Ivan Illich Dolje kole (Deschooling society)

Ivan Illich, austrijski filozof i katoliki sveenik, koji je djelovao u kasnom kapitalizmu
svojim se radikalnim kritikama liberalnoga, funkcionalistikog obrazovanja, obrazovanja u
modernome industrijskom drutvu i uloge edukacije u naprednom drutvu poprilino pribliio
marksistikom svjetonazoru iako sam nije bio marksist. Njegovo djelo iz 1971. Dolje kole ili
Deschooling society smatra se vanim doprinosom sociologiji obrazovanja. Illichev kritiarski
svjetonazor jasno se istie i u njegovim djelima Tools for Conviviality u kojem iznosi otru
kritiku tehnolokog razvoja, i Energy and Equity kojim je kritizirao i ekonomski razvoj.
Illich u svojem djelu obrazovanje, u suvremenom svijetu, objanjava kao sredstvo
konzumacije i svojevrsne prinude koja kreativnost, autentinost, originalnost neke individue
uspjeno blokira i uklanja. Takvim shvaanjem kola se jedino moe definirati kao represivna
institucija kojoj je u cilju nametnuti konformizam, stvoriti socijalne razlike i malograansko,
maloumno i konformistiko drutvo koje e hipnotizirano i posluno pratiti i slijediti direktive
strunih tijela, birokratskih organizacija i vlade tj. vladajuih struktura. Ukratko Illich shvaa
obrazovni sustav kao koroziju koji nagriza napredno drutvo uei ih pokornosti i otuenju. U
skladu s tim obrazovanje koje dolazi podmazano zatupljenou i povrnou vrednuje se i
smatra vrijednim te se potie konzumacija te robe u to veim koliinama.
Od najranije dobi smjeteni smo u socijalno determinirane okove i ubaeni u proces
obrazovanja koje od primatelja te usluge oekuje poslunost i ponaanje prema zadanim
pravilima, pokornost reimu, a zauzvrat biva nagraen znanjem kojeg primatelj na kraju
krajeva, prema Illichu, mora samostalno implementirati slobodnim i izravnim sudjelovanjem
u bilo kakvom procesu uenja, to mu edukacijski aparati ne omoguavaju. Oni koji se
pokoravaju zakonima i aktivno te uspjeno sudjeluju u procesu nametnutog obrazovanja
odabrani su da zakorae na viu stepenicu i prijeu na vie razine edukacije. Onima koji iz
procesa uspjeno izau priivene su mnoge kvalifikacije koje im garantiraju sposobnost,
iskustvo i vjetinu u odreenim podrujima.
Illich svojim idejama i tezama pokuava naglasiti vanost kreiranja, doivljaja slobode,
razvijanja sposobnosti i sl. Takoer kao bitnu komponentu idealnog kolstva izdvaja
sudjelovanje sposobnih i talentiranih u procesu izobrazbe, a ne slubeno edukacijsko i
diplomski kvalificiranih. Sustav koji stvara prividno znanje i vjetine toksian je koliko i
ropstvo jer je u konanici ishod neslubeno identian.
Kao i svaki socioloki vizionar i Ivan Illich naiao je na kritike svojih suvremenika i
cijenjenih marksista. Illich propagira jednostavno rjeenje koje se moe iitati iz samog
naslova njegovog djela; ukidanjem dosadanjeg naina kolovanja dolo bi do kolapsa cijelog
sustava i samih temelja koji bi poljuljali cijelu konstrukciju tj. strukturu i razbili zaarani krug
potronje roba i usluga to se kosi s uvjerenjima vlasti. Illich nudi dvije osnovne alternative:
razmjenu vjetina koja podrazumijeva kako i sama rije kae pouavanje i prenoenje
sposobnosti te mree uenja iji je naglasak na kreativnom i istraivakom uenju grupe ljudi
povezanih zajednikim interesom. Ukidanjem kole kao institucije i sklop pravila, kae Illich,
unitili bismo reproduktivni organ potroakog drutva. Ve spomenuti kritiari Illicheva
vienja Gintis i Bowles izvor problema potroakog drutva vidjeli su u ekonomskoj

infrastrukturi drutva i smatraju da bi ishod iskorijenjivanja loeg obrazovanja dovelo do

neeljenih posljedica.
Obrazovanje u suvremenom svijetu jedini je nain i simbol slobode, ali, naalost, i veoma
efikasan nain kontroliranja i uplitanja te stvaranja inferiornih sljedbenika. Dok u nekim
dijelovima svijeta obrazovanje cjelokupnog stanovnitva jo nije omogueno moemo rei da
se vei dio svijeta, i razvijeni i nerazvijeni, bore za obrazovanje i kvalitetnu pristup
obrazovanju. Baziranje obrazovanja na praktinijem pristupu svakako je korisnije i
pamtljivije. Shvaanje i realiziranje svijeta kroz nametnutu prizmu nije ugodno i poistovjeuje
se s porobljavanjem drutva. S druge strane privremeno promatranje svijeta kroz prizmu
osobe slinih interesa, svjetonazora i miljenja moe biti korisno, djelovati kreativno i
pozitivno. Krajnji cilj obrazovanja rekonstruiranog po obrascu superiornih jest poslunost i
priklanjanje njihovim idejama to e u konanici rezultirati sukcesivnim planom vrhovnih, a
posluni e biti nagraeni diplomom, ocjenom i sl.
Vidljiv primjer takvog obrazovanja, vrlo loeg i povrnog, nalazimo i u Republici Hrvatskoj
koja cilj obrazovanja vidi u stvaranju tradicionalnog, pokornog i netolerantnog drutva. Ti
ciljevi nisu slubeno iznijeti, ali je iz naina funkcioniranja cijelog sustava jasna i uoljiva
motivacija koliko i namjere. Sagledavajui samo edukacijski sustav prema Illichu, bez dijela s
potroakim drutvom, primatelji znanja tj. uenici i studenti bivaju oblikovani, kreirani i
stvarani po mjeri vladajuih struktura. kolstvo je jedini nain da se vrhovni nadreenici
poveu s najosjetljivijim pripadnicima drutva, djecom i adolescentima i posredno utjeu na
njih. Ukoliko se bolje osvrnemo shvatit emo da sustav, u koji spada i obrazovanje, lei pod
dravnom konzervativnom tiklom.
Prethodni paragraf pripisujem svojem miljenju i ne nameem ga nikome niti ga smatram u
potpunosti tonim, razraenim i ureenim. Moje se miljenje temelji na iskustvu i interakciji s
okolinom te je podlono promjenama i nema nikakve poveznice s nezahvalnou. Ponovo
istiem da je obrazovanje u ve spomenutoj dravi oteeno direktnom politikom
interferencijom tj. uplitanjem, iako ono samo po sebi nije u potpunosti loe i nekvalitetno.
Mane Boca III. r.