D. ttui0tltu !

A3tc:

zrv0T

llDRAllSl(0GA
1'l0RA
!r tr sutt u ttfsTu

zl8nil tc2!.
NAKLADA rltrt2enr

M . p R E s r t N I , Z A G R E B ,I L I c A 6 s .

BABIf:
Ilr. KRUII0SLAY

ZIVOT
JADRA]ISKOGA
I[@RA
SA 84 SIII(EU TEKSTU

ZAGREB
I928.
TISAK STNUPERT]E 'LINOTIP., M. ZIDAN, ZAGREB, ILICA BR. 65.

GRADUSENJU
SVOME RODNOIuI
MJESTU
POSVECUJE

PISAC

Predgovor.
Kada nadjete u prirodi Zivotinjicu, neka vam ne bude najI'aZnije pitanje, kako se ona u nauci zove i niSta drugo, jer
kod Zivih biia imade i drugih pitanja, koja su od vaZnosti. Kad
se namjerimo na gu5tericu zanimljivo je pitanje, za5to traii
sunce, pa svoja rebra tada ispruZa tako jako, da joj je tijelo
posve splo5teno, pa zaSto se uvuie u zakutke ili pod kamenje za hladna i kiSovita vremena? Pita se i dali joj boja tijela
sluZi u za5titnu svrhu, za5to je l,enka drugadije i jednostavuije
obojena od muZjaka, za5to je ta slabadka Zivotinjica vrlo oprezna i brza, zaSto neprestano ispruZa svoj rascijepan jezik iz
usta, pa njime opipava, a rrogledajte,kako jezikom pije vodu
i kako trdi? Raskredene i kratke noge ne ntogu nositi dugaIko tijelo, pa se gu5terica stoga savija poput zmiie po tlu.
Sto su noge u gmazova slabije razvite, to je njihovo tijelo
ispruZenije,pa prema tomu ima sljepid (gu5ter bez no,gu)oblik
z m i j e . O t k i n i t e g u S t e r i c id u g a d a k i g i b a k r e p , p a 6 e t e v i d j e t i
od kakove ie zada1e bio Zivotinjici. Guiterica 6e bez reDa
odmah slabije trdati i ne 6e biti tako sigurna kod pokretanja
u r a v n o t e Z i .S r e p o m s e o d b i j a o d t l a i s k a d e u a p l i j e n
(kukce),a otkinuti rep narast de joj opet (ovajput sa hrskavim kosturom). Sve je to znak, da je rep guSterici o Zivotnc
potrebe, kao 5to je potreba i odbacivanje rep,a u Zivotnoj pogibli. Mnogi dri,i, ako pozna nekoliko leptira i zna im latinsko
ime, da je vei prirodoslovac, a kod. leptira takodjer ima vi5e,
m.olda vaZnijih pitanja. Kao svako Zivo bide, tako je i leptir
a,nog" zanimljiviji, ako ga promatramo u odnosu s okolinom,
gdje Zivi. Neka se ispituje, zaSto neki primjerci
bijelca kupulryg u odredjeno doba godine sjede na donjoj strani kupusova
liSia. ilrzo iemo se u-vjeriti, cla je to i,enka, koja tamo nese
,iaja i u r.elikoj mnolini (za5to?), a zalto ba5 na donju stranu
rrsr"i.t.
il ne pod kamen ili kamo drugamo? Ako ta jaia tzme-

-VI-

-VII-

Sih putovanjaZivotinjskihkola (Tierb2ilge)i materijala u al'?11%.H,T"ii":,1"t0*,'f:1":a^X*i?i:.Xiiii

koholu, ali nama trebaju opaiania o vezi izmedju Zivotinje i
mskuelvr{f
sebe

g't#-['ii:l'Jli'"'ffii

dau
zato'
dui'd'"'"'oo*oi6e
Zivietizavri'

nakupidostapriduv;ilil;*^tii.od.koiecutitnicaza hraniei gtaliJ#;;';fiillircl

iememirovaniu
dvrste hrane' a
g-rl.zenie

klije5ta za
nje treba deliusti,,nuZnu
";;;;;;ii;
oueuEkim rilcem' Gusiettica
mect
siSe
leptir
laki
razvila se i pretvara u dru'
treba da miruie i ,u7[;;it*"
izvrSuiuvelike progadiii oblik Zivotinje,; ;;aii ;" njenojpriduvnu hranu' koia
mjene. Gusjenica*t"ujti iJ'"e 1ol1os]
tiiela' jer pokretaje potrebna,u o'o'niJitJ til'giuonii njena
tvar' NieZan
tjtl"tnu
-'tr i"a"ttosi
[t"?-i
nie Zivotinie too. i
iaja ponesenja
i
oo,lodnie
"i'"uit"i
iil";'
Y2
leptir Zivi samoKoJr
mieseci'
po
nekoliko
giba. Kupusnjaci,t<oie'"v]aiH; tlto-tete
potomci'druga genjihovi
tu
ptoji"iu,-ntgo
nisu isti leptiri i,
neracija,drugo leglo'
i da ima usta okruIla je u moru neka morrtzgvacrvena
al] n1 zna baS svatko' zaZenagipkim t.u"i*i'iioi"iuuirto'
i za3to joj je plijen u zaSto je naSatorurguu tako crvena
Zanimljivo ie'
,grljajutrakova ptii"i"[u"omamljen ili mrtav'
tttl-oory.l:
tj|:
a.
vode'
povrSiml
na
za5to dolazi plisxariicaIla mu le
dubliine'
iz
kanjca
trebaiu da dolaze,'usit i'uitetmo
na
lzdrLaIi
d{ze
jegulja
moLe
-pridvr5dene
u ustimaistisnutzti"d^","'"ito
Zivoili sesilne
suhu kopnu oo o'ugirt*?ir]"'l"ltii
a njiho'vi
ponalvi;;;;;il-osie6ala'
""i|li?i
tinje u selx
zaStose neka biia pojavsroclniciu sloboonojoiitoAi i*"Au'
ih
rr velikom. broju' a rlrugadiie
ljuju u neko 'cioba;"d;;
mnoprirodi
veoma
Zivoi
nema?Takvih tnztiitt pitanjaima u.
naudnosimena Zivotinie'
od
bud;';;;i"tiiivija
go, a mo'su,1"
opet nabadaiu
Mnogi sabiru puZtut ili Skoljka5e'drugi
y-siaytifu
leptire'
razlidnekukce na ?u-tusnitu i razapiniu
latinnaudnih
stotinu
po
koju.
od toga zbirke i
neki
opet
rade
"J"'ft"OSto
Sto slidno
'fo
skih imena,u .u"'il*Jo"it"' rt"b
moZe
i
drugo'
novce
drugi sabiru,iipoStanskimarke' stare
vedegaznadenjaisvrbez
rad
ie
uii-iutuu
zabavno,
cla bude
bosznakakva utiniti
vriidnosti'
he, a nema orouitJ u'ifinl
sabirada'Ziva su bi6a
caja na prirodopisno";;;;;;"t"ie- laika.
tiiela ovisni su o
gradia
niihova
dieca svoje ot<otinll o'nfit I
promienom tih
pa
s
se
p'iliku*u'
nadinuZivota i
vidjeti'
zto-nie"l kuko d"*o u naSolknjizi
uvjeta mijenja i "'irugrm
to ie
a
bide'
Zivo
io'"""vati neko
Shva6ati tu ovisnost"
nasa
":"iii
imamo
'Dosta
ved
obrazovania'
zadatapriroclopisnog

njenaokoliSan,kako ispravnoveli Hes se u svojemodlidnom

dielu (1924.).
Prema Tschulokovu
r a z l a g a n j tur e b a s v a k o Z i v o
bide posmatratisa sedmerorazlidnihgledista.l) Kod svakog
se organizmapitamo,u koju hrpu ide prema stupnju slidnosii
(klasifikacija).2|' Kakav je rgeometrijskiontit oiginizma,
simetrijski odnos i gradja tijela (morfologija).3) (akvi su Zi_
votni procesi u organizmui promjeneu Zivom bidu (fiziorogiia). 4) Odnosi Livih biea medju sobom i prema unorgunitoi
prirodi. Priljubljivanjeorgzxi26a na izvanjski svijet (ekoto_
gija).I bez eksperimentiranja,
veli Tsch ulok, dadese utvr_
diti, da se boja morskihalga mijenja sa dubljinomtato, ia
l"
ta boja u povodu apsorpcijekomplementarnap,reostafoinoji
svijetla,pa sdje nema crvenog i Zutog svijetla, ta;; ;;;
zelenlhi modrih alga,a gdie je jo5 samo zelenoivijetlo, tu su
samo crvene alge. 5) Razdioba organizamau pro.toru (t
o_
rologija); prostorno ra5irenjebiia (iaunistika,floristik;:
geografija,fitogeografija).6) Vremensko pojavljivanj ;;;_
e iivih
bi6a u povijesti zemrie (hronorogija). ?) poiijetio
oigu,-r,iil
bida kao tipova (genetika).
U ovoj knjizi nisu prikazane Zivotinje, a tih je veoma
mnogo, nego Z ivot na5egamora. Ova je knjiga
no*ii"njera-svakome, koji se veseli moru i koji se ,uarj"
ti;;i;.
Jednakode je ditati s razumijevanjemdjadekao
i
;itell,
k;pali5nigost i svaki posjetilacnaSega
fii.pogu mora, a dobro
posluZiti
ie
svakometoO oU."^"i"i""""
podrudjunauke o
Zivoj prirodi. U naSemumoru primjericeima
viSe"rrriia-mor-skih .zvijezda,pa na.1nje ovdje sasvi,-nsveje<Ino,
kako se n
nauci zovu, a za nal.uje Siru javnost mnogo
vrednije
znati,
kako se i dirne se takva.Zlvotin]a'potr.Z.
i osje6a,kako se
jede, gdje Zivi i knt ;
hrani i Sto_
.;;ilrrrnif" ii";; ;;;"j"j
okolini i druso. Obidnoje pitanje-st;#;
-"t"t"
u Skoli,kad im se
demonstrirakakva Zivotinia:
*
a
zove?o,kao da
ie iz.suha imena, koje ponajviSe
""
ne Je"Oobro
upamtiti, doznatibogzna Sto, a manje in
zanimi, Sio nu tom objektu mosu da opaze.prema.o"O.i. is-iatnrJim"ioeredima
raspravlja_
mo u ovoj knjizi, koliko nauka
cluna,m'oZ"na sva ta pitanja
'da od'govori,
a za mnoga pitanja je dan-larem poticai,
da se
vi,di, kako se danas ne zadovolja,ramo
samo utvrdjenjem
>imena<nekos iivos
bi(a, b;;;i';;;
orsanizmikao djeca

VIII -

se javlja Llvol Live

prirode tek razlirdneforme, pod kojima
dugorye vremensko'm taztvari, a nastadoseu- nti"i"tno
mi ie bilo viSe
^J"i"l"
-stuto
maku ,postepenim( t;;;;j"it'-;uittn'
i medjusobne
J.adranu
?i"ila uda prikazem o 6ene
uplivaiu
faktori
fizikalni
toiit'o
njihove ovisnosti, pu t"ufto-i
ovisi nii6emu
o
i
Zive
tieu
tu
na tai Livot,d,avioimo,-iiato
napominiemsamo tohov Zivot. RazlidneZivotinjskevrste
koliko su vezane za
p9l1v3'
iir.", rr"ritl iu nosioci pojedinih
stanovnicinekogaponje ili s druge stranu,-iofiftokao oliEni
karakteriSutaj okoli5' Nedrudja u moru ,uo,o'n"nu'ot"oSe"
obrazovanja''niie
strudniaku,kome je tluio Oo Prirodopisnog5to nastavaju u
oblike'
nezUrojne
ocl ,potrebeda iznosiniona neke primjere' da
moru, a bolje je da ga se upozoris.aT9
ove knjige n:\u
se naudi sam mislitii iiui^ti' SadrZai sa
svrha dana5nje
i
to
iest
potakne,da sam oouzuii*iiuit' ou
Skole'
izvan
i
obrazovanja
prirodopisnos
'eooi:;1it
;;;a"
dLsetpoglavliaza opdu obraOvu samt<n:igu
"
i umarania' a sa vi5e
zovanost s manje niuent utodenosti
bududida i u samo!
moru'
u
shvatanjaza optu sliku o Zivotu
po nekom naudnom sustavu'
;;it"di ;;;-gt.au*o ii:'a bi6a
i zat uto ih-struje Liiota medjusobtromijesaju
;;;;;";t;,
jedno veZu.
Jugoslavenskoi
DuZrlostmi je, da se usrclno za'hvalim
iz moie knjige >Pokliseje
mi
Sto
i"*JottlAifo-neke
Akaclemiii,
moru('
i t i"tto*ijske odnose u 'Jadranskom
*r.ii
peclagogijskeSkole' uiiVi,i.9.
"i'rjr"i.
7911.,zalimbivSoirnol"i
slute moiem
"et"i9i
a'u'.Njl"]i,Finku'
i;lji;i ;a;i;ii'ri s"sie,ou-g'
siike'
neke
izractili
Sadus. Stanku Sepidu,koji su mi
U Zagrebu,mjeseca oLuika 1928'

K. Babid.

SadrZaj.
str. V--VIll
str. IX-XII
.str.XIII-XIV
Literatura
str. XV.
Ispravci
. ore
I . Z i v o t j e b o r b a . - l l i i j e i Z i v o t i n j e n aZ e m l j i M
i fizikalnifaktori. Lju5turnopje5danomorsko dno i stanovnici.
IsotonijskeDojave.Gibanjemora: struje,zookorenti.Utjecaj
okoline na bida. Osjedalamorskih bida. Rorba izme'djuol<oHranjenje
liSnihprilika i Zivih bida. Nagon za samoodrZanje.
i pupanjesesilnihZivotinja.Zivotinjekopnai vode str. 1-1,1
u
iivih bida. -Zivot
II. ProblemiuLivotu
plankton.
Plankton.
Boja
Proziruostmora. Razmora
i
moru.
diobaplanktona.Vertikalnoputovanjeplanktona.Ontogeirijsl<a
nrigracija.Uzroci vertikalnomputovanjubiia u moru. Naslage
na dnu mora, Zivotne zajedniccu moru. Zivot morski ovisan
od obale. flranjenje planktijskih biia. Hvatanje planktona;
mreie, sisaljka za plankton.Konserviranjeplanktona i drurgih Zivotinja.Razlidnostmorskih bi6a bojom i oblikom
str. lJ__eJ
I I I . M o r s k a p o d r u i j a i n j i h o v a f a u 1 1 a .- - I ) o gled na jadranskukotlinu,na njezinedubljinei geneza.laclrana. Djelovanjemora. Bi5evskaspilja.Utjecaj fizikalnihfaktora na iivot u moru. Prodiranjesvijetla u more i iiva l'\(.a.
Pritisak u moru. StanovniStrzo
mora. Nanoplanl<ton,mikroplankton. Razlike u obujmu Zivotinja. Pelagijske livotinje za mijene dana, nodi i za razvoia. Lidinkc od
Velella vertikalno putuju. StanovniStvoclubokogmorskog
dna. Razlika u fauni izmedfu Ja,dranai clrugih mora. Zna(ajni
oblici Jadranskogmora. l-auna Crnoga mora i Kaspijskoga
mora. Najjednostavnijioblici morski, more kao kolijevka Zivota. Fravi morski stanovnici.Fauna clubljinamorskih. Haeckelova razdio'baradiolarijau moru. Zivot u Jadranuje poPred,govor
SadrZaj

-xsvuda. Fauna jadranskogkopna i otoka, variacije gu5tericai

Benuzroci,makija,na5i Zivotinjskii biljni otodnispecijaliteti.
str. 23-35
thal i pelagial
N.Zivotinjstvo
o b a l n o g m o r a . - O b a l n op o drudjemora i njegovafauna i flora, pa obiljeZjate faune.Sila mlatanja mora i Zivotinje. Patella, Ligia, obalni jeZinci,
veza izmedjukosmidkih,pojava i spolne zrelosti. i\{ijeSanje
morske faune sa slatkovodnom.Sudbinamije5anjaslatkovodnog planktona s morskim. KakopodnosemorskeZivotinjeslatku vodu. Jeguljai niezinZivot, naeon za putovanje,jeguljina
krv. Ostriga kamenica,crvena vlasulja (moruzgva),Cerianthus, Zarnici kao otrovno oruZje. PuZevi Aeolidia. Polipi i
medrze, fototropizam.Boju scifomeduza.Spolna zrelost lidinakai odraslihZivotinja. Alcyonium,Eunicella,Aplysina,Spirographis.Zivotinie,koje bu5e kamen, drvo. Otrovni puZevi.
Hobotnica,mrkad. Oblici pjeskoviteobale. Carcinusmaenas,
Sacculina,Oebia, Diogenes,Murex, Sepia, spuZve,Geodia,
skelet spuZvin,konserviranjespuZve,hranidba spuZvei tjelesna nijhova gradja. Obidna spuZva (lluspongia).Prilagodjivanje nekih Zivotinja na okoli5, radii Virbius, maskirani
raci. Periska, Antedon,jastog,prug, Mysis, Spadellai drugi
stanovniciobalna dna, u guStaramazostere
str. 35-70
j
i
h
j
e
v
a
V. Stanovnici
slo
dubl
mora. - Crveni koralj, rak skamp, pescematto, rospi, rak vabid, grdobina, rala kamenica,morska pijavica, madka pjegava, ko*
stelj. NaSeotrovne ribe, Zutulja,golub kosir, iverak, Zivot i
razvoi plosnaticariba, kovad, strmorinac, tril-ie, ranj, Sirun
Suberites domuncula.Pa,gurus,Dromia, simbioza, ral< samac
s,tr. ?0-84
VI. U najvedim dubljinama
Jadrana. - Zivot dub,ljinamorskih. Temperatura i Zivotinje. Gibraltarski
tjesnac.Dubokomorskistanovnicii njihova gradja tijela. Svijetlo duboka mora. Boje clubokoqrorskih
stanovnika.Odi du*
bokomorskihoblika, slijepi raci. Zivotinje, koje svijetle. Svijetledi organi, vaZnosttos svijetla kod Zivotinja.Svijetljenje
i,ivotinia uopie. Neke znadajnenase dubokomorskeZivotinje
i njihova velidina
str. 85-93
VII. Stanovnici
nestalna boraviSta
u Jad r a n u. .'- Ilibe nestalnaboraviSta, selice, uzrok seljenju,
markiranjeselica,sku5a,lokar,da,tunj, parasitidkiradi6 Brachiella,srdjela,in6un,pas ntodrulj,jaglun,ustavica,bucanj,

-xlpliskavica,stalne pliskavicei oblici' koji zablude.Sredozemstr. 94-103'

na medvjedica
V I I I . M o r s k i p l a n k t o n . - N e k t o np, l a n k t o np, l a n k ter, makroplankton,mikroplankton'nanoplanklon.Lovljenje
planktona.Sastav planktona.Prozirnostplanktera.Bida, koja
za ciielogiivota pripadajuplanktonu,a druga samo dio Zivota. Slanostmora i Zivotinje,eurihalinii stenohalinioblici.
Isosmotidkerastopine,isotonija.Zivotinjskakrv i morska voda. Zivotinjskitipovi planktona.SpuStanjei dizanje planktijskih Zivotinja.Ovisnostplanktonao fizikalnimpojavama.Monotoni plankton, >more cvjetan, kalendarplanktona,radiolariji. More u vjednomgibanjui uzroci toj pojavi.Vjetrovi i upliv
na organizrnou moru, ribe selice. Pojavliivanje nekih Llvoti'^
nja u Jadranu,Cotylorhiza,vene,rinpojas, radi6i Evadne i
Podon, Oikopleura, salpe, riblja jaja, variacije Zivotinjskih
oblika iste vrste. Savr5enostgradje planktijskihbida, Velella
kao plankter i druge Zivotinje, svrha Zivotinjskih kolortija
kao lanci u moru. VaZnostplanktonau gospodarstvuprirode.
Hromatofori i njihova zada1au tijelu, tr,rvotna hrana. "VeIika riba jede malenun.Kako se Zivotinjehrane planktonom.
Napravc za filtriranjeplanktonakod Zivotinja, Orkopleura,
psina gorostasna,srdjele,skuSe,igle, 6ipli, lidinka grdobine,
str. i03-11fi
usati kitovi. Najboljaje voda
I X . P o l <r e t a n i e i i v i h b i d a u m o r u . - Z i v a t v a r
(plasma),
njenaspecifidna
teZina.Pretegbida u vodi. Kolidina
vodc u tijelu morskih biia, drhtalastoprozirno tkivo Zivotipromijenitikolidinuvode u sebi, radiolariji,
nja. Sposobnost
smanjenjespccifidneteiine tiiela, mijenjanje obujma tijela.
Stvaranjc lakih tr.'ari u tijelu u svrhe lebdenja,nakupljanje
masti pod holom. Razlidit postotak mineralnihtvari u tijclu.
Povedanjerelativne povr5inetijela. Aktivno r;okretanjeorgana za smanjenjebrzite pada u vodi. Unutra5njetrenje ili
viskozuostvode, nosivost vode i uvjeti, Sagitta, Ceratium.
Padanjetijela u vocli i uvjeti. Formula za brzinu pada nekoga tijela u vocli.Utjecaj temperaturena plankton.Podralaj
svijetla na r,'ertikalnorrutovanjeZivotinja,rak Phronirna,fototaktidnost.Osjedalaza ravnotelu, statidki organi, statocista, statoliti,uzdu5nimjehur kod riba i njegova zada(,a.I)ubljinskim ribama pukne uzdusni mjehur, kacl su izvudene na
povrSinu vo.de, kanjac
str. 116_130"
X . S m r t i p o b j e d a . - Z i v o t i n j s k ve a r i a c i j en a d a l matinskim otocima.Promjena Zivotne zajedniceili bioceno*

-xllfauna u
ze. Otok Sv' Helenau Atlantskomoceanui njegova
Jadranskog
i
flori
fauni
u
Promiene
o."Sf".tf i sadaSnjosti
Fizikalna,promjenamorske vode dielujena organizttte'
;;;.
dovieka
Ft"rit"" , veliSiniZivih bi6a i temperatura'Utiecai
odreribarstvu'
u
ribe
ViSe i manie vrijedne
;;l;";ntora.
valove
kroz
duSa
'Bezbroj
kod
riba.
rasta
i
Oieniestarosti
bi6a u drtrga
OiSe".OOrZanjeZivota u moru i kolanjehraneiz
promjene
ltcpromienljiva,
Uii" pri.A. morske.Ziva su bi6a
propada'
ili
inijenja
se
po
organizatn
risne i Stetne orgatlizanl,
str' 130-139
smrt i Pobjecla
'l-umai struitrih izriia ja
str' 140-146
141-155
str.
Kazalo

Literatura.
Kod sastavljanjaove knjige upotrebljavaosam u glavnom ovu knjiZevnost:
l ) I l a b i d , K . : P o g l e d in a b i o l . i b i o n o m . o d n o s eu J a d r a n skom moru, Zagreb 1911.(Znanstv.djela za opdu naobrazbu, izdala Jugoslav.akad. knj. 5.).
j aad e o i m A d r i a 2 ) R e r i c h t e i i b e rd i e T e r m i n f a h , r t e n , N
tischenMeere. Wien 1912.'1915.
3) Ilrehm s: Tierleben,Leipzig-lWien,
IV. Auflage.
4) C o r i, C. I.: Der Naturfreundam Strandeder Adria u. des,
Mittelmeergebietes,
Leipzig 1910.
5 ) I ) o f l e i n , F r . : N e u eF o r s c h u n g ei n
i b e r die Biolcgie .der
'fiefsee.
Berlin 1913.
6) Gast, R.: Motorenfischerei
bei Fiume,iWien 1918.(Oesterr. Fischerei-Zeit.J. XV.).
H e s s e , R . u . D o f l e i n , F r . : T i e r b a uu . T i e r l e b e nB, d .
I..-11.,Leipzig-Berlin1910.-1914.).
8) fle sse, R.:'fiergeographieauf okologischerGrundlage,,
Jena, 1924.
e) K a m m e r e r, P.: Der Artenwandelauf Inseln.Wien 192610) K o r s c h e l t , E . : L e b e n s d a u eAr ,l t e r n u . T o , c lI,I . A u f l .
Jena1922.
l l ) p la t e, L.: AllgemeineZoologieund Abstammungslehre,,
I., II., Jena, l9ZZ.-lgZ4.
12) R o s e n, R.: Wunder und (iitsel des Lebens, Leipzig.
13) S t e c h e, O.: Grundriss der Zoologie, Lelpzie 1919.
14) S t e u r, A.: Planktonkunde,Leipzig-Berlin1910.
15) S t e u e r, A.: Ziele u. W.g. biol. Mittelmeerforschung,
Leipzig 1913.(Ges.deutsch.Naturforscheru. Artzte. Verhandl.1913.).

-xNder nordadriatischenFlora
16) S t e r rr A'.: Veriinderungen Dezennien (Internationale
u. Fauna *un'"ni oi' r"l'{"n
LeipHvdrosraphie'

u'
Revuea. g..u.tii i"oi"l-itr"gie

zis, Bd.II'I', 1910')'

der Biologiein Forschung
1?) Tschulok, S'r Das Svstem
u. Lehre, Jena 1910'
im Meere'
R ' t T i e r i s c h eW a n d e r u n g e n
1'"'8 ) W o l t e r . " t ,

Ispravci.

J'2'tl'3)'
B;;in igos.ffi..ieskunde,

Stt'.

1'

),
,,
,,

1'

,,

18. r'eilak 18. odozgo ditai dublie mjesto doblje.

21, pod slikom 8 ditai Rhizosfomc mjesto Rhizostona.
25. i'edak 7. odozgo ijtai nieinom mjesto jeZnorn.
26. redak 9. odozdo (,itaj hodnik mjesto odnik.
29, redak 3. oclozdo ditaj liiinke mjessto liidnke.
30, redak 3. odozdo iitai sitnim mjesto sinim.
67, redak 8. odozdo d,itaj nalikuju mjesto nalikuje.
67, redak 7. odozdo d,ital Hippocarnpus mjesto Hippoacarnpus.
86, redak 3. i 2. odoztlo ditaj prodiru mjesto prorniru.
89, redak llr. odoztlo 6itaj svijetlo mjesto"svijelo.
115, redak 13. odozilo pogreino je umetnut, a mjesto toga
ima da brde: Oikopleurs Zivi u drhtalastoj i prozirnoj kudici, koja je . ..
115, retlak 11. oclozdo ditaj Oikopletra mjesto Cikopleurn.
117, redak 15. otlozgo Eitaj iitaoca mjesto diaoca.
118, porl sl. 70, redak treii ditaj kontrahirane mjesto l<onhilane.
122, redak 3. oclozdo i,itaj Trachypferus mjesto Tlachyterus.
1?2, redlak 2. i 1. o clozclo ditaj unutraSnj e trenj e i/i viskozno st vo tle.
127, retlak 11. odozdo i,itaj bilateralno mjesto bltrteralno.
129, redak 7. odozdo ditaj dublje mjesto u dublje.
131, redak 13. otlozdo ditaj sa nesfali mjesto se nestali.
138, retlak 11. oclozgo Eitaj izmedju mjesto izmjerlju.

