ZLATNA BULA IZ 1222. G.

Zlatna bula iz 1222.g oznaila je kraj patrimonijalne drave i

postavila osnovu lenskog tipa drave. Do nastanka tog dokumenta
dolo je zbog izuzimanja plemikih posjeda to je umanjilo prihode i
vlast kralja u upanijama i dovelo do irenja ideje da kralj nije vlasnik
sve zemlje u dravi i da njegova vlast ima granice. Zlatna bula
utvruje ustroj sudstva i nadlenost sudova,kazneno pravo.
PRAGMATIKA SANKCIJA

1687. g. trupe Leopolda I. vratile su velika podruja

Ugarske,Hrvatske i Slavonije.
U listopadu 1687. Ugarsko-hrvatski sabor prihvatio vladarev prijedlog
i donio zakon o pravu nasljedstva ugarske krune u dinastiji Hasburg
po mukoj liniji i temeljem primogeture(prvorodstva- pravo
nasljea najtarijeg sina).
Hrvatsko-slavonski sabor 11. Oujka 1712. prvi od zemalja u
Monarhiji donio Pragmatiku sankciju po kojoj priznaje nasljee po
enskoj ulozi kue Hasburg ukoliko nema mukih nasljednika.
Ugarsko-hrvatski sabor 22.svibnja 1712. odbio je prihavatiti
Pragmatiku sankciju.
1713. Karlo je donio tzv. Dvorsku Pragmatiku sankciju(kuni
zakon u sluaju nepostojanja mukih nasljednika,vrijedi pravo
enskog koje se po primogeneniture protee i na njihove potomke
REFORME MARIJE TEREZIJE I JOSIPA II. (OPA OBILJEJA)

Sedmogodinji rat koji je urodio porazom od Pruske i gubitkom leske

potaknuo je beki dvor na pronalaenje puta kojim bi vratili narueni
poloaj,ojaati financijske osnove i vojni potencijal drave.Ti su se
ciljevi mogli postii: jaanjem gospodarstva,izmjenom zastarjelog
poreznog sustava te reformom uprave preko koje bi sredinja vlast.
PREUSTROJ UPANIJSKOG UREENJA

3 hrvatske upanije(Zagrebaka,Krievaka,Varadinska)
3 slavonske upanije(Virovitika,Poeka i Srijemska)
Obnovljene su 1688. ,a Marija Terezija uredila 1745. prema ugarskom
modelu i stavila pod vlast bana i Sabora. Dekretom iz 1759. uprava
upanija se sastojala od:velikog upana,upanijske
skutine,magistrata sa slubenicima.
REFORME DRAVNE UPRAVE

Hrvatsko kraljevsko vijee

1767.g osnovano je Kraljevsko vijee za Kraljevinu
Dalmaciju,Hrvatsku i Slavoniju
Osnivanje vijea pripremili su beka vlada i Ugarsko namjesniko
vijee. Vijee je poelo s 20.8. 1767. Sa sjeditem u Varadinu,ali je
1776 premjeteno u Zagreb. Presjedao ban s 5 lanova koji su imali

nadlenost kod prosvjete,bogotovlja, pravosua,financija,vojnih

pitanja.

URBARI MARIJE TEREZIJE

URBARI- pravni akti kojima su utvrene obveze kmetova prema

vlastelinu,donosili ih sami vlastelini za podruje svog vlastelinstva.
Zbog iskoritavanja kmetova dolo je do i njihove reakcije u vidu
BUNA. Najvea je bila u Zagorju i Podravini,a krvavo je uguena
oruanom intervencijom. 1756. g. SLAVONSKI URBAR, a 1780. g.
i tzv. HRVATSKI URBAR.
PRAVNI STUDIJ

Dekretom iz 1769. Marije Terezije osnovana je POLITIKOKAMERALNA KOLA sa sjeditem u Varadinu,a 1772.g preseljena je
u Zagreb.Radi unapreenja obrazovanja osnovana je KRALJEVSKA
AKADEMIJA ZNANOSTI s tri dvogodinja fakultetafilozofski,pravni,teoloki.
REFORME JOSIPA II

Josip II je naslijedio svoju majku Mariju Tereziju na mjestu kralja i

njegovo vladanje je obiljeeno nizom reformi. 1781.g. PATENTOM
O VJERSKOJ TOLERANCIJI je upostavljena jednakopravnost
priznatih vjera i proiren prava protestanata i idova.1785.
podijelio je Ugarsku i Hrvatsku na 10 okruga. 1785 PATENTOM
O UKIDANJU PLEMSTVA Josip II je kmetovima podario niz
sloboda(sloboda seljenja,pravo na slobodnu enidbu bez privole
vlastelina,pravo na polaenje kole).Umro 1790,naslijedio ga brat
Leopold II.
SABORI 1790. I 1791.G

12.svibnja 1790.g odran je Hrvatsko-slavonski sabor na kojem je

donesen zakljuak da na Ugarsko-hrvatskom saboru predloe
osnivanje zajednike vlade za Ugarsku,Hrvatsku i Slavoniju te da
hrvatske i slavonske upanije primaju nalodge od Ugarskog
namjesnikog vijea.
Rezultat donoenja odluka iz 1791. bio je da je Ugarsko namjesniko
vijee:izdavalo neposredne naredbe hrvatskim upanijama,preuzelo
rukovoenje svim poslovima hrvatske uprave,upravljalo
kolama,preuzelo izgradnju javnih zgrada i cesta.
FORME SREDNJOVJEKOVNE DRAVE

PATRIMONIJALNA DRAVA(9-13 stoljea)-osnovno obiljeje

patrimonijalnog tipa drave je da je vladar izvor sve vlasti i vlasnik
sve nepodijeljene zemlje u dravi i dravom upravlja kao svojim

