme u Medini, a zalim i na preteZnom dijelu Arabijskog
poluotoka islamiziranog za vrijeme Muhammedova Zivota. Temelji te zajednice imali su takav osnov da je vec u prvih deset
godina poslije Muhammedove smrti napravljen takav vojni po-
dvig koji se ne pamti u historiji. On prevazilazi podvige Hanibala, Aleksandra Velikog, l{apoleona i drugih.
iz Kurhna govore o pravnim propisima, Serijatu. Radi se o malom broju propisa sa neznatnim brojem sankcija.
Kurhn sadrZi 6.236 ajeta. Samo 228 ajeta, ili 3o/o bavi se pravnim propisima. Na probleme kazni otpada 0,0bo/o ajeta. Gubi se
iz vida da kazne bitno ovise od ukupnih druStvenih odnosa
koji ih nameiu. Zadatak liudi je da iz Kurhnu pronadu sredstva kako da se postignu ti ciljevi a da se vodi racuna o historijskim promjenama.
Cesto se govori o kazni odsjecanja ruke za kradu a ne ukazuje se da covjek, ako je gladan, ta kazna se ne okrece prema
kradljivcu nego onome koji ga je doveo u takve druStvene uslove. O tome postoje mnogi primjeri iz Muhammedova vremena,
a ono Sto je on radio i odobravao Muslimanima sluZi kao uzor-
no
ralackom radu zasnovanom na stalnim novim naucnim dostignucima. Kroz sva politicka, ekonomska i kulturna zbivanja svaki clan zajednice je obavezan da se brine o sebi i dru-
gim clanovima zajednice. Sve odluke zajednice se usmjeravaju u tom pravcu. Islam u licnom i javnom Livotu traZi da se ne
odbacuju
ne ignoriraju
14
Objave
Ako druStvo primjenjuje zekjal, iskljucuje se potreba da neko krade. U Kurhnu je jasno odredeno da, kad zavlada druStvena pravda, slijede sankcije za prekrSitelje propisa takve
pravde. NajsiromaSniji bi
sku civilizaciju. Djelotvornost zekjata vidimo u usponu arapskih halifata i imperiji'luraka. Slican ekonomski uspon doZivjele su
Ti prekrSi-
hadi:), ta-
te im daje
univerzalnu rlimenziju. Savremenici smo dogadanja da se demokratsko druStvo izgraduje na tim pravima i povezuje sa
l6
1lam
Islamska civilizacija zasniva se na Kurhnu, kodeksu BoZijih uputa datih svim ljudima za sve buduce generacije, da im
ukaLe kroz slobodna umna savremena razmiSljanja na opia
17
vrtovi raznovrsnog voia i povrca koje dospijeva u sva godikraj na prostoru od Indije i Kine do Spanije. Tada su mnogi
novi proizvodi stizali u Evropu preko Spanije. Godisnj e Letve
poljoprivrednih proizvoda se povecavaju. Sve vrste Litarica,
ri\e, lana, pamuka. vune. svile. voca i pdvrca, stoke i stocnih
proizvoda, stvarale su opite bogatstvo Livota u obnovljenim i
granatom zanatstvu u proizvodnji cilima, svilenih, pamucnih, vunenih tkanina i koZe, odjevnih predmeta izradenih od
tih tkanina, papira, stakla, zlata, srebra i draguljarstva. Po-
drugi
red i danas cijenjenih orijentalnih zanata, razvljalo se i usluLno zanatstvo, a posebno oruda za proizvodnju. izgradnji i
uredenju gradova poklanjala se posebna palnja sa urbanom
i bogatom proizvodnjom.
kineske proiizvode jer su bili islamizirani i
sjeverni predjeli Kine. Putni pravci od Kine do Spanije bili su
razgranati sa saraj hanovima (prenoiiStima). Luke Bagdada,
ko-azijskim zemljama nego i u evropskim. Bogatstva stvarana u ekonomiji usmjeravana su na intelektualna saznanja.
Obuhvacena je baStina svih starijih kultura i prevedena prvenstveno na arapski jezik. Proizvodnja papira i otvaranje biblioteka u svim mjestima bile su osnov masovrrom radu na saznanjima iz svih nauinih podrucja Sto su hiljadama godina
stvarali Heleni, Asirci, Egipiani, Rimljani, Indijci, Kinezi i
drugi narodi Azije, Evrope i Afrike. Tako je islamski svijet
doSao do otkrica naucnih ostvarenja svjetskih civilizacija. Prilagodio ih je svom naeinu miSljenja i svojim specificnim potrebama. Ujedno je tako saeuvana od propasti svjetska kul-
mediteranskim otocima te na obalama Indijskog okeana razvile su veliku riiecnu i pomorsku trgovinu.
turna baStina.
Na osnovu takvih sveobuhvatnih saznanja iz svjetske civilizacijerazvljalo se i originalno arapsko stvaralaStvo podsticano steienim materijalnim bogatstvom. DanaSnja medicinska
nauka mnogo duguje ranim islamskim znanstvenicima. Dali
su joj profesionalan zna(,aj i ugled. Prvi u svijetu su organizi-
IB
t9
rali
apoteke
i su preventivno lijecenje. U medicinskoj nauci se isticu Alijj-ulTaberi, Er-Razi,Ibn Sina i drugi. Njihove
slike i radovi i danas se nalaze na svjetskim univerzitetima.
Kada su osvojili zemlje istocnog Mediterana (,plodni polumjesec(, kako jenazvan), Arapi su doSli do sacuvanog djela helen-
se
biblioteke. Forsiral
isticali El-DLahiz, El-Hemezani, Es-Seabibi El-Hariri, BediuzZeman, El-Isfahani, Ibn Haldun, Hezai Hefsani (price iz >tr1iliade i jedne noiid. U poeziji se isticu Ebu Nuvas, Eb-ul-Atahi,
llbu Temmam, biser arapske poezije, i El-Buhtuzi.
Knjiga je u tom bogatstvu postala sastavni dio Zivota, a
l<njiZnice odrazbogatstva u licnom i javnom vlasniStvu. Ubrza-
knjiga.
Biblioteke su otvarane po svim krajevima islamske drzave.
Bogatstvo svakog covjeka
svakog mjesta
i grada cijenilo
se
smrti tek tada otkrlla njegova laboratorija u kojoj su pronadene znante gromade zlata. iuveni su bili kemiiari: ElTugrai,
arhitekture raznovrsnih stilova koje ocrtavaju ljepotu i bogatstvo duha graditelja tog vremena.
20
prema broju
i kipar-
21
instrumentima.
Azije plemenito groZde, ri?u, kajsije, breskve, narance, Seiernu trsku, pamuk, Safran, zatim preradevine koZne industrije.
Preko luke u Sevilji Evropa je ostvarila ono Sto nije mogla na
evropskom trZiStu. Evropski mislioci su stoljecima kasnije kroz
i raznovrsnoj obradi
nas postojece
da_
i najnaseljeniia
zem_
22
23
bi se taj cilj ostvario, iskrjuiili su narod izvrasti, eksploatacijom obezbijedili sebi parazitski zivot za koji su trosili
i sredstva za daljnji naucni razvoj. Strategija je bila da cilj opravda_
va sva sredstva. pored raznih obmana, iSlo se pred narod
sa
tvrnjom da je to Bog odredio. Iza takvog stava laZni dogmati_
ih parazita
24
i njegovu civilizaci-
sje-
vernu Kinu.
25
ZaobiSli su Carigrad
hovom uredenju.
26
Kaspijskog jezera.
jctske arhitekture.
27
kurhnske odredbe i pokazao toleranciju islama. Franjevacl<im katolickim sveienicima potpisao je u Travniku i predao
naredbu ciji se original i danas cuva u Franjevackom samo_
se
kada budu dovodili ljude u moje plemenite zemlje. U uzvisenosti svoje milosti ja polaZem zakletvu i kunem se Onim koji je
stvorio
28
29
moguiili rasisticko, klasno, nacisticko i vjersko ludilo, da demokraticnost islama nije zaStitila ljudska prava svakom pojedincu ili grupaciji ljudskog roda bez obzira na rasnu, staleSku, nacionalnu
i vjersku pripadnost.
CIVILIZACIJI
vjeru koju je
su u potpunosti ili djelimicno odbacivali katolicku i pravoslavnu religiju. To su razne hrisianske i druge sekte, a preteZno bogumili.
1.
XIX.
i bugarskim
narodom. Rijetko je koji narod u srednjem i novom
vijeku
ispoljio takvu odbrambenu upornost i sposobnost da
iuva svoi
narodni identitet kao BoSnjaci.
Turci su sve vrijeme duge vladavine Bosnom, Hercegovinom
i SandZakom, izdvajall u posebnu administrativno_upravnu
pokrajinu - Bosanski vilajet u granicama ranije
bosanske
driave. Bosanski veziri bili su carski zastupnici direktno
potcinjeni sultanu.
2. iuvanje svoga tla, zataganje za autonomiju
iinlenica je da su Turci u BoSnjacima, a posebno u boSnjac_
kom plemstvu imali i neke oslonce u vlasti uz drzavneobave_
ze koje nisu naturari nemuslimanima. osnovna
obaveza
Bogumili Balkana i Podunavlja prihvatili su tekovine islamske civilizacije. Tu su Turci odigrali transmisionu ulogu. Islamizirani bogumili izgradivali su i svoju etniiku pripadnost u
odnosu na Slavene katolicke i pravoslavne vjere. Ta posebnost
je bila toliko uocljiva na Zivotnom putu islamiziranlh bogumi-
30
3t
bila
asimiliraju. To se vidi izmedu ostalog po joS oiuvanim zdanjima arhitekttre iz tog doba, kao i mnogobrojnih vakufa (Sokolovii, Cuprilii, Focak, Kukavica, Gazi Husrev-beg i mnogi drugi). Uzmimo na primjer monumentalne gradevine trZnice, biblioteke, javna kupatila, vodovode, restorane za sirotinju i hanove, bogatstva neprocijenjene vrijednosti koje je Sarajevu ostavio BoSnjak Gazi Husrev-beg. Bezbroj takvih vakufa ukraSavaju i koriste gotovo sva mjesta gdje su Zivjeli ili Zive Muslimani iako su u ovom i proSlom stoljeiu uniStavani najceSie i
namjerno. Nije se vodilo racuna kod uniStavanja da je to kultura i bogata ostavStina Slavena Muslimana, a ne Turaka.
iesto se islo na unistavanje jer ima islamska obiljeZja. Na tom
su pokazana genocidna iZivljavanja srpskih, crnogorskih i
svih drugih Sovinista.