I.

Zivot je borba.
Bilje i Zivotinjedjeca su jedne majke Prirode, a ipak srr
medju sobom razliditi. Razlidito je i lice, Sto ga stvaraju na
pojedinimmjestima na5e Zemlje. Vedina bilja Zivi gotovo
do konca svoga Zivota na mjestu,gdje je izniklo"
rrcpomidno
pa i ako ga obasjavajedno veliko Sunce,i ako kupa svoje
korijenjerekli bismo u zajednidkojvodi, ko,jase poput krvotoka probija, struji i mreZoliko isprepledeZemljino tijelo,
ipak to bilje nije posvudajednako a niti je jednako podijeljeno na povrSini Zemlie, bududi da svi uvjeti Zivota nisu
posvuda isti. Tako se na jednom podrudju stvaraju livade, a
na drugomtundre,pa prerijre,stepe,vri5tine ili makije,i kako
se sve ne zovu ti vegetacijskitipovi. Slidno vidimo, da je
i sa Zivotinjama.I ako Zivotinje posjedujumod pokretanjai
mogu da mijenjajusvoje prebivali5te,ipak se veZu i vezane
su na posebneZivotne prilike nekoga podrudja na Zemlii.
Koliki milijuni iivota prije propadnu,negoli se priljub'epronijenjenimZivotnimprilikama,pa je ekzistencijasvakog bida
moZemoreii ,posljedica
nekog kompromisaizmedjuZive i neZive prirode. U Zivom bidu stvara se u gradji i funkcijama
njegova iivota, dakle u kemidkim i fizikalnim pojavama njegova tijela takovo raspoloZenje,
da je ,bidepodobnoizdri,ati
borbu i s izvanjskim neZivirn okoli5nim ,pojavama,pri dem
nastajeravnoteZaprirodnih sila.
eini se na oko, da je More jednolidnacjelina,ali nam je
rroznato,da nije posvuda jednake fizikalne prirode. More
nerna
istu temperaturui isti kemidki sastav ili slanost,
,svuda
nrlr rstu
gustodu,optidkepojave i pritisak.
Razliditefizikalne
I)oJave.
u moru uvjetova5enej,ednakeoblike iivota ili kako ih
qrugaeije.
zovemo biia. Tako je na primjer za lju5turnopjesKovltodno na5ega mora, Sto ga
zovu tvrda dna ("fondi
1

-3-

-2-

buduii da ne dolazi do osmotidkogstrujanjaizmedju morske

vode i Zivotinjskog tijela. More i Zivotinjsko tijelo imadu
isti broj molekula,pa stvaraju isti osmotski pritisak.
>sve tedeopo Heraklitu! U lVloru nema
"Pdnta reio ili
mirovanja,tamo vlada vjedno mije5anjei neprestanostrujanje u vertikalnomi horizontalnomsmjeru.S tim strujamaputuju i Ziva biia bilo Dasivno,da ih struje nose, bilo aktivno
svojom vlastitom miSiinom snagom; od povr5ine do dna
morskoga,pa od obala do pudinemora, i obratno.
More je ,organizamo,kome se ne zna za podetakniti kada
ie nestati.More je ,l,jedno<kao Sto je vjedna i tvar, koja se
rnanifestirasad u ovom sad u onom obliku, a iiva ,biia u
ljemu, dine ga >Zivim<tijelom,pa poput krvnih desticakruZe

::ill^q:i:i}1i',"{J1:
*ii;l'di3i'i1:.';Tu::lFf,]{fi

tfr.|;$ffi-i'1*'1;;'ry;t'.*"i1"''.1.;.;
"'i'"iii'*oumo
redpok
ii:lilrl
;#l:fti:l,;'i"
*ff,l'";T gotouonepomidno

iiiii"i;-iiai'iu
Jii"?si."i'"a titicimorskoi'y iot
naii i Plosnu'{gzlt'
i.';il;]"
'.:"",i;;;;i(L'18ia)'
.baburu' (Seni)'
";likuienac"
r.oiu iouu ,,morski
rir.iititt skliZe Po obali
-i.*o
s,J-t;"
crnihmalih
ili mnoStvo
iioo
Stose
minimus)'
i"n"i" (MYtilus
koncima'
lakim
;;-i;iid Pridvrstise
imaduna svoloi..nozi
iil;i;
^Ziiliepliiv snoprc
llEul-r.o1"izluduie.
niti
ii-lis.-'smedlastitr'ioZanitr
tiiela
izvan
6y.;;;j, tole.bomatr
nitima
)iiotinii: otv:rdnu'Tim se talasi
snaZni
a
ie
il;;;;ii dagnla,
iPak
;i;;; ;; *o'e,'ott'inuti'Dagnia ismiesto
t""2. a. pt"*i!eni..svoie
Poteoustuiueinove niti, naglim
a Po noniti
stare,
iom Pretrgne
iu""itii.ti;-6"k
i*"'t.
P o v u d ed a l i e '

r . Y ! : ^ od
^;
j'ednolidnije.

S1.2. Dagnia.(Mytilus galloprovincialis)sa nitima se pridvrsti zapodlogu,

a narastevelika 6-8 cmr liusture su ioi ljubidaste do crne, (po Cori"u).

St' 1' Ascidil (Phallusiopsis

povrsine'
na..z.uoqf"lp,tk'3k'fiJ'ii"i I'ii
ostalezemaliske
manii broi y':J,""TJ"'..duitlini

-"""i';rA"astoi'.podlozi
iiil i nalazimo u nlem
.p'i*-u
petinasvih iil"
ziiotinittilt oblika' Jedva
l
mno2ini'
velikoi
zivotinjsliih vrsta Zivi'
iiiiiiti
mnogostavrsta
412.000
od
irodi;
Zivotinja, Poznatoih ie u (M.o i u s)' U moru su
g5'ooo
n
"ie"ift
slatkoj vodi i rnotu"lulo
izuzevSl stonosce i
pako zastupljeni tui ffit4lli--tipoul
ttrn" ' Zivot je u moru stariii'
koiitr tam6
vo,dozemce,
"itutovod'i' pa poradi toga imade tl
negoli na kopnu i
IzuzevSisamo
""tr"it"i
moru bi6a primitivnijJ'l'ltanoituuniie,.gradje'
morskol-:'::
s
su
Zivotinje
neke iznimkt gotouo'lul'*oittt
mo6; morsKa
osmotsku
istu
imadu
.
clom isotonliske,daile
broi molekula Zivotne tvari'
voda fle moze clakle'iliit"i"ii

i s t r u j ek r o z a n j .W o l t e r e c k k a i , e , d a s u z a n a u k u o Z i rrotu u moru od najvedevaZnostibaS Zivotinjskaputovanja

i strujanja, koja veZu razlilita i velikim udaljenostimarastavljena i,ivotna okrui,ia u najve6u i jednu jedinu Zivotnu
zadrrgu na Zemli| Kazali smo, da morska bida putuju ne
sanroaktivno s pomoiu svojeg vlastitog miSiija, nego i pasivno, da ih prenosestruje i vjetar, ili pako putuju u povodu
sile teZe,ili i na taj nadin, da se u niima razvijaju neke lake
tvari, koje ih diZu u vodi. Podrobnije6emo o tom raspravljati poslije.
Svatko, tko je boravio na rnoru zna, da struje prenose
iiva bi(,a i neZivepredmete,a na rubovima se struja sku,pi
r,elika mnoZinaplivajudihbida. U strujamaje kad5to toliko
mno5tvo morskih bida, da tamo sve vrvi od iivota. Takove
clugadkei Siroketamne pruge vidimo ve6 s daleka na povr-

-4ceste ili zookorenti' a poSini mora. To su t. zv' Livolinjse

malenom i mirnom
itsi", t*t" le-iu glatka kao na kakvom
Prenosie maniih
po
lloOi'
ribnjaku ili kao O" tt""rit-iu'iiio
pa kaLu' da
stalan'
tako
i,ivolinia i morskih ui*u^'u 'lt"i""*
dade lakSeodrediti
se destopo transpor;;;"t- organizmima
pori:.ti" ledne struje, negoli s oceanografskimmetodama'
""'^U;";-i;
otoiist-u-*oru osobito zapaLa na- bi6ima'
okoliS.i.Zivotne prilike' kao
koia za svog Zivota;ii";]"j"
zmijolika riba Livi uz obalu
Sto na primjer i.guriu, iitilao
kao mlad-aSiroka i plosna lidinka
morsku ili u slatkoj ;;Ai;
tako mnosi odrasli
u dubljinamadatexaioiu, oitunu' Isto pa
su i dr.ugaiiie
po
mora'
dnu
iti noauju
ili;ffii';';".
roditeljima
i
nijesu
plivaiu
more.m
^'su
lidinke
;;;a:;,.-; niiltou.
koja
Bida'
simetridne'
i aiugueiie
nikako slidne, euee
na
'prilagodiena
nadin
razllliti
na
lakodier su
ffi;;;iu,
leagirala
razlidito
takav Zivot, a Liva j; tt"t ni'hou'.-tijela
tipovi Zivota'
razliditi
pu
nistadoSe
tuto
pojave,
-UG;i
na
"- fizikalne
na njiZivotinia
kod
zapala
i"-otoiiiu nuilotit
na
najvi5e
su
dakle'
organima
hovim osjedalima,nu
.koji
reaginajbrZe
uclaru podra zaia izinisi<-og sviieta' Osiedala
jli protoplasmasama
ie podiaZaie.Ved ie Liva tvar
.a";
osjetiti' -Kod
podraZaie
tnogt
po sebi osietljiva, i" iiziodrediena
neka
pored
toga
pako
it*dtto
Ziuotinja
uciestanice'
".ei*
mi'esta,gdie su .. .Ll.iiil. pot"bn" . osjetliive prenose-na
koji
se
podraLaia'.
Seneza primanje odredjenih
koia obaLiv(ani sustav zivotini"'"iut"u su miesta osjedala' o proili
okoli5a
vie5euiu Zivotinju o promjenama^niezina
razZivotinia
u
su
osiedala
staniu vla'itita tijela'
;rru;;;
otgtt-s131ili,orema
su
udeSena
a
.uvtsen.iva,
ii;it;';;;;j"-i
i prema prlmlvotinje ili prema potrebamaZivotinie'kao Sto
niZe ZivotiNlnoge
tivnosti u razvoiu ;;;tfjt neke Zivotinie'
pokretaniane
im
Da
stani-u'
su
primitivniiem
oeiju u
koZa ili
"i.'L.,
upravljaiu pruu. oei,"';;;;- ;" tui"itott osietliivaZivotinja
Sto
ie
samo mirisne iti opipne Jsjetliive stanice'
savr5enije' pa
uttivniia u svoiem pokretanju, to su ioi odi
plove morem' nema-" mnoge Zivotinje,koje pasivno
,rrog iocu
ori' ktenofori i pte'
onof
tvi
du
tn't
ct
i"";?d;ifi ;;;;;-(*t"
-sif
"t,
sesilneZivotinje
ili
pridvrsdene
ropodi). Isto tako goi6"o sve
mahovniaci'
polipi'
koralii'
morske su bez otgunu za vld',lao
su naikoja
miestima'
na
nalaze
l-iuoii.ia
ascidiji. Odi se toO
mosu
gdie
naibolie
j;i;;;i"i;"a
sviieilu i na onim miestima,
je
meduza
Kod
i
zadada'
im
da nadziru pokretanje tiieta, a to

-5dolaze organi vida na rubu klobuka, kod morskih zviiezda

na vrScimakrakova, kod crva, koji Zivu u cijevima,na nlei_
nim skrZnim tracima, kod meku5ca,babu5ke(Ctriton)na ledjima, kod Skoljka5ade5ljade(kapice,dandice)na ru,buplaSta,a kod simetridnihduguljastihZivotinja na kraju glave,
koja kod ,pokretanjaide naprij'ed.
Mnogi bodljika5i osjeiaju svijeflo koiom, jer nemaju
odiju. Prema opaZanjimase jeZevi odvradajuod svijetla, pa
nam se dini, da je ova negativnafototro,pidnost
uzrokomvrlo
destojpojavi, Sto je susreCemo
i na plidinamana5egamora,
da se jeZcvi lta svojim ledjima tovare razlidnimpredmetima
(alga62, Skoljkama,i t. d.), te se toboZe
maskiraju.Isto tako
zvjezdaf Astropecten kod rasvjete uvladi jako osjetljive
svoje ambulakralne noiice, a zmija(e ;bjeZeod svijetia poO
kamenje, u lul<njespuZavai t. d. Zmiiale takodjei nemaju
oiiju, pa osjedajusvijeflo koZom. Medju , odljika5imaimad'
zviezdaSimnogo crvenih odiju na vr5ku donje strane kra_
kova; kvrgava zviiezda (Asteriasglacialis) ih ,rn;
;" ,00
ra svakome kraku. Kad zvijezda plazi po dnu *oru, tudu
svine krak gore, te joj svijetlo pada direktno na oei. Mnogr
srrSkoljkaSibez odiju,pa reagirajuna svijetlo koZom.Glavo"_
noSciimadu velike odi, sipa i liganj veie, a mrkad i hobotnica
manje.Prozirna si,pica(Sepiolarondeleti),koju Zivi na
renom moru, ima tako velike odi, da joj dostignu % teiine
"i;;:
tijela. SlobodniplaStenjaci.
(tunikati),imadu takodjer oei,-l."i
im lrebaju (pirosomi,salpe),pade i lidinke ascidija,dokte'sio_
bodno plivaju imadu odi, a dim se sjednui prirastu
za podlogu, odi im se izgube.
Odi su se u riba prilagodilei,ivotu u vodi, a da ih priti_
sak vode ne smeta,smjestilesu se odi na glavi sa strana.
ba
t iblje oko moLe primati zrake svijetla od sprijeda i od
straga
i .da moie vidjeti naprijedi natrag, iskodilajL teea kr;;;i;
nicu sve do roZnice.Kod veiine riba je tvrda o6na
le6a u
obliku-pgtpunekugle, da sabere Sto vi5e svijetla.
je,
Riedje
d.r je leia u.vidnoj osi krada (kao kod iudobine i
h;ta;ic;).
{ rKruglimoblikom prilagodjujese leda na manju
mnoZinusvi_
jetla u vodi, rbududida voda
upija mnoge nake, pa ie vee u
dubliini od 1 metra pod povr5ino^ ii iolovicu *unj,
.ui,rt_
losti. Riblje oko je i<ratkovidnoi
.u,no briZe predmete
a i voda je sdma u debelusloju neprozirna.
"idi
'za
Kod ,in" ."-rf"g
toga od velika znad,enlaosjedala
podraZareiz datiine,-i
to su mirisni orsani i osjedaiana loenoj piugi.
t_e6aje u oku

-6treba da bude
Zivotinjamania i nije okrugla.a i ne
korpnenih
ra5iri' trududi da i
veda od zieniceu .utl, ttuO se ta.-naivi5e padnu' oko se
oko
au utovi ive zrake, Sto na
;;;i";;;;
ftuto uiOi*o' razlikuie o'd oka kopnenih
'znatnepromjene' kad
""[i"ifj^'z*"tini",
stvorova. Na oku Zivotinia nastado5esisavci'kitovi i
ori"uis" u"Ou i prijedloi. nu kopno' Mo:ski vodi' a bielou
z.rvu
perajari dobi5eopet lugiastu ledu, !9r
pritisak vode'
It odebjiah;'d; bolie izctrZiveliki
;;;i;;-ida 6uiu' one
borbi
Zivotnoj
u
trebaju
VodeneZivotinjene
iznimke' vodene-Zine trebaju slu5nihotg"""' lzizeuli neke.
glasa'
Jedinoie' Sto se kadSto
votinje ne daju oo .oln.l-uetgu
peraia' a neki raci
ribljih
duje neki slabi Sum ; ;.kr"eta"nja
o'dgovaraiupoZivotinie
VoAene
nogu'
putt"tuiu klijeStima
znaditi veli
mora
kretanjem na podrai'ai'iiuU", ali to ne
poduprto
miSljenie
P I a t e, da su sa i 8uii,-pu-ie vierojatnije
na
osjedala
podraZ'ena
pokusima,Au su m.ttani8ki
.opipna
vodu'

prodiruu
t"zi?i"it"i". ura"s"i-"aiovizvukatesko
nauci zovemobes-

iti kako ih u
Kod nijednese niZe-Zivoti'nje
pa se stogapita i za -viSe
sluha'
kraljeinjaci,ne zn za oeti
uop6e duiu?-eini'se'
iiu",-Auu
r.#sj"-."
vodene Zivotinje,
po
svoi prilici gluhe' Doda ribama potpunoiali sluh i da su
ali se tu
pokretanjem'
duSeneke ribe reagiraju na zvukoveda
buduii
osjedala.'.
poatozulu-diugirt
;;Ji;;lt-d" o
Kozr'
u.vL13;i
mehanidkipodraZujuriblie osjetliive organe
raka'
('u.tiunoteZu)
kod
"oiUu
Sto poclraZuiu.t"rtitk;-";;;;i
kao
osjedalattai'e nii'e ZivotiS pomodu
piiesak' pa ne trebaiu ke"i'onogu-iii-opipnog
i
sitniz
livi
oufiie
nie h"raltu'uvoai,
prema iomu i nemaiu'
midkih osiedalarniil.u i okusa,kojih
kao Sto.lu Tj.e:
Zivotinie
eini se, da najnizemnogostanidne
utl l:ki.gb-l]-"i
miris'
za
osje6ala
(celenlerata)
nornuiu
Sinci
(aktinija) namoruzgva
kod
se
koja
osje6ala,
it*Ou'okusna
na Ftqlltraci
reagiraju
laze u tracima. I kod nekih medtza
bodljikod
su
osietliive
podraZaie
tli-o"ai"z":. N" f.titii^.t.
r*suunl,nurakralnenoZiceiperlicelariji(malaklije5tanapoili za
visini iii.tu titt Livotinla u tluz" valiada za lKeenie
zvimorskeZa
ustima)'
k
rt"li""i. rtiane, koiu dbdavaju
cm'
na
50
hranu
gladne'
mirisati
su
iezd.ekaLu,da mogu, ako
"wf"f.rS"i
imadu takodier razlitna kemijska osjedala,s kojima
raci
ispituju kakvo6u uod" i hranu. Svaki ribar znade' da
predniim
ticana
je
smjeSteno
osiedalo
*bg" mirisati,pu itn
lima, na posebnimmiiisnim dlakama' MuZjaciu raka iry9l'
mirisne organe jade iazvite, negoli ilenke, za koie se drZi'

da za dozrijevanjajaja izluduju neku mirisnu tvar. Raci dini

se posjedujui o6ut okusa, a kod vi5ih raka Inogu ne samo
usne desti,negoi vrSci klijeSta na nogama imati mod okusa
(Flate).
Kod morskih pasa i rai,a nalaze se mirisne gra'bice na
donjoj strani gubice,gdje su i usta, pa usisana diSna voda
struji najpriie kroz nos. Morski psi nju5e jako dobro, te im
nosna Supljinakao i kod kopnenih stvorova sluZi za mirisanj'ehrane. Morski psi se ,dostabrzo i u ve6em broju skupe
oko lje5ineu moru, pa nanjuSetakav plijen pade u udaljenosti od detvrt morske milje. Prema iskustvu svjetskih ribarskihstrudnjakase zna, da morski psi ipak ne vole smrdljivo i pokvarenomeso, pa ga samo onju5ei odu, a dim je
IrranasvjeZija,s tim da je radije lzmu,
Kitovi su sisavci, koji se priljubi5e iivotl u vodi, pa su
im se i osjedalaudesilaprema takvom nadinu Zivota. Kitovima je mirisni organ zakrlljavio, a nosna im Supljina sluZi
samo za dihanje uzduha.Nosni se otvori Gva kod usatih kitova, a jedan kod zubatih oblika) nalaze na najvi5em mjestu
glave, a straga je u nosnu Supljinuutaknut dugadakgrkljan
tako, da i kad su usta otvor,efl?, ne moZe vo,da da zadje u
duSnik,pa se hrana pomidedalje s obje strane grkljana.
Kod riba ie vaino bodnoosjedalo,koje reagira na mehanidke podraZajevode. To osjedalotede u crti od Skrga podev5i prema repu u bodnoj pruzi tt sredini sa svake strane
t'ibljegatijela. Sprije,daprelazi ta pruga na glavu a kadSto
i na peraje.To se osjedalosastoji od niza t koLi smje5t:nih
osjetljivih breZuljdida,koji su u vezi s mozgovnim Zivcima.
Zada(,aim je, da ribu obavijeste o smjeru i jakosti tekude
vode. Zna se, da su ribe vrlo osjetljiveza strujanjevode, pa
se redovnoglavom postaveprema stluji. Riba i u tami osjeda
kroz reflektiranevalove vode, da se pribliZavanekomepredm'etu,
Razlidna osjedalao,bavje5duju
Zivotinju o stanju, u kome
se ona ,nalazi.Izmedju Zivih trida i okoli5nih pojava bije se
ljuti boi, i postoji odajnaborba, i ako u ti5ini i nedujnosti,pa
se organizam sluZi svim mogudim nadinima, da se odrii u
borbi za opstanak. SnaZni mi5idi puZa priljepka odolijevaju
Zestokoj navali bijesnih talasa na obali mora, gdje ta! pui
iivi, a crvena boja moruzgve neda, da se ta Zivottnia ispede
na suhu i jarku suncu.Uzdu5nimjehur u riba sluZi, da ne
potonu na dno, a snai,ni mi5idi brzih i nezasitnih morskih

-8pasa pomaZu,da tim ribama nikada ne ostane prazan Leludac od vedih zalogaja.U nesmiljenojZivotnoj borbi mnoZi'na
jaja ie kod mnogih bida od koristi, da ne bude ugroZenopstanak neke Zivotinjskevrste. BaS u povodu borbe za samoodri,anie, Sto je ima da izdrZi svaki oblik Live prirode, razvi5e se razlidjti otrlici Zivota. Tu borbu i to >hrvanjenu Ziu
votu bi6a doista ne vidimo, ali je vidimo po poslie'dicama
razvoju njihovu.
pa
I svako pojedinoZivo bide hoie svoje samoodrZanje,
ako igdje, a to za podrudjemorsko vrijedi Hcraklitova" redenica,,da je ,rat otac svih stvari, kralj svih stvari. (p6lernos pdnton mdn pat6r esti, p6nton dd basileris);U Moru se
neprestanobije ljut boj, tamo jedan na drugogavreba, svladava ga i proidire. Zar 'daispisujemosve primjerete krvave
tror'be,gdje se Zivot otkupljujeZivotom? ,Princip borbe za
Zivot sastojise u borbi, da se dade iivot, u borbi za smrto,
vcli R. Gourmont.
Vitak i okretan razbojnik medju racima vabid (chanoccia, Squilla),kome Zenkaljubomornoduva paket s iajima za
vrijeme njihova razvoia medju svojim usnim nogama,lovi i
svladava svojim stra5nim i golemim hvataljkama i ove6e
ribe. RtebraS
Berod guta njeZnogsi rodjaka Eucharis,koji je
dvaput ve6i od njega, a jedan milimetar sitna Noctilucalovi
biljdice,pa lidinke crva i razli1neradi6e.Neki puZevi (Janthina) s pudinemorske navaljuju na sifonofore,koji se Zestoko brane s ubojitim baterijama iarnika. I morske su zvijezde ljuti razbojnicii najvedi neprijateljimekuSaca,pa je u
njihovu Zelucu ,nadi veliku mnoZinu lju5tura progutanih
oblika, koje su kadSto tako velike i Siljate,da tiielo zviiezde
dobije posve drugadiji oblik. Asterias-zvijezdesu pravi neprijatelji dagnjd,ostrigAi drugih Skoljka5a,pa u ostriZi5tima
podinjajuznatne Stete. Da vidimo, kako morska zvilezda
svladava svoju Zrtvu
Morska zvijezda prisi5e najprije svoje crvolike ambulakralne noiice, kojih je vrlo mnogo u brazdi na donjoJstrani
krakova, na Skoljkinelju5ture i stane vudi u oba smjera u
protivnom pravcu sve dotle, dok Zrtva ne iznemogne,pa joi
i mi5idi popustei lju5turese rasklope.Zviiezda ima preuska
usta, i ne tnoie da progutaveliki plijen, nego ispruZisvoj Zeludac dalekoizmedjuotvorenihlju5tura,pa Zelucemobuhvati
n) Heraklit iz
Efesa (oko 500 god. pr. Kr,)

-9mekano tijelo uboge irtve. Zeludacizludujeprobavnu tekuiinu, koja curi napolje,rastvara Lrtvu, koju zviiezda usisava.
Ovdje se zbiva zanimliiv nadin probave izvan Zivotinjskog
tijela kao Sto i kod nekih meduza (kako demo poslije duti),
pa i kod drugih nekih Zivotinja.
Ima u moru Zivotinja,koje se dodu5ehrane Zivom hranom, ali ta je sitna i posvuda lebdi u moru, pa za takvu
hranu ne treba velike borbe ili kakve lukavosti,da se do nje
dodje.To su mala, slaba bida i jednostavnegradje. prema
tomu su jaja i lidinke vodenih Zivotinjavrlo malenei s malcnom kolidinomhrani'dbene
tvari ili Zumanjka,a i mladi u
joS vrlo nerazvitom stanju mogu da ved slobodnoiivu.
Tivot ie u moru raznovrstani nosioci su Zivota kad5to

SI. 3. Zviiezda kvrgava (Asterias glacialis), isisavaikoljka$a (po Hesse.u).