vlasnitvom.Drutvena struktura zasnovana je na razlici izmeu

VLADAJUIH i VLADINIH. U VLADAJUI SLOJ spadaju vladar,vladarevi
slubenici i vlastelini dok su sloj VLADINIH inile dvije podskupine: 1.
Slobodno stanovnitvo koje nije bilo podobno nekom drugom,a tu su
spadali seljaci,graani u malobrojnim gradovima i sveenstvo. 2.
Osobe podlone vlasti gospodara su bile sluge koje je gospodar
mogao i tjelesno kanjavati.
LENSKA DRAVA sastoji se od 5 glavnih skupina:1(CRKVENI I
SVJETOVNI VLASTELINI i KRALJ),2.(KRALJEVI SLUGE,tj. VLASTELINI)3.
(SLOBODNJACI,tj. ZEMLJOPOSJEDNICI,OBRTNICI,TRGOVCI)4.
(SLOBODNO STANOVNITVO)5.(NESLOBODNI SLUGE)
STALEKA DRAVA(15.stoljee)-uobliila su se 4 stalea:1. PRELATIvisoki dunosnici Katolike crkve i to biskupi,opati,prepoziti i
nadstojnici, 2. VELIKAI- tu spadaju visoki dravni dunosnici i to
ban,dvorski dostojanstvenici,veliki upan,grofovi,baruni.Za njih su
rezervirane javne slube i najvia sudbena vlast, 3. PLEMSTVO- sitni
vlastelini s malim posjedom koji su morali biti vjerni vladaru i imali
obavezu ratovanja za njega o svom troku u zemlji,a na kraljev izvan
zemlje, 4. KRALJEVSKI SLOBODNI GRAD- imao je poloaj pravne
osobe s pravom na plemike privilegije,a grad su kao cjelinu,u
Saboru predstavlja dvojica izaslanika.Graaninom se postajalo
stjecanjem vlasnitva nekretnine u gradu,bavljenjem
obrtom,trgovinom.
INSTITUCIJE DRAVNE VLASTI:VLADAR,BAN,SABOR

Vladar
Kao prvi hrvatski vladar moe se uzeti knez Trpimir.U
patrimonijalnom razdoblju vladar je bio izvor sve vlasti,a drava
njegova batina,odreivao je dravnu organizaciju,postavljao sve
slubenike,ubirao sve poreze,bio zatitnik pravnog poretka.
U razdoblju lenske drave Arpadovii i njihovi nasljednici dijelili su
vlast s vlastelinima,a kralj je bio prvi meu jednakima,a svoja prava
je postupno gubio prenoenjem na vlasteline.Znaajni su bili:pravo
izgradnje utvrda,pravo na vrenje sudbenosti,pravo ubiranja
pojedinih prihoda.
U stalekom razdoblju nastupom monih Hasburgovaca ojaala je
kraljevska vlast i kraljev aparat se razvio.Najvanija prava kraljeve
vlasti: pravo objave rata i zakljuenja mira,sklapanje meunarodnih
ugovora,voenje vanjske politike,vrhovna uprava,pravo na podruju
vjere,prava u zakonodavnoj,sudskoj i izvrnoj funkciji.
Ban
Ban je bio najvii dunosnik,osim kralja, na podruju Hrvatskog
Kraljevstva,te Hrvatske,Slavonije i Dalmacije od srednjovjekovne
hrvatske drave do 20.st. Ustaljem upanija funkcija bana slabi,te je

od 10 st. Ban najvii dunosnik na hrvatskom dvoru kojeg imenuje

kralj i koji djeluje kao kraljev zamjenik.Banove ovlasti: sazivanje
skuptine plemstva i gradova, u kraljevo ime sasluavao pritube i
rjeavao probleme,u podruju javnih financija ban je ubirao kraljeve
poreze(najvanija marturina- zemljini porez,kraljevske
dae,sajmine dae,prihodi od rudarenja.
Sabor
Slavonski i Hrvatsko-slavonski staleki sabor
Hrvatsko-slavonski sabor vrio je: izborne funkcije(izbor
kralja,predlaganje kandidata za bana,izbor nuncija),zakonodavnu
funkciju,pravosudnu funkciju,upravnu funkciju
Ugarsko-hrvatski sabor
Sazivao ga je kralj posebnim kraljevim pozivnicama upuenim
osobno lanovima Doma velikaa i opim pozivom ostalima. U tim je
pozivnicama upuenim utvrdio poetak i mjesto zajedanja te predme
raspravljanja.Zasjedanje je zapoinjalo itanjem kraljevih
prijedlogana zajednikoj sjednici obaju domova.Sabor je podijeljen na
Gornji dom,tj. Dom velikaa i Donji dom tj. Dom zastupnika.
ORGANI JAVNE VJERE(PRISTAV,NOTARIJAT,KAPTOL)

PRISTAV-vezan za usmene oblike pravnih poslova koji su bili na

podrujima slabo rairene pismenosti. On je ponegdje provodio neke
pravne radnje npr. odluivao koje svjedoke treba ispitati u nekom
postupku ili uvodio u posjed stranku koja je pobijedila u parnici
JAVNI BILJENICI tj. NOTARI- ovlateni su davati javne isprave,bili
prisudni u gradskim sredinama,a osobito karakteristini za obalne
gradove,ali ih je bilo i u slavonskim gradovima.Za imenovanje na taj
poloaj su morali imati zavreno pravno obrazovanje na uilitu
kojem se predavalo notarsko umijee( Bologna i Padova)
KAPTOLI-13.st na slavonskom podruju slinu funkciju su obavljali
CRKVENI KAPTOLI I SAMOSTANI koji su kraljevskim privilegijama
dobili pravo da vlastitim peatom ovjeravaju isprave o pravnim
poslovima .Isprave je pisao pisar kaptolske kancelarije,a ovjeravao
custos.
INSTITUCIJE SREDINJE VLASTI BANSKE HRVATSKE OD 1848. G DO 1850. G
BAN

U zbivanjima u Zagrebu 1848. G jedan od glavnih zahtjeva

postavljen u Zahtjevanjima naroda bio je imenovanje Josipa
Jelaia za bana Trojedne kraljevine. 23. Oujka 1848. Kraljevim
dekretom Jelai je bio imenovan za bana i prije donoenja
Zahtijevanja naroda.
BANSKO VIJEE

Travanj 1848. Jelai je formirao Bansko vijee kao svoje

pomono tijelo,po uzoru na Hrvatsko kraljevsko vijee,na elu
Banskog vijea je bio ban,a ono je podijeljeno na 5 odsjeka:odsjek
za unutarnje poslove,odsjek prosvjeivanja,bojni odsjek,odsjek javnih
financija,odsjek za pravosue. Na elu odsjeka su stajali naelnici,a
svaki odsjek je imao savjetnike i nie slubenike.
SABOR 1848.G
Izborni zakon i Ustroj Sabora

IZBORNI ZAKON IZ 1848. Imao je tek 16 lanaka.Sabor je prema

zakonu ostao jednodomno tijelo sa dvojnom strukturom koju su inili
zastupnici i pozvani virilisti.Zastupnici su birani neposrednim i
posrednim biranjem i to javnim glasovanjem. Aktivno izborno pravo u
gradovima su imali vlasnici nekretnina,punopravni graani te osobe
sa stalnim prebivalitem. Pasivno izborno pravo bilo je uvjetovano
pismenou i vjeroispovjeu.Sabor se sastao 5. Lipnja 1848 i
donio 35 lanaka razliite prirode.Rjeavao je tekue poslove
Trojedne Kraljevine i njezin odnos s Austrijom i
Ugarskom.Sabor je potvrdio Jelaieve uredbe,i to ponajprije
UREDBU O ZABRANI KOMUNIKACIJE S UGARSKIM TIJELIMA
VLASTI zbog eg aje dolo do prekida dravnopravne veze
Hrvatske i Ugarske.
OUJSKI USTAV 1849.G I POLOAJ HRVATSKE
Donoenje i glavna obiljeja Oujskog ustava