Bez obzira na pripadniStvo istoj vjeri, BoSnjaci su ponekad
otvoreno tretirali Turke svojim okupatorima. Uporno su branili interese svog kraja i svog naroda. Pri tome su Stitili i interese svojih komSija drugih vjera. Turcima i njihovim sultanima su zadavali daleko veie glavobolje i otpore nego drugi
narodi Carstva. Zbog toga su rijetko kojeg BoSnjaka postavljali na verziske poloZaje u Bosanskom vilajetu. Slali su vezire
iz drugih krajeva pa i islamizirane hrisiane, kao Sto je slucaj
32
v rr
davanje za_
11rlo.
Po njegovoj odluci
33
iirilice.
U doba uspona turske vlasti postojao je otpor Bosanskih
Muslimana Sto im je Porta nametala doSljake za vezire, do_
glavnike i policajce. Narod ih je zvao >turkuSama< i suprot_
stavljao se njihovim odlukama. Tako, u periodu od lZ4Z. do
godine, prema turskim historijskim izvorima, za fih de_
set godina gotovo da nije ni bilo turske vladavine usljed opie
pobune stanovnistva. Mijenjano je pet vezira da uguSe pobu1756.
34
Za vrijeme vladavine Turaka u Bosni, Hercegovini i SanrlZtrku, ekonomski odnosi u poljopriVredi i stocarstvu nisu se
puno mijenjali. \.biina stanovnika bavila se
tim zanimanjem.
Modutim, ubrzo po okupaciji stvaraju se varoSice, gradiii, a
poslije i veii gradovi. Vecina tog stanovnistva bavila se zanatslvom i trgovinom. Razvijalo se pod uticajem orijentalnog zarrirtstva i uzelo je vrlo Siroke razmiere.
Zanatstvoje bilo udruZeno u esnafe radi zaStite proizvodnje.
tl veiim gradovima bili su podijeljeni i rasporedeni u zasebne
rrlice. Posebno se razvilo zanatstvo koje je izradivalo luksuzne
;rredmete od zlata, srebra, keramike
sl.
'lrgovina je imala pun zamah. Trgovalo se po svim prostolirna velikog Turskog Carstva te Dubrovnikom, Splitom, Veneci.jom i drugim mjestima. U veiim gradovima razvijala su se
lr1iSta nazvana carSija. Na prometnim putevima podizana su
prenoiiSta (hanovi).
Itrlni i maurski stilovi. Stambena arhitektura i kultura stanovanja Muslimane je u potpunostl udaljila od njihovih komsija.
t lredenje i higijena stanova predstavlja i danas vecu udobnost
od savremenih stanova.
3. Otpor turskoj asimilaciji
35
razvoj nauke
jela.
sa stvaralaStvom.
Nastao je period postepenog opadanja turske imperije. Taj
period je trajao oko stotinu godina. Sa njim je Carevina gubila
periferne dijelove dok nije doSlo i do Bosanskog vilajeta. U tom
periodu doSaoje do punog izrataja otpor BoSnjaka da se izbo_
ali su primjenjivane
odredbe
iz
propisa
za halifu, sultana
sl.
za nosioce vlasti,
36
37
sku vjeru
posebnost.
Za sve vrljeme turske vladavine BoSnjaci su cuvali svoj prostor, jezik i kulturnu posebnost. Ta posebnost ih je vei u XVI.
st. ucinila narodom izdvojenih od nemuslimanskih Slavena sa
kojima i danas Zive. Imali su najvecu opasnost od turske asimilacije narocito u posljednjem vijeku turske vladavine. Tada
je Turska bila u trzalima anarhicnosti. Ispoljavala je borbenu
teZnju da od jedinstvenog milleta islamske vjere asimilira
BoSnjake da bi joj
i dizali ustan-
38
vodimo onaj iz 1z3z- koji je namjerno prikrivala oficijelna historija. Tada je Turska bila angaLirana u brojnim ratovima.
Imala je u Bosanskom vilajetu samo 3.000 vojnika i odluiila
rla Austro-Ugarskoj prepusti Bosnu, jer je navalila sa ietiri
strane. Medutim, BoSnjaci su sproveli takvu mobilizaciju od
39
IN'|ERESA U BOSNI
Grcka. Najperi_
Hercegovina.
i dru_
40
41
1.
olitika
Zainteresiranost za Balkan povecala se krajem XIX. st. Njemacka je nastojala da preko AustreUgarske i Balkana ostva-
ri
je trallla da
1878.
se revidira
vina biie okupirane i administrirane od strane AustreUgarske.o Turska je bila prisiljena prihvatiti takvu odluku. Austro-Ugarska se saglasila da i dalje priznaje suverena prava
sultanu na tim podrucjima.
Ministar unutraSnjih p oslova AustreUgarske AndraSi tvrdio
je na Berlinskom kongresu da ie snage njegove zemlje za pet
danabrzo i lahko sa ietom vojnika i muzikom na celu uSetati
u Bosnu i Hercegovinu. Medutim, Muslimani Bosne i Hercegovine pruZili su oruzani otpor. To je bio cetveromjesecni ustanak cijelog boSnjaikog naroda. On se digao protiv jedne od
najnaoruZanijih svjetskih sila, koja se godlnama pripremala
za upad u Bosnu i Hercegovinu. Turci se nisu saglaSavali sa
otporom, jer su upravu ustupili novom okupatoru.
2. Otpor BoSnjaka ulasku austrijskih vojnika
Sav teret ustanka pao je na boSnjacki narod. On ga je pri-
42
sve
Zena
okupaciju,
ske vjere
ih on i plaia.
Osnov politike je bio da usmjeri nacionalna opredjeljenja
pra_
voslavnih, katolika i Muslimana na medusobne nespor
azume
i sukobe uglavnom na vjerskim razlikama. Ekonomski
intere_
43
se
politike. Napravljen je u centralnom prometnom dijelu Sarajeva naiveii voini logor na Balkanu. Medu prvim objektima nicale su po cijeloj >Pokrajini< Zandarmerijske i policijske stanice sa zatvorima, vojni logori po gradovlma, a utvrdenja prema
Srbiji
Crnoj Gori.
3. Problem
privrede, agrara
vakufa
streUgarskoj za_
snivalo se na obuzdavanju politickih sloboda, a razvoj eko_
rromskih odnosa usmjeren je u dva pravca. U jednom pravcu
'r,adrZavali su se i cuvali raniji feudalni odnosi, koji su kocili
cl<onomski i druStveni progres, a u drugom pravcu forsirao se
prodor evropskog i vlastitog kapitala. U stvari, to je bila feu_
rlalnekapitalisticka drZava. Takvo uredenje imalo je odraza
na druStvene odnose. Oni su produbljivali i zaoStravali vjer_
ske i nacionalne sukobe. To je iSlo u prilog zvanicnom politicli.om opredjeljenju Austro-Ugarske po principu >>zavadi pa vla_
e u Au
izmedu veleposjednika
44
45
daj!<
Irrrrcegovacka naroda. Uz to, muslimanske mase bile su poscbno pogodene Sto se Skolovanje nije usmjerilo prema islam-
interesa
isturali su ugroZenost islamske vjere. Takvo dogmatsko i uskosebiino tumacenje islama je djelomiino uspijevalo kod muslimanskih masa. Mase su vjerski dogmatici vec ranije, u doba
opadanja turske vladavine, udaljili od stvaralackog progresa
izvorne nauke islama. Udaljili su ih od koriStenja novih nauinih dostignuia. Udaljavali su ih od idztihada (samostalnog
promiSljanja stvarnosti i njezinog uskladivanja sa propisima
islama), osnovne dimenzije islama. To dogmatsko iskrivljeno
tumacenie izvornog islama u poietku XX. st. zaboravilo je da
su Arapi prije trinaest stoljeca sruSili parazitski feudalizam
ljoradnjom
4b
organizacija Skolovanja Muslimana. fo je odgovaralo kratkovidim interesima begovata, koji je uspijevao da predvodi te
Ekstremizam bega feudalca iskazivao se u neradu, bezlrriZnosti prema Zivotu drugih ljudi, na eksploataciji i bogar:cnju na toj osnovi. To ga je uvlacilo u strasti razvratnog
rrrase.
ci.
47
koju su ttZivali od
kr,bez prijevoda,
izKurhna.
i u vjerskoj nauci
pa su skucenim obrazlaganjem obavljali svoju nastavnicku
duZnost. Uz to su bili slabo plaieni pa im je to bilo sporedno
zanimanje. Okupator je tolerirao takvo osnovno Skolovanje te
se pravdao da ne povrijedi vjerska osjecanja BoSnjaka. Time
se pravdao
i za daljnje
stjecanja no-
Sire
Muslimana u Saboru! Dogmaticari islamske vjere prodirali su i prije nove okupacije tako da je vladao
l<onzervativizam i u organizaciji Skola, nastavnim predmeti-
i pohadanju Skola. To je bila borba protiv savremenog stvaralaStva, borba koja je uglavnom
rna, osposobljavanju ucitelja
upropastila moinu tursku carevinu. To je hocl po konzervativizmu kojeg islam osuduje jer islam traZi da se prihvate sva
korisna nova dostignuca pa i ona u neislamskim zemljama.