vrlo kratka vijeka, netom se radjaju, pa odmah posibaju;

iiva ie vjedna i neumrlatvar saduvanau poznim pokoljenjinla. Takva se bida pojavljujui nestajugotovo tako brzo, kio
ito misao sine i opet pada u zaborav, kao Sto blijesak, Sto
bljesnei kao Sto iskra, Sto se vrcne i odmahgasi.
U svake je Zivotinjedvostruki nagon.Jedamputho6e da
saduvasvoj individualniZivot, a drugiput treba da uzdri,i na
Zivotu i svoju vrstu. Da Zivotinjapostigneprvo, mora da se
hrani, a da joj ne propadnevrsta, treba da se rasplodjuje.
Glad su i nagon za rasplod u Zivotu Livih bita najjadiiaktori. najmodnijesile, koje pokredu borbu za opstanak. BaS
kod vodenih Zivotinja opaieni su primjeri najved,e,plodnosti,
kod njih nalazimonajved,ibroj jaja, Sto ih najedamputrnoZe
da proizvodi jedna Zenka.Ovdje valja ipak naglasiti, da se
svaka jedinka iivotinja n'c dospije da umnai,a,nego naprotiv

-10mnoge umiru, kako pjesnik rede "s netaknutom koprenom

svoje nevinostiu.
Za mnogeje Zivotinje u vodi velika lakoia do6i do hrane,
budu6i da gotovo svaka kaplja vode sadrZi mnogo sitnih Zivih bida,pa takva hrana i onima na dnu morskompada kao
kiSa neprestanos povr5ine u podobi vrlo sitnih uginulih biljnih i Zivotinjskih tjelesa (ili detritusa). Stoga nije dudo, Sto
samo u vodi susre6emona dnu prirasle ili sesilneZivotinje,
koje su desto poput 'mnogih cvjetova radiarne ili zrakaste
gradje tijela,a oko usta im .selelijaju mnogi traci. Njima hvataju tu hranljivu vjednu ki5u i oblizuju trake ili Zivotinja
stvara struju pokretanjem trepavica na tijelu, pa tako dolazi
sav taj sitniZu probaviloZivotinje.I oplodnjase kod takovih
pridvr5denihZivotinja odigrava s pomo6u strujanja.
nadinaiivota nastaoje kod vodeU povodu pridvr5dena
nih Zivotinja nes,polanrasplod pupanjem,pa ako pupovi ostaju
i dalijena roditeljskom tijeiu, razviia se sve to u stabalce,zadrugu ili koloniju Zivotinjsku,kakovih imademou moru dosta
izmecljunjegovih stanovnika(koralji, mahovnjacii dr.). eim
su takve ZivotinjenapustileslobodanZivot u vodi, pokretadni
su im organipostali suvi5ni,pa ih i izgubiSe,a s njima u vezi
i osj'edala,koja rukovode pokretanje.
Makar kako bile Zivotinjeu vodi slabe,ipak mogu da i
bez svog aktivnog pokretanjadodju u najudaljenijekrajeve
s ,pomodustruja morskih. Na taj se nadin omoguduje,da
se vrsta daleko rasprostrani,pa se stoga opaZa, da medju
rnorskih stvorovima ima relativno mnogo manje vrsta, ne. oederlein
n a v o d i ,d a v e c o l i k o d k o p n e n i hZ i v o t i n j aD
liku brzinu pokretanjaimadu samo kopneneZivotinje,a da
su svi brzi plivadi u vodi organizovanipo jednomeprincipu.
Svi su vretenasta tijela, koje moi,e da bude spljoSteno,a na
straZnjemkraju tijela nose pokretadnuperaju, koja djeluje
kao vijak straga na parobrodui sluZi istodobnokormanjenju.
Tako je ra5iren i spljo5tenrep kod kitova i riba, a kod nekih
drugih Zivotinja smjestili su se posve straga straZnji udovi
'liao
kod perajara (f6ka), pingvina, dugorepih raka i t. d. U
moru ima i drugih tipova pokretanja.dMe,duze
se, salpe i glavono5cipokredu tako, da Zivotinjaprima vodu u neki Supalj
miSidavprostor svoga tijela, pa tu vodu stezanjem mi5iia
opet naglo izbacuje napolje. S time dobiva Zivotinja udarac
u protivnomsmjeru,u kojlemuse tada pomaknenaprijed.Kod
medtza je taj prostor za vo'du u svrhu pokretanja pocl zvo-

ll -

nolikim tijelom, a kod ponajvi5enekih malenih meduza (hidromeduza)je na obodu suZenvodoravnim prstenastimnaborom, pa se voda istiskava kroz uski otvor i udarac joS
vi5e pojadava.Rebra5i (ktenofori) se pokredu trepavastim
plodicamau uzdui,nimnizovimapo tijelu. Plodice se jednoga

SL 4. RebraS(Eucharis). lz Babi(: >Pogledi<,fugoslav. Akad., Znanstvdiela za op6u naobrazbu,knjiga 5.

niza (rebra),pokredu normalno odozgo spram dolje, i uvijek

niz za nizom ritmidki u pravilnom slijedu. Neki se rebra5i
pokredui stezanjemmi5ida,pogotovu kacl se spu5taiu
u
dubljinu.SteZudise istiskuju tekudi sadrZaj probivila kroz
usta i izmetneotvore i s time Zivotinja smanjujesvoj obujam i postajespecifidnoteZa.Drugi
oblici kao Bero6 izvode

-12snalna mi5iina pokretania, a venerin pojas pokrei'e se brzo

po strani poput crva. Glavono5ci(sipa,hobotnica) plaze po
dnu mora s krakovima ili pak plivaiu postranimnaborimaili
perajama,ali kad su u pogibli, naglo izbacujuvodu kroz cijev ili lijevak na trbuSnoj strani tijela i odbijajudi se tako
plivaju u protivnom smjeru. ee5jada (Pecten) pokrede se
sklapanjem!juStura.Znadajnasrt i pokretanja bodljikaSa'
koji ispruZajurastegljiveambulakralne
no7ice,u koje navali voda iz vodoiilja, pa kad se te noZice vlastitim
rni5iiima stegnu i skritte, bududi da
su dvrsto prisisane za podlogu, povuku Zivotinjuu odredjenompravcu.
Ako je bodljika5 na rahlu pijesku,
gdje se ne moZeda s prianjalkomprihvati podloge,onda hoda noZicama
kao na Stulama.
NoZiceu zmijadanemaiu prianjalkei sluZe samo za pipanje, a Zivr-rtinjase pokreie samim
kracima. Skoljka5ise s pomoiu miSiiave, ispruZenei ukodenenoge, u
koju navali krv, ubu5ei uvuku u pijesak na dnu mora; slidno moZemo
opaiati i kod bezupke u slatkovodnom akvariju.
Vodene Zivotinjepokazujusvojstvo
u suprotnostiprema kopnenim stvorovima, da vodenabiia nisu i ne treRehra5badvidasti(Be"
baju da budu za5tiiena od isu5enjaSI. 5. lz
Babilt >Pogledi<,
rci).
sve dok ne ostave vodu. Stoga se fugoslav, Akad. Znanstv,
koZa vodenih Zivotinja sastoji iz lan- diela za op6u naobrazbu,
hniiga 5,
kih stanica,pa je destoi sluzava.
Ribe
ipak razlidito i nejednako izdrie na
suhu izvan vode. Sledj primjericeugine nekoliko minuta iza
toga, kako je izvadjeniz vode, pa se redovno i ne oporavlja,
ako ga opet bacimou vodu. Jeguljanasu,prot
Zivi.danei dane
izvan vode i za niu nema Stete,kad se opet povrati u vodu.
'Io
svojstvo, Sto neke ribe mogu duZe boraviti na suhu uzduhu, potjede od poloZajanjihovih di5nih organa. Skrge se
kod vodenih Zivotinia nalaze desto na izvanjskoj povr5ini tijela, a kod riba su smje5tenedublje u tijelu, pa SkrZnaSupljina opdi kroz SkrLni otvor s okoli5nom vodom. Kod jegulje

13 -

je SkrZniotvor yrlo uzak, pa prema tomu moZe ta riba duZe

izdriati izvan vode, a da joj se Skrge ne posuSe.Ima i raka,
koji se zadriavaiu na morskome Zaltr izvan vode, bududi da
imadu usku pukotinu na SkrZnoj Supljini, pa Skrge ostaju
traino vlai,ne.
Iz svih ovdje probranih rimjera razlilite gradje kod
rnorskih Livotinja razbiramo, da su vrlo dugo morale trajati
odajne borbe izmedju bida i okoli5a, izmedju iivota i fizrkalnih pojava, koje dopuStaju Zivot. Ta je borba ve6 stajala
rnnogo i,ivota, dok se Zivotinje ne priljubi5e ditavim svojim
bidem onome stanju, koje im naibolje omogu6uj,eZivot. Ta
borba traje i dalje, i trajat 6e sve dotle, do,klebu,deZivota!
koje Zivot niti satre niti
"A mi,
fltjede da nas liruni svojim lovorima,
Mi stojimo jo5 u zadnjim redovima,
Dok nas, sredegladni i gordinesiti,
Ne bude nestaloSutkei u tmici,
Nikad pobjedieni,nikad pobjednici.(N a z o r)

II.

Problemi u Zivotu Livih bida.

Kad prviput vidimo more, pridinja nam se, da je pred
:rama pukla nepreglednapustinja bez iivota. Kada ga podrobnije upoznamo, opaiamo, kako se u moru kao nigdie
drugdje u prirodi, gotovo u svakoj kapliici zbivaiu toliki i-tor odjaji, tamo kljuda bujan Zivot, o demu nas moZe da uvjeri
svaka kapljica morske vode pod mikroskopom.U moru nalazi mekanu kolijevku i hladan grob neizmjerna mno'Zinaiivih bi6a, medju kojima ih imade mnogo i takovih, da ih s
prostim okom bez mikroskopa i povedala je'dva vidimo. U
svakoj kapljici morske vode razbira se vjedni ritam Zivota i
smrti! Jedan detvorni metar morske povr5ineotprilike daje
toliko organsketvari, koliko isto tako velika plo5tinaobradjene zemlje, dakle oko 150-180 grama.
Na svakom miestu i podrudju u moru nema jednaka mnoiina iivih tri6a, nego ie na razli(,nim mjestima iivot po kolikoii i kakvod.i razlidit. Na primjer, hladna su mora bogata
na sitnim bidima, a topla siroma5na. Ta sitna bida lebde u

-14moru i poskakujuna mekanimtalasima,more ih nosi' a vjetrovima i strujarnaprenosi u velike daljine. Ta se mnoga

sitna ,bi6amorguda pokredu, ali ipak ine mogu da odolijevaju
snaZnimmehanidkimsilama mora. Takovu zajednicuZivih
bi6a u vodi, Sto ih struje mogu na daleko da prenosei Sto
se njima slabima budno rnore obijesno igra, zovemo u nauci
planktonom.Na planktonu su naj,bogatijamjesta, gdje su najiivahniie vertikalne struje. Samo tamo, gdie u povodu vertikalnih struia dolaze hranljive tvari na suncemosvijetlienu
povrSinu morsku, nalazimo bujan razvoj organskoga"i,ivota
(Nathansohn).

SL 6. Ptanktijski radii (Calanus finmarchicus), (po Sarsu).

Plankton nalazimo u moru normalno u svim slojevima,

od povr5inedo najvedihmu dubljina. Ako negdje nema Li'
vota u moru, kao Sto je to primjerice u Crnome moru, gdje
nalazimoZivot samo do 200 m dubljine, onda su tamo neke
nepovoljnefizikalneili kemidkeprilike, koje ne dopudtaju,da
tamo Sto Zivi. lJ Crnome moru je tomu uzrokom otrovni plin
koji se nakupio u dubljim slojevima toga
sumporovo,dik,
mora, i tamo onemoguduieZivot. I u /Vlrtvom moru, koje s
pravom nosi svoje ime, nema Zivotinja, bududida u njemu
ima toliko oto'pljenesoli (25%), te tamo ne moZe opstati Zivot. Lebded.ihbida ili planktona naiviSe ima ipak u gornjirn
slojevima mora, izmedju,povrSinedo otprilike Zffi m dubljine.
Pripadnici planktona imadu manji broj jaja pa se slabije
umnaiaiu,nego li i,iva bi(,a s obalna podrudja ili s morskoga

15 --

dna. Tako ienka planktijskog radita Calanusfinmarchicusne

nosi jaja u vredicama,nego ih odlaZepojedinceu vodu. Ovu
pojavu slobodnogodlaganjajaja u vodu tumadeneki kao poserbannadin priljubljivanja na planktijski Zivot, da Zenke ne
bi bile preteSkepod teretom iaia, ,pada mogu lak5e lebditi i
plivati u vodi. O pojavi o'lak5anjateiine tijela kod lebdedih
bi(,a na pudini morskoj bit ie podrobnije govora kasnije.
Kad je more modre boje to znati, da je siroma5nona sitnim bi6ima,Sto lebde ili na rplanktonu,pa se kaZe, da j,e umodrina, pustinjskaboja mora(. Mi znamo,da je i nai mo'dri
osobitolieti. Zimi se de5ava,
.IadransirornaSanna rplanktonu,
da se kremenja5iceaice ili ,diatomejeumnoZe blizu obale,
pa je tada more mo,drozeleno
ili zeleno.Nordijska mora su
bog,a.ti:ana planktonu od Sredo'zemqogamora, koje je kao
i Jadran lijepe modre boje. Boja i p,rozirnostvode ponajvise
ovise od kakvo6e i kolikode planktona, pa gdje je manje
planktona,to je voda prozirniia,a Sto je voda prozirnija,tada
je i modrija. Prema tomu nije prozirnostmora posvuda jednaka,jer ta ovisi od mnoZineorganskihtjelesaili planktona,
Sto u vodi lebdi, a isto tako i od anorganskihdesticai tvari,
dakle od zrnaca pijeska,Sto ih donosevjetar ili rij'eke,osolrito na svojem u5du.Sav taj muteL u moru proguta mnogo
svijetla,pa zbog toga i jest razlidita prozirnostmorskih podruija. U sredini Atlantika a izmedju zapadnoindijskih
otoka
i Azora prostrlo se t. zv. Sargaskomore, gdje plivaju velike mnoZinebobidastealge sargasuma. To je morsko podrudjetako siroma5no,
na planktonua voda mu je tako prozirna, da se Secchijevaplod.a,sprava za ustanovljivanjeprozirnostivode, spustenau tom moru vidi jos u dubljini od 66
m. U Sredozemnommoru se vidi ta ploda samo do, 33 m, u
naSemKvarneru kod 24 m, a ko,d Trsta nam ta bijela ploda
nestajes vida ve6 kod 13 m. Kako vidimo, velike su razlike
izmedjupojedinihmorskih podrudja s obzirom na kolikodu
planktonaa prema tomu i u prozirnostivode.
Ziva biea plutaju u cijelommoru od povrSinedo dna, pa
od je'dneobale do druge. To podrudje slobodnoplutajudih
bida t. zv. pelagijskocarstvo,najvedeje i najvaZnijeu moru.
$edjutim ipak razlikujemou tom carstvu obalni plankton,
koji seZeod obale mora prema njegovoj pudini,otprilike podrudje nad 50 m dubljine, a tu nalazimo ponajviSd lidinke
obalnihstanorrnika.
Posebrroje podrudje plutajuiih ,biia, Sto ga nalazimo na

_16_
joS
Sirokojpudinimora, od povr5inenjegovedo medje,dokle
m'
200-400
od
mora
djeluju sundanezrake, a to ie dubljina
tolisu
od
koje
podrudju
bilidice,
ili
sitna
bida
U iorn su ba5
iog znadeniaza podrlavanje iivota u moru, o demu 6e biti
vi5e govora poslije. Od dubljine 20A400 m pa sve do najdubljegadna morskogavlada mrak i tama i tu su dubokomorska plutajudabida ili dubokomorskiplankton.
Naputjsti istraZivalacLo Bianco razlikujeu Sredozemnommoru s ekologijskog glediSta tri razli(iIa podrudja
plutaju6ihbida u vertikalnompravcu. Prvo mu je podrudje
bogato na svijetlu, gdje dolazi plankton od povr5ine do 30
m du,bljine,ponajvise su tu sitni organizmi, biljni plankton i
biljoZderabi6a. Drugo mu podrudjeseZe od granice prvoga
podrudjapa do krajnje medje, dokle prodire sundano srrijetlo, dakle otprilik'edo 500 m dubljine; tu su Ziva bl1a zaStidenaod direknih sundanihzraka kao i o'd snaZnoggibanja
morskih valova. To je slabo osvijetljeno podrudje ili podrudje )sjene( s bogatim planktijskimbi6ima. Trede je podrudle bez .svijetlau fiziologijsko'msmislu ili I'. zv. afotidko
podrudje,koje seZe od 500 m dubljine pod povr5inommora
ba do duboka dna; ovdje Zivu pravi dubokomorskilebdedi
o,blicibi6a,medju kojima nema biljoZdera,nego samo Zderadi
uginuleorgansketvari ili 'detritusai razbojnidkeZivotinj'e'
U moru postoji, kako opai'anjapokaza5e,neko pravilno
putovanjeu vertikalnom pravcu. Za vriieme nodi opaZa se
ne samo po kakvodi, nego i po mnoZinivi5e plutajudihbida
na povr5ini mora, negoli za'dana. I kod obalnih stanovnika
dna se opala, da ostavijaju svoje boravi5te zalazom sunca'
te preko nodi provode slobodanZivot skupa s pravim pla'nktonom. Steuer navodi,da ie u iednoj jedinoinodi u Tr5danskomzalivtt ulovio na povr5ini mora daleko vi5e nekih radida, nego u mnogo stotina lovova po danu kroz viSe godina'
Ziva bi6a mogu vertikalno putovati u moru ili pasivno
povodu
fizikalnih promiena u moru ili aktivno vlastitom
u
snagomsvoga miSidja,iii pako u povodu drugih kojih promjena,koje nastaju u tijelu Zivotinje.Pasivno vertikalno putovanj'eZivotinja u moru moZe nastati u povodu vertikalnih
struja vode, koje nastaju pod utjecajem vjetrova ili pako
p,limei oseke. Oso,bitose takvo putovanje opaLa u morskim
tjesnacifna,pa struje desto zajedno s dubokomorskomvodom
dii,u na povr5inu ili nose sa sobom u dubljinu i morske Zivotinje. Naglim se promjenamatemperaturena povr5ini vode

-t7dogadja, da biia pogibaju na povrSini mora i padaju doljeU povodu promijenjene temperature na povr5ini mora mogu
t iiva bi6a vertikalno pasivno putovati s vodom gore ili dolje, bududi da se tada mijenja fizikalno stanje vode. dakle
unutraSnje trenjc vode ili kako ga ,drugadijezovemo viskoznost. Kada naime dodju bi6a s mrzlom strujom u topliju vodu"
tada se spuStaju, bududi da topla voda stavlja nasuprot padanju Zivilt bi6a manju otpornost, negoli hladnija i gu56a
voda.
Kazali smo, da bi6a morska mogu vertikalno pLrtovati i

'\."=

S.l.7. Trohofora lidinka crva (Mitrarla), (po \(rolterecku); lijevo imade

skup,lfene_
dekiniaste_trake, te se br^e moze pokretati, a desno su ti traci
-ra5ireni horizontalno, dime se spredavapadaniei pokretanje-Zi".ii";".

aktivno t. j. u povodusvojih vlastitihpromjenau tijelu ili s po,

nodu svog mi5i6nogpokretanjaili pako cla promijenespeci_
fidnu teZinu tijela ili njegov oblik. Meduze na primjer steZu
i rasteZusvoje zvonolikodrhtalastotijelo,salpesieZuprstena_
ste mi5i6e oko badvidastatijela, ribe pokredu svoje peraje,
raci dlankoviteudove, rebra5i trepavasteplodice na
uzdiZnim.rebrima po tijelu, a kod padanja je do,,.oljno,da prestane
sy3ko aktivno pokretanje,pa se Zivotinja spu5tadublje.pollije eemo podrobnijeduti, kako mnoga bi6a mogu ,povedati
Itt
smanjitispecifidnuteZinutijela s pomodulakih tviri,
ulja,
masnihkapljica.plinova ili mnoZinevode, pa tada
mogu ia
,.oo.,y. moru ili se spu5tajudublje.Lidinka jednog
cruu, i*"nom Mitraria, moie svoj padobran naglo .tueiti,
iu oniu- ou_
2

-18pokazujumeda. a kada ga ra5iri, tada leibdi.Slidne uredbe

glavonoScii druge Zivotinje'
duze,
-.---lvtirsta
pobida vrSe woja aktivna vertikalna putovanja
t
se
spu5taju
a
mijene dana i noii IFagodi5njihdoba'
-k"di"
voOo*
poradi
rasDlgili
valova
hodezastititiod udaraca
i"Or"
svijetla
<la.Mnoga su biea vrlo osjetljivana podraia! iakog
morse
Neke
privladi'
svijetlo
ih
slabo
a
;; rn; se uklaniaju,
i
dublje
spuStaju,u
kao siionofori i ktenofori
povrSina
'da
po
morska
danu
se
"fot-Zit"ii"je
slojeve mora, bududi
trtu,tnij.
putovanja
uerije, a dru,geopet to dine zbog hrane' Vertikalna
tem'pezbog
pouot.tu* mijene godi3njihdoba nastaju.valjda
iiva
na
jromiena
direktno
ili
clj'eluje
iutuinift ,u"iiku, a 1a
otpou
vodi'
promjene
morskoj
u
fizikalne
il;;';ii;#;u.iuiu
mnoge
iu ir.niu nlezina.Dugotraino danje sviietlo ljeti tjera
pod
tek
nalazimo
Zivotinje clubljea zaiirlatklh il ljetnih nodi
put
opet
daleki
prevaliti
tako
plt"ttitiot,'ici ne dospiievaiu
Kud .. uzburka ma i 'najmanjepovr5in? To{1'
nu poutilnr.
-u.e
spu5taju
ddblje
-druge. mnoge Zivotnie' kao radiolariii'
se
.io
Prema Plate-ovu miSljenjuovisi
."dur", siionofori i
putovanje
morskih bi6a viSe od jakosti
pasivno
vertikalno
pa ,je
ocl iemperature ili viskoznosti vode'
.tiirii",
po
Jako
danu'
povr5ini,
".ioli
nego
il.roc,tieunodu vi5e inainiauu na
pod
veder
svijetlo
ih
slabo
a
.uiirtto-ti"ta bida u clubljinu'
jedamput ncgaopet vude gore, pa ista Zivotinia moi'e.biti
(L
e
tivno. a 'clrugiputpozitivno fototaktidna o b)'

""ili"tli"ei-rri*

svrhe'wt]i u rasplodne
i"tri" vertikalno

velele
t e r e c k ie opaiao, ,lu t. u oZujku spu'Staju spolne
Jaja ribi
mora'
dubliinu
u
inoiinama
velikim
u
i.lionolori
bogato su opDlosnatica,pa mecluza'sifonoforai ktenofora
mnogo vode'
sebi
u
imadu
i
ulja
skrbljena kapljicamalnasti ili
da..su.tada
'povr5inu,
bududi
na
diZu
tvari
itt
tut
iir
;;;rt;;
.p..itieno ruksa ocl vode. Kada se u jaju podnerazvijati empolaganou
brionalnotkivo, po'stanujaja tei'a i padaiu opet
'na
povr5inu
ditava
diZu
mora
slojeva
Ouffjinu. Iz clubljih se
i od priraslih
ali
plutajudih
Zivotinja,
,urliditih
:"t"-fill""tu
"auotiniu
ili od onih, kole plaze po dnu_uzobal'ci u dubokopa trcpavame moru. Tu demo nadi lidinakapudinskihraka'
ascipuZeva,
Skoljka5a'
bodliika5a,
crva,
sie lidinke razlidnlh
diia, mahovnjaka,PoliPa i 'drugih.
U moru ima Zivotinja, Sto se za mladosti drZe povrSine
morske,a u starosti se spu5taiuu dubljine.Neke druge su u
mladosii duboko a ka'd odrastu,diZu se na rpovr5inu'Ovakovo

_19_
putovanje i,ivotinia zovemo ontogcnijskamigracija, kakva
Je utvrdjenakod siionoforavelele i kod jednog vrlo zanimljivog radila Phronima sedentaria.IstraZivanjanaudenjakapokazuju primjere, da su neke Zivotinje ljeti na povr5ini a zimi a
<lubljini,dakle periodidkivertikalno putuju prema godi5njim
dobama.Pita se sada,koji su uzroci ovoj ritmidkoj pojavi?
Mi5lj,cnjasu razlidita,pa ne 6e biti na odmet,,da ih se samo
rukratkodotaknemo.Jedni drZe,da je tome uzrok mehanidko
djelovanje svijetla na isti nadin, kako ga poznamokod bilja
lrod imenomheliotropizami fototaktidnost.Drugi idu dalje pa
kaZu,da Zivotinjeiza nekog trajanja i jakosti rasvjete razlidito ntijenjajusvoju fototaktidnost,pa su sad pozitivno fotolaktidne (da idu k svij'etlu)a sad negativnofototaktiEne(da
se ugibajusvijetlu).Tako neka lebdedabida ,putujuza dana
u dubljinu,a u nodi se diZu na povr5inu.Tredi opet umuju
i postavljajupitanje,ne postoji li moZda neka veza izmedju
fototaktidkihpojava i procesaclisanjaili oksidacije?Ne postoji li moida djelovanj'csvijefla na fermente ili tvari, koje
rr Zivotinjskomtijelu imadu valnog udjela kod oksidacionih
procesa?eetvrti tvrde, ,da svijetlo nije jedini podraZajkod
perijodidkihvertikal,nihputovanjaplanktona,nego tomu moZe da bude uzrokom i temperatura,to bi dakle bila termotaktiina gibanja. Jedan istraZivalacpade nasluduje,da dnevna
putovanja morskog planktona uzrokuj,csvijetlo, a godi5nje
mijenjanjeboravi5tada ovisi o,dtemperature.Nekima je Domenutoj Dojavi uzrokom teia (geotaktidnost),a ima i drugih
tumadenja.>Ni5ta nije draZesnij,e
i niSta uzviSenije, negoli
promatrati rpriroduu njenoj netaknutojvelidini.
Misterij si_
gantskihsila, o kojima niStane znamo,stavlja
nam na5enez n a n j eu p r a v o s v i j e i l o o( M i t c h e l l H e d g e s ) .
Sa sitnijim se plutajudimZivotinjama,kako znamo,hrane
ne samojade i veie Zivotinj'ena pudinimorskojkao ribe i kit9yi, neso i mnogi stanovnicidna. Prazne lju5ture i tvrdi
oklopi uginulihili progutanihbi6a padajus eksirementimakao
Klsana morsko dno, pa u koliko se putem i padanjem
u vodi
ne _rastvore,
slaZuse na ,dnustvarajudidebelenaslage.prema
Lohmannovu radunu bi trebalo zSfi goainu,da se itvori
sloi
od jednogsamo milimetra debljineiz globi,gerina
i drugih nekih,sitnih
-bi6a,a 1000godina za mul! od j.dnog;li;.t."
llot:tne od distih kokolita. Na dnu mora slaZese pored glo.
biserinskog.mulji.ptero,podni,diatomejski,
raAiotaiijsti riulj
r r. u. u raolotarlJskommulju nal.azimopored
kremenog ske_