Car Franjo Josip I. 4. Oujka 1849. Dekretom proglasio Ustav za cijelu

Monarhiju.Prema Ustavu sva vlast potjee od cara,a Monarhija je
ureena strogo centralistiki kao jedinstvena,nedjeljiva i
nerazdruiva drava. Ustav je proglasio:- diobu sudstva i
uprave,zajamio stalnost sudskog zvanja,naela javnosti i
usmenosti,sloboda obrta,vjerska ravnopravnost i druga graanska
prava,zajamena nacionalna i jezina ravnopravnog graana
Posljedica Oujskog ustava bila je gubljenje hrvatske autonomije.
1850 ukinuto je Bansko vijee i osnovana Banska vlada na elu s
banom koja je bila podreena Ministarstvu unutarnjih poslova u Beu
BACHOV APSOLUTIZAM

Silvestarski patent od 31.12.1851 stupio je na snagu 1.

sijenja 1852 i ukinuo je ustavni poredak(Oujski ustav).
Bansku vladu zam ijenilo je Carsko i kraljevsko namjesnitvo
koje je imalo poloaj kao i Banska vlada.Umjesto prijanjih 6
upanija sad ih je osnova 5,a umjesto 20 kotara formirano ih je 54
to je udvostruilo broj inovnika.1852. donesen je Zakon o tisku
koji je uveo jo vii novani pologa kao pretpostavku
izdavanja novina

LISTOPADSKA DIPLOMA I VELJAKI PATENT

Vladar je 20.listopada 1860. prihvatio prijedlog Carinskog

vijea te je donio LISTOPADSKU DIPLOMU koja je
predstavljala poetak reorganizacije Monarhije,uvoenje
sredinjih i pokrajinskih tijela.Vladar je 26.veljae 1861. Dopunio
VELJAKIM PATENTOM. On je predvidio dvodomno CAREVINSKO VIJEE
uz jaki utjecaj vladara na njegove poslove.Carevinsko vijee se
sastojalo od: DOMA VELIKAA(nositelji najviih svjetovnih i crkvenih
zvanja i odlinici koje je imenovao kralj) DOMA ZASTUPNIKA-sabori
15 austrijskih zemalja(meu njima Dalmacija i Istra) izabrali odreeni
broj svojih delegata
TZV. VELIKI SABOR IZ 1861.G

Sabor se sastao 15.travnja 1861,a djelovao je do 09.rujna

1861.Kraljevom odlukom je rasputen jer nije ispunio glavnu
zadau- izbor delegata za Carevinsko vijee.Glavni uradak
Sabora predstavlja zakonski lanak o donoenje Trojedne
Kraljevine Dalmacije,Hrvatske i Slavonije prema kruni i
Kraljevini Ugarskoj donesen na prijedlog Narodne novine.Sabro je:
definirao teritorije koji uz Dalmaciju ukljuuju Rijeku i
Meimurje,utvrdio da je 1848 prestala svaka veza s Ugarskom,izrazio
elju da stupi u dravnopravnu vezu s Ugarskom
POLITIKE STRANEK

GLAVNE POLITIKE STRANKE SU: NARODNA STRANKA,NARODNA

USTAVNA STRANKA,STRANKA PRAVA
NARODNJACI-bili najbrojniji u Saboru,najvie su utjecali na
formiranje jedinog zakonskog lanka iz 1861. Kojeg je kralj
sankcionirao.Narodna stranka otro je kritizirala Austro-ugarsku
nagodbu.
NARODNA USTAVNA STRANKA(UNIONISTIKA STRANKA)-1861.
u Saboru se oslanjala na povijesno i strateko hrvatsko-maarsko
zajednitvo.Zastupala je stav da je 1848. dolo do prekida
dravnopravnih veza.
PRAVAI-malobrojni u Saboru 1861.(Ante Starevi,Eugen
Kvaternik) su smatrali da hrvatski narod na osnovi hrvatskog
dravnog prava i prirodnog prava naroda ima pravo na samostalnu
dravu.Njihova ideja se rairilia i u Dalmaciji i Istri. Okupljali su
obrtniki i trgovaki sloj,a njihove ideje su okupile veliki broj
studenata,omladine i siromaniji dio obrazovnog stanovnitva.
AUSTRO-UGARSKA NAGODBA 1867.G

Austro-ugarska nagodba je bila sporazum izmeu Ugarskog sabora i

vladara(ali ne i Carevinskog vijea) u kojem takav sporazum veini
liberala nije bio prihvatljiv.21.12.1867 nagodba je prihvaena i od

Carevinskog vijea.Nagodbom su Austrija i Ugarska uspostavljene

kao potpuno odvojeni sustavi vlasti sa zasebnim sustavom
institucija.Zajedniki su bili: vladar i poslovi njegovog
dvora,vojska,vanjski poslovi i zajednike financije.Kao zajedniki
organi uspostavljeni su:ministar vojske,ministar vanjskih posla i
ministar zajednikih financija koje je postavljao vladar i oni su mu bili
politiki odgovorni.Meusobne nagodbe ratificirala su oba
parlamenta.
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA 1868.G
DONOENJE HRVATSKO UGARSKE NAGODBE
12-erolana delegacija jednostranakog unionistikog Hrvatsko-

slavonskog sabora stupila u pregovore s jednako brojnom

delegacijom Ugarskog sabora.24.rujna 1868 taj je sporazum
prihvaen u Hrvatsko-slavonskom saboru,a 14. studenog i u
Ugarskom saboru
PODJELA NADLENOSTI PREMA HRVATSKO-UGARSKOJ NAGODBI

Nagodba je vrijedila samo za podruje Kraljevine Hrvatske i Slavonije

tj. 7 hrvatskih i slavonskih upanija i 11 krajikih pukovnija te
spominjanjem Dalmacije.Hrvatska i Slavonija su prema nagodbi
imalezakonodavnu i izvrnu autonomiju,a zajedniku nadlenost na
podrujima financija i gospodarstva,obrane,unutarnjih
uprava,prosvjeta,bogotovlja,pravosua osim pomorske sudbenosti.
Zajedniki organi su:ZAJEDNIKI SABOR,SREDINJA VLADA U
BUDIMPETI. NAJVII ORGANI
ZAJEDNIKI SABOR I SREDINJA VLADA