Suprotno islamskom ucenju, tvrdilo se da nije vjerski dozvoljeno da se u Skolama uii i u praksi primjenjuje ono Sto je
evropska tehnologija ostvarila u novim naucnim saznanjima,
dok je Turska spavala na snovima preZivjele proSlosti. Iz takve proSlosti budili su se pojedini BoSnjaci,
4B
49
i osavremen i. zemljiSni posjednici stalno su postavljali pitanje ugroZavanja svojih prava. Nosioci protesta Caru i upravnim organima bili su
travnicki bezi, ali
skog jezika
i porijekla.
<lrrk
ilneksije Bosne i Hercegovine. A BoSnjaci su sve vrijeme traZili autonomiju Bosne i Hercegovine!
I3oSnjacki opozicioni prvaci iseljavanjem DZabica i zabrarrom njegovog povratka ostali su bez rukovodeie licnosti sve
nisu izabrali Alibega Firduza. HapSenja, izolacije, progoni i druge represivne mjere trajale su do pred proglaSenje
Austrougarskog poglavara Kalaja, nakon njegove smrti, nasl.ieduje lStvan Burijan. On iskazuje Zelju da pregovorima rijeSi autonomne zahtjeve Bosnjaka
Hercegovine.
i politickim okolnostima. Ekonomska moc muslimanskog naroda opadala je doseljavanjem stranaca koie ie
ckonomskim
50
5t
BoSnjaeki prvaci
dato pra_
A\IEKSIJA BOSNI]
ni
poloZai,
i to preko
52
u Sumi rudno bogatstvo stvorena su industrijska postrojenja kol;r rJu se orijentirala na izvoz sirovina, a neznatno poluprerarlcvina, pa je za te potrebe razvljena i mreZa puteva kao i
,,,r'l.irrznickih pruga. Kroz drZavne i ostale koncesije favorizilrrrr je kapital stranaca, tako da se sporo razvljala domaca
ploizvodnja u industriji i trgovini. Stvarao se proleterljat uz
I'lir(love i Sumska radilista. ProSirila se baza za osnovno i
r;r'cclnje Skolovanje, a izbjegavalo visoko Skolstvo u Bosni i
llrrrcegovini. Muslimani su to koristili u manjem broju jer su
rrsrnjeravali organizaciju i rad u Skolama u pravcu proSlosti
rrrrr.iesto Skolovania na savremenim osnovama. Iz tih i ostalih
rr;rvedenih razloga muslimanske mase u okupiranoj Bosnl i
lkrrcegovini imale su spor razvoj u nauci i ekonomiji, a sacur rrli kakvu-takvu jedinstvenost u politiikim opredjeljenjima.
I)ok su muslimanske mase u toku Prvog svjetskog rata surljclovale uglavnom u domobranskoj, okupatorskoj vojsci, dotle
rrr u najvecem broju intelektualne snage imale jugoslavensko
olrredjeljenje. Bila im je u tom ostvarenju perspektiva budulcg Zivota u samostalnoj, odnosno autonomnoj Bosni i Hercetlovini. Neki su u Zeljama vezivali tu autonomnost pobjedom
;rrZnoslavenskih integrirajuiih snaga i izravno sudjelovali u
lrorbi za to opredjeljenje. Drugi su Zeljeli da autonomna Bosna
i llercegovina livi demokratskim uredenjima kao republika,
;xl su usmjeravali svoje nade u Zagreb. Bilo je pojedinaca koji
:;rr svoje teZnje upucivall cak u smjeru Oktobarske revolucije.
r,ko
53
(BOSNJACI) U DRZAVNOJ
, Z AJEDN ICI( JUZNOSLAVENSKI H NARODA
I
TAKTIKA
54
55
bili su znatn<t
brojniji od slovenackog naroda. Kada su se na
Krfu donosile
odluke o stvaranju drZave, nisu muslimanski
predstavnici ni
pozvani da prisuslvuju donosenju re odruke.
iako.ie donosiocima Krfske deklaracije predlagano da to treba
da ucine. Medu_
tim, kada se konaino odlucivalo o donoSenju
Ustava, predstavnici izabrani od boSnjaikog naroda svojim glasanjem
omogu_
iili
islamske vjeroispovijesti.
Tada je istaknuto da ie se zakonodavac starati
>da se iuva
56
lirrSnjak, a ubrzo je
11. 1918.
Hercegovinom.
I'i da Zivotna praksa ukazuje da takva ideologija brzo proparla, kao Sto je bilo i sa SrSkiievom. Trajala je pet godina.
57
'i.ioniri
ni Srbi iz Bosne
rl
rr,'1
sa je_
58
u cijoj administrativ-
lor;1.
;i;uirieva
vidi se da se prije
rrrrsl,ojalo
da se Bosna
: r
,; rr
tit..
1.
Sudjelovanle JMO na
prvim izborima
skog druStva
i u njima
59
llosna
to
odredbu da
(1.
tZ.
60
i potvrclivanje JMO
61
druge mu_
g. 125 Muslimana!
Saradnja JMO sa demokratima Srbije, na eelu sa Ljubom
I )avidovicem, bila je stalna. Zajednicki
su izraziri na izbore i
11):6.
n i.jer
Pcrslije izbora
u 1923. g. postavljalo
moglo da rijeSi
lrnogorac PuniSaRacic pistoljskim hicima u parlamentu.Izvuliao je crnogorski dZeferdar i usmrtio u sali beogradskog par_
cem. Obrazovana je
vijeka.
U to vrijeme ispoljavane su vrlo represivne mjere prema mu_
slimanskom stanovniStvu, narocito u SandZaku. Tada je, na
primjer, doSlo do pokolja i paljenja u muslimanskom selu Sa_
,,repu_
hovicima i okolnim serima g. i 10. 11. 1924. g. stradalo je nekoliko stotina Muslimana. Zauvijek su raseljena sela toga kraja.
sandra eiji je ideolog bio SrSkic. On je cloSao na ideju da odgovara samo jednom covjeku, kralju diktatorske moii. Sljedeie
62
63
na_
Narod je zvao
',Diktatorom kralja Aleksandrau, uZivkovicer ir.n, ,Sestojanuarska(, a bila je u stvari SrSkiieva. Diktatorski
ckstremisti u toj mjeri su krSili osnovna ljudska prava u cenInr,listicki uredencrj drl,avi da je narod vrisnuo i traiio ukidarrjc diktature.
SrSkii je kao ucesnik Krfske deklaracije, potlrorrognut srpskim ekstremistima svih boja, krSio slobodu na_
lorla pa su mnogi Hrvati zbog tog krSenja i ubistva hrvatskog
rrrkovodstva pobjegii iz Jugoslavije i u Marselju ubili kralja
\ lcksandra!
I)rZavnu pallcu uzeo je knez Pavle Karadordevii sa Namie:rrriStvom do punoljetstva kraljevog nasljednika petra II. Vratilrlanovima najveceg organa, SkupStine Bosne i Hercegovine. Niu ie
l,i rao narod slo.ie zaokruzio onoga cesto iedinog koie"u io r_,drehidi
rz;rbrao predsjednik Cenr ralnog kbmilera Parti;elOnlelbstavio I za
r3rneralnog direktora svih Zeljeznica u Bosni i Hefcegovini i tos
lusioca po klasnom kljucu jer je saobracajni radnik te*pruge. prol
11ram ruSenja je, dobio pecat odobren a da ,visoko naucni plalnu nisu
rri procitali poslanici Skupsline. Bio ie u 1ol ikoi somili dapi ra nri_
bi rokralsko! aparara rg-to spratniFe Izvrin6s r ii'eca
1r:r je. poslaniku lrebao kofer-umjeslo l.asne. Uz to .ie svaki?ari na
,lluf;im skupStinama sa novim gomilama papira 6ripremlienih za
1r't'mljenih od
64
65
vlh a i
viSepartijskom sistemu i parlamentarnoj vladavini. Raspisani su izbori za l. maj 1g35. godine."IraZilo se da nosilac
izborne liste obuhvati jugoslavenski teren. Mislilo se
da ce to
osigurati samo vladajuca Jugoslavenska nacionalna stranka.
1o se
ll<stremista
u Srbiji.
KoroSec, takoder potpredsjednik novoformirane stranke, dobio je resor ministra unutraSnjih poslova. Spaho je traZio
da
stranka nosi jugoslavenski naziv pa je odluceno da se zove
Jugoslovenska radikal na zajednica (JRZ).
Pod tim rukovodstvom privreda se vratila u normalne
tokove. Dinar je postao jedna od najcjenjenijih valuta Evrope.
Dr
Spaho je usmjerio svoj rad da oZivi privredu Bosne i Hercegovine. Kao ministar saobraiaja omoguiio je da se zaposli preko
hiljada Bosanaca i Hercegovaca na Zeljeznici. ZapoSljavanje je tada bilo Zivotni problem. Za to je imao prigovora
od
12
66
rrrrrru
1.
rrryine
67
Ilgovca
ie
biti odluino za daljnju politicku aktivnost Muslimana jer ie
tbrzo da dode do smrti dr Spahe, a da ga naslijedi dr Kuleno_
vii, kome Muslimani nisu dali povjerenje za politicko rukovo_
denje!
Rat
vrisak iz kupatila apartmana, jurrruo u kupatilo, naSao mrtvog dr Spahu sa priliublienom ruliom i tijelom uz vodovodnu slavinu. Istrcao je na hodnik u
je zatekao Sefa beogradske policije DragogJovanovica.
MeSak je vriskao vicuii: >UbiSe ga, jebem im srpsku maikulu
litrme
se pribliZavao
tra1ilo da se rijesi hrvatsko pitanje. slijedeii politiku stvaranja Velike Hrvatske proSirenjem na teritorij Bosne i Hercego_
vine, dr Maiek je traZio da se ujedini Savska i primorska
banovina
i Hercegovine i
da
da
Bosne
6B
Sef policije je
iz
Hercegovina, ukljucujuii
SandZak, ciji
greba
3. Spaho
69
7A
aprila
1941.