-20leta radiolarija takodjer kremene iglice spuZavai kremene

;kfu" alsa liremeniaSica(diatomeia)'Neki radiolariji imadu
,i.-rf.r od celestinaili stronciievasulfata (Acantharia-ollici)"
'fakav
pa se taj kao i hitin brzo rastvori u morskoj vodi'
.trtt.t propadai ne nalazimoga saduvanau morskim taloZinama.U velikim durbljinamamora ima zadudomalo vapnenih
skeletnihostataka,desto su tamo samo fragmenti vapnenih
ljustura uginulihZivotinja,bududida ugljidnakiselinapod velikim pritiskom u dubokoj vocli rastvara vapno tako, da se
ZivotiniamaopaLaveliko siroi medjusamim,dubokomorskim
maStvona vapn'enomskeletua umjestoovoga vidimo, da ie
vi5e zastupankreme'niskelet.
Plutajudih Zivih bi(,a nema u svim podruijima mora u
jeclnakoj mnolini, pade na ttekim mjestima ih i nema, gclje su
nepouotjnefizikaineprilike za Livot, pa tamo uema ni drugilt
Zivotinja,koje ovise o planktonu.Gdje ie obilno planktona'
tamo ima i mnogo ri'ba, srcljela,skuSa,tunjeva i brzih pliskavica, kojima se kod masne gozbe prikljudujujata razjliditih
jedrno.if.if, ptica, galebovai drugih.Sva ta Liva bi6a ovise
biili
zajednicu
Zivotnu
pa
takovu zanimljivu
ni od drugih,
je
Sve
plovlicnja
morem'
kod
svakoga
vidimo
liko
ocenosu
pelagijala
u
pudine
mora ili
bili,nstvoi Zivotin}stvosa Siroke
primjerice
mrijeste
riibe
neku ruku ovisno o,d obala. Mnoge
medju obalnim algama,gdje im iaia za svoj razvoj dobivaju
obilno kisika. Mlatle plosnaticeribe (Pleuronectidi)izvale se
iz plutajudihjaja pa putuiu k obalama,a poslije se opet udaljuju od njih, cla potraZeduboko dno. A kolike mnoZineobalniJi plutaju6ihbida odnesustruje u otvoreno morre! Zar ne
driimo, da je danaSnjiZivi svijet otvorena mora rpotckaood
obalnihoblika? einjenicaje, da pelagijskelidinke s otvorena
mora putuju k obalama,jer bi inadepropale,pa iz Ioga slijedi'
da je obala ,najpovoljnijepodrudjeza razvoi morskogaZivotan, kako se o,pdenitou nauci drZi.
Plutajudabida nisu veliki izbiradi u hrani' N'eki pokrein
trepavicamaa drugi usnim udovirnai stvaraju stalnu struju
vocle,pa s njome clobivajusve Sto oko njih hranjivo olivl -u
vodi; tako se hrane sitni praZivi irotatoriji, pa radi6i' Neki
dru,gipraZivi, globigerinei radiolariii ispruZajuplasmatidkeniti
(pseudopodije),
s pomodukojih love razlidituhranu, diatomeje
i infusorije.Meduze ili kako ih kod nas zovu morske mjeseiine, klobuci,barbareske(Mljet) ili bulirge (Kotor)' ispruZa-

2lju trake i njima hvataju i otrovom omamljujuplijen, a ktenofori ima'duza hvatanje plijena posebneljepljive organe na
zavojitoj rastegljivoj niti. Sifonofori hvataju, omamljuju i usmriuju razlitnc iivolinie za hranu rastegljivim dugadkimniti_
ma, lla kojima su otrovna puceta.U moru ima malenihZivotinja, koje mogu da progutajuvelike Zivotinje.Malene meduze i ktenoforimogu ,da gutaju ,punovede sagite,pa im ditav
plijen ne stane u probavnu Supljinui viri im jo5 cljelomice
iz usnogaotvora. ApaZenesu sagite,,daimadu veliki tek, pa

SI.8. Meduza*T;:.,""",
im u lrrobaviluleZi jo5 neprobavljen.plijen,a istodobnove6
clrle deljustimadrugu Zivotinju.Meduza Aequoreaima nerazmiernoSirok usni otvor a jedna druga,velika
Rhizostoma
nema uopdeusnog otvora, nego prima sitnu hranu kroz iine
cjevdiceusnih krakova. eim se ihizostomi pribliZi ribica
ili
radid,meduzinikraci obuhvateplijen i privuku ga
unutar
li_
jevkastih okrajaka i tu ga probave
izvan meduziia tiiela, a ia
hran:jv1ka5a putuje sad kroz kanalideu unutraSnjost
meduze.,Meduzei njoni srodnici s pudinepa raci s
debcla mora
fotovg su,iskljudenimesozderci,ari mbgu i duZe vrijeme clanudu
bez hrane.
Da dohvatinro sitniji plankton u svrhu opaianja i prouda\::tnja,upotrebljavamomnoge sprave
i razlidnemetoie. Na_

-22din se lrvatanjaplanktonasastojiu filtriraniu vode. To se postizava sa posebnohonstruirattimmrelama ili se ve6a kolidina vode siSeiz odredjenedubljinesa sisaljkomi ta se voda
filtrira. Dobiveni se talog planktona konservira na razlidne
nadin'c,a najjednostavijije naiin u formolu ovaj: 5 dijelova
4A% kwovnog formaldehvdana 95 dijelova morske vo'de'Dobro se planktonsaduvai u t. zv. Pfeifferovoj tekuiini: 4 dijela 40ol lormola,
i 6 dijelova
6 dijelova methylalkohola
Acetum pyrolignosumpuriss,pa se od
ove smjeseuzrne I dio i razrijedi s 5
dijelovamorskevode.
Veie plutajuie Zivotinje,kao meduze
i druge, lovimo razlidno konstruiranim
mteiama, buduii da se ta biia nalaze
u razliditim dubljinama mora. Akr-rhocemo Zivotinje iz odredjenih dubljina,
mreZemoraju biti tako ude5ene,da se
mogu zatvorenespustitiu neku dubljinu
i tek tu ih otvorimo,neko vrijeme vudemo pa opet zatvorimoi dignemo na
povr5inu;to su zatvorivemrelb (Schliessnetz).
Morske Zivotinje,koje Zelimo sprenajjednomiti za zbirku u Skoli,moZerno
stavnijei najjeftinijekonserviratiu formolu (formaldehyd
4O%\, koji se dobije
u ljekarni,pa se jedan dio tog forrnola
pomije5as l9 dijelova mora ili slatke
vode.
U moru su razliditaZiva biia. Jedni
plivaju po pudini, druge nose struje i
bacaju valovi, trecirlele na dnu moraili
plaze po njem, detvrtisu priraslina dnu. S1.9.MreZa za plankton.
Razliditisu po velidini,jedni manji od
milimetra a drugi preko 20 metara. Irna ih razliiitii
boja i oblil<a, a nadin Zivota im pogotovu nijc svima jednak. Nije stoga dudo, da nas sva ta mnogolidna biia uvelil<e zanimaju. Zanima nas i njihova razli(ita gradja i stupanl
razvoia, pa medju njima ima biljka i Zivotinja, jednostavne
ili sloZenije,zarnr'Senijegraclje. Jedni Zivu sami za se, a drugi tvorc lance, zadruge ili kolonije. Jedni su goli, a drugi u

-23dvrstom oklopu ili ljuSturinajrazliditijihskulpturai prekrasne

ornamentike,divotnih skeleta i najdudnovatijih forma. Za
urnjetnidki o'brazovanadovjeka pravo obilje objekata za divljenje,promatranjei studij. Tko moZeneka razgledadvorane
glasovitogoceanografskog
muzeja kneza Alberta
u Monacu,da se divi slikamai slrulpturama,Sto su uz'eteiz divne
prirode Mora. Vjerno a umjetnidkiprikazanisu razlidnioblici
iz iive morske prirode po stijenamadvorana,na stropu i po
podrr u mozaiiku. Sa stropova vise dragocjene svjetiljke
predstavljajudimnoge divotne forme morskih bi6a najrazliditijega stila, kakove je genijalnai umjetnidkanatura je<Inoga
E . H a e c k e l a m o g l ad a r e p r o d u c i r av j e r n o p o p r i r o d n i m
objektimau poznatornvelikom djelu uKunstformender Naturn (1899-1904.).Taj muzej u Monacu ide u red najljep5ih
nruzcjana svijetu, pravi je to hram boiice Afrodite anadyom e n e .V e l i k i p r i r o d o s l o v aHc a e c k e l i s t i d e d
, a de >moderna tvorbenaumjetnosti moderni rascvali umjetnidkiobrt nadi u divotnim oblicimaprirode veliku mnoZinunovih i lijepih
mol:iva!oOsobito to vrijedi za morslia bida! Svaki j,e takav
oblik za sebeharmonidnacjelinau obliku, gradji, bojamai Zivotrrinrfunkcijama.Mnoga su ta bida prozirna,milovidnai liiepa,pa jedan estetik za nie kaZe: >\Mir sehennicht nur den
Kern, wir sehennicht nur die Schale,wir sehenalles mit einem Maleo,a mi d'cmosvakom takvom bidu s na5im hrvatskim pjesnikomuskliknuti:o
,SIava ti, krasnostvorenjeprirode majke!n

III.

Morska podrudjai njihova fauna.

I(ad bismo se mogli svaki das didi nad usku jaclransku
kotlinu i poput lakokrile ptice preletjeti od sjevera do juga,
uodili
uocul Dlsmo
bismo cllelu
cijelu dlvotnu
prirode, Sto je nastala
divotnu sliku
sliku lijepe
lij
vijekovima djelovanjem razlidnih prirodnih
prirodnih sila. 'l-u se ntogu
rrotrrr
da vid'c i da razabiru uvale i zatoni,prudovi, grebenjei otoii,
medju kojima se proliio na5esinje more u veliiini od 133.000
Km-,a naokoloje zatvorenoDinaridama,Apeninomi
Alpama.
Jadranskomore je uzak,popredno200 km Sirok,postrani
,.
oto Sredozemnogmora, u smjeru sjeverozapada
prema jugo-

-24istoka a otprilikeizmedju45o40'do 40' 10' sjev. Sirine.Jadranska se kotlina s obzirom nadubljinedade razdijeliti u dvije
pole: sjevernidio te kotline je plitko more, a dno mu se spuSta koso premajugu do 100m i m'edjamu je u crti, koja spaja
poluotok Pelje5ac, pa otoke Lastovo, Palagrui,u i Tremiti.
Jedino se oko otoka Jabuke(Pomo) spustilodno do 200 m i
koritasto udubilou zalivu kod Ilijeke, pa u Kvarnerolui sje-

-25doba' u po:zaton,a sjevernarrola tek u poslije-g;lacijalno

ravnice rijeke Pada.
1'edu proDadanjasjevernojadranske
Silnoje djclovanjemora u viiekovima!Kada treska,trese
i urla bijesnabura,,pjcnise i praSi more, a budnijuZnjakvalja
Sumnomore i duboko ruje i kida kamenu obalu.Pobje5njelo
more kr5i, lomi i razara obalu , a kad se jednom smiri kao
ia jeZnonrrukotn ljupko miluje:
,Tilto. Samo duje5,kako koralj di5e;
Morska ruZa srde trak sr'ebrnelune:
A kad lahor nodni po pudini dune,
Halusi se Sumanedujnozanji'eu'

vernom Planinskomkanalu. .IuZnapola Jadranaje podrudje

s ve6om dubljinom,dakle preko 200 m, a obuhvata ovalno
dubokomorskopodrudjes najvedom dubljinomod 1132 m
(S t e u e r, 1913.).S juga zatvaratu drugu polu Jadranapodmorski sreben Otrantskih vrata s poprednomdubljinom od
500-?00 m. Tumadi se, da je postanakJadrananastaou dva
maha.JuZnaje pola Jadranskogamora nastalaved u tercijaru
s provalom mora sa strane Sredozemnogmora kao postrani

(N a z o r).

,Dan je bio u Boga krasotan,kako ono rede N i k o I a

A n d r i d! "Zral< rezak, sipak i pun one dobrotvorne
kiseline, koja otvara zadepljenei omlohavlicle ,pludne
ielijice tako, da ipunimustima upravo jedeSsvjeZinuu.Na gustom i mirnom moru obidnopodiva najljep5ai najelegantnija
.rra5amorska ptica gal'eb,>pticaoluje i vjetra, smioni vjesnik
bure i gromova(,kako je oznadujeodlidninaSpjesnik K r I e Z a. Nedalel(ose po povrSinimora valjaju crne ncmani,pliskavice,Sto du5ui opet nestajuu dubljinama,pa se opet negdje drugdjepojavljuju i ponavljajuistu igru. Za (as se duirini pribliZujubrodu, pa se rekao bi naSAndrido igraju, kao
telidi,a more se iskri, kao da netko odvrtava i zavrtava elektridne Zarulieu dubini vode". Prekrasnise prizori bojd ukazuju naS'emu
oku za zapadaSunca,kad primjericeplovimo ladjom kroz burna Senjskavrata. More je mirovalo kao razliveno ulje, a kroza nj se probija ladja izmedjuotoka Krka s
-iednestrane,a s druge strane strie otoci Prvid, Grgur i Goli, koji nalikujena golemakita. Otok Goli je danasposve gol
na njemunema nikakovevegetacije,nego joS nekoliko grmova, a svu zelcn je odnijela bura i neprijateljskaruka. Kad
Sunce tone iza tamnomodrogotoka Cresa, tada je povrSina
mora naraltdastoZuta,
a visoki Vclebit pokazujese od dasa
do dasa u drugoj boji i rasvjeti; sad ga prekrivaju grimizire
boje, a sad opet svi mogu<iiprelazi u ljubidasteboje, koje se
konadnosmiruju u sivoj boji. Burom i kiSomogoljenii ispraiii
otoci ukazujuse svaki u drugoj rasvjeti, a pitomi ju,guokreaiuti obronci otoka stvaraju razliditu sliku vegetabilnogzelenila rr zakloniituod oStrei bijesnevelebitskebure. Dalje se
llrema jugu protegnuozeleni Sumovitotok Rab, za turistiku

_26_
pa zbogposebnihpi'irodnihpriliha i pojava,
i kao odmaraliSte,
faune i flore i mora vrlo zanimliiva todka u Jadranu.
Drugadijeti s: slike pruZajuoku, kad ploviS ;po istome
moru, dok pra5i,hudi i ru5i se senjskabura s izdubljenaVratnika; valja se i pra5i more, a snaZniga vjetar prska na hrptu
svaKogavala u bezbrotnekapljice bijelih pramenovau bojama duge.Vjerni pratilac galeb kruZi oko ladje,diZe se i spuSta i srniono opire *snaZnomzamaht vjetra, pa svakog dasa
kao ,dacjelivato sinje i drago svoje more. Rij'sdimase ne l11ogu o,pisatiniansei kombinacijeu'bojama i mijenamasvih tih
pojava i prizota, izrne,djuboja i rasvjete,izmedjukopna,'i13gle i oblaka,iztnt'dluuzduhai mora u sjenamaSunca.Priroda se gledai produiuje,ali ne moZe da opiSe,jer rijedi nedostaju! Priroda se razbacujerazlidnimpojavama,ona rasipava
nadinomsvoje pojave! Sve to treba'da se vi'di
najrasko5nijim
i gleda,pa tu diferencijaciju
bojd i pojava mole da primi samo
rijecima
se to neda vjerno prikazati!
osledalo
vida,
naSe
Dugotrajnimmlatanjemmora i otapanjemvaDnencanastado5ei nastajumnogebuSotine,Skrape,uvale i spilje u obali, pa je tako podno pitomog otoka Visa nastalana5a biserspilja na otoku Bi5evu. U toj spilji rekli bismo sjediniSe se
sve krasotemodro'gna5egmora. U pedinusamu ulazi svijetle
kro,z morsku vodu' jedne raspukline,'pa kako .yoda propu5ta
samo modro svijetlo u v'cdojkoiidini,a sve drfge zrake sundanogspektrabrzo upija,z'ba,ztoga je unutraSnjost
te pedine
modro rasvijetljena.Pod snaZnimutiscimate naSe )mo'dre
s,piljeunapisaosam god. 1914.ovu biljeSku.,Devet kilometara od komi5keluke protegnuose malenotok BiSevo,poznat
Sirom svijeta i na glasu zbog svoje darobnemodrine.Godine
1884.otkrit nam jQ taj draguljprivladivejuZnoprimorske
na5e
prirode i odondapohadjadomadii strani svijet taj otoli. Kad
je more mirnije i nema visokih morskih talasa,moZ'ese u tu
pedinu kroz jedan nizak otvor, kroz koji se ladjica oprezno.
provude.Uzak oduilt vodi u Siru prostoriju spilje, a s desna
ti se ulcaZenajednom.pravovilino carstvo,zapanjujute igre.
i sloZajiskladnihboja i svjetlosti.Nad pedinomje lila rasvijetljen visoki svod, a dolje se briljantimaljeshaduboko more u,
rieopisivimSaramasrebrnilai modrila. eamac ti obrubljujei
IiZeplamenazurnamodrilaa s vesalati ili zamodeneruke kaplju biser-kaplje.More je u spilji darobno,mirno, bistro i prozirno, a na dnu mu se o,d10 metara du,bljinebijeli vcliko stijenje. Prvu i drugu prostoriju dijeli hridinastiprag, prcko ko-

-27jeg sc plimom prelijeva nlore, pa pod njim obidavaiuroniti

djedaci,da sc vidi krasota i uzljuljanamora rz igru razlidnih
boja i svakim dasomdrugadijerasvjeteu.
Iste fizikalne sile, Sto djeluju na mrtvu neiwu prirodu,.
sad razorno,sad na ,drugommjestu stvarajudi,od nemala su.
utjecajai na ZivoI u moru. I ako nam se na prvi po,gleddini,
ciaje motc jednolidno,da posvudau njem susredemoista bi6a, ipak tomu nije tako naprostozato, Sto ,posvudanema istu.
toplotu,istu slanost.istu kolidinu kisika, niti jednake pojave
svjetlosti,jednaki pritisak a niti se posvudajednako giba. I
ako je na5 Jadranpun Zivota od povr5inedo najvedihdublji*
na, ipak nalazimodruga bi6a na pudini,a ,drugau dubljinama
ili uz obalu.
U moru nestajuposljednjitraci svijetla otrprilikekod 4@'
m clubljine,boja se svijetla takodjer mijenja s dubljinom vode.
a isto tako i temperatura,koja je dolje nisha i stalnija,negoli
na povr5ini vode, gdj'eje jednaka toploti oko'li5noguzduhai
rnijenjase kroz dan i godiSnjedobc. Pritisak u vodi raste s
dubljinomvod.e,za svakih 10 m za jednu atmosferutako, da
u moru u dubljini od 1000m vlada pritisak od 100atmosfera.
Pod jednom atmosferomsmatramopritisak od 1 kg na 1
cm", ili pritisak stupcamorske vode sre,dnjegustode,koji je.
.risok 10,07m. Na dnu najvededo sada poznatedubljine u moru od 9750m (sjevernoocl Tonga otodja) postoji pritisak od
962 atmostereili 731 m Zive (FIe s s e, 1924.).
Svi ti fizikalni faktori uzrokuju, da su se iiva bi(,a u moru razmj'cstilaprema o'dredjenimfizikalnim prilikama. Kako.
Drimjericesvijetlo dopire samo do 400 m du ljine, dq te gra.
nice otprilike trajno mogu da livu bita, koja trebaju anorganska hranila,pa ih ved kod 200 m dubljineima mnogo manje;
to su autotrofnabida.Naj,cu5de
nastavajuu moru od povr5ine
do 50 m dubljine najsitnija bi6a, koja i dalje prolaze kroz
okancafine planktonshemreZ'e,
pa ih ponajviSedobivamocen-.
trifugiranjemmorske vode. To su bidasta bida, peridinejei
kokolitoforidi,koji idu u patuljastili najsitnijiplankto,n(nanoplankton).Bakteriji su na Sirokoj pudini mora daleko rjedji,
nego u blizini obala, a nalazese ponajvi5eu gornjim slojr3uima mora do 200 m dubljine,i ako ih ima u svim podrudjima,,
pade i na clubokomednu. Ne samo bida biljne prirode, nego
i 'prave Zivotinje najvi5e nastavaju u gornjim slojevima mora,
pa tamo nalazimo ra'diolarije,foraminifere, meduzD,sifonofore, ktenofore,mekuSceplitvidare,sitne radi6,e,salpe, lidinke

_28_
i jaja svih moguiih Zivotinja.Veie plutajuie Zivotinjeosobito
obilno nastavaju u slol'evimaod 200--400m, bududi da u tirn
slojevima mora nalaze obilje hrane, biljni i Zivotinjski sitniZ
{mikroplankton). Dublje u moru od 400--500 m susredemo
faunu,koja je s tim izrazitija,Sto je clubt. zv. dubolromorsku
Ije, a to su neke str,uZve,
raci, glavono5cii ribe.
U razlidito dubokim morskim podrudjimaopaZ'enesu razlike u obujmu pojedinihZivotinja,pa u dubokommoru nalazimo najvedeoblike. U Sredozemnommoru Zivi Sag,ittabipunctatana povrSiniu velidini od 15 mm duZine, dublje u podrudjut. zv. sjenedolaziSagitta enflata od 20 mm. a jo5 dublje Sagitta magnau velidiniod 60 mm (Steuer).
Sagite su vitke i prozirne Zivotinjiceod nekoliko centirnetara,
nalikuju na ribice, a na
glavi irnaduticala i odi i neki ih naudenjaci
:stavljajuu blizinu kolutiiavih crva a neki
drugi opet drie, da su u srodstvus vi5im nekim Zivotinjama.Sagite Ziveiskljudivou monr
u velikim jatima, vje5ti su i okretni plivadi,
pa uz povrKinumora plivaju strelimices pomoiu Sirokihperajicastragana tijelu i velike
vodoravneplitve na kraju repa; za das miruju pa opetse bacajuna sitnaZivabiia. Sagite
su poznatiproZdrljivirazbojnicia plijen svladavaju snaZnimkukastimdeljustima.Medjusagite ubrajamoi na5u Spadelluod pol centimetra duZine,a dolazi na povrSini mora ili S l . 1 1 . R i b i c i
medju obalnimalgamai zosterama.
slidan crv (Spa'
della), po
Kroz dan se kolidina plutajuiih biia mijenja u razlidnimslojevimamora. Bakteriji su Brehmu,oko 5
mm dug.
,gdjegdjeujutro daleko mnogobrojnijina povr5ini, negoliuveder,buduii da sunce po danu
po svoj prilici uniStavabakterijena povr5ini i zaustavljanjihovo umnaZanje.
Mijenom dana i nodi diZu se i spu5tajuZivotinje, Sto plutaju po pudini morskoj, a zflamo za takova putovanja i za vriieme razviiania nekih bi6a. Za primier ove pojave neka narr posluZilijep, modar siionoforVelella,koji Zivi
adrastaona porrr5iniu jatima Sre,dozemnoga
mora i oceana.
Woltrereck je proudavao
r a z v o j t e Z i v o t i n j ep, a k a Z e ,d a
svaka velela stvara u ,proljedetisudu malih spolnih jedinka.
.$rojese otkidajuocl roditeljai spu5tajuu dubljinemora ispod

_29_
od nepriiateljai drugih npo1000m, gdje su bolje zaStidene
goda.U njima se naskorostvara po jednoiaje ili spermiji.Iza.
cplo,dnjeu tim slojevimamora razvijaju se mlade velelinelidinke, koje se polaganodii'u na povrSinu mora s pomotu
uljevitih kapljica u srecii5tutijela. Dok se lidinka diZe na povr5inu mora, stvara joj se na tiietu dio bududcgjedrila, kojil
se napokonnapuniuzduhomi nadmepa strSi nad povrSinonr.

Sl. 12. Jato odraslih Velella plovi na povr3ini mora rjerano vietrom
i struiom,

mora. Velelaplovi na vodi ovalnomplodom,koja je is,punjena

uzduhom,pa je kao Sto i srodna joj Porrpitajedini m.jeSinac,
koji diSeuzduh.Na velelinuse plodu poprijekonasadilotrokutasto jedrilo, koje vjetrom pokrede Zivotinju,a na donjoj.
njenojstrani pupajuna malim polipimame,duzice,
koje se ot_
I<idaju,
samostalnoZive i padajuu dubljinua iz njihovih se jaja razvijajulidinke,koje se 'diiu na povr5inu.Vjetar na povrSini mora tjera velika jata velela, pa ih znadeposlije bijesnih
oluja biti na milijune mrtvih na morskim i,alovima. W o I t e -.
ilc c l( kaZe,da zadudoniti spolnemeduzena svom dugadkom
putu u clubljinu,a niti liidnke za dizaniana povr5inuni5ta ne
jedu, Da tijelo troSi priduvnu hranu. Slidnih primjera glado-vanja za nekog perijoclaiivota ima' u Zivotinjstt'u mnogo.-

-30Obrnuto lidinhe nekih drugih Zivotinja putuju u dubljinu i tu

se razvijaju u odrasle oblike dna ili u blizini dna. Medjutim
o dubokom dnu mora s obzirom na Livol ne znamo mnogo,
ali se zna,da je morsko dno siroma5nijena Zivim bidima.
Kad posjetimoribarnicu u Trstu pa u Splitu, odmah se
vide razlike u morskoj fauni, a pogotovu kad na5e ribarnice

r
Sr. 13.puzratka(Hariotis),*'21%l,,i,rllljrasniestrane.Iz Babic,Fink
isporedimos onima na obalamaSjevernogamora. Kod nas
ima mnogo Zivotinjskihvrsta, a tamo ih je manje, ali u vclikoj mnoZinisu individui.Toplija su mora bogatiiana Zivo-

Iz Babid'Fink:
(Patella)g?r;;l:|;i:.idi prilijeplien.
Sl. 14.PuZpriliepak
tinjskim vrstama,necoli hladna,ali u hladnimmorima imade
ve1a mnoi.inaindividua od pojedinihvrsta.
Srcdozemnomore i na5 Jadran odlikuju se jasnom mo,drinom,te su na planktonuili sinim plutajudimbidima siroma5ni.Obalnesu im plidinezaraslealgama,cistosiromi saraS[ftoril;'Pa sjemenjadamabiljkama zosterom i posidonijom.