Zajedniki sabor- inili su ugarski i hrvatski zastupnici u Domu

zastupnika te ugarski i hrvatski lanovi Doma velikaa
Sredinja vlada- inili su je resori Ugarske vlade u ije su poslove
spadali iz zajednike nadlenosti,a to su bili ministar
predsjednik,ministarstvo dvora,trgovine,poljoprivrede,zemaljske
obrane,javnih financija
HRVATSKO-SLAVONSKI SABOR I ZEMALJSKA VLADA

Sabor je sazivao i rasputao kralj preko bana.U svom radu sabor je

bio autonoman te je samostalno donosio poslovnik o svojem
radu,samostalno birao predsjednika i potpredsjednika,a zastupnici su
imali pravo zakonodavne inicijative i zajameni imunitet
Na elu Zemaljske vlade je bio ban,a pod njim 3 odjelna
predstonika na elu:ODJEL ZA UNUTARNJE POSLOVE,ODJEL ZA
BOGOTOVLJE I NASTAVU,ODJEL ZA PRAVOSUE,A 1914.
DODAN JE ODJEL ZA NARODNO GOSPODARSTVO.
PRAVNA PRIRODA HRVATSKO UGARSKE NAGODBE

Za ugarsku stranu podijeljena statutarna i izvrna autonomija,a na

hrvatskoj strani tumaena je Nagodba kao ugovor dviju
jednakopravnih dravnih jedinica koji je prihvaen u dva
jednakopravna sabora.

REVIZIJA NAGODBE(1868-1871) i 1873

Nakon sklapanja nagodbe Levin Rauch je imenovan za bana,a Sabor

je s unionistikim sustavom nastavio rad svog 3-godinjeg mandata
do sijenja 1871.Rauch je udaljen s banske dunosti ubrzo po
rasputanju Sabora zbog optubi za navodnu korupciju.
Na izborima 1871. Koji su bili raspisani za novi saziv Sabora
premono je pobijedila Narodna stranka,unionisti doivjeli teak
poraz.Vladar je odgaao sazivanje Sabora ne elei se zamjeriti
Maarima,a nakon to ga je sazvao u sijenju 1872. Odmah ga je
raspustio te su ponovno raspisani izbori na kojim je opet pobijedila
Narodna stranka.
Najvaniji hrvatski zahtjevi u pregovorima bili su:promjena naziva
ban u ban-ministr-zemaljski,djelomina financijska
autonomija,imenovanje bana neposredno od ministra,osnivanje
Kraljevskog suda koji bi rjeavao sporove izmeu Ugarske i
Hrvatske.Revizijom je dolo do poboljanja hrvatskog poloaja,ali
izmjene nisu sadravale ni jednu novu toku zbog ega su neki
lanovi Narodne stranke istu napustili.05.rujna 1873. Sabor je
veinom glasova prihvatio reviziju,a 29.rujna 1873. Ivan
Maurani postaje ban.
BANOVANJE IVANA MAURANIA

U razdoblju njegovog banovanja od 1873-1880. Sabor je donio

60-ak zakona.Meu prihvaenim zakonima prevladavali su:zakoni
iz podruja uprave i pravosua,zakoni kojima se reguliraju
slobode i prava graana,zakoni iz podruja prosvjete.Zakoni
su uveli i uredili:odgovornost bana Saboru,odvajanje sudstva i
uprave,ustroj sudstva,ustroj upanija,kazneni postupak,slobodu
tiska,pravo na javno okupljanje,kune zadruge.
REFORME PRAVA:POLOAJ BANA,ODNOS SUDBENE I UPRAVNE VLASTI,PRAVO NA
JAVNO OKUPLJANJE,KAZNENO PRAVO I POSTUPAK SLOBODE TISKA
Odgovornost bana

Sabor je mogao optuiti bana zbog namjerne teke povrede

Hrvatsko-ugarske nagodbe,bio je odgovoran Saboru.Sankcije su
bile:otpust iz slu be,trajna zabrana zapoljavanja u dravnim
institucijama,ili samo opoziv iz slube.Banu je trebao suditi Kraljevski
sud.
Odvajanje sudstva i uprave

Jedna od temeljnih reformi Mauranieve uprave i pretpostavka

poboljanja kvalitete sudstva i uprave.Prvi zakon ije je usvajanje
Saboru predloila Mauranieva vlada je ZAKON O VLASTI SUDAKOJ
izraen prema austrijskom zakonu.Zakon od 13 lanaka:jamstvo
sudake neovisnosti,rjeavanje odnosa sudstva i uprave.Zakon je
cjelokupno sudstvo proglasio kraljevim.Sudako je zvanje bilo
doivotno,suce je imenovao vladar.

Pravo na javno okupljanje

ZAKON O PRAVU SAKUPLJATI SE doni je Sabor 1875.Zakon je uredio

javne skupove za koje je bio usvojen sustav prethodne prijave i
dozvole- to se nije odnosilo na crkvene i sline skupove.Prethodnu
prijavu skupa u zatvorenom prostoru trebalo je podnijeti gradskom
poglavarstvu 3 dana prije skupa,a za javne skupove na
otvorenom bila je potrebna i dozvola poglavarstva temeljena
na diskrecijskoj ocjeni.
Kazneni postupak i porotno suenje

Hrvatki ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU IZ 1875. Uvedena je i

slobodna ocjena dokaza.Vana promjena je:ukidanje presude tj.
odrjeenja zbog nedostatka dokaza,skraenje istranog
zatvora,dravni odvjetnik mogao je podignuti optunicu bez
prethodne istrake.Porotno suenje odvija se pred 12-erolanom
porotom koja donosi presudu o injenicama i olakotnim i otegotnim
okolnostima.
Sloboda tiska

Poloaj tiska u Hrv. i Slavoniji ureen je na moderan nain 1875.

ZAKONOM O PORABI TISKA koji je donesen po uzoru na austrijski
zakon.Namjeru izdavanja povremenih tiskovina trebalo je prijaviti
dravnom odvjetniku i poloiti visoki iznos depozita ija je svrha bila
osiguranje za isplatu eventualnih novanih kazni izreenih protiv
novina.
RAZVITAK DRAVNOPRAVNIH PRILIKA U DALMACIJI
Dravna pripadnost Dalmacije do 1409.g.

Dalmacija je bila pokrajina Rimskog Carstva,a od 437.

Bizanta.Pruala se uz obalu i duboko u unutranjost te imala sjedite
u Saloni i upravna sredita u gradovima,a najvaniji je bio Zadar.
Bizant je u 10.st Dalmaciju sa sjeditem u Zadru podijelio na:GORNJU
DALMACIJU(Dubrovnik,Kotor,Budva) i DONJU
DALMACIJU(Zadar,Split,Trogir,otoci Krk,Cres,Rab)
Izgradnja dalmatinskih komuna

U gradovima na naoj obali,negdje u 14 st. Izgrauju se KOMUNALNA

DRUTVA. Osnova komunalnih sustava bila je podijeljena na gradsko
plemstvo(patricijat) i puane.Proces dalmatinskih komuna prolazio je
3 razvojne faze karakteristine za talijanska podruja
Dalmacija pod Mletakom vlau od 1409. Do 1797.g.