>>Bolje
sli.om
Umirali su u sukobima oni koji su odlucili da ne prihvate faSistickog okupatora. Pojavili su se i petoliolonaSi. Predajom armijskog rukovodstva Jugoslavija je kapitulirala za nekoliko dana dizanjem ruku od propale Jugoslavije.
71
r SandZaku, preteZno
1943.
u nju je ukljucen i
72
73
li'snjaci. Ta kultura se zasniva na slavenskobogumilskim islarniziranim tekovinama islamske civilizacije. Za stjecanje i ocuvanje slavenstva, a potom
i te kulture i vlastite
srednjovjekov_
re drZavnosti, vodili su se petnaest stoljeia odbrambeni ratovi protiv susjednih drLava i mocnih svjetskih okupatora, kao
IV
livotni
prostor.
Bosna
A)
VELIKOSRPSKA
POSAST
74
1.
SandZaka.
75
islamskom vjerom.
U tom periodu kod sredine XV st. ubrzano je doSlo
ne samo
do vjerskog nego i korjenitijeg odvajanja nekadaSnjih
slaven_
skih bogumila, a potom vec vjernika islama, od vjere i
kultu_
re drugih balkanskih i podunavskih Slavena koji
su
na
zapa_
no
i hrvatskog
identiteta. Od kraja XVIII. stoljeia, kada nastaje postepeno
opadanje turske imperije, nastaje dvovjekovni period
stalne
borbe BoSnjaka za svoj identitet, uz odbrambenu
opredijelieno_
st rijetko videnu u svijetu.
To je doba viSestoljetne turske uprave, cetrdesetgodisnje
vla_
davine Austro -Ugarske, dvadeset godina srpskog
kraljevstva,
cetiri godine ustaSkog ratnog vremena i preko ietrdeset godina provedenih u diktaturi komunisticke Jugoslavije.
76
r;
vlerske inkvizitorske mistike i utjecaja ideja stvaralackog islamsltog preporoda u uspjeSnom razvoju Spanije, natjerala je evropske mislioce naprednih ideja da razrade osnove stvaranja
gradanskog druStva kroz orul,anu borbu u Francuskoj revoluciji 1789. godine!
77
l.vrrrrrn.ie
snih, faSistiekih
arapskih hali-
7B
koji ne primjenjuju ljudske slobode i prava. Vode faSisticke ideologije doZivjele su samoubistva (Hitler) ili ih je narod vje5ao
d snagom antifaSistickog pokreta iovj eian stva (Mu s solini).
Svjedoci smo da je to bilo i sa staljinistima. RuSe se MaZino i
r
; tI
79
U primitivnim
zajednicama svi odrasli ili sve starjesine plemena
traZile su
da odlucuju o poslovima zajednice. To je univerzalna
tehnja.
Demokracija Atine je primjer dosta velike
zajednice koja sama
upravlja. Osim Zena, robova i stranaca, svi
Atinjani su aktiv_
no ucestvovali
u donoSenju odluka.
ozicije.
BO
poslije Drugog, kolonije joS nepopularnije. U daljnjem demokratskom hodu llberalna demokracija ce da nadvlada plemensku. Mir trazi pravdu, a ona je u primjeni liberalne demokra-
ali
cije
ne
BI
civili-
Ali
82
q'usili progres
i koiili
hod demokracije.
upuiuju da covjek, zastupnik Bo1lii na zemI.ii, svoje zastupnistvo treba da obavlja drZeci se BoZijih uputa,
odnosno da se ostvari harmonija Livota u miru i pravdi, kako
Ilog zapovijeda. Po objavama se vidi da u svakom poduhvatu
treba da se traZi prethodno cilj, i ostvaruje se ako je druStveno
koristan. Nisu na to raiunali, na primjer, oni koji su nuklearne izume doveli do mogucnosti da uniSte Planetu i covjeianstvo. Sada kada ih imaju mnoge drzave, traZi se da se cilj
promijeni ili da se ti izumi uniSte. Prisiljeni su da takve odluke o novom cilju donose na demokratskim nacelima, dogovorObjave Kurhna
Izvorna vjerska opredjeljenj a tr aLe da savremeni svijet ureduje druStvene odnose u svim krajevima svijeta primjenom
korisnih, demokratskih nacela. Koristeci civilizacijska dostignuca islamizirane Spanije, Francuska revolucija je proklami-
B3
vjeru (uostalom, kao i Slaveni katolici i pravo:;ltrvci), monoteisticku vjeru. Ona je doSla na Balkan i Podurrrr,vlje iz >tudinskihu prostora Azije kao i krSianstvo.
I)Zamije i ostali spomenici ranijih vremena gore navedenih
rr.jesta nisu spomenici turske nego kulture islamiziranih Slavcna. Gradene su po uzoru stvaralaStva takve civilizacije kojl je u srednjem vijeku preporodila Evropu i izvukla je iz
inkvizitorskog ludila. DZamije su, kao i hriSianske crkve, nilile iz istog ,,tudinskogo azijskog prostora. I u jednim i u drugim se upucuje molitva jednom te istom Bogu, upuiuju ih
Slaveni koji govore istim jezikom, Bogu koji im je naredio da
su svi Njegova stvorenja i da iive u miru i pravdi. Pravda nije
rrbijanje susjeda, pljackanje i paljenje njegove imovine, protjePlirnili
,,tuduu
Nezapamini genocid nad Muslimanima potjece od onih dana kada se Hrvatska a zatim Srbija oslobadala od turske okupacije. Tada su se islam i Muslimani pogreSno pokuSali da
identifikuju sa Turcinom. Nije se poSlo od toga da ih je islamsko uienje Stitilo od petstogodiSnjih turskih vlastodrZaca i
asimilacija, a da su BoSnjaci vjerovatno najutohtoniji Slaveni.
Generirana je idoelogija o >Velikoj Srbiji., gdje moZe da Zivi
B5
venskog iedinstva
tom programu se izmedu ostalog navodi: ,S toga se Srbirrra nameie danas prva i osnovna duZnost da stvore i organiLJ
RAZJEDINJENJA
i javno u jugosla_
narod uloZioogrom_
na dobra, nije branila narod 1g41. godine. Njeni
generali su
digli ruke precl okupatorom za par dana ratnog
haosa, pro_
glasili zemlju truhlom Jugoslavijom i sa kraliem petrom
II.
pobjegli iz, zemlje. Oni generali koji nisu
uspjeli pobjeii, upre_
gli su se u direktna kora okupatora, nosilaca
tasisticke ideologije. Pukovnik DraZa Mihajlovii se izdvojio
da prikriveno,
indirektno sluZi istom faSistiikom okupatoru. pokuSao
je da
zavara rijetko prevarenu englesku diplomaciju
da bi
igrao na
dvije karte. Ideolozi 1og pukovnika, osvjedoieni
uienici Gasai ostarih ideoroga velike Srbije, da bi zacl0voljili Hi'er'vu
'ina
B6
rloma mogli
i uciniti
da u niima ostane
srpski zlvalj;
v) posebno imati u vidu brzo i radikalno iiscenje gradova I
rrjihovo popunjavanje sveZim srpskim elementom;
g) izraditl plan za eiscenje ili pomeranje seoskog stanovni-
:;amo
Gore, kao
Srbije
rnanskog Zivlja
Bosne od muslimanskog
i hrvatskog
Zivlja.<
Zdu<.
87
JUGOSI,AVI.IT
FaSizam je u lJvropi kapitulirao g. maia
1945. godine. poslje_
BB
rra na selu uzimao se gotovo sav r.iSak poljoprivredne proi'rvodnje da bi se prehranilo gradsko stanovnistvo, koje se narllo povecavalo emigraciiom sa sela, iesto i prisilnim mjerapolitickim slobodama nije bilo ni govora. Jednopartij'rra. O
:liim sistemom guSena su sva narodna prava odlucivanja.
1.
Po mieri
tehnologiji Moskve
iiji
su se
ili
Sto se moZe
B9
dobi_
se
Sada
Bosnu,
BoSnjake, Muslimane.
r;rrici
i tako umanjenih
sjedi zemljoradniekih domaiinstava na 100 dunuma u ravnicarskim predjelima, a na 1b0 dunuma u brdskim, ali su vla-
90
stocarstva. Adminis-
;radrugama.
Takoder su administrativno kaZnjavani na visegodisnje kairne zatvora bez Zalbenog postupka i tzv informbirovci. Upucirrani su u logore, kao Sto ie Goli otok i sl. 'lo se deSavalo kada
1r' Staljin namjeravao da i Tita, kao i njegovog prethodnika
(iorkica, poSalje u Sibir i skrati za glavu. Ranije upoznat sa
i uzimali
9t
Su prirastaoq
br o
izdrl,ali
hra_
4. Bosna kao
Alija Sirotanovic
ukrjuiili su u drZavno vlastniStvo. IVa taj naiin obezbijedili su svoje ugodno i luksuzno
stanovanje. Sredstva su obezbijedili zaradom radnih ljudi, umje_
sto da im povecaju primanja, a da sami rjeSavaju stanovanje.
92
2. proSirenje
onima;
iako ograniien, privatan posjed zemljoradnika, Sto je dovelo do toga da radni ljudi u gradovima nisu gladovali kao u
Istoinom bloku, gdje su nacionalizirani svi zemljiSni posjedi i
pretvoreni u drZavno vlasnistvo;
3.
4. vjeStom
93
,nunistieko druStvo, koje treba da ostvare oni radniiki rukor,odioci koji ce ruSiti i mijenjati proSlost eksploatatora, te zarnijeniti iak i svijest ljudi kako bi se pretvorio fizicki rad u
umni. Tako )svjestan( i >>uman< covjek mogao je samo otvarati
jugoturizam;
6.