-31

Obalnije svijet u na5emmoru vrlo raznovrstan,a znadajnisu

mu oblici dna: crveni koralj i obidnaroZanaspuZvaEuspongia,pa medjuribamakrasnoobojeneusnadeili labridi i Spari.
Ocl viSih kraljeSnjakadestaje u Jadranupliskavicaili dupin
(Delphinus)i danasved rijedak oblik perajaratul'cnjili idka
(Monachus)pa kornjadaglavu5a(Carettacaretta),.
Crno morc
Ako s na5im morskim podrudjemispore,dimo
razbiramo,,ciaovo more ima slidnu faunu kao i Sredozernno
nlore samo,Sto je ZivotinjstvoCrnoga mora siroma5nijezbog
prevclikog pritjecanja slatke vode, a toga u Sredozemnom moru nema u tolikoj mjeri, pa zbog otrovnog sumporovodika,koji se nakupiou dubljim slojevimacrnomorskevode
tako, da u dubljinamaispod 180 m nema viSe Zivola, iz;rtzevil
ana'robnibaktcriji. U Crno,mmoru Zivi i fauna, koje ima
u Kaspijskommoru, a to je ostatak jo5 kao posljedica one
stare veze,kad su ta dva mora bila medju sobomspojena,iz
doba, prije nego Sredozemnomore bija5e spojcno s Crnim
rnorem.U Kaspijskommoru susredemosjevcrne Zivotinje,
leke ribe i fdke (Phocacaspica).Kaspijshomore je je,dnoreliktno jezero, I<omuje prekinutaveza s morem, a tu dolaze
(kao i u Aralskom jezeru) tirridnemorskc Zivotinjc pa neki
oblici, koji se lakSepriviknuSena manju slanostvode, te je
kaspijskafauna neka mjcSavinaod morskih i slatkovodnih
Zivotinja.lz ovoga malo,gapogleda na faunu razliditih morskih podrudiana Zemlji razbiramo,da nazodnostoblika faune razumijemo,kad upoznamopovijest ,postankanekoga
podrudja.
Opdenitose uzima, da je kopno bogatijeod mora na Zivotinjskim vrstama, ali u moru opai,amojednu vrlo vaZnu pojavu, da tamo izmedju najrazlidnijihZivotinjskihhrpa Zivu
ipak najje,dnostavniji
tipovi, lprvotna ili primarna bida. More
je koiijevka iivota na Zemliil Od faune se morskogadna u
obalnompodrudju razvi5e Zivotinje drugih morskih podrudja
i slatke vode. Kod obala morskih je prva domaja ZivotinjA,
odakle se odmakoSena Sirokupudinui u dubljinemora, priljubiv5i se novome ,nadinu iivota posebnom gradjom tijela.
Za rje5avanie naivainijih pitanja u biologiji odabiru se ba5
objekti iz morske iaune, a medju Zivotinjamaimade tipova,
koji su vezani samo na more. Pravi morski stanovnici su medju jednostanidnim
Zivotinjamaprekrasnogradjeni radiolariji
i veiina foraminiferaa o,d vi5estanidnihZivotinja su to meduze, sifonofori i ktenofori kao staklo prozirna bi6a, zalim

-32Sarenobojadisanevlasuljc,moruzgvei drugi koraiji, koji tvore dvrste skeleteod vapna. Isto tako su prava morska deda
svi bodljika5i,kao Sto su zviiezde,trpovi, j'eZevii krinoidi' zatim samo u moru Zive brahiopodi,koji nalikuju na Skoljka5e,
jer imadu dvije lju5ture.Pla5tenjaciili tunikati takodjer sll
samo morski stanovnici.,Kopnose didi jedino sa dlankonoScikoji su se izvan vode veoma bujno razma i kralje5njacima,
granali.
Mediu naudenjacimase joS polovicom pro5loga stoljeda
drialo, da isrpodotprilike 500 m dubljine ne moZe da bude
i,ivota. Nisu se,bimogli predstaviti, da u veiim dubljinama
kod velikog pritiska vode i u carstvu mraka pa vrlo niske
tomperaturc mogu da iivc Livotinje. Pogotovu su sumnjali u
i,ivot u velikim dubljinamaba5 zbog silnogp'ritiskavod'e,koji
bezuvjetnomora da zgnjedi svaku Zivotinju.Ali mi znamo,
,da to,menije tako, trududida u unutra5njostiZivotinjskogatijela vlada jednaki otpor i pritisak u tkivu, koji odgovara izvanjskompritisku vode, pa u povodu te pojave mogu Zivotinje Zivjeti i u najve6imdubljinamai uz najvediizvanjski pritisak. I ako se opdenitodrZalo,da u velikim clubliinamancma
Livota, po5lo je ved ranije za ruko'm nekim pojedincima,da
izvuku iz ve1,ihdubljinapo koju Zivotinju,iz dubljineod l80O
m morsku zviiezdu, pa je sve to ipak pokolebalo tadaSnje
nriSljenjrepomorskih istraZivada.Danas nasuprot znamo, d.a
i u najvedimmorskim dubljinamaZive i dluge Zivotinje,hao
raci, meku5cii ribe. Danassu pade poznateZivotinjeiz dubljina od 6000i ?m0 m, pa ako je u velikim dubljinamamanje
hrane.
Zivotinja,ta pojava potjedeponajvi5eod F,omanjkanja
I u moru se kuSalo,kao Sto ,postupajugeolozi, provesti
neku razdiobuu slojeveprema mnoZiniZivih bi6a,pa je franpodijeliomorske dubljineprema nacuski zoologPerrier
Haeckel je opet podijelio
zodnostitamo Livu(ih bodljika5a.
prema
nastavanju mikroorganizama,primjemore u slojeve
rice radiolarija,koji lebdeu moru. Haeckel razlikujepelagijsku zonu do 45 m, zatim.osvijetljenuzonu dokle naidalje
prodiru zrake svijetla, pa zonu tmine do 3600m i detvrtu zonu do 5400m, te konadnoabisidkuili du,bokomorsku
zonu kao
podrudje hlatlnih struja i dubokomorshihtaloZina.
Jadranskomore je plitka morska kotlina s najvedom
dubljinom od ll32 m, pa tu ne moZemo pridrZati pomenute
razdiobeu slojeve a i fizikalne su prilike u tom rukavu Sredozemnogamora drugadije,negoli u drugim morima. livsf je u

-33.ladranu proizvod geologijske njegove pro5losti i geografijske sadaSnjosti,a posljedica je i biologijskog pritjecanja s
iuine mu ctvorene strane iz velikoga sredozemnoga basenaUilo kako mu drago, danas znamo, da i u dubljinama Jadrarra imade iivota, kako su istraZivanja dokazala,
Kao svako Zivo bide tako su i morske Zivotinje ovisne
o fizikalnim i bionomijskim prilikaura okoline, u kojoj iive, pa
o istim uvjetima ovisi i i,ivot u jadranskoj kotlini. Na Zivot
i,ivth bica u moru upliva morsko dno, na kojem Zivu, pa svijetlo, koje ih obasjava, zatim temperatura, slanost i gibanje
lnora a vidjet 6emo i djelovanje dovjeka. Sve te pojave bitno.
utjedu na iivot iivih bida i u na5emu Jadranu, pa reguliraju
i i v o t n e z a j e d n i c eZ i v i h m o r s k i h b i i a .
Blizina mora ,dj'cluje i na kopnenu ja'dransku faunu i na
faunu mnogobrojnih otoka i otodiia, koji se prosuSe u torn
'l'ako
rnoru.
se razvi5e u mnogim variacijama biljni i Zivotinjs k i o b l i c i , k o j i m a s e d i v i m o , j e r s u j e d i n i ; l < o j ei s t r a Z u j e m oj,e r
s u v r i j e d n i ; i k o j i m a s e d i d i m o , j e r s u n a S i .S v e s u t e v a r i a c i j e i i v o t a n a s t a l e ,o t k a d j e p r o d r t o k o p n o , S t o j e s p a j a l o d a *
raSnje dalmatinsko i apeninsko kopno, a i:ilo je od Pelje5ca
preko otoka Lastova, Palagruie i Tremiti-otoka do -Nlonte
(largano. Na ondaSnjem sjev'cro-ja,dranskomkopnu Zivjela je
lrrimJcricejedna gu5terica, iz koje se poslije razvi5e dva tipa
u razlicnim variacijama (Lacerta serpa i fiumana). Gdje ti guSteri dolaze, tairo ih je redovno velika mnoZina. a i D a r u'i n je ve6 naglasio, da na otocima 'dolazi mnoi.ina individua
iste Zivotinjske vrste, pa gdje je bogatstvo individua tamo je
gotovo siromaStvo vrsta Zivotinjskih. Na najmanjim su otodiiima najjasnije te variacije. Na ,naSim se jadranskim hridrttastim oto'didima razvi(e i iive Eu5terice tamnih i gotovo
crnih boja, a nastale su iz oblika svijetlih boja, Sto i.ivt na
Itopnu i na vedim bujno' obraslim otocima. I macaklini (tlemidactylus) na manjim otocima tamnije su boje. Tim tamninr
bojama u Zivotinja na naSim Skoljevima uzrokom su po K ammereru
\ 1 9 2 6 . )v r u i i n a , s u 5 a i i n t e n z i v n o s i j a n j e s u n c a . .
porecl tamnog
obojenja naginju otodne gusterice i na veliki
rast, ali imade i patuljastih oblika, pa na debeli rep i druga
nelia svojstva. Tim promjenama uzrokom je pored izoliranosti
i blizina mora, siroma5tvo na bilju i jako djelovanje sunca"
KoJe s jedne strane djeluje direktno na Zivotinju, a s druge
-straneugrije i osuSi tlo. Mi se na Jadranu didimo i biljkama,
koje dolaze samo na Jabuci (Ccntaurea crithmifolia i jut u3

-34kensis),a Centaureafriderici samo na PalagruZimaloj' Centaurealungensissamo na Dugom otoku i okoliSnimotodidima

Krunjenice,Atropis rupestrissanlona Jabucii Kamiku,a Brassica Qazzaesamo na otoku Su5ac.I medju razlidnim Livolinjama imademona na5im otocimaspecijalitetamedju kopnenim pulevima i kornja5imakukcima.NaSudalmatinskuobalu
i otoke karakteriSe zimzeleno grmlje tvrdolisnata razitdra
bilja, koje tvori neprohodnuguStaruili makiju,pa gdje je makije tamo je i Zivotinistvo'bogato;bogatstvoZivotiniskihvrveliko bogatsta automatski,veli Kammerer, isklju'duje
stvo individua.Slidne ovisnosti izmedju Zivih bida, Zivotnih
i o k o l i 5 al l o s t o j ei u m o r u .
zajednica
U .ladranskojje morskoi kotlini bujan i raznolik iivot,
bilo kocl strme i plosnateobale, bilo na debelojpudini ili u
tiubljini morskoj.Prema tomu moZemoda govorimoo Zivotu
obale,pa dubokamora i pudine.Graniceizmedjuovih podru'
<ijane moZemooStropovudi a i fauna se niihovamediusobno
mijeSa,ali ta tri podrudjaipak pokazujuzasebankarakter taune. Zbog toga iemo posmatratiZivot u Jadranskommoru
u ovoj o,pdenitojrazdiobi,naposeobalne ili litoralne stvoro'
vt. zatim Ziva bi6a pudineili pela'gijskabi6a i dubokomorske
stanovnike.
U moru zapravorazlikujemo'dva glavna Zivotnapodrufaunom i florom. Jedno podrudje obuhvata
dja s pose,bnom
morsko dno i zovemo ga benthal,a ostalo pripada Sirokom
nroru i zovemo ga pelagial.Jedno i drugo podrudje dobro
je osvijetljeno sundanim zrakama u svo'jim gornjim slojevima, dakle otprilike do 200 m, pade i do 400 m, a Sto idemo
clublje,dolazise u sve mradnije slojeve, koji su konadno posvemabez svijetla (abisalnislojevi).Stanovnicimorskogadna
ili kako ih zovemo benthal ne mogu dugo Zivjeti daleko od
dna u Sirokommoru. Gdjekojase Zivotinja moZe udaljiti od
clnai zaplivatimorem,ali to rie moZebiti trajno' neEose mora povratiti svom pravom stanovanjui Zivotu, svome dnu,
kao 5to to dine neke Zivotinje,primjerice sipa,pa odrasli raci i ribe sa dna (bezmek,ranj, listovi, trilja i druge).Ima ipak
nekih Zivotinja,koje se nakon napornai dugotrajnaplivanja
kroz pudinuna neko vrijeme smiruju na dnu morskom,kao
pa podivajuvjerojatno na dnu mora kroz
Sto to dine skuS'e,,
par mieseci(H e s s e, 7924.),ali demo te ribe ipak smatrati
pripadnici Zivotnog podrudja,Sto ga nazvasmo pelagialom
ili otvorenepudine.Pelagialupripadajubida, koja ne trebaju

-35morskogadna i neprestanoZive na 'pudini.Neke su Zivotinje

samo u mladosti kao lidinke pelagijske,a neke opet za cijelo,gaZivota, kao ktenofori.

IV.

Zivotinjstvo obalnog rnora.

Orbalnose podrudjemorsko odlikuje jadim, pade jakim
pokretanjemi mlatanjemvod'e,Sto ih uzrokuju sad plima i
oseka, sad vjetrovi i oluje. Stanovnicise tog 'podrudja moraju dvrsto zaStititiod kad5to neobidnosnaZnogmehanidkorg
utjecajavode. Kod obala je dno morsko razli(ito, pjeskovito
ili hridinasto,sundanaje svjetlostobilna, kod obala utjede u
more mnogo slatke vode - rijekama i potocima,pa je prema tomu slanosti toplotatog okoli5avrlo ,promJ'cnljiva.
Kako
tlakle vidimo, sve moguderazlidite fizikalne pojave, koje su
uzrokommnogim razlidnimZivotnimuvjetima,a sve se to razbira lijepo i u fauni obalnogmorskogpodrudja.Obalnomorsko podrudjedobiva sa slatkom vodom s kopna obilno otopljenih hranila za morsko bilje a krutu hranu za iivotinje. Zna
se, da rijeke, kad se preliju, poplavljujui natapajuokoli5nu
zemlju,a na njoj poslijeostavljajuveliku mnoZinurastvo,renih biljnih i Zivotinjskihdesticaili detritusa,koji je bogat na
hranljivimtvarima. Sa slatkomvodom pri,dolazemoru ne samo nevidljiveotopljenetvari, nego i drugi rastroSniproizvodi kopnena iivota, Sto ih voda odnosi sa sobom. U obalnoj
rrodi nalazimoprema tomu obil,nonitrata, nitrita i amonijaka,
koji biljkamaplitkog morskogpodrudjasluZekao hranila. S
obalnimbiljem morskim opet je u uskoj vezi i u tijesnomodriose i veze nalazimo i ,na kopnu izmedju biljnog i Zivotinjskog svijeta.Slatka voda djelujena morsko dno i s te strane,
sto s tekudicama,potocima i rijekama dolazi u more veliko
mnoStvofinoga pijeska, koji se taloZi na dnu mora i stvara
nuljevito dno, koje o,buhvatanajvedi ,dio jadranskekotlineU obalnompodruiju mora ima pored biljno'gi Zivotinjskog
svijeta,Sto u vodi lebdi ili kako ga drugadijenazvasmoplanktona, takodjer priraslih ili sesilnihZivotinja,a ima i oblika,
koji aktivno plivaju protiv pokretanjavode i talasa,pa takove Zivotinje zovemo nekton (mnoge ribe i morski sisavci).
Kitove smatraju neki takodjer obalnim stvorovima, koji su

-36hranom i drugim uvjetima vezani s obalom.Uz obalu mora

susredemoi trome stanovnike,kao Sto su jeZevi,zmiiaie,zvijezde morske i trpovi, pa razli(ni crvi, mekuSci,raci i drugi
svijet.
Uz obalumora destose vidja u gustoj vegetacijialga cinosu morsko Zivotinjstvoobale rbaStako, kao 5to slidneo,dstosira,na kojoj su pridvr56enirazlidni oblici polipa,pa mahovnjaci, plaStenjaci,a medju njenim ograncimaskrivaiu se
mnoge obalneZivotinje.Cistosirapripada,kako bismo u nauct kazali, bentonijskojflori, Sto ie vezana i prirasla za morsko dno, jer u moru ima biljdica,Sto lebde, pa sastavljaju
biljni plankton (fitoplankton).Uz obale naSenalazimobujno
travnato zelenilofforse biljke javnocvjetk'e,koju zovemo zostera.Zosteraraste na plitkom morskommuljevitu ili pjeskovitu dnu blizu obala, li56e joj je dugo i usko poput vrpce a
cvate u aprilu i maju cvatom, koji nalikuje na jedmeniklas.
Na zosteri su s jedne strane prirasle razli(ne alge a s druge
mnogesesilneZivotinje.U guStarinjenog1i56askrivaju se razlt6,neiivotinje, koje se tamo i mrijeste. Kod dalekih na5ilt
ostrva (Su5ac,Vis, Jabukai PalagruZa)nalazimona obalnom
dnu bujnu i raznolidnuvegctaciju,koja se prema opaZaniu
nekih strudnjakamoZe da mjeri s vegetacijomoko pozirato,;,
'fu
otoka flelgolanda. je nadi bujno razvite crvene alge ro'doficeje, a medju njima su preteZno zastupanevapnene alge,
fee ima tamo i zelenihalaga hloroiicejai maslinastosmedjih
oficeja.Na vertikalnu i horizontalnukvalitativno kvantitativnu razdiobunaSihalaga u moru uvelike utjede temperatura
(Schiller).
O'balnaflora i fauna ba5 ie zbog mehanidkogdjelovanja
mora i mlatanja talasa dvr5degradjena. Zivotinie su plosnatijega rasta i niske, ljuSturesu im i mi5i6i snaZnia mnoge su
prirasle. Valovi djeluju i na slobodnolebde6eorganizmeili
plankton,Sto se razabirako,duznemirenamora, pa se m,eduze i radiolarijispu5tajudubljei ne vidi ih se na povrSini,kad
se jade zatalasamore. Snaga mlatanja "'nora znade biti kad5to velika,pa za Sjevernomore radunaju,daiznosioko 15 tona na 1 m', 5to znadi1,5kg na 1 cm'. Sila valova morskih je
tako jaka, da kida Zivotinjes podlogeili ih razmrskava. U
tom su podrudju mora, kako znarno,Zivotinje dvrste lju5ture
ili su za podlogupridvrSdene,
da se ne mogu tako lako otkittuti, kao Sto su to raci brurnbuljciili su pako Zivotinjeprisisane mi5idastompotplatastomnogom kao neki puZevi,prilje-

-37pak (Patella)i puzlatka(Haliotis)ili su Zivotinjeprirasle dvrstim koncim.a,Sto ih izludujun:ke Zlijezde,kao kod da'snje.
Morski se jeZevi tako za5tidujukod obala,da se ubu5eu pe,(inu a u mirnom podrudju mora to ne dine (H e s s e, 1924.).
Tko nije vidio po kamenoj obali dvrsto prilijepljenepuZeve
prilje,pak(Fatella)u velikoj mnoZini,koji se tamo vide, kako
F-lo e r ick e zgodnoopaia,kao da bi bili veliki davli zabiti
u obalnuhrid. Patella ima plosnukudicu,kojom se tako jako
priljubi za podlogudjelovanjemadhezijepotplatastenoge,da
je od hridi moZemootkinuti tek sa silom. Na mj'cstima,gdje
je mlatanjemora jade,kudicesu na tim obalamaniZe i deblje,
negolina mirnim mjestima.Adhezijaje potplatastenoge toga
puZa tako jaka, da odgovarasili od 3,? kg na 1 cm' (M e n k e), pa gdje je ,podloganeravna,tamo je i kudica na rubovi-

SI. 15. Riba babica (Blennius) sa 2 koZna privjeska na glavi.

nta vijugava, te se moZe,posvedvrsto prilijepiti za kamenu

obalu.Patella pad'ei bu5i udubinu,nahridi ili mehanidkisvojom nogom ili nekom jetkom izludinom,a moi,e da mijenja i
mjesto boravka,ali vrlo polagano.Tai ptZ odabire ponajviSe
kamenuobalu izme'djuplime i oseke, ali ne zalazi u pukotine
t raspuklinehri,dina,kamo ne dopire svijetlo i alge morske.
patella ie pui, koji se moZepokretati,pa ipak je izdbrao miran nadin Zivota,te ga jedva katkada mijenja.Kad se morr:
za osekespusti,zadrii pod kuiicom ne5tovode a moZe i nekoliko sati izdrZati na suhom. Priljepak je biljoZder,hrani
se algamai sitnim kremenja5icama,
Sto mu ih more doplakuje
ili 5to se u ,prevlakamanalazepo stijenamai gre'benastoj
kamenoj obali.
U istom podrudjuobale po hrapavim,izbu5eni,m
i grebenasl.imstijenamai izvan vode skliZu se okretno medju prihe'pcimaoko 15 mm veliki plosni radidi babure (Ligia). U velikoj mnoZini plaze gotovo strelimicei nije mogute tu iivotitlju zbog njeZnostitijela Zivu i cijelu uloviti. Uz obaleje na6i

_39_

-38-u moru veliku bodljikavukuglu do 15 cm promjeras kratkiut,

debelimi ljubidastimbodljama,jeZa rnorskogaimenom Sphapa crnog jeLincas dugadkimbod,ljamai Sirokim
erechi,nus,
usnim poljem Arbacia i hridinastog lelinca (Paracentrotus)
s dugadkimtamnimzelenkastosmedjim
bodljamai s malenim
usnim poljem..leZincise hrane algama,pa je kad5tokamenje
njihovom nazodnoSduposve ogoljcno.Na pjeskovitom dnu
i neobraslirniistinama uz obalu ponajviSesu jeZinci natovaleni na gornjoj svojoj strani a kadStoi posve pokriti kamendriiima,biljemi ljuSturamamekuSaca,
koje d,rZeivrsto sa svojim prionljirrimnoZicama,
pa se tako dini kao da se maskir;r-

Sl. 16. Babura obalna (Ligia).

St. 17.Liainkapridvr5Cenog
SkolikaSa,ostrige kamenice
(Ostrea), po Brehmu.

ju, da ih se nc vidi, a vjerojatno je, da se klone o,d svijeila.

OpaZenoje na obalamaSredozemnogmora, da jeZevi imadu
redovno za punogmjesecau posve razvitim jajinjacimazrelir
jaja, koja primo'rskipuk rado traZi i j'ede,,paje jeZincimai cijena na trgu u to doba veda.Kod morskih je Zivotinja opaZeno, da postoji nel<aveza izmedju kosmiikih pojava i perijodidnostispolnogiivota.
Mnogi stanorrniciobalnog mora ,pokazujuvelike slidnosti s kop,renimZivotinjama,pa se u tom podrudjui mijeSa
nio'rska fauna sa Zivotinjama slatke vode. Slatkovo,dneribe
na primjer Stul:ai grgedlako podnosei morskuvodu, a s dru_
ge strane jegulja,kediga i d,epa(Alosa) putuju u rijeke ili iz
slatke vode u more. Plosnaticariba iverak (platessa)ltakodjer se lako privikne na slatku voclu pa zalazi dubokou rije-

ke. Babica (Blenniusocellatus)paznalapo krpastim roSdie'ima na glavi dolazi i u Tiberu, a u jednom se jezeru kod Pacloveuzgajajuved stoljeia lubini (Labrax lupus) i neke vrste
cipala (Mugil), pa su u gospodarstvuod velihog znadenja.I
kod nas je poznato,da se ribe cipli (cievolo),koje Live uz
plitku algamazarasluo'balu,rado priviknu na razlidituslanost
vode, pa ih mnoZina dolazi u naSimlukama i na u56u slatkih
voda, a hrane se biljnom hranom.
Slatkavoda ulazediu more mijeSase s nji'mena u56utekudica,'pase sada pita, Sto se zbiva sa lebdedimZivim sitnirn
biiima ili s planktonorn,koji doitosi slatka voda u morrea sto
sa Zivim sitniZemiz mora u slatkoj vodi? DrZi se, da morske Zivotinjelak5e podnoseslatku vo'du,negoli slatkovodne
morsku vodu. OpaZanjasu eokazala,da svako naglo mijeSaIrje morske vode sa slatkom vodom gotovo potp'unouniStava
slatkovodnufaunu. Za mnoge se opet morske Zivotinje,kao
ito su raci i ribe znade,da lako podnoseslatku vodu, pade
i neke meduzekao uhati klobuk (Aurelia) Zive u oslacljenoj
morskojili brakidnojvodi, samo je tada la m'edlzaponaivi5e
malena rasta. Preteini dio lebdedegZivog sitniZa, dakle
planktona,ponajvi5e
su obalni oblici,koji uz obale u brakidnoi
vodi moraju da se priviknu i podnosevede promjeneu slanosti vode.
Samo se o,dsebe name6e,da na ovome mjestu ,napomenemo zanimljivuribu jegulju (bisatto,Anguillavulgaris),koia
Zivi jedan dio Zivota u moru a drugi dio u slatkoj vodi. Prvobitno bijaSejeguljaiskljudivomorska riba kao Sto su jo5 i dattas njene slasnesrodnicegruj (Conger)i murena,u koje je
ujed poigibeljan,bududi da ima u ustima otrovne llliezde. Jegulja se eto ka,snijeuputila na kopno, kamo joS i danas polazi
a da s morem nije nikad posvemaprekinulaveze i slatke uspomene,jer ljubavni dio Zivota vr5i u morskim rlubljinama.
Prije nego sc jegulje otpute u svrhe mrijestenjau more,
opazi5e,da im se povedajuodi, pa se na taj nad,inpretvara
slatkovodnioblil<iz rasvijetljenogpodrudjapriro,deu dubokomorshu Zivotinju, gdje vjedno vlada mrak. Pove6anjese
jeguljinaoka prij'e ,polasliau duboki oceantumadi kao prilagodba na dubljinu mora s vrlo slabim ili gotovo nikakvirn
svijetlom.Medjutirnustanovi5enaudnJaci
ipak samo neko prividno povedanjeodne jabudice,pa se u novije doba drZi, cla
se oko jeguljinodoistane poveiava, nego da se tu radi o degeneracijama,koj,e nalazimona spolno zrelim jeguljama.Po-

-40veianje se jegulijlta oka, kalu, vjerojatno osniva samo na

plo5irenju odne Supljineili orbite.
OdraslejeguljeFutujuu jeseniz slatkih voda u more, pa
se u dubljinamaod preko 1000m mrijeste.Primjcrci jesulje,
Sto ih nalazimou rijekama, iezerimai ribnjacimai ako su veliki, ipak jo5 nisu zreli za rasplod,a dalekood morskih obala
nalazimau slatkoj vocli ponajvr5esamo ianke. MuZjacise zacl,ri,avajuponajviSeu blizi'nimora iii u u5dimarijeka, pade i rr
samomemoru, premda je u novije doba poznato((i a n d o I f i, 1923.),da jeguljini nuZjaci zalazei clubokou rijcke. Jeguljina Zenka moi,e da narasteu rijekama preko 1 metra i do
5 kg te5ka,a nakorldui,egaboravka u slathojvodi postajcjoj
trbuh svijetao,le,djapotamn'ei cijela poprimi neki kovni sjaj.
Kad je jegulja dobila novo ruho i ovako se lijepo i svedano
opremila za Cagiput, putu'jesada prema uSdurijeke a o,davle
u dubljinemorske.Po radununekih istraZivadatraje jeguljino
putovanje'do njenih mrijestili5tau dubljinamaoceanavaljada
jeguljetek u moi 8 mjeseci.Potpunuspolnuzrelost,poluduju
ru i tamo odlai,t jaja na muljevitu duboku dnu a tu sc vrSi
mrijestenjei oplodjivanjejaja. Iz oplodjenihjaja izmile lidinke, koje se razlikujuod odraslejegulje,pa su ih u nauci prije
<lrlali za ne'kuposebnuZivotinjskuvrstu imenomLeptocerphalus. Te su lidinkeSirokei p,losne,
nalikuju na vrbin list, a posvema su prozirne,buduii da su in unutraSnjiorgani pa krv
i Zud joSte bezborjni.
Lidi,nkcse dugo preobrazujuu odraslu
Jrgulju i trebaju viSe razliditih stadija do potpuna razvoja a
preo,brazulu6i
smanjuju im se odi. Dugotraj,nimputovanjem
vradaju se opet evropskim obalamapolaganose preobraZavaju6'iu mlade staklenejeguljice(Glasaal).Konadnojeguljine
lidinke dobivajutaman pigmenatu koLi, krv im se zacrveni,
2u(, poi,uti i unutralnji im se organi tamno obojadi5ua skelet irn postaneko5tan.Svc to vi5e postajuslidni o,draslojjeSulji, pa ih tada zovemomont6eili montata.Jeguljinalidinka
!'reorbrazuje
se i razvija u odraslioblik ol<ol0 mjeseci,pa te
ribice kroz to vrijeme ni5ta ne jedu. Danskim istraZivadima
P e t e r s e n u i J o h . S c h m i d t u z a l ' r v a l j u j em
m no o g ev a Zne podatkeza ovo vrlo zanimljivopitanjeo razvoju i nadi,nu
iivota jeguljinelidinke.Danasse todno znadeza,po1'edine
stadije jeguljinelidinke,u kojem se pocl,rudju
sjrevernih
mora stalno zadriavaju i u koje doba godine.Mlade se jeguljice,kako
se dini jos du,gozad.rlavaiukod obala, pa tek u petoj godini
iivota p'rodirui zalazeu u56arijeka,te nakonboravkaod 5do

-41

t godinau slatkoj vodi mosu jeguljebiti stare 10-12 godina.