Podruje Zadra i okolice,Venecija(Mletaka vlast )od Ladislava

Napuljskog otkupila pravo na vladanje Dalmacijom.To je pravo
ostvarila oruanim putem od 1409-1420.Nadzor dalmatinskih
gradova obavljali su gradski glavari koji su bili mletaki dunosnici
odgovorni vlastima Republike,a iz Venecije su dolazili i funkcioneri
poput kancelara i notara.Pad Mletake Republike bio je 1797.
Dravna pripadnost Dalmacije od 1797. do 1813.

1797.g Mletaku Republiku zauzeo je i ukinuo Napoleon.Iste

je godine dio mletakih podruja bio predan Austrji,a ona Francuskoj

ustupila Lombardiju.Austrija je tako proirila vlast nad:mletakom

Istrom,Kvarnerom i Dalmacijom,sjevernotalijanskim dijelovima
Mletake Republike.Do 1809. Dalmacija e biti uklopljena u francusku
Kraljevinu Italiju te e postati pokrajina novoosnovanih ilirskih
pokrajina sa sjeditem u Ljubljani.
Uprava i sudstvo u prvom razdoblju austrijske vlasti od1797. do 1805.

Osnivanje GUBERNIJA(Vlade) i PRIZIVNOG SUDA U ZADRU.Prijanji

komunalni ustroj zamjenjen je podjelom na KOTARE s tzv. MJESNIM
STARJEINSTVIMA.Sudska i upravna organizacija poivala je na
trostupanjskom modelu:KOTAR-GUBERNIJ-DVORSKA KANCELARIJA U
BEU.
Uprava i sudstvo u drugom razdoblju austrijske vlasti od 1813. Do 1918.

Beka vlada postavila je NAMJESNIKA(guvernera) koji je bio izaslanik

sredinje vlasti i poglavar Zemaljske vlade u Zadru.Dalmacija je
podijeljena na 4 OKRUGA tj. kapenata(Zadar,Split,Dubrovnik,Kotor)
na elu s okrunim poglavarom.Okruzi su se dijelili na KOTARE,kotari
na OPINE,opine na MJESTA ili SELA.
Dalmatinski sabor i politike stranke

Glavna pitanja iz djelokruga Dalmatinskog sabora

su:poljoprivreda,javna izgradnja,nadzor nad opinama i
kolama,raspisivanje pokrajinskih prireza,donoenje pokrajinskog
prorauna te izbor 5 zastupnika u Dom zastupnika Carevinskog
vijea.U Dalmatinskom saboru stvorena je autonomaka stranka
koja se protivila sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom i
Slavonijom.
Dalmacija od 1918. do prikljuenja Hrvatskoj i Jugoslaviji

Lond. Ugovorom 1915. Dijelovi Dalmacije obeani su Italiji kao

nagrada za prijelaz na stranu Antante.Nakon I. svjetskog rata Italija
je okupirala vei dio Dalmacije,a uspostavila je institucije sa
sjeditem u Zadru.Rapalskim ugovorom iz 1920. Italija je formalno i
dobila Zadar,Lastovo i Palagruu dok je preostalo podruje Dalmacije
pripalo Kraljevstvu SHS.
DUBROVAKA KOMUNA I DUBROVAKA REPUBLIKA
Dubrovnik pod Bizantskom vlau do 120 5.

Dubrovnik se kao naselje formirao tijekom 5. i 6. stoljea oko

bizantske utvrde.Stanovnitvo se povealo razaranjem
Epidauruma,poetkom 7. Stoljea.Tijekom 12. Stoljea oblikovala se
DUBROVAKA KOMUN. U to dobra Dubrovnik se naziva i komuna i
grad te je podijeljen na grad i kotar.Institucije komunalnog
poretka:Knez-ima svoje vijee,suci-s kojima su sjedili i
konzuli,mudraci-sudjelovali u donoenju znaajnih odluka.
Dubrovnik pod Mletakom Republikom od 1205. Do 1358

Slabljenje Bizanta 1204. g. dovelo je do pada Dubrovnika pod vlast

Venecije koja im je osiguravala zatitu od srpskih vladara.Venecija je
u Dub bila prisutna preko kneza koji je imenovan na dvije godine,iz
reda mletakih patricija.Za mletake vlasti donesen je i Dubrovaki
statut(1272).

Samostalnost Dubrovnika od 1358. do 1806.

Venecija se Zadarskim mirom odrekla vlasti u Dubrovniku u korist

hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anuvinca s kojim je izaslanstvo
grada sklopilo ugovor kojim je osiguralo djelominu samostalnost
komune.Viegradskim ugovorom Dubrovniku je doputena gotovo
posve slobodna trgovina,a kralj se nije smio mijeati u unutarnje
poslove.Dubrovnik je samostalni poloaj drao do dolaska Francuza,a
general Marmont je formalno ukinuo Dubrovaku republiku i
prikljuio Dubrovnik fra. Kraljevini Italiji.
Dravna organizacija i institucije vlasti

Seljatvo je bilo najbrojniji sloj iji su pripadnici imali pravnu i

poslovnu sposobnost.Sredinja figura vlasti u mletakom razdoblju
bio je knez,a tijekom 13. st. Slabila je kneeva vlast,a jaao utjecaj
vlastele.VELIKO VIJEE-inili svi muki punoljeptni pripadnici
patricijskih obitelji koji su trebali znati itati i pisati,imali
zakonodavnu funkciju,biralo kneza.VIJEE UMOLJENIH(SENAT)- inilu
su iskusni patriciji izabrani u Velikom vijeu na godinu dana,obavljao
dravne poslove i poslove Vanjske politike.MALO VIJEE-dubrovaka
vlada koja je obavljala tekue poslove,a inilo ga je 7 lanova
izabranih u Velikom vijeu na godinu dana.KNEZ-predstavnik
Dubrovake Rep. Biralo ga je Veliko vijee na mjesec dana,uivao
velik ugled,ali nije imao nikakve stvarne moi,predstavljao Republiku
prema vani,uvao dravne peate,kljueve gradskih vrata,sazivao
Senat i V. Vijee.
Dubrovako pravo