7.
naucnim
Po izabranim vrhunskim
.iugo-planiranje. Tako isplanirane mudrolije skrivane su u zapecacene kase. Bojalo se da ih ,,kapitalistiiki agentu ne otkrije
94
95
u seljaiki
Zivot. Na platou
96
lizrru< paslo
2110.000
lrio zaduZen za
iz
79:lg.
g.koji je
laplatu palsarine"
rspitivanja.
tJspomeno na te vrijedne vlasiclke gorStake vracaju nas u
i iesen 1992. g. l{isu se smjeli pojar.iti na VlaSicu, jer su
l.icto
.le
Tito
po'lravniku tu sirotinju
njihovu djecu. RuSe sve Sto je sazidancl, pa i tvornicu u
Novom Travniku, do juier Pucarevn (po njegovom izabranorn
f{rajiSniku). Cvile djece, cvile l}oSnjaci llrvati a poneki i Srbin
u Travniku i LaSvanskoj dolini. Tu jer na deseline hiljada prontrbavio od travnicke slrolinje, ubijali
l,.ieranih Bosnjaka
iz Prijedora,
vili
a,
ubijaiu i rascljavaju po
97
sikrenemon.
'lito ustane iz groba, konstatirao bi cla je preteZno za rukovodece kadrove i u Partiji i u vlasti i u armiji odabrao gore od
se
i konkur_
kroz'litovu Partiju i
u Bkolama
ili ime nekog heroja. Svi Titovi kadrovi do
njegove smrti pjevali su: ,Zivot damo, a .Iita ne damou i uMi
_(kolovani
najgorih.
obiinog smrtnika.
Kod smjene bosanskog rukovodstva jasno se vidi kakve su
se igre vodile. Da bi na vlast saveznih organa doSao Ovijetin
Mijatovic i Rato Dugonjic, a sruSili se jaii kandidati Flumo,
Karabegovic i Pucar, angazuju se dva muslimanska predstavnika Hamdija Pozderac i DZemal Bijedii i, hrvatski, Branko
Mikulic. Kada se igra zavrSila, onda se konstatira da su se
98
99
odbrane (sekretar za narodnu odbranu) samo je srpski. Hrvatima se prepuStaju uzastopno tri predsjednicka mandata u
vladi (Planinc, Mikulic i Markovic), ali Sekretariiat odbrane
roo
oruiane realizaclje.
1.
IzvrSilac programa, Slobodan MiloSevii, nije trebao sastavljati program. Njega je vec napravio GraSanin kada je pobio i
protjerao sve Muslimane koji su stoljeiima Zivjeli u ,,uzoj Srbiji<. Imao ga je i napisanog od ideologa DraZe Mihajlcivica.
Imao je cak napisane DraZine instrukcije kako se ubijaju, pljac-
rot
sjednika beogradske partije, a nisu bili za to da postane predsjednik partije Srbije (Vasiljevic, Stambolic i dr.).
Kada su ocistili protivnike programa po rukovodstvima, onda
su preSli na sve zaposlene po medijskim kucama Srbije i vrho-
vima tzv JNA. Svi generali i oficiri koji nisu velikosrbi isli su
u prijevremene penzije, uz nagradu poveianja iina. Proveden
je i plan armijskih oblasti pa je sarajevska oblast prebacena u
Beograd. Imali su prednost Sto su njihovi drugovi, komunistiiki rukovodioci iz drugih republika, gledali da spase svoje,
pa su prihvatili da se izmlieni Ustav pokrajina Kosova i Vojvodine
i pokrajinama. Prisvoje-
150
miliona dola-
Ta.
2. Hitler
iz srpskog sokaka
Historija vec moZe MiloSeviia uporediti sa Hitlerom po monstrumskom krvoprolicu, po prevarama koje je Hitler u poietku
osvajaikog poduhvata u Evropi varao iemberlena, Staljina i
druge, sklapajuci sa njima ugovore o nenapadanju i vjeinom
. prijateljstvu a lstovremeno pripremao zlocine osvajaca. Novi
evropski Hitler ima viSe autentienih razvojnih faza u svojoj
monstruoznosti:
102
vara tu partiju
- upuiuje
da,
u saradnji sa svjetskirn
zlocincima
i druge
srpskom armijom
ostavlja da se drZi komunizma, jer bi mogao da oZivi u Sovjetskom Savezu i da mu sacuva vlastodrZje kacla postane ponovo
to3
I najveci svjetsiri razbojnici mogii bi se pitati otkud mu tolika smjelost za takr,-e zlocine i podvale. Za,Sto se u srcu livrope
joS uviiek tolerira realiz:l,clja jetdnog od najvecih zloiina cov-
se
lo4
tad:r ministru
vitiio da bi niemu pripao taj predsjednicki poloZaj, ier su niegove beogradske karakteristike bile uposluSan ieo. politicka
likvidacija Pozderca preko unistenja >Agrokomerca< nije vodila racuna da se ruSi naiod Cazinske krajine koji je imao tada
zaposlenih 2,57o radno-sposobno{ stanor.nistva, dok je prosiek Srbije iznosio 27%. A u ,Agrokomercu( je bito 50% ztrposlenih Srba i llrv:rta! Uporno se traiilo Pczderrcer.o korlstenje
imovine ir liine svrhe i utjecai na kreditiranje razvoj:r ovog
kombinata. ltezultat je bio ltrarntiiiina smrt {>x_rrkavanjem<, kako je to rekao bral mu tiakija)l
'Ib podlo mesetarenje betogradskih boraca za produZenje vla,
stodrZacke, komunisticke moci kroz veliku Srbiju svodi se na
to da je oupad u platni fondu bio saino prijestup {inansijske
discipllne u haotiitrioln stanju prezaduZene zemlje, zasnovane
rra sistenru viasti kofi se kroz ulopizam samoupravnog socijalizma, brrrio da potitinki I pril,rednim refclrmama izvede zemlju iz staljinistickog haosa u svijet demokraciie i trZisne ekonomije. To niie odgovaralo u Srbij'i i staljinistiiko-ietniikoj
vladajuioj oligarhiji Llosni, jer je svoj program clstvarenja velike Srbl.io zasnivalu na, ruSilae korn ratnom razaranju jectinstva Jugoslavi.ier. Srrjedoci smo da je to vec ostvarila prvo u
Partiji, pa u vlasti i ruseniem svega Sto bi mogli da imaju
drugi narodi osim Srba i Crnogoraca.
4. A1[ottslrrutzna skaska o ugroZenosti Srba
t05
Ornogoraca preni-
televizija Srbije I Crne Gore objavljivali su stalno uspjehe mitinga. Prenijeto je mitingaSenje i na ostale republike. Kad se
da se nenaortZana brani.
doSlo do
Srbiju.
Ali
ski! Galijev prethodnik nije tako radio kad se vodio rat nad
Sadamom Huseinom. Ni sam Gali nije tako radio kad je ispred
Sadata zakljucivao i sprovodio odluke egipatsko-izraelskog
sporazuma uz protivljenje svih arapskih drZava.
MiloSevic je pored ogromnog bankovnog bogatstva
t06
i gotovo
ietvrtu orula_
li
107
IZ POVIJESTI
oligar_
hije. Od tada je podmuklo ruSeno njihovo jedinstvo. Diktatorske vladajuie faSistiike i staljinisticke klike naturale su im b2
godine rukovodioce materijalizirane karijeriste, osudene od
muslimanskog naroda. Preko takvih karijerista islo se na uni_
Stenj e b oSnj acko g mu slimansko g identitela, u z o dbacivanj e vj er_
skog islamskog opredjeljenja. Od aprila 1992. godine islo se na
direktno bioloSko uniStenje Muslimana, potpomognuto srpskom
Godine
ro8
t09
ali i poOetak oslobodiladke borbe Bosnjaka Muslimana. DanaSnji politicki lider Alija
Od tog vremena nastaju crni dani,
To je
savremenog
,Mladi Muslimanio
Ali, BoZijlm predodredenjem, u isto vrijeme niie muslimanska organizacija ,MLADI MUSLIMANI.. Ona nastavlja borbu
zbog koje je poloZio Zivot dr Mehmed Spaho, kada je branio
srpsko-hrvatskoj oligarhiji da medusobno diiele Bosnu i Hercegovinu. Nasilniikim putem otisao je na Ahiret da se prikljuii hiljadama BoSnjaka koje su pobili srpski ietnici i crnogorske komite poslije Prvog svjetskog rata u lstoinoj Bosni i Her2.
cegovini.
Te
osudivani su na smrt i ,Mladi Muslimani<. Takva laZna etiketa trebala je da se svakom (Muslimanu) zamrzne krv kad
pomisli na osudene uMlade Muslimane<, kako je to izjavio sta-
l]o
ltl
i statjino-cetnicke
diktatorske vladavine, narodne snage ostaie su predane islamu, a dosljedne svojim herojskim precima u bclrbi protvi antimuslimanskog dlelovanja. BoSnjaci i njihova pokoljenja nece
112
lt3
nikad zaboraviti nosioce uiinjenih zlodjela i njihovih prokletih ideobgija. Ostace dolivotna uspomona na uX4lade Muslimane( pale za islam: Omera Kovaia, Hasana Bibera, llalida
Kaitaza, Nusreta ltazlibegovica, Omera Stupca, F ikreta Ploiu,
Asima CamdZica i mnoge druge. DoZivotno Zariste na te uspomene snaZice duhovnu snagu svim danaSnjim i bududim Musl ima n ima na Bu lkantr i u sr i.jelu.
inspiriran islztnrnt
Navedimo neke od brojnih golgota kroz koie su prolazili Muslimani za tih 55 godina svr-r.ie oslobodilacke borbe.