Sada se sa rijednihizvora vradaju opet u more, gdje pogibaju
iza mrijestenja.
Za nale sredozemnejegulje ne znamosigurno,kamo putuju na mrijestenje,ali se zna, da polaze u veie morske dubljine, pa ih primjerice u tjesnacukod jllesine diZu vertikalne

Sl.. 18. Razvoi i preobrazbaSiroke prozirne iegulline lidinke {Leptocep=

halus) u uski oblik mlade ieguliice (mont6e), (po Schmiduiz Hesse'a).

stru'jeiz dubljine u velihoi mnoZinina ipovrSinumora. G r as s i ,drZi,da se jegulja vjerojatno rasplodjujei u Srcdozemn o m m o r u ,a S c h m i d t j c m i 5 l j e n j ad, a j e g u l j i n e
l i d i n k ed o laze k nama iskljudivo\z Atlantskogoceana,kamo putuju jc^
gulje na mrijestenje.I sjeveroevropske
jeguljene ostaju u blizini svog du'gogodi5njeg
bo,ravka,nego zbog ras,plodaputuju
na zapadu atlantskukotlinu zapadnood lrske, padeprava su
jesuljinamrijestili5tadalje na jugozapaduu podruiju Azora.

-42Prema G r a s s i-u su jeguljinelidinl<estanovnicidna dubokos a r n o r ad, o k s d r u g es t r a n ed r i e t l j o r t i J o h . S c h m i d t ,

da te lidinkeprovode pelagijskiZivot. G r a s s i tvrdi, da jeguljine lidinke iive u velikoj mno,Zinizajedno,Sto dokazuje
tako 6esto njihov ,nalazr Zelucudubolromorskeribe bucanj:r
(pesceluna, ,pescebala, Orthagoriscus),
koje liiinke tla su
rrjegovaomiljelahrana. Bucanj se kadStonalazii na Dovr5ini
rnora,kamo ga kad5todignu struie.
U jsguljeje nagonza putovanjetako jak, kao Sto je i kod
drugih nekih riba na primjer lososa,pa putuju i ,prevaljujudugadki put i svladavajumnoge zapreke,koje im d,olazena putu. .leguljezalaze u rijeke i prodiru do najmanjihogranaka
teku6ica,potoka,pa u ribnjakei jezera,opiru se najjadojstiruji vode,lrenjuse uz hi:idine,prelazei preko modvarnakopna,
a kad stignu do najudaljenijihmjesta od mora, i,ive tada
osamljenoi pojedince.U Jadranusu po,znatajata mladih jegulja na uSiu slatkih voda, poznatasu nam nalazilta i u naSem hrvatshomprimorju,a u knjiZevnostise napominjujeguIjicc na u5du'Padai u Iagunamao,dComacchia.Kaclase jeguIje upute k moru okupljajuse opet u jata. U morskim dubljinama iza naporna i dugotrajnaputovanja ne pristupajuodmah m,rijestenju,
nego se odmarajui dekaju na taj sveti din
joS oko godinu dana, da se saduvajuu miaclompotomstvu.
-Starese jeguljet. j. roditelji nikada vi5e ne vradajuobalama,
bududida im fizidkeistroSrcne
sile ne dopu5tajuponovnodaleko putovanjca i rasplo,domsu posve iscrpljene,pa ne mogu
da 'poduzimajupovratak u dalekekrajeve, nego iza mrijestenja napokonpogibajuu ,dubokomemoru.
.Ieguljinaje krv otrovna, u njenom se krvnom serumu
nalazi otrov ihtiotoksin, koji nalikuje na zmijin otrov. Ako
u5trcamopol grama tog seruma u vratnu kucavicu psa, to
tai pogineza nekolikominuta.Grijanjemse do 5goC taj otrov
rastvara,te su pliredjene ribe s toga neslrodljive;kuhanjem
-sasube jeguljeotrovnost i mogu se jesti, kako svi znamo,a
mo svjeZa,njihovakrrr uzrokujeotrovanje.Jeguljemogu pol<varitiprobavilodovjekane zbogotrova, nego jer s, rnu.n",
Pa s toga te5koprobavljive.
Kamenitomobalnompo,clrudju
,pripadaSkoljkarostriga kamenica(Ostrea),priraslasa clebljomljuSturomza hrid. NaSe
sl
spolno su zrele u pro_
.kameniceclvospolci(hermafrocliti),
ljede,jedne go,Cineproclucirajujaja, a u drugoj spermije,pa
ih je u ostriZi5tujeclandio sa muSkim,a drugi clio sa Zen_

-43skim spolnimstanicama.Odraslakamenicapreko Sestgodina'

stara daje oko milijun jaja, koja se oplodjujui razvijaju u
lrrostorumedju Skrgamakao i kod ,drugihSkoljkara.lz iaia
se razvijajuplivajudelidinke,koje izadju iz matere,a pokreCu
se vijencemtrepavicai plivaju po povr5inivode oko dva tjedna; ta je lidinka modre boje i pridvr5dujese obidno lij:vom
cla se mora
ljuSturom.U holandijskimkulturama izradunaSe,
imati oko 25 milijuna starijeg legla, da se dobiie 3 milijuna
ostriga za trg, dakle 3--4 godine starih primjeraka.11ns,plod

Sl. 19. Smediavlasulia (Anemonia sulcata), pridvr56ena na hridi, a traci

joi dugadki oko 15 cm. lz Babit'Fink: Zivotinjstvo.

ostrigaDadau ljeto, bududida toplota jako po'go,duje

razvoju
spolnihprorlukata.Kamenicasc nastanilana mnogim mjestima naScgamora pod odredjenimfizikalnim uvjetima, a aka
je hoi,emo uzg,ajati valia za njeno dobro uspdjevan-ei brzi
rast pripaziti na neke uvjete. f'reba izabrati mjesto,za nien
uzgoj,gdje neStoslatkevode utjedeu more, ta mjestamoraju
biti zaklonjeneuvale, gdjc je voda mirna i gdje nema velikih
talasa,;r voria najmanj'cl-2 m duboka.U blizini ovakovog
ostriZiStane smije biti ljudskihnaselja,a joS manje tvornicao
clau morc utjed.ukanali, da sc voda nidim ne onedisti,budu6i ,da postoji r"ogibelj,da u vodu dospiju dovjedje izmetine,.
od kojih se ostrige mogu inficirati s opasnimnosiocimabole-

-44sti. Sve je to desto bilo uzrokoin otrovanja ili bolesti nakon

uiitka Zivih ostriga. Ilolest od ostriga mole da potjed.ei odatle, ako se drZe i protlavaju u zanl.azanoj morskoj vodi. Jako
i a z v e d e n a a s l a b o n a s e l j e n ao h a l a I s t r e i D a l m a c i j e , v e l i
C o r i, pokazuje za urnjetno uzgajarnjeostr.isa mnogo povoljnih uvjeta, a jadranska je ostriga ba5 tako dcbra i tedna kao
i inozemne.
Danas iivu1,i oblici ostriga mogu doZivjeti starost ocl l0
S o d i n a ,v e d s a d v i j e g o d i n e p o s t a n u s p o l n o z r e l e , a k a c l i m a d u
oko pet godina smatraju se, da su izrasle. Ostrigine lidinke,
6m zaplivaju slobodno morem izgube se mnoge oclmah u nezasitnom Zcirijelu glaclnih okoli5nih sl:anovnil<a,clagnji, rnahovnjaka, crvd, vlasulji, hidroida, meduza, ili pak padnu u
mulj na dno, gdje sc pogu5c. U borbi za opstanak preZivjela
lidinka priraste se za porllogu, a,li i medju njima mnose uliStc
razlilni neprijatelji, raci i zvjezde, pa sc od tolikih milijuna
jaja razvijc u izrasle indiviclue tel< rnalen postotak. Ostriga
sc
p r e t e Z n o h r a n i d i a t o m e j a m a ,k a o i S k o l j k a r c l a , g n j a( M v t i l L r s ) .
Za ostale sc morske Skoljllare ,drZi, cla ne Zirru tako dugo,
pa neki oblici kao primjerice dagnja (Mytilus) izrastu posvema u kraic vrijenre od jedne godine.
O e k s i s t e n c i j io s t r i g A o v i s i d i t a r r k r u g r n n o g i h Z i v i h b , d a .
pa se u njihovoj blizini zadriavaiu lnnogi neprijatelji, rnorske
z v i j e z d e , r a k C a r c i n u s m a e n a s ,p u Z v o l a l < ( M u r e x ) , a o s o b i t o
ri'ba lovrala, koja slasno jcde mlacle ostrige. .svojim jakirn zubalom drobi tvrde ljuSture tih Skoljkara. Ako ostriga svojonr
nazoinoSdu priveZe uzil se jo5 i dru,ge organizme, lrrotozoe.
alge, razli&te lidinke itd., onda na ovome jeclnom objektu vi_
ciimo, koliho je razlidnih m.orshihbida 'eza,o zajcc.l'. u je,clnrr
i i v o t n u z a j c d n i c L ri l i b i o c e n o z u .
K a m e n i c e s u d o b r c z a i e l o ,k a k o z n a m o , p a i h u t u s v r h u
i u'zgajaju.Ostrigu su vei Rirnljani smatrali slavorn i dikom
stola (umcnsarum palma et gloria.), a i clanas nant je ona
"kraljicom Skoljka5ao.Mekani Cio Zivoti,njc saclrZi puno bjelankovine i lalio je probavljiva: kaZu. da je neki car l<r.ozniz
godina Zivio gotovo samo od ostriga i Samrranjca,pa
se osje_
6ao vanredno zdrav i krepak. Ako ih se suvi5e tio5i, nesbli
ih se moZe umnaiati (tako je kod svakog neracionalnoga go_
spodarstva) bit de ih sve manje, a s rj,nra i sr,ih clrugit uieu,
Sto s ntima zajcCno Zivu i koja o njiina ovise, pa ." p..*n
tomu odnah mijcnja l<aral<terjedne tal<r,e Ziyotne zajednice.

-45l)rirnjera za to itnademo u Zivo'j prirodi jal<o mnogo, a o tom

p o s l ij e .
Na ovom primjeru kamenice vidimo jo5 ne5to, da su nairne odrasli individui pridvr5deni, a lidinke su im slobodne,
gibanjem sc tre,pavica drZe na povrSini mora, struje ih sa sotako da dollon nose, pril-.adnicisu ,dakle planktona, te 'm.o,qu
clju na najudaljenija mjesta. I druge prirasle Zivotinje u moru
irnadn takve slobodne lidinke, kojc se ttaknadno sjednu na
p o d l o g u ,p r i r a s t u i p r e o b r a z e u o d r a s t a o o b l i k s l i d a n r o d i t e ljinra.
'l'al<r'i
su prirasli oblici u moru i koralji, medju koje ide
svimil lloznata crvcna vlasulja ili tnoruz'gva (Actinia equina),
koju nalazimo rta stijenama i u l-.ukotinamaizmedju plime i
oseke, a vidi s'c l<ao mekana crvena grudica. Kad more prel i j c t u c r v e n u m . o r u z g v u ,o k r u Z e j o j s e u s t a t a n k i m t r a c i m a , p a
t a d n a l i l < u j en a c v i j e t . K o d n a s d o l a z i o v a v l a s u l j a u d v i m
o d l i k a r n a ,u c r v e n o j i z e l e n o j .C r v e t r a j o j b o j a s l u Z i k a k o n e k t
nrisle, kao aDsorpcijoni liltar za crvene suniane zrakc svijctla, dakle za tople zrake spektra,pa je na tal nadin za5ti6ena,
da se za oseke Zivotinja prejako ttc ugrije. Zbrtg,toga i vidirno. da su koc',nas r1Ajugu Dod udarom toploga sunca ove al<tinije preteZno crvene. U Sjevernom moru kod Helgolanda
i c d n a l < os u d e s t i o b l i c i c r v e u i i z e l e n i .
A l < o n a 5 u c r v e u u a k t i n i j u s t n j e s t i r n ou a k v a r i j , o n a s e
oclnrah priivrsti pocl povr5ittom vode, a L,'ostaklonoj stijent
t;revali lrloz jedair dan put od pol metra i dugo zadrii navike iz slobodnepri;ode. Zanimljivo je, da i u airvariju za
v r i j e m e o s e l r ev a n i u p r i r o d i , z a v u d e s v o j e l o v k e u s e b e I
stisne se, a kad je vani u priro'di plima, raSiri trake. Priviknrrr,Si.c'ou prirodi promjenljivoj visini vode za plime i oseke
t a a k t i r r i j au a k v a r i j u s d j e j e v o d a u v i j e k u i s t o j v i s i n i , i z l a z i
irtstinktivno na nekoliko sati na suho. Ako crvena aktittija
o.stanena suhu u povodu oseke, to se od isuSenja na suncu
i r r a r r ii t i m e , d a z a d r L i u t i j e l u v e d u k o l i d i r l u v o d e .
Zrela jaja dospijevaju aktiniji u probavni p'rostor, tamo
sc oplodjuju i razvijaju, te prema tomu radja Zive mlade (u akr ariju) koji s podetka imaclu samo 12 trakova, a veliki su kao
gralak: istom kao razvita bita izlaze iz roditeljskoga tijela,
Dadnu na clno i tamo se ,prilijepe,ali kad5to putuju i dalje od
lrrvobitnog mjesta pridvrsd'cnja.U sloboCnoj prirodi je oplodnja pc Calgrenu
i z v a n m a t e r i n j e gt i j e l a .

-46Aktinije Zive najdulje medju niZim organizmima,pa se

za jedanprimjerak zna, da je bio star oko 66 godina; o njihovu se ,dugotrajnom
iivotu navodi vi5e primjera,a u iivotu
pokazuiuveliku otpornosti izdrZljivost,tc i u akvariju Zive
po viSe godina.Sve se aktinije redovno hran,eplanktonom,
ali lovkama love i veie Zivotinje.
U akvariju su zoologijskepostajeu NapuljudrZali jedno,g
nroruzgvinogdaljeg rodjaka imenom Cerianthus33 godine
(podaciseZudo maja 1915.god., a moicla Zivi jo5 i danas).
je takodjer mekani koraljni oblik
Cerianthusmembranaceus
od 20 cm visine (3 cm Sirok),ljubidastihbo,ja,bakrenosmedj
ili se prelijevakovnozeleno,a iivi i kod nas na pjeskovitu
tre,duboku
dnu uz obalu ispluZajudiokrunjenigornji clio tij,ela
s tentakulimaiz sluzavecijevi, Sto je nadini u finom pijesku.
ItaSiriv5isvoje trake deka nepomid,no
na svoju Zrtvu, infusot ije, male radide,liiinke, meduze,ribice, a uhvati li rubni
trak kakav plijen, stane se savijati i predaje Zrtvu usnim
tracima, koje ju spuStajuu Zdrijelo. Uznemiri li Sto ceri_
antusa ili makar i okoli5nuvodu, on se brzo uvude u svoju
,cijev, gdje ga nestajepred na5imodi,ma.
Na rubu se usne plodekod crvene moruzgvenalaz'ejecl_
nako veliki za5i,ljeni
traci ili lovke (oko 192na b,roju),a izvan
tog vijenca trakova niZu se azurnomodrapuca,koja su prije
t j r Z a l iz a o ( i . B r a i a H e r t w i g
u t v r d i 5 ed, a s u n a t i m m j e stima mikroskopskimaleni mjehuriii, iz kojih ZivolinjaiStrcava bistru jetku otrovnu tekudinu,koja na dovjedjoi koii
prouzrokujeZareniekao od ko,prive;takve mjehurides jetkom tekudinomzovemo u nauci i,amici ili knide. Ti iarnici
{olaz'ei na tracima,pa ih ,najednomtraku nabroji5edo 4 milijuna, a na svim tracima ih imade do 500 milijuna.
Bududi tla takve obrambene iarntke imadu pripadnici
jednevelike Zivotinjskehrpe, zovemoih Zarnjacia to iu poli_pi,meduzei koralji, pa bududida im je funkcija zanimljiva,
liazat C,emoo tim omamljuju6imorganima nekoliko rijedi.
Tarnici su ovalni mjehuriii ispunjeniiekudinom,a smjeSteni
su u poselbnim
stanicam.a
na povr5ini pomenutihZivotinja.Ti
mjehuri6ina mehanidkiili kemidki ttodralai eksplodiraju.Kad
tia neki Do'draiajZivotinje udje iz Zivotinjskeokolice u takav mjehurii voda, drhtalasti sadrZaj Zarnrkalako nabubri
i _upovodutoga iskrcnei izbaci dugu finu cjevdicu,a icroznju
iStrcajetku otrovnu tekudinu,koia ieie i pali na koZi. Tko se
za kupanjadotakaomeduzeili je ronio nad moruzgvama,ja-

-47madnoje rlotakav5ise tih Zivotinja odutio djelovanjetih organana sebi.Manje su Zivotinjeod tog otrova odmah uzete
a ima sludajeva,da je i dovjek oiei,en od meduze
ili
"bij"r",
poslije
teSkoobolio od upalei groznice.Tim se dakle organima Zivotinja odito brani od neprijateljaili omamljujei ubija
plijen.
Lijepi 'goli Zivahno bojadisani'puZevi nazvani Aeolidia,
lto plaze po stabalcimahidroidnih'polipa,hrane sc ipolipima
i drugim Zivotinjama,koje imadu Zarnike. Na taj nadin do-

St. 20. Liievo: hidroidno stabalceCladonema (Statrridium)radiatum sa

meduzama,(po Allmanu)i u sredini: hidroidno stabalcegledano prostim
okom; desno: polip.pove6an,(po Hincksu).

spiju Zarnicis hranompoZderanihpolipa u'puZa,ali tu joS ne

eksplodiraju.PuZevi imadu na ledjima duge izrasline,kadSto razgranjene,koje imadu fine po.re,koje su u vezi s kesicom. Stijcnka te kesicesadrZimnoge ditave i neeksplod,irane
Zarnike,koji orramo dodjoSes hranom t. j. od pojed,enihhiciroida.Ovo tudje orui,ie upotrebljavasadapuZ set'i u obranu,
osobitoprotiv malih ribica, koje rado posiZuza hrptenim r esicamatih puZiia, ,pa liada ribica ustima otkine resicu, tada
Zarnici odapnui rzbacejetku tekudinu.Ovdje vidimo ,pri'mjer,
kako Zivotinjaupotrebljavatucljeortile za svoju obra,nu,a to
su u ovom sludajui.arnicipolipa,koji su doSliu tijelo puZa s
tijegovom hranorn.

-48U moru Zivi mnogo razlidnih Zivotinjskih oblika sa iarnicima,pa ih zbog toga i nazvasmoZarnjaci(cnidaria),te demo jo,S'na neke takve Zivotinje svratiti pai,nju. Ved u obalnom podrudju na algi Ulva, koja nalikuje na zelenu salatu,
dolazepridvr5ieni maleni Doli,pi,koje zovemo Stauridium, za
koje se nije dugo znalo,da su u rodbinskomodnosus meduzom Cladonernaradiatum.Ti su po,lipizakorjenjenina podlozi hitinom omotanim korjendiiem, oko usta imadu 4 glavidasta
traka, a na osnovci polipa su 4
nitasta traka. Izmedju ta dva vijenca trakova razvijaju se na tijelu polipa pupanjem meduzice
(Cladonema)od najviSepol centimetra velidine.U akvariiu ili staklenci vidjeti je tu meduiicu,kako
Sl. 21. Meduza Cladcnema
se pokreie, pa vrca amo tamo poradiatum,po Hincksu,
put slatkovodne
vodenbuheili mecluzicapodivana podlozivrebajuii dugadkimiare1im tracima
na plijen.
Neki drugi polipi izrastu dugadki po vi5e centimetara,
kao na pr. Tubularia,koja imadeol<ousnogotvora civa vijcnca trakova,a medju njima nosi grozdastespolneorgane.Ima*
de u moru drugih hidroidpolipakao (Campanularia,Sertularia, Plumulariai dr.) kojima je usnopolje s tracima opkoljeno
hitinskomdaiLom, u koju se mogu posvc uvuii. Neke ,polipe
(Sertulariai Plumularia),umjetnobojadiSuzelenoi upotrebljavaju u trgovini za ures kao nameridkumahovinuu.Stabalce
hidroidd Zivi oko 5 mjcseci,ali se kod nekih opazilo,da rnogu i ,duZeiivieti regcneriranjemmladih pupova. Kod pridvr5ienih hidroidpolipaustanoviSegeotropizam,t. j. da rastu
normalnou vis, a njihovo >korjenjenokomitoprema dolje,dakle u smjeruteZe.S druge se opet strane znade,da se mnoge
pridvr5deneZivotinjekao Sto i biljke, u povodu rasta okre6u
prema svijetlu, pa tako se zna za mekehidroidpolipc,mnoge
crve cjeva5e, Skoljka5e,mahovnjake, da se okred,uprema
svijetlu,pa su dakle pozitivno fototropiEneZivotinje,a takvu
pojavu kod Zivih bi(a zovemofototropizam.
Mnoge su meduzeu savezus polipima,Zive slobodnoplivajudi u moru, vei,inomsu rastavljenaspola,a iz njihovih se
oplodjenihjaja ne razviiaju obidnoopet meduze,nego za kakvu podlosuprid.rrS6eni
polipi. Na tirn se polipima razvijaju

-49ili pupanjem ili poprednim izrezavanjem (dijeljenjem) meduze, koje se otlridaju i dalje slobodnoplivaju. Za meduzese navodi, da iive oko 2-3 mjeseca.
koje u nauci zovemo
Krasne kolonije hidroidnih 111.ed11za,
sifonofori,plutaju morem kao plankton i uz obale naSe.a o

(l) hidroidno stabalceu prirodnoj ve,

il;,2?.
kliq i meduzaSyncorynei
ttctnrT (2)
dva polipa iade uve6anai (3) polip sam,. a na dru{ome pod
rracrma pupaiu meduzei iedna (4)
ie upravo dozrela, da se ot-kine i da
zaprrva morem, kao Sto_pliva
_meduza (5). (Po Allmanu iz Boasa); llz
Fink: >Razvoi livih bi6a<).

ttjihovu demo Zivotu jo5 govoriti na drugom mjestu. Od scifomeduzasu kod nas obidnije: Chrysaora, Aurelia, Rhizostoma,
Cotylorhiza i u juZnomejadranr pelagia. Rhizostorn.al;;;:
5a najobidnijai najveda meduza(u pro*jeru ao cm)-u sievernom Jadranu.Konc'emsvibnja godine l9ll. plove6iput-Trsta

-50vidio sam ih kod istarskogarta Kamenjakaditavo jato a bijahu dosta velike; u deset dasakaplovedi paroplovommoglo
ih se nabrojitioko broda preko 50 komada,a u pol ure i preko
stotinu; u samome,pak zalivu pre,dTrstom plivalo ih je mnoStvo velikih primjeraka. Slidno se u jatima susredesifonofor
Velella u Srcdozernnommoru, pa da si predodimo gustodu
jata jedne ve6e plutajudeZivotinjeuzima se da je takovo jato
vrlo gusto, kada su individui mc'djusobomudaljeni po jedan
metar. Rhizostomaje meduzamlijednobijele boje, a krpasto
izrezanirub zvona je tamnomodar,kao Sto i kraci, Sto sa sre<iiStavise; to je modro mastilocyanein.Pelagiaje ljubidasta

Sl. 23. Meduza Chrvsaora.

od mastila'pelageina.
I Chrysaoraje lijepo bojadisana,imade
tamnosmedjuzviiezdu na Zutom klobuku tijela, a Cotylorhikrakove, pa takvo obojenjesmatraju
za nosi Zute i ljr"lbidaste
kao,zastra5no sredstvouprotiv neprijatelja.
Gotovo sve su meduzeu sjevernomJadranu izraziti Li'
votinjski oblici hladnevodc, kojih nema u ljetu. Ponajvi5esu
dakle zimski oblici ili su u to doba najrbrojniji,a isto o'pdeno
vrijedi za sifonoforei ktenofore.I ktenofori su lijepa i prozirna djeca planktona,te su neki oblici kod nas kao primjerice Cydiptre veliki zatirali kopepodnihsitnih raka, a najproZdrljiviji su rnedju ktenoforima svakako Beroidi, bududi da
gutaju padei ved,esvo'levlastite rodjake (Eucharis),pa i oblike iste svoje vrste.