Sredinje vrelo dubrovakog prava je DUBROVAKI STATUZ IZ

1272.Sastoji se od 8 knjiga:pomorsko pravo,kaznena djela i
kazne,ureuje ustroj i nedlenosti sudova i postupak pred
sudom,sadrava prisege koje su slubenici polagali pri preuzimanju
dunosti.
RAZVITAK DRAVNOPRAVNIH PRILIKA U ISTRI
Istra od srednjeg vijeka do konca Mletake vlasti 1797.g

S propau Zapadnog Rimskog Carstva 476. Podruje Istre dospjelo

je pod vlast germanskog vojskovoe Odoakara,a zatim pod vlast
Ostrogota. 0d 555. Istra je dio bizantskog Ravenskog egzarhata.
Uprava i sudstvo u austrijskom i francuskom razdoblju od 1797. Do
1918. g

U prvom razdoblju formirana je pokrajinska vlada za Istru sa

sjeditem u Kopru,a bivi mletaki dio podijeljen je na 7
kotara.Nakon ponovnog austrijskog stjecanja Istre,Istra je
podijeljena na dva okruga.Okruzi su se dijelili na kotare,a oni na
opine.Nakon List. Diplome,Veljakog patenta te zakona prosinakog
Ustava dolo je do konane reorganizacije koja e ostati na snazi do
1918.Istra je proglaena MARKGROFOVIJOM.
Istarski sabor i politike stranke

Sabor je osnovan temeljem Veljakog patenta,a sjedite je imao u

Poreu,a nakon 1898.g zasjedao je u Puli i Kopru.U Istri tada bilo preko

2/3 slavenskog(hrv. i slo. Stanovnitva) koje je ivjelo na selu i bilo

financijski ovisno o tal. Vjerovnicima.Osnovana je HRVATSKOSLOVENSKA NARODNA STRANKA i HRVATSKO-SLOVENSKI KLUB
ZASTUPNIKA.Dominantna snaga je u Ist. Saboru bila je TALIJANSKA
LIBERALNA STRANKA.
Istra od 1918.g. do prikljuenja Hrvatskoj i Jugoslaviji

Lon. Ugovorom Istra je obeana Italiji,te ju je 1918. Talijanska vojska i

okupirala,postavila civilne vlasti i uvela civilne
institucije.Kapitulacijom Ita. 1943. Okonana je taliijanska vlast u
Istri.Pazinski sabor objavio proglas o ujedinjenju Istre s Hrvatskom
koju je potvrdio Izvrni odbor Zemaljskog AVNOH-A.
DRAVNOPRAVNI POLOAJ RIJEKE
Rijeka do vraanja pod hrvatsku upravu 1776.

U doba srednjovjekovne hrv. drave bila ukljuena u pogranino

podruje.Za vrijeme Kolomana Arpadovia pod ugarsko-hrv. vlau
ostalo je tek podruje oko utvrde Trsad i Vinodol.Rijeka je
nasljeivanjem dola u posjed Hasburgovaca 1466.
Rijeka od 1776. do Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868.

Marija Terezija Banskoj Hrvatskoj prenijela Rijeku te to podruje

stavila u nadlenost Hrv.kraljevskog vijea.U Rijeci je tada stvoren
GUBERNIJ na elu s GUBERNATOROM koji predsjeda gradskom vijeu
i koji je podreen Kraljevskom vijeu u Zagrebu.
Gubernij je imao nadlenost u
pomorskim,zdravstvenim,trgovakim,upravnim poslovima.Nakon
fran. vlasti u Rijeci ona je dola pod upravu bekog dvora.

Rijeka u nagodbenom razdoblju od 1868. do 1918.

Dogovoreni tekst o Rijeci nije zadovoljio Ugarski sabor koji je izglasao Nagodbu s
novim tekstom da grad,luka,kotar rijeki sainjavaju posebno s ugarskom
spojeno tijelo.U meuvremenu vladar je ve bio sankcionira hrvatsku
inaicu Nagodbe s formulacijom da o Rijeci nije postignut sporazum.
Sredinja vlada donijela je STATUT GRADA RIJEKE prema kojem je Rijeka imala
iroku autonomiju,bila pod vlau ugarskih institucija.
Rijeka do 1918.g do prikljuenja Hrvatskoj i Jugoslaviji
1918. Hrvatski Sabor donio je odluku o stupanju Kraljevine Hrvatske,Slavonije i
Dalmacije s Rijekom u Dravu Slovenaca,Hrvata i Srba.Rapalskim ugovorom
izmeu Italije i Kraljevstva SHS 1920. Dvije su se strane obvezale priznati
potpunu slobodu i nezavisnost Drave Rijeka te je tako stvorena Rijeka
drava.Temeljem Rap. Ugovora Rijeka je imala svoj teritorij,posebno dravljanstvo
te je trebalo ustrojiti i institucije.
DRAVNOPRAVNE PRILIKE ZA VRIJEME FRANCUSKE VLASTI
Uspostava francuske vlasti

Dolo je nakon to je Napoleon zauzeo i ukinuo Mletaku republiku

iste je godine dolo do predaje mletakih podruja Austriji od koje je
Francuska za uzvrat dobila Lombardiju.Mirom u Pounu mletako
podruje prethodno dodijeljeno Austriji ustupljeno je Francuskoj,a
Francuska je pritom prikljuila i podruje prijanje Dubrovake

Republike.Sva ta podruja bila su prikljuena Napoleonovom

Kraljevstvu Italiji.
Francuska uprava i sudstvo od 1805. do 1809.

Podruje je organizirano u 3 jedinice:ISTRU,DALMACIJU I DUBROVNIK

koji su imali status DEPARTMANA meu ukupno 21 departmanom
Kraljevine Italije.Francuzi su ukinuli komunalne i gradske statute.Na
elu departmana PREFEKT.Na elu uprave u Dalmaciji sa sjeditem u
Zadru bio je GENERALNI PROVIDUR,rukovodio Glavnom upravom koja
se dijelila na 6 resura:VANJSKI
POSLOVI,PROSVJETA,FINANCIJE,RAUNOVODSTVO,PRAVOSUE I
VOJNI POSLOVI.4 okruga:SPLITSKI,ZADARSKI,MAKARSKI I
IBENSKI.Osnovani su okruni sudovi,a vrhovnu nadlenost imao je
PRIZIVNI SUD U ZADRU.
Ilirske pokrajine od 1809. Do 1813. G

Osnovane su Napoleonovim dekretom,a glavni grad Ilirskih pokrajina

bila je Ljubljana.Obuhvaale su 7
pokrajina:KORUKA,KRANJSKA,ISTRA,GRAANSKA HRVATSKA,VOJNA
HRVATSKA,DALMACIJA I DUBROVNIK.Posebni organ bilo je MALO
VIJEE nadleno za pravosue i upravu,a na mjesto guvernera
imenovan je maral AUGUSTE MARMONT.

