Solarna energija

Suneva energija
ukupno zraenje sunca (termonuklearna energija) 380 000 x
109 TW
do granice zemaljske atmosfere dospijeva 170 000 TW
atmosfera reflektira 30% te energije
na povrinu Zemlje dospijeva 120 000 TW, a to je 9 000 puta
vie od
proizvodnje primarne energije na Zemlji (13 TW)
Ukupno dozraena snaga na granici atmosfere 1367 W / m2
Dozraena energija se troi na:
- odravanje temperature oceana i kopna
- cirkulaciju atmosfere i vode (isparavanje)
- fotosintezu (30 TW ili 0,025%)
naruena ravnotea dozraene i odzraene energije: efekt
staklenika

Suneva energija
Solarni sistemi
za pripremu PTVa
u najveem
broju sluajeva
koriste se kao
Dodatni
(OSNOVNI) izvori
toplote, dok kao
osnovni i dalje
slue gasni, uljni
ili elektrini
kotlovi.

A
D

B
C

A) kolektor
B) spremnik
tople vode s
izmjenjivaem
topline
C) solarna
stanica s
crpkom i
regulacijom
D) razvod s
odgovarajuim
radnim
(solarnim)
medijem.

Suneva energija
Aktivni solarni sistemi pomou kolektora sakupljaju
sunevu energiju te je pretvaraju u toplotu. Prisilnom
cirkulacijom radnog fluida tako prikupljena toplota
pohranjuje se u spremnik, a iz spremnika se odvodi do
mjesta potronje.
Kod pasivnih sistema toplota se prenosi konvekcijom i/ili
kondukcijom i/ili zraenjem.

Suneva energija
Kolektor
- osnovni dio svakog solarnog sistema
- u njemu dolazi do konverzije suneve u toplotnu
energiju
- dozraena suneva energija prolazi kroz prozirnu
povrinu koja proputa zraenje samo u jednom smjeru,
a zatim se pretvara u toplotu koja se predaje prenosniku
toplote, tj. radnom mediju.

Suneva energija
Konstruktivno razlikuju se:
1) ravni kolektori
- postiu u temperaturu od 100 C do 150 C
- osim direktnog zraenja apsorbiraju i difuzno zraenje
- ravni kolektori prema izvedbi mogu biti:
a) ravni ili ploasti
b) cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima
2) koncentrirajui kolektori

ploasti solarni kolektori

Dijelovi: limeni
apsorber, stakleni
pokrov, cijev za
tekuinu, kuite i
izolacija
Prednost: otpornost i
niska cijena

Kuiste solarnog ploastog kolektora

materijal za izradu apsorbera

Izvedbe apsorbera ploastih kolektora

Izolacioni materijali za solarne kolektore

Energijski bilans solarnog kolektora

 dob E Ae k Au aps ,sr yr msm c sm pol pov

Au povrina kuita kolektora

Suneva energija
vakuumski solarni kolektori
vakumirane cijevi (Dewar-ova cijev) sa ili bez reflektirajuih
ogledala koja usmjeravaju difuzno i direktno zraenje na
apsorber
radni medij: voda, alkohol, glikol
skuplji od ploastih tipova, osjetljivi na gubitak vakuuma,
pogodniji za
hladne klime s manjom insolacijom
vea efikasnost u zimskim mjesecima, a u ljetnim omoguuju
postizanje viih temperatura
znatno via cijena od ploastih koja ne prati poveanje
efikasnosti
gubitak vakuuma tokom nekoliko godina koritenja a time i
pad efikasnosti.
vea ugradna povrina u odnosu na veinu ploastih kolektora

Vakuumski solarni kolektor

Vakuumska koaksijalna cijev sa ugraenim

apsorberom

Suneva energija
zasjenjenje kolektora

Proraun povrine kolektora

E A
D
Q
D stepen pokrivanja toplotnih potreba iz solarnih kolektora
E solarna insolacija na povrinu kolektora kWh/m2 dnevno
- stepen efikasnosti kolektora

A apsorberska povrina m2
Q toplotne potrebe kWh dnevno

ZAD. 1.
Izraunati potrebnu povrinu solarnih kolektora za zagrijavanje
tople potrone vode (TPV) iz uslova da je minimalni mjeseni
solarni stepen pokrivanja 35%. Potrebe za TPV su 5 m 3 dnevno
(pretpostaviti kontinualni rad). Potrebna temperatura vode
je 60C. Stepen efikasnosti solarnih kolektora je 60%,
a odnos apsorberske i ukupne povrine je 0,9. Izraunati
zapreminu spremnika
mjesec
jan
feb
mar
apr
maj
jun
jul
aug
sep
oct
nov
dec

dana
31
28
31
30
31
30
31
31
30
31
30
31

solarna
insolacija
kWh/m2d
1,98
2,69
3,79
4,53
5,03
5,07
5,65
5,44
4,91
3,69
2,23
1,66

Proraun zapremine spremnika

Povezivanje solarnog kolektora i spremnika

Povezivanje solarnog kolektora i spremnika

Suneva energija
2) koncentrirajui kolektori
- postiu temperaturu viu od 150 C.
- imaju u svom sklopu vie ogledala ili lea pomou kojih
usmjeravaju sunevo zraenje na to manju
apsorbirajuu povrinu ime se poveava njezino
ozraivanje te se dobivaju vie temperature
- koriste samo direktno sunevo zraenje te im je
potreban sistem za praenje sunca, a za vrijeme
naoblake su neupotrebljivi
- koriste se za pretvaranje toplote u mehaniki rad

koncentrirajui kolektori

apsorberske cijevi

reflektirajua ogledala

Kogeneracija na solarnu energiju

Kogeneracija na solarnu energiju

Dinamika proizvodnja solarne elektrane

Solarna elektrana u kombinovanom ciklusu

Izraunati potrebnu povrinu fokusirajuih

ogledala za solarnu elektranu snage 5
MWel. Prosjena godinja insolacija je
1000 W/m2. Stepen efikasnosti ogledala
je 60%, toplotni gubici u elektrani su 5%, a
efikasnosti turbine i generatora su 90 i
95%.