-51

Katkada se u moru susredunerazvite meduze i sitonofori, koji jo6 nemaju potpun broj probavnih cijevi u tijelu niti
trakorra, a ved su spolno zreli. Isto se tako znade za lii:inke
od ktenofora Eucharis i drusih oblika, da su rano spolno
zrei' (Chun).Kad lidinke izbace oplodjenajaja, spolni im or.
sani opet zakr5ljave i lidinke se tada dalje razvijaju i pretvaraju u odrastao oblik Zivotinje, koji po drugiput u odraslome
stanju postane spolno zreo. Tn se dakle zbilo, da je jedna
tc ista Zirrotinjabila dvaput sposobnaza rasplod,kao lidinka
i kao odrastao oblilr. Takvu oojavu moi,emo tumaditi, da je
nastalau ,interesu odti,anla vrste<, bududi da na taj nadin
dolazi do puno vetiega rbroja potomaka kod oblika morske
povrSine,koji su zbog njeLnegradje tijela ugroZeniod raznih
nepogoda.
Mehanidki udarci osobito od jakih talasa raskomadaju
lako te njeZnePoseidonovestvorove, ali ie za nje sreda,Sto
takodjerposjedujumod re'generacije,
te u tjedan dana zacijele
potpurro rane i nanovo izgrade svoje tijelo.
Na dubljim mjesti,mana5ih obala nalazimo zataknut u pireskuoblik Alcyonium, koraljnu zadrtgu, koja u podobi de,beia crvena stabalcaod 10 cm visine nosi u sebi mnogobrojna
l:r'rgava vapnenatjeleSca.Tvrdu roimu'razgranjenu os nalazimo kod koraljnog oblika Eunicella,gdje se preko osi prevukla kora s vapnenimtjele5cima,iz koje tu i tamo proviruju mekanipolipi kao cvjeti6i.Eunicellaverrucosajc ponajviSe
uaraniasteili crvene boje, a os joj se razgranjujegotovo u
jednoj ravnini braclavidavimograncima.Sirokom se plodicom
priivrstilo to stabalcena kamenju i hridinama u nevelikim
clubljinama.
Pojedini mali polipi nidu ,po stabalcuu dvoredovima. eesto na takvo stabalcesjedajuspuZveili im se oko
.sranaovijaju zmijade(Ophiuroidea)ili se rn njima penju ra-zlidni radi6i, a nerijetko im zapliOumedju grane roiane jajne
dahuremanji morski psi. U JadranuZivi i kamcni koralj.Cladocoracaespitosa,l<ojitvori grebenje,a moie se dugo uzgajati i u akvariju.
Uz obalu u manjim dubljinama susredemopriraslu,roi,ants
sumpornoZutuspuZvuAplysina adrophoba, koja se sastoji
poput na5ih prsta od bradavidavihdugadkihcijevi, koje su
izrasle iz zaiedni(keosnovke.Svaka nje'nacijev nosi na svome vrhu okru'gaootvor izmetni. Drugo naud,noime te spuZve
,arophobaugovori, cla se ova spuZvauboji<uzduha.Ako naime izvadimc ovu lijepu surnpornoZutu
spuZvuiz mora, s po-

-52detka 6e pozeleniti,pa pomodriti a konadnopostanecrnomodra; slidno je i u konservirajudojtekudini.

Plitko dno naSih obala resi vrlo lijep crv Spirographig
pridvrSdenza dno koZnatom hiti'noznomcijevi od pol metra
duiine, pa ako ga ne smetamo, ispruZi u mirnoj vodi iz te

_53_
tom. Pored razlidnihoblika i boja u morskih je bida vrlo razli,dannadin Zivota. Pored tromog puZa priljepka i jeZincaskliZu se po obalnom stijenju brze babure, a u vodi vrcaju sitni
radidi pa el'egantnei prozirne kozice, po orbali na Evrstim
koncima vise modroljubidastedagnje, a po dnu plaze samci
raci u puZevljim kudicama,ovdje lovrata drobi tvrde lju5ture
,SkoUka5a,
a tamo mirno isisava velika zvilezda dobro oklopljena Skoljka5a.A gdje je tek svijet pridvr5ienih najraznolidnijih tipova Zivotinjskih na morskim algama i ,po dnu mora,
pa iaja i lidinke svih mogudihZivotinja? Nije stoga nikakovo

:Sl. 25. RoZnataspuZva Aplysina arophobaTsvielaie sumpornoZuta.

St. 24. RoZnato koraljno stabalcc od.Eunicella,. mediu granama se nalazi

zaptetenoiaie od morske madke,

cijevi prekrasnu perjanicu od spiralno smje5tenih Sarenih

trakova. U tracima se vidi ritmidko mijenjanje boja, koje potjede otuda, Sto krv tede periodidki u trake. Kroz tanku nji_
hovu_koZicu
prima kisik iz okoli5nevode, pa traci prema tomu sluZe u di5nesvrhe kao Skrge.
U moru ima ne samomnogihi najdudnovatijih
biljnih i Zi_
voiinjskih forma, nego Ziva biea Zive najraznolidnijim Zivo-

,dudo,da nalazimo mnoge Zivotinje ubu5eneu tvrdoj obalnoj

Jitici i za$ti6'eneod mnogih nepogoda.Na jednom mjestu bu5i
spuZva(Vioa) i tamo se nastanila u najtvrdjem vapnencuili u
lju5turama ostrige kamenice,a na drugom mjestu smjestio se
udobno u izbu5enim luknjama poznati nam hridinasti jeZinac
{Paracentrotus lividus). Jelinac se ubu5i u kamenu obalu
dvrstim zubalom,a poslije se uvuEeu udubinui vrti se dotle,
dok ju ne pro5iri za sebe. U vapnencu se nastanjuju bu5edi
luknje razlidni Skoljka5i:kamotod (Pholas), pa na zreo plod
,datulje nalik prstid (Lithodomus lithophagus). Te Zivotinje
imadu vjerojatno neke Zlijezde,koje izluduju kiselinu a ta im
'pomal,ekod
buSenjatvrdog kamena. Skoljka5 brodotod (Tetedo navalis) buSi sebi za stanovanjedrvene stupove u moru
i sdmebrodove, gdje stvara mnoge kanale, koje lijepi iznutta
vasnenom prevlakom, Da moLe da podini velike Stete.

-55-54(Murex, Dolium galea' TriU Jadranuima nekih puZeva

slobodnekiseline'sumsadrzi
slina
kojima
tonirim,Aplvsia),
Tom slinom ovi pukiselinu'
asparaginovu
ili
o"r* ifi soinu
joj mi5idjeoslablevi omamtjujuu prvom redu Zrtvu, iime
postaie
Kiselineu slini
nemo6na'
ttfta na taj nadin
ii;j;,;;
plijena,
a taj mogu
kostur
i
vaptreni
puZ.uo
rastvaraju
tiii

Sl, 27. Parasititkirak sacculinau podobi kesicena trbuSnoistrani.pod,zttt=

xaKo
kom drugo{a raka kratkorepog,Carcinus. lz kesiceparaslta..prodlru'(po
izrasline O.#"lrdffirltoiima ga nametnrKrsrsava
se vidi f,or-ienaste
"
biti razliini

Sl. 26. Sipa nese i liiepi svoia crna iaia na morsko bilie, a neke je priliiepila u
sredini na pridvrS6enogmorskog crva Spirographis spallanzannii,koii ie ras'
krilio svoju perianicuTlilevo i dolie su dva spirografisas uvudenim tracimar
ra lijevom spirografisu je s repom zakvaten rnuliak morskoga koniica, koii na
trbuhu nosi vredicu s iaiima; (kombinirano po Hesse'Dofleinu),

bodljikasi, jeZinci i zvii'ezde, kojima

se ponlcrluti

puzevi hrane.
NaSi ribari bacaju uz pukotine po obali morskoj pra5ak
od nega5enaVnDfl?,da jetkim njsgovim djelovanjemistjerajn
iz zalllltkasakritu hobotnicu(Octopus)'C o r i napominje'd3
hobotnicukod nas izmamljujuiz skroviStai pomoduzrcala'koje spuStajuna niti. tlobotnica razd.ralenaizbacujetamno maje veliki gra.stilokao i drugi sroclniciglavonoSci.Flobo'tnica
beZljivac, pa brzo svladava raziidne rake svoiim otrovnim
ujedbm. i{a muljevitu dnu prebiva hobotnid.insrodnik mrkai
muzgavac (Eledone),koji se razlikuje od hobotnic'evee na
prvi pogled,Sto mu kraci nose na sebi jedan red prianialki'

_ 56_
Na plosnim i pjeskovitim obalama skrivaju se mnoge
i,lvotinie i zakapaiu,da se za5tite od su5eza oseke,pa to dine razlilni crvi i raci. Na naSim demo pjeskoviti,mobala,ma
vrlo desto susresti oko 5 cm Sirokog kratkore,pograka Carcinus maenas,koii je i inade najde5dirak evropskih obala, pa
ga u mulju kad za oseke padne voda moZemona vrede naloviti. Primorci ga stuku u prah i upotre'bljavajukao meku za
ribolov. Ako tom raku prijeti pogi'bao,zakopase rbrzo s|ralrrjim nogamau mulj ili se zavudepod kamen, a to dini osobito
za oseke,kada ostajena suhu po nekoliko sati. Ako tog raka
(kao i mnoge druge mu srodnike) ulovirno za nogu,on je prelomi i odbacuje(autotomija),pa biehi dalje i skriva se.jzgu,blienu nogu poslile opet polagano regenerira, ona mu nanovo
izraste kao Sto gu5terici odbadenirep. Carcinus maenas dini
se voli mrtvu ribu ili strvinu od Zive. Na donjoj unutraSnjoj
strani njegova zatka nadi emo desto (pa i kod nekih d,rugih
kratkorepihraka),neku mekanuvre6icu,koju naukapornapod
imenom Sacculina.Sakulinanije opet niSta drugo, negojedan
ttametnik ili parasit, kog takodjer uhrajamo medju rake. Treba da to'-qnametnikapromotrimo iz blilega. lz iaia se sakuline razvije lidinka, koja je jednaka lidinki raka, koji slobodno
u prirodi Zivu, pa i ona slobodnopliva morem, ali se trrzo
pretvara prollazeii razlid,nestadije razvoia, te se nakon nekoliko dana prihvati za mladogkratkorepograka. Sada joj s:
pod.nemijenjati lik, koji rpostajeovalan i iz nleg,aizraste neki
driak, koji probije mekanukoi;u izmedjukolutida kratkorepog
domadara. Dri,ak se sakuli,nerazgrani u domadarevu tijeli
i ispreplete poput Supljegakorijenja sve unutra5njeongane
nastanjenograka, pa na taj na6in isisava pomenutimkorjenastim cjevdicama njegove hranljive sokove, pije mu goltovo
krv i ubogi rak dalje vi5e ne raste, ne presvladi sc i ne rasplodjuje se. Ovakovu potonju pojavu, da Zivotinja povodu
u
parasitidkeinfekciie postaneneplodna,zovemou nauci )parasitidka kastracija<,bududi da su u ,domadaruspolovi,lazakrSljaila,a jedino je kod takva stvora, da joS Zivi. Sakulina na
radun svoga domadara raste, njena se vredica ili izvanjsiii
dio njena tijela nadme, nakon nekoliko mjeseci postane na_
metnik spol'nozteo i jaja mu dospijuu rnorsku vodu, a saku_
lina otprilike nakon 3 i pol godinepogiha i otpada od domadara.
U mekanom mulju za oseke ne smijemo a da ne vidimo
mnoge luknje, koje mogu da potjedu od mekanog aucor6;c

-57i sivkastog radida, koji naraste oko 5 om, a zovemo ga rgambar ili medo (B r u s i n a), talijanski co,rbola,latinski Gebia
litoralis. Noge su mu vrlo dlakave a sakrit je u luknji, pa ga
sabiru i uzimaju kao meku za ribolov. Zakupania ste jamadno

h
.L-F'
-ffi

IF

tffil
//f/A\
ilF{C1t

W
5

Sl. 28. Preobrazba nametnidkog raka Sacculina carcini.

l r l i d i n k a n a u p l i j ,a o k o , 2 ) c i p r l s l i . l n k a s a t l c a l o r z a p r i c v r B e e n j e
6, c ljuska,3)
{icinka prlEvrs.ena aa Ceklujom na kozu domadara d odbacivii dlo tijelh 8a nogama f, 4) na tom staduu odbacuie
" i lJusku c, 5) oEtataktijela paraeltag je spreman
.da prodre u tljelo domadara, 6) nametnlk 8e poalnie uvlacitl u domrdara ft krot
cieveicu t, 7) odraEli nametnlk Stcculha I I donje strane zatka domadareva u po,dobi vreclce, iz koj prodlru razgranjene mnoge cljeei F, kojima isisava domadara.
'l'i
su korjenasti ograncl crtanl samo lr UJevoj polovici slike, (Prema Delage-u I
Leuckart-NitEche-ulz Hesse-a).Iz Fink:
Zivih blda".
"Razvoj

vidjeli na pjeskovitim plidinama,duguljastepuZevljeve kudice

(Cerithium), ali u njoj mnogo puta nema mekanog e:uia,
nego viri iz te kudice radid (Diogenes),samac, koji mekan
svoj zadak drLi zataknut u praznoj puZevoj ku6ici. Radi6 tako za5tiiuje svoj zadak pred lakomim ribicama, a i inade se

-58moZeuvuii u puZevljukudicu.Ako je more tiho nadi demo na

istim mjestima elegantnei Zivahne plivale opet iz carstva
radjega.Prozirni su to od nekolikocentimetaradugadkiradidi
zvani kozica ili vukodlak (gamberetto, Leander), pa rado
zalazei u slatkuvodn, u potokei u u56arijeka.Kozicesu da-

-59ih je tamo iesto rladi na sultu.U svakoj roZanojdahuritakve

irip. i*n po I'i5e iaia a iz njih se tazvilu lidinke,koje slobodno plivajtl,a poslijepadajuna dno i rrretvaraiuse u odrastao
lik puZaiste vrste.
Iz dubljegmuljevitogdna dovude se u proliededo obalplilina
sipa (Sepia),koja vieSas\tojacrna iaja na podmornih
ili
na cijevi nekih crva, pa i na druge predmete.Svabilje
sko
ko nj'cnojaje ima debeoomot, koii za nekolikotjedanir probije 1 centimetarvelika ntlada sipica.Sipa moZekao i liganj
(kalimar,Loligo) oba ctugalkakraka ttvtt6i u posebnekesice

0,e
Sl. 29. Prozirni dtrgorepi radi6 >kozica< (Leander).

l)iln

p r i p o v i j e d a ,d a s e u a k v a r i j u
n j e Z i v o t i n j ea, F l o e r i c k e
pripitomei jedu iz ruke. Zanimljivoj'e gledati,veli Do f I e i n,
kako ti raiitii zabadajufi,nudetkicudubokomedjuSkrge,koje
l<aoSto i usnedijelovepomno iSdiste.Drugi im je par Stipaljkastih nogu o,brastaodekinjamai sluZi za iiSienje.

Sl. 31, Votak (Murex trunculus)'

St, 30. Rak samac u ku6ici puZa Cerithium,

U kasno proljedepribliZujuse obalamaveliki, bodljikavi

puZevi volak (Murex), koji inade ponajvi5e prebivaju na dubljem mulj'evitudnu, gdje se hrane strvinom. Po vi5e primjeraka iste vrste volka odla'z:tsvoja jaja zajednona kup i stvaraju ove6u gomilu medjusobnoslijepljenih Zudkastih jajinjih
d.ahura.Ovu jajnu hrpu diZu talasi i bacaju na ial morski, pa

Sl. 32, Razlibite krentette

iglice od spuZve M;'xilla
r o s a c e a P o d m i k r o s k o P o r r t' '
po Babi6u.

i opet ih prema potrebi naglo ispruZiti.Na pro5irenimkrajevima tih dvaju krakova snaZnesu prianja'lke,koiima se prisi5eza plijen,ribu ili raka, pa ih tada privuie ustima.U sipe
je najjaderazvil organ,koii stvara crnilo, pa kad je Zivotinia
ttadrilena ili je u pogibli, izbacuje iz kesice to crnilo kroz
prohodi zamutiokoli5,pa progonilcazastra5ii zavije u taman
oblak, a dotle se sipa u mutnome izgubi ili sakrije. To se siDino crnilo, kako znamo, upotrebljavatehnidki za pravlj'enie
boje (sepia).Sipu ie pripadnik Zivotinjske hrpe glavonoLaca,
koja ima dugu povijestrazvoja,pa je prema tomu taj Zivotiniski tip vrlo star. U dubokim oceanimaima ElavonoZaca,koji

-60su prave nemani i goleme grdosije do 18 m duZine(Architeuthis iz Atlantika).

Na muljevitu nedubokudnu ili bliZe kod obale na kameniu leii desto najvea na5a spuZva s promjerom od 40 cffi,
svijetlosive i{i Zu6kasteboje, plosnata i krugljasta oblika, neravne i naboranepovr5ine.U nauci zovemo tu spuZvu Geo_
dia gigas i,lj miilleri. Ako komadii od ove s,puZvera5dupanr0
ili je$ Sefis, ako od nje odreZemotanak pterez zarezav$is
povr5ine prema unutra5njostii taj komadid posmatramopod
mikroskopomu glicerinu ili drugadije,vei kod slabijegpovedanjavidjet dcmo rnnogobrojnekremene kuglice, koje stvaraju koru ovoj spuZvi, a pod korom leZe razlilne dru,gekremene iglice. JoS je bolje, ako takav prerez iz spuive drZimo
neko vrijeme u tekudini Eau de Javelle (unterchlorigsaures
Kali) ili u kapljici od Liquor natrii hypochlorici,pa dc poslije
-a
kratkog vre,menanestati mekanih dijelova spuZve, tkiva,
.ostatde distc iglice. MoZemoisolovatikremeneiglice i s pomodu razredjene i ugrijane solne kiseline. Ovakovu veliku
spuZvunajlakSeje saduvatikao suh ,preparat,da se svjeZa
spuZvametne u mnogo slafke vode, .da se izvude kuhinjska
sol, 'bududida inade upija vlagu pa doskora sag:njije,a tada
ju valja brzo osu5iti.
U ove6im primje,rcimarazlidnih spuZava,kad ih razrei,e_
mo, nalazimo po njihovim Supljinama nebrojeno razlidnih
morskih Zivotinia, srva, zmiiada, raka i drugih, koje tamo na.lazesigurnu za5titu a valjada i Sto drugo kao hranu, koja do_
Iazi strujanjemu spuZvu.SpuZvane moi,e da probavi ove ii_
votinje, ier se hrani na drugadijinaEin.Kroz sitne otvore ili
pore na spuZvinojpovr$ini struji neprestanovoda, koja ulazi
u kanale i Supljineu spuZvinojunutrasnjostii opet rz njih izlazi na velike izmetne otvore na povr5ini napolje. S tom stru_
jom vode ulazi u spuZvinotijelo kroz ,porei sitna hrana.
Zbog
toga spuZva ne sudjeluje aktivno kod traZenja ili hvatanja
ltrane a niti imade zato kakve posebne organe, nego rnirno
i indiierentno lei,i na dnu mora i nema mod.ipokreianja. Na
dno morsko,D? i na spuZvudakle padaki5a anorganstogpia_
ha i Zivotinjskog i biljnog sitniZa,ponajvi5e u mrtvome ita_
niu,.pa-sve to struii kroz mreZotinu kanala i cijevi u ipuZvinu tijelu. O'dredjeneneke stanice primaju i prolbavljajusi,tnu
hranu, a neprobavljenoopet izlazi sa strujorn kroz vldi otvor
iz spulvina tijela. Neke dakle staniee u spuZvinutijelu hva-

-61

taju hranljiv sitniZ, koji ili odmah probav'ljajuili predaju hranu dalje drugim stanicama,'pa ove putujudi po tiielu prenose
i dijele hranu ostalim unutra5njim diielovima tijela. Pose,ban
je to nadin hranjenja,u spuZvinutijelu nema probavne Su,pljine ili probavila a niti probavnih sokova kao kod drugih Zivotinja, pa pojedine stanice primaju h'ranljive destice kao $to
i kod iednostanidnihZivotinja ili praLiva (Protozoa),gdie hrana dolaziu hranidbenemjehurideili vakuole u stanidnojplasmi. Takovo hranjenje i probavljanie zbiva se na slidan nadin
l<aoSto bijela krvna tjele5cau naSojkrvi primaju i rastvaraiu

St, 33. SpuZva (Euspongia), liievo izrezana,Pa se vidi izmetni kanal, na

koii izlazi vodena struia, a desno pokazuiu {viie strelice, ftako voda ulazi
na pore, Iz: Babi6.Fink, Zivotinistvo,

bakterije i razlidan nepozvaniZivi sitniZ, koji prodre u naSe

tijelo. SpuZva treba za svoj ZivoI i opstanak obilno kisika,
pa i taj neprestanoulazi vodom u njeno tijelo, istim dakle pu'
iem kojim i hrana, dakle spuZvino tijelo diSe.
Kad uodimopomenuteZivot'neprocesekod spuZve,nadin
hranjenja i disanja kao i to, da ie gotovo svaki komadi'd
spuZvinatiiela za se je'dnacjelina, koja bi mog'ladalje Zivjeti
iumnai,ati se razbira s, da je spuZvaZivo biie na vrlo jednostavnom stupnju gradie. SpuZva nema Livaca a pogotovu nema centralno,gZivdanog uredjenja, pa ne moi,e da reagi'ra
kao jedna cjelina na mehaniiki podraZaj,koii dolazi izvana'
a podraZaj se prenosi j'edino na samo kratke udaljenosti,od
stanicedo stanice.Jedino je, Sto se kod spuZve opala od pokretanja, a to je zalvaranievedih ili izmetnih otvora, na koje

-62spuzvinotijelo izbacujeupotrebljenuvodu i izmetine.Jaja se

'oplodjujusa spermijimaunutar spuZvinatij'ela,a tu se razvija
i oplodjenojaje u lidinku sve 'do dasa,kad ta lidinka moZe
samostalnoda ostavi roditeljsko tijelo. Lidinka izadie na izmetni otvor i zaplovi slobodnopomodu trepavica, ali nakon
kratkotrajneslobodespu5tase na dno morsko, sjeda na kakvu podlogu i pretvara se u odrastao oblik spuZve.
NaSemore obiluje na mjestimaspuZvomroZanom,koju
upotrebljavamoza pranje, a ime joj je obidnaspuZva (Euspongia). Kostur je u te spuZveo'd mreZoliko isprepletenih
elastid,nih
vlakanacaroZnateorgansketvari spongina.Po ketnizmu je spongin albuminoidkao Sto i svila, a sadrZi u sebi
da L4% joda.Ako komadidte spuZveroiane raSdupamo
i natopimo ksilolom,moi,emoga uklo,pitiu balsam,pa demo pod
nrikroskopomvidjeti mreZolikoroiano tkivo, koje nije uvijek
disto,negosu kad5tou vlakancimauklopljenikomaciidipijeska.
U dalmatinskommoru poznata je odlika ove roi,ane spuZve
lod imenomEuspongiaofficinalisadriatica.Oibidnoje krugljasta oblika, a dolazi i izvan Jadrana po ditavom istcdnom
Sredozemnommoru i na sjevernoj obali Afrike zapa,dnodo
'funisa.
Ta spuZvaZivi u obalnomhridinastompodrudju i u
dubljinarnado rpreko100 m, pre,dmetomje vadjenjaiz mora
i izradjivanjaza pranie. Naibolja trgovadka spuZva je fina
levantskaodtika (mollissima),a ponajvi5eima udubljenoblik
te i,ivi u istodnom podrudju S.redozemno,g
mora uz si,rijsku
obalu pa kod otoka Cipra i Krete. Pitat 6e tkogod, a koli;ko
godina mogu da Zive spuZve?Morske spuZveZive svakako
po nekolikogodina,osobitoone vrste, koje izrastudo vedega
obujma.
U obalnommoru su mnogevariacije oblika i boja Zivih
bida, a sve to ovisi o ve6oj ,promje'nljivosti
Zivotnihprilika u
tome podrudju,mo'rskom.
Stoga nas ne ie iznenaditi,da u takvim prilikama ima Zivotinja, koje mogu mijenjati boju svoju
i priljubiti se okoli5u.Malen dusorep radid od 3-4 cm duZine
Vinbius,koji se dvrsto prihvata nogamaobalnih alga, da ga
bijesno more ne izbaci, priljubljuje se bojom tijela okoli5u,
pa je na zelenojzosteri zelen,na florideji smedjili crven, poprima dakle boju podloge,na kojoj se nalazi. To mijenjanje
boje vrsi se aktivno. Radid posjedujeu koZi hromatofor:,
tjelesca,koja sadrZeu sebi raznoboj,nepigntrente,
pa se odre_
djenim pomicanjemi poredjajemmastilakao i njihovim kombinacijama razlidito obojadi5etijelo Zivotinje. Organ vida kao

-63i centralno Zivdevlje rukovode te funkcije boiadisanih tjelejaca ili hromatofora kao Sto i pokretanje pigmenta' pa su no(Doilein)'
Zu iui primjercitog radidaiednakornodre.boje
koje
nadraZene
i
hobotnice,
pojave
kod
sipe
opaZamo
ilien.
je
a
sad
Zu6kastopa
crnkasta
sad
sipa
tijela,
boju
nrijenjalu
bijela. Na isti se nadin prilagodjuiu okolini i razlidne ri'be, na
primjer plosnaticena dnu mora' pa s boiom morskoga pijeska
irokazujuza5titnu slidnost,koia moZeda bude Zivotinii od koristi.
Iz nauke o Zivotu Livih bi(,a znamo za rnnoge primjere'
kako se Zivotinjane izrudujenepriiateljuna milost i nemilost'
,/\
v-r

J,
i P "',.il
\"t

.\,

,j

i ,t""'
\ ,1. I r,-.r,r /u'"-o^r-

;1 ,.".,L,.