Francusko pravo

DEKRETIMA koje su donosili Napoleon i potkralj Italije uvodilo se novo

pravo.Napoleonovim dekretima ukinuta su vlastelinska
prava,ukinut je tzv. Griminijev zakon te su tako teaci koji su
u Dalmat. Zagori obraivali dravnu zemlju postali vlasnici te
zemlje,dekret sadrava odredbe o graanskom
braku,dekretom u Dalmaciji je uveden Graanski zakonik.U
Istru i Dalmaciju uveden j e i Napoleonov Kazneni zakonik.
Drutvene reforme i ogranienja francuske vladavine

Dolaskom Francuza ukinut je staleki poredak i proglaena jednakost

graana pred zakonom kao i porezna jednakost,ukinuti cehovi i
proglaena sloboda obrta.Dandolo velike napore uloio i u
prosvjeivanje te je otvoren velik broj koli.
SVIBANJSKA I KRFSKA DEKLARACIJA

Svibanjsku deklaraciju donijeli su 30.svibnja 1917. Hrvatski

slovenski zastupnici u Carevinskom vijeu.Njome je traeno
osnivanje tree jugoslavenske jedinice u Monarhiji.U novu jedinicu bi
uli i Slovenci i Srbi izvan okvira Trojedne Kraljevine.Ta je deklaracija
potakla osnivanje zemaljski narodnih vijea i sredinjeg NARODNOG
VIJEA Slovenaca,Hrvata i Srba u Zagrebu.
Krfska deklaracija donijeta je 1917. na grkom otoku Krfu,donijeli
su je srpska vlada i Jugoslavenski sabor radi stvaranja nove drave
na irem jugoslavenskom podruju.Deklaracijom je proglaeno da e

Srbi,Hrvati i Slovenci ujediniti u zajedniku dravom pod nazivom

KRALJEVINA SRBA,HRVATA I SLOVENACA.Nastavak procesa koji
simbolizira Krfska deklaracija bila je osnivanje KRALJEVSTVA
SRBA,HRVATA I SLOVENACA.
DRAVA SLOVENACA,HRVATA I SRBA
(TRAJALA OD 29. LISTOPADA 1918 DO 1. PROSINCA 1918.)
STVARANJE DRAVE SHS

Neuspjesi Austro-ugarske na vojnom planu i politika previranja u

Monarhiji odrazili su se na slabljenje dravne vlasti i u takvim
okolnostima dolo je do osnivanja narodnih vijea Slovenaca,Hrvata i
Srba.Narodno vijee Slovenaca,Hrvata u Zagrebu kao predstavnitvo
politikih stranaka osnovano je 5-6. Listopada 1918.Sabor je
prihvatio proglas Narodnog vijea i priznao Nardnom vijeu vrhovnu
vlast te je tim zakljukom Hrvatska,Slavonija i Dalmacija stupila u
dravu SHS.
Organizacija vlasti drave Slovenaca,Hrvata i Srba

Narodno vijee SHS bilo je vrhovni organ vlasti na podruju drave

SHS sa izvrnom i zakonodavnom funkcijom,a sredinji odbro je
djelovao kao vrhovna izvrna vlast.Trolano predsjednitvo obavljalo
je kolektivnu ulogu efa Drave SHS(Koroec,Pribievi,Ante Paveli
stariji).Jedan od glavnih problema novoproglaene drave bio je
nedostatak uinkovite oruane sile kojom je trebalo osigurati granice
i red i mir u dravi.
Pitanje meunarodnog priznanja Drave SHS

Jedino je Kraljevina Srbija 8.11.1918 priznala Narodno vijee kao

zakonitu vladu(ne i dravu) i o tome obavijestila vlade
VB,Francuske,Italije i SAD te zatraile da i one priznaju Narodno
vijee kao zakonitu vladu.No,do priznanja Drave SHS nee doi
ENEVSKA DEKLARACIJA 1918.g

Srpska strana sazvala konferenciju u enevi s Jugoslavenskim

odborom od 6-9 studenoga 1918.Tom je deklaracijom sklopljenom
izmeu Drave SHS I Kraljevine Srbije proglaeno ujedinjenje u
dravu Srba,Hrvata i Slovenaca uz poziv na prikljuenje i Crnoj
Gori.Nova je drava trebala imati zajednike organe vlasti,deklaracija
je utvrdila osnivanje zajednike vlade.Karaorevi i vlaa u Beogradu
odbili su takav sporazum koji nije osiguravao vlast dinastiji ni Srbiji
pa enevska deklaracija nije ratificirana te nije stupila na snagu,a
pitanje je bi li Deklaracija bila prihvaena i u Zagrebu.
NAPUTAK NARODNOG VIJEA SHS

Uz kritike i protivljenje Stjepana Radia,Sredinje vijee donijelo je

Naputa koji je sadravao ve broj uvjeta sistematiziranih u 11
toaka,a najznaajnija obiljeja Naputka su:da je polazio od sloene
dravne organizacije,predvia podjelu zakonodavnih i izvrnih
poslova na dravne i autonomne,da Dravnom vijeu treba biti
odgovorna Dravna vlada,postojee zemaljske vlade i dalje bi bile
odgovorne svojim predstavnikim tijelima

PRVOPROSINAKI AKT

U adresi iz 1.12.1918 je istaknuta elja Narodnog vijea o

ujedinjenju Drave SHS s Kraljevinom Srbijom i Crnom
Gorom,naglaena je i elja da dravni vladar bude kralj Petar
odnosno kralj Srbije,da se osnuje jedinstvena vlada te da vlada bude
odgovorna parlamentarnim naelima.Regent Aleksandar je odgovorio
izjavom kojom je adresu prihvatio te proglasio ujedinjenje Kraljevine
Srbije sa zemljama
nezavisne Drave SHS u jedinstveno Kraljevstvo Srba,Hrvata i
Slovenaca.
PRIVREMENO USTROJSTVO KRALJEVSTVA SHS

Novu je vladu imenovao regent,a na elu vlade je bio srbijanski

politiar Stojan Proti,a meu 20 ministara bilo je 13 Srba,4 Hrvata,2
Slovenca i 1 musliman.Vlada se suoila s tekim problemima u zemlji
od kojih je najtei bio problem ishrane stanovnitva.
VIDOVDANSKI USTAV
Ustavotvorna skuptina i donoenje Vidovdanskog ustava

Izbori za ustavotvornu skuptinu odrani su 1920,a polaganje prisege

i ulazak u skuptinu odbila je Hrvatska puka seljaka stranka koja e
kasnije promijeniti naziv u Hrvatska republikanska seljaka
stranka.Rad skuptine po otvaranju je estoko kritiziran,ali je veina
zastupnika ipak usvojila novi poslovnik.
Vidovdanski ustav je donesen 1921. G na praznik sv. Vida u Srpskoj
pravoslavnoj crkvi.Ustav je izglasan s 223,protiv 35,a 161 poslanik
nije glasovao.
Glavna obiljeja Vidovdanskog ustava