Godine 1941. Hitler ruSi velikosrpsku diktatorsku truhlu Jr-Lgoslaviju, razbija vecl naceto slavensko jedinstvo prekci fasistiekih ustaSkih i cetniekih pokreta. Staliinistitika diktatura
uviaci svoie bezboZnicke boljSevicke k;rndZe, pod vidclm dc+3. IJoSniacki antifaSizam 1941- 1945.
tnokratskog, antifaSistickog djelovanja. Ceh medusobnih sukobljavanja tih faSistickih pokreta placa nevini muslimanski
narod. Na muslimansku noSnju
kollu Srba, koje sami onl, ustaSe, vrSe. Slijedeci vec ranije
programirani pokolj muslimana izvrSen prije u Srbiji, ietnici
velikosr_
b) VJEdNA
1.
VRELA TRADICIJE
l{adahnuCe islamom
Ranije smo ukazali da prihvaieni principi liberalne demolrracije izvirr iz korjena monoteistiikih religiia i njihovom
izvornom nedogmatskom ucenju. OZivotvorene su u Francuskoj revoluciii kroz ideje uspjeSno isprobane u druStvenim od-
nosima razvoja Spanije za vriieme arapskih halifata. Savremeni civilizacijski hod zavisi od uspona humanosti duhovne
kulture i intelektualnog svletskog korisnog stvaralaStva. Vidjeli smo da su u srednjem vijeku Arapi 800 godina a nastavili Turci 500 godina bili nosioci svjetske civilizaciie zbog uskladenog djelovanja savremenih naucnih dostignuca
duhov-
ni.
u politici, ekono-
ralaStvu.
114
il5
detnicka zlodjela koje sada ostvaruju crnogorsko-srpski vlastodrZci u Bosni i Hercegovini, Kosovu, SandZaku, Slavoniji,
Makedoniji i vojvodini, spcrj su ideoloske diktature staliinizma
faSizma.
Iz ializma
ladu preko jednog naroda iije su prostore nazvali Jugoslavijom u Zelji za proSirenja na prostore poubijanih i protjeranih
naroda Ralkana i Podunavlja.
r.;imalne uspjehe..
tjelesnog zivota.
sreca
bla-
tjelesnog i,ivoIa. Ako Musliman ima tako predano vjerovanje, stekao je osnov pripadniStva islamskoj Zivotnja duhovnog
istini. Primjenjujuci islamsku nauku, ovovremeni Musliman se obraia Rogu, a brine o sebi i drugim ljudima - zajednici ljudi 6druStvene obavezeo). U univerzalnim, kurhnskim
uputama briga za druge l.iude i zajednicu ljudi snaZi punu
noj
lt6
117
3. BoSnjaCki,
(davanje zekjata
ilB
ll9
sredini
- nametnu organizaciju
1.
Jugoslavenska nada
ZajedniStvo BoSnjaka
i srpske podvale
i Hrvata u Bosni i
Hercegovini sa
llrvatima u Hrvatskoj usmjeravano je na stvaranje zajednicke
driave svih naroda siavenskog juga na demokratskim principima. Krajem Prvog svjetskog rata vladalo je rnisljenje da je
VI. SLOVO
RUSITELJIMA
ruSila autoritarne reZime i kolonijalne ekspioatatore. TadaSnjl srpski vlastodrSci upotrijebili su onu srpsku >cavie pod
.jo
1979.
g. prevarenoje
120
121
ZajedniStvo
s1. Na
1831.
i ubislvima ostvarivao
i strpao ga u ludnicu, a djeda crnogorskog kralja, Niko[Lr, protjerao iz Crne Gore sa 3.000 Crnogoraca, da proSiri i
lrrata
Krfskom deklaracijom prerrareni su Hrvati, a negirani ostall narodi slavenskog juga, osim slovenackog. Ometana je clernokracija i proglaSena kraljevska velikosrpska diktatura. predstavnicima hrvatskog naroda na Krfu trebalo je da bude jasno
rla su prevareni kada ostale narode nisu pozvali, jer su Ma-
svaku cijenu
iovjeianstvo je tek sada rloSlo do jasnije spoznaje da je postao prvi svjetski problem kako sprijeiiti program stvaranja
122
123
Iredoniju nazvali ,JuZnom Srbijomu na tai nacin Sto su prekrstili >Gligorovan u >(iligorovicla<. Bugare nisu uzeli u obzir
poSto su im kroz ratni otpor omeli vedikosrpsku apsolutistiri-
velike Srbiie. Isto tako, covjecanstvo se uvjerilo kolike je prevarante odgajaO staljinizam i kakvim krvolocnim fasistickim
sreclstvima se sluZe generali staljinizma. Svijetu je iasno da
se u Beogradu, na Palama i u Podgorici brani ZariSte evropskog zlocinackog Staljinovog vlastodrlia, kojl nosi na duSi 36
miliona gradana nekadasnjeg Sovjetskog Saveza, kako je to
izvrsen prilikom povlacenja Turaka iz Srbije. Pobijeni i protjerani su svi Muslimani iz Srbije. Unisteno je preko 800 dZamija i sve Sto podsjeia da su Zivjeli na prostoru Srbije'
Nakon ubijanja, progona i pljacke muslimanskog Zivlia poslije Prvog svjetskog raIa, a posebno u Drugom svjetskom
ratu, svjedoci smo dogadaja da se ubrzano dovrSava taj Program pod djelovanj em obj edinj ene staljini stidko -faSi sticke ietnicke ideologije. U ostvarenje tog djelovanja polaZu se nade
novom oZivotvorenju propale nehumane
i sebiCne
ideologije ko-
slimana. Predstavnici
clemokratskim plaStom, farizejskom igrom odugovlacenja, koie primjenu sankcija protiv proglaSenog svjetskog agresora,
da dotuce nenaoruZanu
lonijalizma, faSizma, staljinizma i hriscanskog vierskog dogmatizma, koji poziva na inkvizitorski krstaSki rat protiv Mu-
124
125
tri
ti-
ranije
VlastodrSci Srbije sa svojim evropskim saradnicima poduzimali su sve da se i suverena drZava Hrvatska proglasi agresorom na Bosnu i Hercegovinu, kao i Srbija i Crna Gora. To je
stalno demantirao lider BoSniaka, da bi sredinom maja 1993.
godine to ipak potvrdio, kada su se organizirano ukljucile
specijalne jedinice llrvatske vojske na istom zadatku i po lstim
metodama kao i cetnici na etnickom ciscenju BoSnjaka u dolinama rijeka LaSve, gornjeg Vrbasa i Neretve, dirigirane iz
beograd ske staljinisti iko-faSisticke barbarske kuhinje.
Nacin na koii hrvatski specijalci organizirano sprovode e1nicko iiscenje na onim prostorima gdje su Zivjeli sa BoSnjacima jasno potvrduje da su medu oruZane hrvatske formacije
beogradski, paijanski i kninski ietnici unijeli svoje agenture.
To se vidi u prevari da se xazoruZaju Muslimani<, pokolju
126
1993.
Xdu-
ili
[{n
ate.<
127
marksistiatka idecilogijtr ciielirn svijctom, a pttscbno u zapadnoevropskitn zemliama. Zavaravala je radnog tiovjeka da se
prcko iliktature proletarijata ostrr:rrujel ovozemallski raj a da
l30ga I nema. \4ilioni ljucli zemllama zapadne kapitalisticke
ujediniuju ie kroz cetnistvo sa fa.sistiikorn dlktaturom. Sjeme tog utopizma razasuto je kako u svlietu tako i u
Evropi. Poslije razlaza sa Stalilnom' zasnovanog na borbi za
vlast, 'lito je pokuSavao da umiesto staliinizma pronade nrlve
puteve ostvarenja marksistiine utopiie. Ne moZe se negirati da
niie bilo u tim pokusajima nekih demokratskih rezultata, zbog
koiih je standard Jugoslavena bio nesto iaci ocl onih naroda
koji su Zivjeli u utopistidkom staljinistickom lageru' Medutim,
savremenici smo spoznaje da ie parazitski rukovodeci kadar
ologiju
iko
Staliinistickim
i velikolln'atskim natlionalizmoin'
sieme
128
sebno
r.anja ie ruSenje petnaestvjekovnog zaiednistva Hrvata i BoSnjaka po diktatu beogradskog staljinizma. Takvo ruSenje bl_
f{ercegovine grlato su informirale javnost o laznoj staljinistiil<oj tvrdnji lista Geornale, a malo o monoteistiikom papinom
129
pisticke proleterske revolucije. Savremenici smo sadaSnjih, ratnih zbivanja kada su BoSnjaci, pa i prinudeni na to, pokazali
i srbizmu da ateizirajuii komunizam nije njihova ideologija, osim rijetkih pojedinaca koji joS lutaiu u komunistickom druStvenom utopizmu. Svi su se zbili oko svoje islamske
vjere i svoie nacionalne boSnjacke pripadnosti, Sto ih usmierava savremenoj svjetskoj civilizaciji, za Ciiu borbu polaZu i
ateizmu
imetke
Zivote.
boSnjacki narod i njihovo dugoviekovno zajednistvo nesreca je Sto su imali u politicikim i vojnim rukovodstvima SFRJ pojedince preko kojih je djelovao beogradski staZa hrvatski
naiin
uklonict
tog svog ideoioga sa vlastodrZackih pozicija. Svoie barbarslio djelovanje obavljali su maksimalnom vjeStinom, kako u
inostrannj diplomaciii, tako ioS vjeStije u politici razbiiania zaleclniStva dva ostala najbrojni.ia nesrpska juinoslavenska narotla. To nije uspiekr uijcdnom okupatoru ni za sedamdeset
pet posljednjih godina. MreZa njihovih staliinistickih agentura u hrvatsko-bosnjackim otlnosima, uspiela je da u redovima
BoSniaka dodu do politicke i vojne vlastl na l,erenu vjerski
130
pljaiku
stalji_
r3t
A da bi ozakonili privatno vlasnistvo svoiih mnogobroinih naptjadkanih vlla po morsklm obalama i pianinama, napravili su i za TiIa 42 rezidencijalne vile kakve nije imao malo
i boSnjacikog naroda od
staljinisticke tiranije kao i visestoljetnog hrvat'elikosrpske,
Zagrljaj u Karadordevtr
Nakon sruSene f itove jugotvorevine, staljinisti Srbije ujedinili su svoju ideologiju sa nacifaSistickom velikosrpskom ideologijom. PokuSavaju da stvore ono Sto nije poSlo za rukom
Hitleru i Staljinu 1940. godine. U takav zvjerinii zagrljaj pao je
aktualni hrvatski lider u Karadordevu, nakon Sto je muslimansko vladajuie rukovodstvo odbilo takav zagrliai, jer je svoj
Zivotni bajrak, svoju politicku buduinost, svoj moralni stav
vezalo iskljucivo za jedan hrvatski cvor. Pocetkom 1993. godi-
ska.
5.
opredjeljenje.
'Iaj prevarantski zagrljaj u Karadordevu imao je takvu bezboZniiku magienu moc za hrvatski ekstremizam (i nacizam)
baS onda kada je velika Srbija zatzela preko jedne trecine
hrvatske drLave i doprla sa raketama za tazaranje na 30 km
do Zagreba.
A to
se ne
132
kebosnj ackog
z aj
ed ni
stva
i stradania za
sedam_
komsijski
u takvoj
pro_
i33
vojnicima UN_
Lider Hrvatske bio je naklonjen zagrljaju ier je kroz staljinisticku revoluciju i odgoj stjecao najveci vojni cin te revolucije,
a naSao utociste odbrane svog vlastodrZja u najbliZim potomcima generala nacisticko-faSisticke diktature iz Drugog svjetskog rata. Slijedeci program takvih ideologija, obojica su doSli
do takve odluke da se ukine postojeca draava Bosna
Herce-
govina, medusobno podijeli po vec skrojenim mapama' a vecinsko muslimansko stanovnistvo pobije i raseli. Dojucerasnii
staliinisticki borci ateizma, preko noii postali su "borci hriScanske civilizacijeo, koja ubija, situje' pljacka druga BoZija
stvorenja.
ne
A hrisianske
Saradnikezasvojuantihriscanskttcivilizacijuistaljino_
fasisticku ideologiju nasli su u sadasniim vlastodrZcima bivSeg kolonijalnog carstva Engleske
Francuske, uz neposred-
jalne vlasti javno iskazuiu engleski i francuski premijeri' Jasna je i prijetnja ponovnim vaskrsnucem staljinizma u bivSem
Sovjetskom Savezu, ciii se narod sada guSi u neimaStini'
Iz izlagania je vidljivo da su Flrvati i BoSnjaci sedamdeset
pet godina vodili zajednieku borbu protiv prevara na Krfu
1912
134
i srpski narod
dovela
tJ)
laZno hriScan-
Primjena mjerila i na,iera savremene svjetske civilizacije morala bi iednom i na Ralkanu da uskladi haoticne odn'se izme-
crno-
1.
ski duh srpskog naroda, koii je, medutim pod mitolo5kim zanosom u posljednjem razdoblju usmjeravan na primjenu naci_
sticko-faSistiekih i staljinistiikih ideologija. Sve su to vjesto
r36
137
i crnogorskog naroda
one zdrave slavenske osobine srpskog
i anticivilizaciiodudaraju od gore navedenih antihriscanskih
sputavan od pripostupaka. Time ie srpski narod' vise
skih
r3B
75
Prodor na Balkan savremene svjetske civilizacije neminovan je, a s njom i odbacivanje staljinistiikih vlastodrLaca,
koji se, na Zalost, joS drZe na vlastodrZaikim pozicijama u
skoro svim republikama bivSe Jugoslavije. Oni i njihovi trabanti, uz pogreSno odgajane vrhunskevojne i druge kadrove,
odito smetaju procesu koji bi poremetio balkanski prlmitivizam. Vjernici medu Srbima, Ornogorcima i drugima, koji ne
slijede ateizam, koji iskazuju slavensku plemenitost, usmjerenu na stvaralacki rad, sa slobodnom inicijativom svakog po-
kljuini
su uviet za buducno-
st i oZivljavanje takvih osobina u srpskom i crnogorskom narodu. Taj narod je pozvan da ukloni sa vlasti one koji ga
ometaju da prihvati opce ljudske principe savremene svjetske
r39
nema mira' A
krvlju, razmienom pameti i dobzrra a ne nrlZem'
mir se zasniva samo na Pravdi'
C)
140
141
>ugroZava<
Izetbegovic stvara i >islamsku drZavuo i time
hrScansku civilizaciju i etiku.
Vidljivo je da je hitnost izvrSenja zakljueka iz Karadorderva
lideru Hrvatske diktirao prevarant iz Beograda'
Prije svih'
Potom u igru ulaze evropski kriZaroidni diplomati'
MejdZora'
Velike Britaniie. Osnov politike engleskog premijera
zajeste da potitika svih evropskih i sjeveroamerickih vlada
st alj in
izm a, zav ar
aY anj
em
i brlo-
do g
mat-
spl;
jalno staljinisticko
>oslobodenje od boSnjaStvao
roSke politike.
tvu,kojisuzvalisavezomsovjetskihSocijalistickihRepublika, oko stotinu naroda osjecalo je kolonijalisticku eksploatazbog utotorsku i tiransku drZavnu tvorevinu koja se raspala
Austrijski kolonijalni eksploatatoa kojeg narod naziva Svabo, a koji je razvio eksploataciju bosanskog prirodnog bogatsva, ostavio je iza sebe bosanski grb. Taj grb prikazuje znak
jedne savijene ruke preko koje se stavlja clruga ruka. Svabo je
time zamiienicl znakove na steccima bosanskohercegovackih
kraljeva. On zamjenjuje svakom navaljalcu onu: >Skini mi se
sa oiiju, kradljivieu. To cle da bude konacan ishod poslije ovih
ratnih dogadaja svima onima koji su ranije, a I u ovom ratu,
omogucili i izvrSili pljacku bosanskog bogatstva.
U prljavom ratu poruSeni su objekti koji su preradivali proizvode iz bosanskih resursa tamo gdje preteZno Zive Muslima-
t42
143
pisticke truhleZi.
2. ltleinfor m i r ani ne okolon ij al i s t i
- radi vlastite
nehumane, pljacka-
da bi se pljaikaroSl
dalje jeftine, nepoubijane bosanskohercegovaike sirotinje. Jasno se dakle ocrtavaju zamisli i ciljevi kolonijalnog
eksploatatora diklirani iz Beogracla, a poiom iizT'agreba'Te
docepali
uvitlumakedonskiprostor,zakojimposeZeivlastodrZaciz
Beograda. RuSilaike snage nose se joS jednom pakosnom miSliu - da ie Bosnjaci napustiti poruSene krajeve' Ali, u tome se
varaju!
Zbog neobaviieStenosti, istina o kolonijalistickim, eksploatatorskim namjerama nije io5 prodrla u mase onih koji trebaju
cla nastave Zivot na svoioj djeclovini' Zavaravaju ih kolonijalisti i raspiruju medusobne sukobe kroz mitoloSku proSlost' a
sve u epskim ambalaZama Vjere i Nacije, i sprjeiavaju ih da
nastave svoj dugovjekovni komsijski suZivot' Uz vojni odbrambeni uzvik, nedostaje bosanskohercegovackim Srbima' Hrvatima, Bosnjaclma onai izvorni zov njihovih eksploatiranih pre-
koji su vladali ovom zemljom i ranije. Jedino je boSnjacki muslimanski narod napoliticku pozornicu izveo svoga nekomunistickog lidera. Taj komunisticki kadar prema Bosni i Hercegovini nastavlja istu politiku koju su sprovodili kada su sebi
iz Iog bogatstva zidali vile u planinama i na moru.
Ratna pljacka krvoZednih nosilaca ratne politike, joS krvoiednlja politika njihovih generala izvrSilaca, iscjedila je do
krajnosti trpnju svih patriotskih snaga, svih BoSniaka, koiima je ovaj natureni ratni zulum biti ili ne biti, Hrvata inspiriranlh franje."'cima i stoljecima easnog medususjedstva, ali i
onih Srba koji se stide zla poeinjenog od strane njihovih sunarodnika. BaS Srbi treba da prihvate za narodnu toljagu, ili
pozovu svjetsku javnost da im pomogne, kako bi vlastodrscima unutar svog naciona uradili isto Sto su Rumuni uradili sa
iauSeskuom i istocnoevropski narodi sa ostalim staljinistickim, parazitskim rukovodiocima bivSe istocne Evrope. Na taj
nacin prekinuce se barbarstvo na Balkanu, a narodi sa bezboLni(kog vratiti se na BoZiji put.
claka: usmrt eksplotatorima, niihovim trabantima i generalimalu Taj poziv treba da se cuje uz iskreno, vjernicko spominjanje Boga i Njegove velicine. Po usvome zakonuu kao Sto
144
145
SVJETSKU CIVILIZACIJU
a)
Odbrambena bitka za Travnik je poeetni vojni dokaz pobjede civiliziranosti protiv udruZenog vojnog balkanskog barbarizma. To je civilizacijska pobjeda nad udruZenim vojnim snagama hrvatskih i srpskih ekstremista. Htjeli su da nacistii-
ko-faSistickim atacima vrate u Zivot kolonijalisticku vladavinu nad dobrima Bosne i da nad ljudima uspostave diktaturu.
Kroz olivotvorenje na Balkanu tih ideologija, sadaSnji vlastodrSci nekadaSnjeg kolonijalizma Engleske i Francuske, sa ruskim zaStitnlcima staljinizma, na perifidan i dvoliian nacin
deklarativno se prikljucuju principima liberalne demokracije,
a na balkanskom terenu u rukavicama forsiraju ustaSko-cetnicko objedinjavanje. Cudna ie Ia Zelia da se iz Bosne i Herce-
146
- pod djelovanjem
vjer-
147
RoSniaka poSao
i ustaSkocetniiko
BiH.