Ustav je proglasio da je drava Srba,Hrvata i Slovenaca

ustavna,parlamentarna i nasljedna monarhija pod nazivom
Kraljevina Srba,Hrvata i Slovenaca sa slubenim srpskohrvatskim-slovenskim jezikom.Ustav je jamio diobu vlasti na
zakonodavnu,izvrnu i sudsku.Glavni organi vlasti su kralj,Narodna
skuptina i Ministarski savjet tj. vlada.Kralj je imao pravo raspisivanja
izbora,sazivanja,otvara i rasputanja Narodne skuptine.Narodna
skuptina je bila jednodomno tijelo birano na razdoblje od 4
godine.Sudovi su prema Ustavu bili neovisni,izbor u sudaka zvanja
doivotan.Suce je postavljao kralj na prijedlog ministra pravosua.
Organizacija uprave

Ustav je propisao organizaciju uprave na OBLASTI,OKRUGE,SREZOVE

I OPINE.Osnovane su 33 oblasti kojima je na elu stajao veliki upan
kojeg je postavljao kralj.
KRALJEVINA SHS U MEUNARODNOM PRAVU

Granice i meunarodni poloaj nove drave utvreni su na Mirovnoj

konferenciji u Parizu na kojoj su potpisani ugovori o miru izmeu sila
pobjednica(SAD,Ujedinjeno
Kraljevstvo,Francuska,Italija,Japan).Kraljevstvo SHS 1919. Priznale
su SAD i Norveka,a zatim Grka i vicarska te ehoslovaka dok su
naknadno Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

ESTOSIJEANJSKA DIKTATURA
Politike okolnosti uvoenja estosijeanjske diktature

Spor izmeu Hrvata i Srba.To je dovelo do porasta prihvaenosti

HRSS-a meu hrv. stanovnitvom pa se ta stranka faktino
pretvarala u hrvatski nacionalni pokret,a Stjepan Radi u
openacionalnog vou.Stjepan Radi je bio zatvoren zbog ulanjenja
u HRSS.Onemoguen u svom djelovanju priznao je Vidovdanski
ustav,a stranka je promijenila u naziv Hrvatska seljaka stranka.U
narodnoj skuptini jedan radikalski zastupnik usmrtio je ili zadao
smrtne rane Stjepanu Radiu,Pavlu Radiu i uri Basarieku te ranio
jo dvoje zastupnika.1929. ustav se ukinio i prelo se na apsolutnu
vlast kralja.
Glavni akti u poretku estosijeanjske diktature

Kralj je ukinuo Ustav i raspustio Narodnu skuptinu,a imenovao novu

vladu.Kralj je objavio Zakon o kraljevskoj vlasti i vrhovnoj
dravnoj upravi po kojoj je kralj nosilac sve vlasti u zemlji te donosi
dravne slubenike i suce.Objavio je i Zakon o zatiti javne
bezbednosti i poretka u dravi.Osnovan je i Dravni sud za
zatitu drave.Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna
podruja. 9
banovina:DRAVSKA,SAVSKA,DRINSKA,PRIMORSKA,ZETSKA,VRBASKA,
DUNAVSKA,MORAVSKA I VARDARSKA BANOVINA.Banovinski
organi:BAN,BANOVINSKA UPRAVA,BANOVINSKO VIJEE.
USTAV KRALJEVINE JUGOSLAVIJE(OKTROIRANI USTAV)

Teko gospodarsko stanje u zemlji i vanjski pritisak na reim od

drava koje su podrale uvoenje diktature bili su razlog da kralj
3.rujna 1931.g. proglasi Ustav Kraljevine Jugoslavije.Prema
Ustavu Kraljevina Jugoslavija bila je nasljedna i ustavna
monarhija.Kralj je imao pravo raspisivanja
izbora,sazivanja,otvaranja i rasputanja Narodne skuptine.Ustav je
predviao i Kraljevsko namjesnitvo koje je trebalo vriti vlastu u
sluaju kraljeve maloljetnosti.
Izborni sustav

Izborni sustav davao je jasnu prednost velikim strankama koje su

imale podrku reima.Senatori su birani javnim glasovanjem na 6
godina uz djelomino obnavljanje polovine broja svakih triju
godina.Politika nestabilnost u zemlji bila je razlog estih izbora i
promjena vlada.

NASTANAK,POLOAJ I USTROJSTVO BANOVINE HRVATSKE

Politike okolnosti pri stvaranju Banovine Hrvatske

Stalne politike napetosti i raspad vlade,potaknule su Kraljevsko

namjesnitvo 1939. da vladu povjeri politiaru Dragii Cvetkoviu da
pokua ostvariti sporazum s Hrvatima i rijeti hrvatsko pitanje.D.

Cvetkovi zapoeo je pregovore s Vladkom Maekom,voom

Hrvatske seljake strane i Seljako demokratske koalicije.Sporazum
Cvetkovi-Maek potpisan je 26.kolovoza 1939. i na temelju tog
sporazuma ureena je Banovina Hrvatska
Ustavna osnova Banovine Hrvatske

Osnivanje Banovine Hrvatske znailo je promjenu unitarnog ustavnog

ureenja, pa je zbog toga prije njezinog osnivanja trebalo izmijeniti
Ustav.Namjesnitvo je ocijenilo da bi postupak ustavne revizije trajao
predugo pa je odluio iskoristiti nejasno formuliran 116 lanak
Ustava koji je kralja ovlastio na donoenje uredbi u sluaju
nude.Namjesnitvo je 26.kolovoza 1939. donijelo Uredbu o
Banovini Hrvatskoj kojom je osnovana Banovina Hrvatska.
Poloaj i ustroj Banovine Hrvatske

Teritorij Banovine obuhvaao je Savsku i Primorsku banovinu te

kotareve
Dubrovnik,id,Ilok,Brko,Gradaac,Derventu,Travnik,Fojnicu
te Zagreb kao upravno sredite.U nadlenost Banovine spadala
je
poljoprivreda,trgovina,industrija,ume,rude,graevinarstvo,socijalna
politika i narodno zdravlje,tjelesni odgoj,pravosue,prosvjeta i
unutarnja uprava.Banovina je imala i zakonodavni Sabor,a njegov je
mandat trajao 3 godine.Zakone je donosio Sabor potvrivao je kralj
uz supotpis bana,a na elu uprave Banovine bio je ban.Prvi i jedini
ban bio je Ivan ubai.