2. Pobjeda Bosne
148
149
'I'ravnik je podjednako udaljen (oko 100 km) od Sarajeva' Banje l-uke, Mostara i neStr-r vise od Tuzle. On je ujedncl i centar
zemalja slavenskog juga, zbog cega se u njegovoi neposrednoj
blizini izgradila vojna i ostala industrija. Sve su to dobro znali politicki i vojni stratezi ustaSko-cetnickog dogovora jednorn
u Ilerceg-Novom, pa su odluiili da im prvo zajednieko voino
osvajanje bude Travnik.
Obrambena pobjeda i protuudarna bitka za 'lravnik je jasno
pokazala da su bila uzaludna dugovremena propagandna i
ih podsjeca na oktobar 1944. godine, kada su u partizanskom zauzeiu Travnika doSli do izrainja oni eetnieki elementi koji su iz osvetoljublja prema ustaSama poubijali neduZne
Hrvate i BoSnjake, dok se nije uspostavila civilna vlast.
Nasuprot tome, komandant odbrane Travnika, Alagii, pokano
t'ac Bosne
150
dlaka
iz
stili da se uniStava i progoni muslimanski narod radi ostvarenja cetnickih cilieva koji su za unistenje i hrvatskog narohrvtski narod, zar im je ateisticki zlocinacki staljinizam zatrovao svojim bezboZniStvom vlastodrSce iz Gruda i
Busovaie da ignoriraju poziv Pape slavenskog roda, da onemoguie barbarsku torturu na Balkanu zbog vjerskih i nacionalnih razlika.
Svjetskoj javnosti je jasno da su vladajuii celnici muslimanskog naroda naivno vjerovali u hrvatsko-muslimansko zajedda. Pitaju
niStvo.
l5r
dry''aveu, nego
u svjetsku historiju.
Istini za volju, treba otvoreno reii da je tok bitke na terenu
pokazao i dokazao koiiko je djelovanjem politike iz Gruda uskladisteno ukradene hrane i ostalog iz humanitarnih fondova,
kod hrvatskih ratnih profitera, dok je tamo gladovao narod.
Pitamo se koliko su tek ratni profiteri u Grudama i zapadnoj
Hercegovini nakrali i uskladistili takve robe. Narod Bosne i
Hercegovine kaZe: ,Neka im pusto ostaneln - kao Sto ie im i
ostati pusto. Ujedno se boSnjacki i hrvatski narod pita kakva
bi to profiterska pljacka bila da sevlastodrZje iz Gruda doiepa
proizvedene robe iz Yiteza, Novog Travnika, Bugojna, Jajca,
Koniica, Mostara i elektriine energije hidrocentrala na Neretvi i Vrbasu, izgradenih na potoplienim naseljima i poljanama
jedniStva
iz Zagreba i Gruda
ne mogu
sakriti da tu
pobjede.
Utoku odbranrbene bil,li.o rr '['ravniku I njegovoj okolini deSavali su sc slr"rtiajcvi rlir sc lirrcc llopaljene ratnim djelovanjima
pl.iackaiu, a rtcgrl.ic i plrlc rllprrsl,crri hrvatski doilovi i imovi-
152
153
licu mjesta
od
vojnih organa.
Pljacke humanitarne pomoci, dirigirane od nosilaca hrvatskog ekstremizma na putevima i barikadama do odrediSta
jasno ukazuju koliko je pljackaroSki utjecaj i odgoj imao komunisticki >stil ponaSanjao u pljackanju druStvene imovine'
To je prvi zadatak u duhovnom djelovanju islamskih i katolii-
kih duhovnika.
U selu Malinama kod Guce Gore Zivjelo je preko hiljadu
Muslimana, sa joS oko tri stotine prognanika i oko cetiri stotine hrvatsklh stanovnika. Imam dZamije iz Malina Sulejman
ef. Tarakiija na molitvi u petak (dZuma) sa mimbera je saopcio da nece da sudjeluje u molitvi Bogu dok vidi u dZamiji
naSih hrvatskih komSija'
Kod bitke za prijevoj Ovnak poginuo je borac Hrvat ir' redova Armije BilI. Komandnat te jedinice organizirao je sahranu
pojedince koji su
krali imovinu
154
skih kuia u prigrirtlsl<orrr rrirsr,l,lrr Vrrlirrl'grl.jo orr stanuje. Ocevici Hrvati 1ih rirl,rrilr rlog:rtl;rrr.l;r pol.vrrlrr.irr rla.je predsjednik
dovodio u opasrtosl svoj zivol rlrr sc srtcrrvit p<tznata katoliika
crkva u Gorn.irlrlr l)orrr, zirlrorirvl.iir,jurri svoju porodicu i svoju
kuiu u cijoj srr lrl izirri polrirl.jcrrtr i rnuslimanske kuce u toku
ratnih djcjslirvir. l'r'crls.icrlnik .jc pokazao i ono sto je dugotrajno i strpl.jivo <:irr io rlil sc sacuva visestoljetni suZivot i zaiedniStvo hrvatsl<og i bosnjackog naroda u Travniku i njegovoj
okolini. Ovo je iasan dokaz da su pored vojnih, nosioci vlasti
muslimanskog naroda bili, rekli bismo, borci savremene svjetske civilizacije u odbrambenoj bici za Travnik.
Da bi se sacuvalo to zajednistvo i komsiiski suZivot sa hrvatskim narodom, pod direktivnim Zeljama vladajucrih celnika
boSnjcakog naroda iz Sarajeva, prcdstavnici l.ruvnitikih Muslimana i rukovodstvo Arnti.jc u l,orri rcgiorrrr <lavtrli su lllogucnost da sc u'l'ravnil<u i rcgionu hoii rnu gravil,ira rrvcdc
mjeSovita, zajednirika upravna vlast, u l<ojoi lri prcrlsl,ir,vni<ri
Hrvata imali vise funkcija nego Sto im pripudtr po ltrolrorcionalnoj nacionalnoj pripadnosti, a da se objedine ruhovodstva
vojnih formaciia. Od toga su hrvatski celnici po diktatu iz
Gruda bjezali. Prije toga uklonjeni su sa funkciia u vlasti, sa
vojnih i druStvcnih sluZbi miroljubivi travnicki Hrvati, kako u
Travniku, I.tr,lio i rr olxrinurna, lravniekog regiona. Dovedeni su
iz zapadrut llcr'c(rgovillc oni lioii sr"r slijepo sluSali i izvrsavali
direklivo iz (irrrrllr. 'l'ir,lio, rrir. llrirrr.icr, zamiienili su i predsjednika III)Z-rr proft.sorit [V: r rl i rrir I Jrkrvirica. Predsjednik organizaclje >Kl,r'il.ir.su ztr 'l'r'lrvrrili. Novi 'l'rilvnik, lSusovaiu i \4tez
fra Branlio'/,t'lit' r't, silrrrorl;rrlr (irrr'rir (iora otisao ie u Italiiu,
.'1.')
dant bitke Ala,gic l)ol\irziil, .lr'. rttr'rlttlittt, rllr .jl zivol. llrvata na
tom prostoru r,it. llor;trtr i lior;rrjrrhr' llrIi i lrrzurrrui.;i ocl ludila
litikom
odreduju takve rukovodioce zbog kojih se hrvatski narod Travnika i LaSvanske doline hvata za glavu i moli Boga za milost.
Kada smo vei kod proporcionalnog broja stanovniStva nastanjenog u LaSvanskoj i Gornjevrbaskoj dolini (opiine Travnik,
Novi Travnik, Vitez, Busovaca, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Bugojno, Jajce),
tu je po popisu stanovnistva
76.668
Hrvata
aka, odnosno, sa jugoopredij eli enim "Mu slimaniman, 141.616, tj. dvostruko vise, a sa Musimanima protjeranim
od cetnika sa trostrukim broiem muslimanskog stanovniStva
125.526 BoSnj
iz Gruda.
Gore navedene iinjenice uz propagandne lali iz Busovaee i
drugih mjesta te jasnih dokaza o namjeri uniStenja Muslimana BoSniaka, koji su otkriveni po osvajanju vlasti, kao i onoga
Sto je uradeno prije odbrambene bitke za Travnik (Ahmici i
bi
li
156
l"/
lt l\( )\
i )(
r;l
trottt. lr.onlil n-
BiH dozvolio korlBtenJe svlh roba i opreme >Matresovih magacina<<, iz cega se sagradllo 176 zdravstvenih objekata i'zaposlen ljekarski kadar.
Dulabid se bavlo sportom kao hobijem. Bio je predsjednik
FK uSarajevoo.
Rat ga je zatekao u Bosni kad se odlucuje da ponovo piSe.
Dosad je objavio knjigu politickih eseja >Sjevernoameriiko bogatstvo i islamski moral.u
BILJESKA O PISCU
Sakib Dulabic roden je
Nakon maktebskog
1915.
bii
da.
sprovodenja staljinizma u
FNRJ. Pet godina je radio kao rukovodilac u Ministarstvu za
snabdijevanje i trgovinu, a dvadeset godina rukovodi zdravs-
i socijalnu
skrb u BiH.
158
1954.
159
SAKIB DUTABIC
OD SPAHE DO ALIJE
1994.
lzdavae
NIPP )LIIUAN<
Za izdava|a
MENSUR BRDAR
Lektor
HADZEM HAJDAREVIC
Korektor
DZE,MALUDIN LATIC
Likovna i grafiika oprema
ISMAR MUJEZINOVIC
Ccp
Stampa
>PEI-O<, LIUBLIANA
Za StamPariju
AINJZ ZIBELNIK
TiraZ
3.000