/1$-***tr
\
i\ I

\/',,
.{

'v

'-''

,'

\"
St. 34, Bodliikai Zmiia(a Ophio'
thrix, Sto Zivahno sviia fiake i s
niima se pokre6e,po Cori.u.

Sl. 35, Do 2 cm dugi kratkorePi

rak Stenorhynchussa dugim tan'
kim nogama, a rado^ se. maskira
s algamarPo \.orl'u.

pa ako je priroda nije obdarila brzinom ili lukavo56u,snaZnim

oruZjem,dvrstim zubima i mi5idima,otrovo'mili kakvim dru'
gim korisnim svojstvom, onda se zavladi u pijesak i mulj' u
pukotine kamenja ili izluduje cijevi i lju$ture,a duli smo, da i
mijenja boju prema okoli5u.Neki se obalni raci pade i maskiraju, pa nose na sebi rekli bismo upravo uputujuduSumuorazlidnog bilja i rpriraslih Zivo'tinia. OLblici12[2 pod imenorn
Maja, Pisa, Inachus,Stenorhynchusobrasli su rposvepo ledjima i nogama mnogim algama. Alge, hidroicle,trriozoe, ascidiie i drugo zakvale ti raci za 'dvrste hitinske kukice, koje su
poput udica posute 'na njihovim 'ledjima i udovima. Takav
rak.otkida Stipaljkomalge i pomenuteZivo'tinjes po'dloge,pa
ih pridvr5duj'ena svome oklo,pu.Bilie se na radiem oklopu

-64zakorijenii gusto obrasteraka, te ga maskira upravo savrieno. NajvaZnijeje od toga i najzanimljivije,da rak odabire za
svoju masku bilje, kojeg u njegovoj okoli'ni ima najviSe,pa je
medjuzelenimulvamaobraStentom biljkom,a medjudrugima
s d,rugom.Dokazano je, da su odi u rakovice (Maja) vrlo
osjetljive za boje, pa se rak natovaruje s algama onakve boje, kakav mu je okoliS,pa ako je rakovica medju smedjim
algama,maskira se samo njima, a medju zelenimazclenim bip o t a n k oo p i s u j et o v a r e n j ea l g a n a l e d j a
ljem.Floericke
raka, pa treba da se opis te zanimljive,pojaveduje u cijelosti.
>Postavimoli primjerice kratkorepog raka, rakovicu (Maja),
koja je obrasla zelenim algama u akvarij, u kojem su samo
crvenosmedjealge, odmah se ,rak dade na posao,pa svoju
dosada5njumasku ostruZe i drugom svjeZom zamiieni,da mu
boja odgovara okoli5u. U tom se poslu pokazujerak nedostiZivim majstoromkao da je svijestanvaZnostisvogamaskiranja. Nekim vrstama raka se u svrhu
maskiranialedjne strane tijela prometnuo straZnji par nogu u t. zv.
ledjne noge,koje su se podigle uvis
nad ledjima.Rak uzmealgu ili kakvo
strano tijelo za maskiranjeu svoje
podignepredmetuvisi todno
Stipaljke,
ga ispituje posmatrajuii ga sa svih Sl 36. Skolikin duvar radi6
strana. Ne5to Sto mu se od toga ne Pinnotheres, mekan, do 2
cm velik.
svidja odbacia izabranonosi k ustima,
ali ne ivaEe, nego samo pornideamo tamo dodavajuii k tomu neku ljepivu tvar iz iliiezda u usnoj Supljini,koja se u vodi ne topi. Sada rak pomoduStipaljkaili ledjnih nogu postavi
predmet na svoj hrpteni oklop i tu ga dvrsto zalijepi. Kod
vedine se takvilr maskiranih morskih raka nalazena ledjima
elastidnedekinje kao kvadice i za nie zakva(i bilje i drugo.
Na oklopu se raka pored toga nalaze kvrge, izbodine i zubiei
a sprijeda na oklopu deona bodlja, a sve to olakSava iivotlnji pridvr5denjetudjih predmeta.Rak se ne smiri prije, dokle
mu se ditava grba nije prometnulau bujan morski vrt, a mnoge vrste nisu jo5 ni s time zadovoljne,pa natovare i maskiraju noge i Stipallketako, da rak postaje i za najoltrlie oko
posve nevidljiv. I nastanjenikolonisti na ledjima raka (dakle
bilje i prirasle Zivotinje) imadu od pomidne podloge koristi,
bududi da ih rak na taj nadin naoko,lonosi u razlidnezakutke,
gdjedolazedo obilnehrane, pa bujnodaljerastu i umnaZaju
se<.

-65Na nedubokumuljevitu dnu morskom lzivi najve6i na5

Skoljka5periska (palastura,o5dura,Pinna) do 80 cm velidine,
okomitoje ubu5enaSiljatimkrajem lju5turau dno i ukorijenjena du'perkomrolanih niti, ,dabude jo5 sigurnija.illedju njeninr
lju5turamana6i d,emonerijetko do 2 cm kruglastog,mekanog
i smedjastogkratkorepogradida Pinnotheres,koji dolazi i u

Sl. 37. Dlakavica sredozemna (Antedon mediterranea); a badvidasta lidinka sfobodno pliva; b pridvr5ieni razvoini oblik; c stariii razvojhi ob=

lik (Pentacrinug;
d odraslij.i..tl,l,T'1"j,;i;1,,""'"

za podlogu;e isti

ostrigama.Kad periska otvori ljuSturevidjeti ga je, kako iznutra oprezno gleda, a kad mu se Sto ,pridinisurnnjivirn,potrdi radi6 naglo prema mekanom dijelu Skoljka5ai periska
se odmah na poticaj tog malenog strai,arazaklopi. Zbog toga
i zovu tog radida Skoljkinim duvarom.
Gotovo svaka ribarska mreZa, Sto su je vukli po dnu,
donesena obalu ne samo iznutra, nego i izvana objesenei u
mreZi zakvadenemnogobrojne dlakavice (Antedon). eudnovat je to bodljika5 s vrlo krhkim kracima, razlidite boje, Zut,
smedj ili crven. Ako ga baciS natrag u more veselo odjuri
c

-ri6svijajurii krake. Zil'tavno ga je gledati u staklenki kako Li,ruhno svija dugadkckrake i njima ritmidki udara, a zna da
se i prihvati za morsko bilje ili kakvu 'drugu tanku podlogu'
Kraci mu se lako lome a izgubljenoopet naraste,bududi da
dlakavica ima veliku mod regeneracije. tlrani se razlidnim
Zivim ili uginulim sitniZem,koji poZudnolove ra5ireni kraci
u svoje uzcluinebrazdetta usttojstrani. Ovaj Zirrotinjskioblik
zanimljiv je stoga,Sto su rnu lidinke'priraslestapkomza neki
predji njeg-ovi
Dredmetu moru na isti nadin,kako to bijahu
mora' Mlaclubokoga
joS
clnu
u
sroclnici
najbliZimu
:r i danas
oblik
odrastao
kao
i
pako
taj
driak
odbacuje
cli anteclon
nijrcvi5e trajno priivrScen.
Jastog je stanovnik hridinasta, obrasla biljem kamenita dtta i podntorsl<ihgrebenado 20 metara dubljine'
Velik je to rak a zovu ga kod nas i rarog, hlap, astic'e,carlo,

-67-iekmuZjaci.Zenka nosi ll 'do 12 mjesecipo vi5e tisuia jaja

na ,donjojstrani zatka sve dotle, dok ne izadju iz njih mladi.
Mlada lidinka jastoga vci od 6-- cm velidine ima Stipaljke. Dri,i se, da jastog doZivi starost preko 30 go,dina.Od jastogaje puno Zivahnijitakodjer veliki rak, koji narastedo 45
pru.g(ara':qosta,
cm i do 8 kg teZak crvenkastoljubidasti
langusta,Palinurus),
koji je kod nas mnogode5ii.Prug se tako<J,jer
zadriava u 'pukotinamahridinasta obrasla obalna dna.
ldere osobito rado Skoljkaje,kojima drobi lju5ture snaZnirn
prednjim nogama.Lidinke su mu plosne,tanke, Siroke kao
list i prozirnes modrim odimana dr5ku i s dusadkimtanki^n

s obie
Sl.38j Mysis, prozitni radi6 oko l'5 cm dugi u unutarniemlistu

6ahuricasa
zatvorena
i:"fi::",tfja; uie
llomarus, nalikuje na potodnaraka i llaraste do pol metra'
;rli nije kod nas baS tako dest, llego gil itna vise rtz hridiItasteobale Norveskei Skotske' Po danu ie u pukotinarna a noeu kao pravi razbojnik izlazi iz skrovi5ta,da traLl
bodljikaSe,puZeve,Skolika5ei ribe, a nitko Ziv nije pred tim
siguran.Veliki mu je neprijateljipak kod ttas
nezasitnikom
pa
hobotuica, ako s njom u borbi i spasi glavu, izgubi desto
ako'drugenekoju dragovoljnoo'dbaci,
puta snaZnuStipaljku,
ma i ako je u stisci,po'gotovuako mu je Zivotu pogibli' Lako
mu je, Sto oclbacujeuclove,koji mu u borbi smetaju'kad ih
jer mu narastu;
moZe kod bududegapresvladenjaopet imati,
tu pojavu u nauci o Zivotu zovemo regeneracija' Prema
C o r i-u mijenjaiukod nas vedi primjerci jastoga svoj okloD
u razmaku od dviie godine,a u tom razdobljunaraste rak
za I cm viSe.Mladi jastog presvladise u kradem vremenskom razmaku,a poslije u starosti traje takav razmak sve
dui,e. Zenka se totTraka ne presvladi u godini, kad nosi iaia'
pa su prema tomu veliki primjerci (i ako rijetki gotovo uvi-

il";;

..p;;'-f.i.". '..i

"'siffi

Sl, 39 . Lubin (Labraxlupus).lz babic'i.'ink:Zivotinistvo.

nogama, pa je privrerneni stanovnik Sirokoga mora, dok je
takvoga oblika.
U gu5tarama zostere uz obalu vrzu se i penju po njenom
li5iu duguljasti radidi Mysis, pa kratkorepi paucima slidni
raci Inachus i Stenorhynchus, zatim crvi lrao Spadella, Turbellaria i dr.). Medju tim uskim li5dem zostere skriva se i
vreba na plijen mrka sipa, a od riba oZivljuju to ,dno Sila
(Syngnathus), koja nalikuje na drlal.o od pera i konjici (Hippoacampus), koji se ponajvi3e nepomidno drZe li5da zostere ili
alga. Ribe Silo i konjic njeguju svoje mlado leglo, pa mtZjaci
njihovi vr5e tu zadaeu i nose u trbu5noj kesici jaja i mlade u
kasno ,proljede sve do vremena, dokle mladi ne ,potroje priiuvnu hranu ili i,umaniak. Te se dudnovate ribice hrane sitniZcIn, ponajviSe malenim radi6ima veslonoScima, koje love
dugadkim uskim rilcem. Blizu obale u Dlitkint vr-.damaobidno

-68plivaju lubini (smudjut,brancin, Labrax)' Lubin naraste do

znatnevelidine,a cijeni se zbog tedna mesa.Rado zalazi i u
u5ia rijeka, padejoS dublje daleko unutar u slatku vodu traie(i crve, rake i manju rlbu. Za vrijem'ekiSa i oluja eto ti ga
k.odsameobale,da tt mutnoj vodi lovi rake, koje pobjeSnjelo
i ustalasanomore baca prema obali. Na dnu kameniteobale
nalazise i kanjacili kanj (Serranus)krasno obojenacrvenkastoZutariba sa sedam Sirokih crnomodrih Doprednihpruga.

-69bojom okoli5u.Boja i,mFotjed.eod crvenih, Lutihi crnih pigmentnih stanica i od nekog difusnogmodrozelenogmastila.
Izvrgnemoli tu ribu razliditomsvijetlu, ona se prilogocliboji
svijetla tako, da se ra5ire odredjeneobojenestanice a lnorlrozelenose mastilo umnoZi.Tu pojavu u ribi upravljajuodi
njene,pa ako ribe oslijepimo,ne dolazi clote pojave (p I a t e).
U istom s'c obalnomokoliSunalazei ribe u5ata,,pic,arbun i bukva. Bukva (Box) se hrani morskim biljem, algama
i zostelom,pa ,poraditoga ima dugadkoprobavilo kao 5to i
clrugibiljoZderimedju Zivotinjama.Ovim se ribama prid.ruLliu kavala (Corvina),pa cipali (6iili), mali gavuni i girice (Athcrina)u jatima,a na dnu su glamodi(Gobius),babice(Ble-

SI. -lt. Figa (Labrus mixtus), po Brehmu; smedje crvenkastasa krasnim

modrim uzdu?nim prugama, do 30 cm duga,
nnius) i tko bi do kraja izbrojio to ditavo kii,eno dru5tvo. Kao
kraljica kakva u pozladenoj odori dostojanstveno se krede

SI.40.Kanjac(Serranus).
Kanjci se kao meso cijene a zanimljivi su i zbog toga, Sto
imadu u sebi oba spolnaorgana, mu5ki i Zenski,pa su prema tomu dvospolneribe. Medju obalnim kamenjemvidjeti
j'e debeloglavecrne ili crvene Skrpine (Scorpaena),koje u
borbi uspravljajunekebodliehrptene perajea i drugdje, iz ko'
jih pod nekim pritisko,mZivotinje iscuri otrov u ranu napadada,dime se Skrpinauspje5nobrani. Kad Skrpinuogulimo i odreZemojoj opreznootrovne bodlje rado ie vidjamo
na trgu, ier je tedna hrana. Uz obalenaSeplivaju prekrasno i
Zivahnoobojeneribice usnade(Labridae),lumbraci,smok\r'e,
koje se provlademedju algama,pa se mogu i da prilagodjuju

tlo 40 cm velika lovrata (orada,Chryso,phrysaurata),sa zlatnom pjegom na SkrZnomepoklo,pcu,a izmedju odiju joj je
na delu zlatanvez, pa sa zlatnim uzduintmprugamapo tijelu.
Lovrata se n'c samo istide prelijevanjemsvojih sara, nego se
i duje.Lovrata na plitkim mjestimavitla repom pijesak i iskapa iz njega Skoljka5e,koje drobi zamjetljivim zvu,kom, a
prije smo ved duli, da otkida prirasle SkoljkaSesnaZnimzubalom od hridine.Isto dini i Spar (Sargus),koji 6vrstim zubipuZevei rake. Ovdje nam je jo5 nama svladavaSkoljkaSe,
pomenuti 8 cm veliku ribicu kao karmin crvene boje, koju
takodjer zovemopriljepak(Lepadogaster),
bududida za oseke ostajtena suhu i rado se prsnim i tr'bu5nimperajamaprisi5e na kamenjei druge predmete,padei na naSuruku, kad je
ulovimo.Ribica priljepakse hrani malim radidimai s drugim
Zivim sitniZem.

-71

-70Vjernu sliku Zivota ua sultu suncemoi,ei,enuZalu vjeSto

opala i :prikazujeumjetnidkoi strudnjadkooko na5egapjesnika:
,Venu ispod suncaresinena ZaIu,
A Skoljkase Zednaotvara naPolak,
JeZu igle vise. Uv'jek teZe volak
Kamenukudicu vude Prema valu.

taj obrt, a lrogotovuse ne radi danasu ongur stilu, kako to

NaS dalmatintraZi ta lijepa grana narodnog.gospodarstva.
ski koraljje po distodii svjeZostiboje odlidan,pa bi se na5e
nastojanjeoko racionalnogvadjenja i izradjivanja crvenog
koralja uvelike is,platilo.Takva bi koraljna industrija morala
hiti pod oblasnimnadzorom,da se posaovrSi ekotromskiracionalno,da se koralj kida sust;rvnoi nekim redont, da se

Qak, Sto ledja ima travot-ttpokrivena

l pauku slidi, na stijenusjede.
eeka. Na ustima sve mu cvrdi Piena'
,l mide nogama,ko da ne5to Preden.
(Nazor)

V.

Stanovnicidubtjih slojeva rnora.

U dubljinamana5egamora 30--.200m, osobito juZno od
Dugog otoka, nailazimona stijene,s kojih vise 'doljecrvena
stabalcau velidini od 30 cm. To je crveni koralj (Corallium
rubrum), u kojem nalazimotvrdu, vapnenui crvenu os, preko koje se prevukla crvena kora. Pod korastom prevlakom
provladi se mekan dio Zivotinje,koji ispruZa kroz luknjice
kore pojedineindividuejedne koraljne zadrugeu podobibijelih cvjetiia s 8 perastihtrakova. Osni se dio crvenog koralja izracljujeu uresnesvrhe, pa ga zbog toga kidaju posebnim spravamai vade iz mora. Kod obradjivanjase crvenog
lroraljaza nakit ostruZekora skupasa Zivotinjamaili polipima
a osni se dio koralja brusi i polira, o'd dega se prave perle,
koje se izbu5uju.Takav se nakitni koralj izradjujeponajvi5e
u Napulju,Livornu, Genovi,Parisu i Marseille-u,tamo bi trebalo poslati nekolikona5ih mladih liudi, da se upute i naude
brusiti i izradjivati, pa bi se sav taj posao mogao vr5iti
kod naSekude,gdje bi naSi ljudi kod takvog posla na5li dobru zarad.u.
U Dalmacijisu se bavili preko 150godinavadjenjem koralja, osobito Zlariniani kod Sibenika' pa se vadilo
koralj za cijelogaljeta, kad je more posve mirno. Nemarno5dui nekim drugim nedadamaprestao je gotovo kod nas

:ti
?:!i:i:
. -.1'.-

;'

S1. 42. Korali crveni (Corallium rubrum), Po Pfurtschelleru.

l ) p o v e d a n ag r a n d l o a_ c r v e n o gh o r a l i a s a n e k l m l s p r u Z e n i mi D d l v l d u l m a ,k o i l p o k a z u j u o s a mp e r a s r i ht r a k o v a , a n e k i 6 u i n d l v l d u lu v u t e n l u m e x a n u k o r a a t up i e v l a k u .
sa de.snestrane Je--mekanahoraodstraniena, da se vldi osni dio sleteta e irzduZnlni

brazdama na povrSlni; 2) je plivaruda tripavasta lielnka, koja 8e pos,ije stedne i pricvrstl za p',cllogu, lzrastu ioj traci I pretvara se dalje u mlado koraljno bice; 3)
k ooljec p u p a n l e m a
K
s trvyaarraa r a z g r a n lj ce n o s rt a b
Daallccee xk o r a tl jl a ; 4 ) li e li e o
d n o v a p n e n o t lj e l e s6 c e , k o lj a
d o l a z e o s o b l t o u d o n l e m d t j e l u t i i r l a p o l i p a , a m e d tl u s o b D o s l i j e p l i c n a t a m l k r o Skkooppsskkaav aappIIeennaa t trelleei ci caa s ttvvaarraai uj u t vvrrddi i ossnnl l s hheetteet t k oortaal li jaa, ,

traie nova nalaziita, a da opet ne dodje do prekomjerna

uni5tavanja.Crveni koralj poznat je samo iz podrudjaSredozemnogamora i kod Kapverdskihotoka u Atlantiku.
Na mekanumuljevitudnu u dubljini od 50-150 m obidno
Zivi do 2O cm dugadki rak, kojeg prema talijanskomimenu
Dscampo(
i mi zovemoskamp (Nephropsnorvegicus).
Po danu je skamp zakopan u mulju, a nodu izlazi da se hrani. U
hladnijedoba godinetrai,i maniedubljine,negoli ljeti. U glav-

-72nom se rasplodjujeu travniu, svibniu i lipnju, a ptozirna li'

dinka mu Zivi na otvorenoj ,pudini,pelagijski.Prije smo dri'ali,
da je taj rak neki ostatak iz lsdena doba, pa da se kod nas
saduvao samo na onom dnu, rgdjesu osobite fizikalne prilike
i gdje je voda hladna a slanost mora manja u povodu podzemnog pritjecanja slatke vod'e,dakle na 'dnu i okoli5u, koji
bi odgovaraopojavamapomenutosdoba.Danasse pako zna,
da skimp clolazikod nas u Jadranune samo on'dje,gdje su
rromenuteprilike, nego i drugdje posvuda,ba5 tako na talijanskoj obali kao i na naSojistodnoj strani, a na1i ga ie kod
Ancone i Trsta, Rijeke i Rovinja, ko'd Senja, Cresa, Lo5inja'
Zadra, kod Visa i Jabuke itd., gdjegod je dno muljevito.

_73_
Vitka je i gipka tijela sa Sirokom repnom lepezom,pa okretno, brzo i elegantnopliva i odvaZnonavaljujekao kaki ,oklopljeni vitez,<na svoju Zrtvu. Dru'gi par deljusnih nogu osobito mu je ubojito oruZiekao velika noga hvataljka, gdje su
zadnia dva dlanka te noge produZena,pa je zadnji dlanak
sabljastosvinut i oStro nazubljen,a dok miruje uklopljen je u
Zljebastipredzadnji dlanak,kao Sto je to kod di,ep,nosnola.
Kad se rak spremi na borbu naglo otvori s.i'ojuo5tricusablju,

SI. 43. Mlada grdobina (Lophius)' Iz >Prirodeu

Skamp je danas poznat i iz zapadnogdijela Sredozemnoga

mora, pa na mnogim mjestima svls'pskih obala Atlantskoga
oceana.Po njegovim dana5niimnalaziStimadobiva se na taj
nadin nroprekinutilanac, koji ga spaja sa najsjevernijim njegovirn prebivali5tem,pa se prema tom utvrdjenju mora napustiti mi5ljenjeda je skamp nekaki ,glacialni ostatakn u Jadranu (P e s t d. Kako se skamp kao odlidna hrana uvelike potrai,uie, lovi i s njime raduna u pomorskom ribarstvu, pazi
se na njegov iivot i proudavajuuvjeti njegova razvoia kao
r nepo,gode,koje su tomu na putu. Prema tomu se udeSava
i lov na neke vede ribe, koje su njegovi veliki neprijatelji, a
koji takodjer iive na dnu mora kao Sto su razlldni oblici riba,
koje naSi ribari zovu )pescematton (raZe)i urospi<(grdobine, Lophius).Nad istim muljevitimdnom prebiva drugi jedan
ovedi rak do 18 cm duZine imenovanvabid (cannocchia,Squilla mantis),koja s nekim nogamanalikuie na kukca bogomoljku. Slastanle to rak, ,pa ga zbog telna mesa i donosena trg.

SI. 44. Hudobina (rospo, Lophius) sa razvalienim ustima deka na pliien, a nad
glavom ma5e sa krpicom na dugom traku i mami ribice u svoiu blizinu.
Iz >Prirode<.

navali njome i sijede pade i same ribe pomaZudise pri tom

i s ostalim trima slijededimi jednako gradj'cnimali slabijim
grabljivim udovima.
u mulju zakwana vreba na plijen 60-180 cm velika riba
grdobina ili pomenuti rospo (hudobina,Lophius). Po njenim
prostranim ustima na velikoj glavi i rpoo5trim zfibiffia na usItome rubu, koji su u dva reda izmjenidnonasadjenividi se,
da imamo posla sa nezasitnimproZdrljivcem.Grdobinanepomidno leii na morskome dnu i dodekujeravnodu5nos otvorenim ustima jata razliditih ribica, pa i u mreit ribarsku
ulovljena guta drugu ribu. Izmedju usta i odiju joj pokredu se
dva traka hrptene peraje, pa je osobito prvi dugadak i na

-74kraju se ra5iruje u rascijepanukrpicu, kojom mami ribe u

svoju blizinu.Jaja omata u tvrdu dahuru,a mlade nisu niinalo
slidne odraslojgrdobini, ier iive pelagijski,dakle na pudini.
U muljevito dno uvude se i 3-4 m velika i do 200 kg teSka
rombidna riba raZa kamenica(Raja clavata),koja naglo zaskodi na plijen, rake ili ribu, kad dodju u njenu blizinu. RaZi
su jaja slidna jajima morske madke. Na raZama demo nadi
prisisanurilastu morsku pijavicu Pontobdellamuricala, koja
boje i snaZne
ima bradavidavupovrSinutijela zelenkastosive
prianjalke,kojima se prisi3c za domadara. Ta je pijavica

-75neseu dahuricidobro zaiti6enajaja i po vi5cput u godini, to

su te ribe vrlo rplodnei jako se razmnaialu.Za ribama,koie
plove k i.alu zbog mrijestenjaidu jata morskogapsa.kostelja
(Acanthiasvulgaris).Kostelj je riba o,d I m, meso mu jeclu,
iz lelara vade ulje, a kolu upotrebljavajuza poliranie.Zenka
mu je plodna, pa iznese najedamput 6J0
dobro razvitih
rnladih.Kako vidimo i taj je morski pas obdarcn po prirodi,
da ne propadneu borbi za opstanak,bududida je pored velike
plodnostitakodjer oboruZansnaZnomobrambenombodliom

Sl. 45. Dviie rilaste piiavice (Pontobdellamuricata) prisisanepomo6u

straZnieprianjalkena podlozi,po Brehmune5topromijenjeno.

SI. 46. Morska madfta.StraZnii primjerak s trbuS4estrane, a s desna

na nitima nieno iaie. Iz Babi6.Fink: Zivotinistvo,

dakle riblji parasit sa vanredno snaZnom rnuskulaturoffi, F?

moZe dugo cla stoji vodoravno ispruZena i prisisana slrailjom prianjalkom za ribu.
,Morskoga dna drZi se i madka pjegava (Scyllium stellare), riba od 1 m velidine, hrani se ribom, racima i meku5cima,
pa nanosi ribarstvu goleme Stete. Pjegava madka Zivi uz s"'e
evropske obale i i,enka joj kroz nekoliko mjeseci svakih 14
dana snese po dva jaja, zaStidenaprovi'dnom, Zuikastom rodanom dahuricom u velidini od nekoliko centimelara. eahurica ima na detiri ugla vitice, kojima je zapletena na morskome bilju ili koraljima. Cahurica nosi na dva kraja pukotinu,
na koje ulazi voda i osvjeZuje mlade embrijone, koji izrastu,
pa rastrgaju daliuricu i slobodno zaplivaju morem troSedi priduvnu hranu u Zumanjkastoj kesici. Kako pjegava madka iz-

ispred hrptene peraje.Bodljom S E uspje5nobrani i tako se

okretno savije oko neprijatelja,da ga sigurno pogodi njome"
ako je napadnut.
lma riba, koje se brane od napaciadai otrovom. Zutulja
(Try'gonoastinaca)ima lik rale, ali nema hrptenih peraja i
nosi na dugadkombidastomrepu jednu ili vise nazlbljenih
bodlja,koje su otrovne.Kad j'e ulovljenaovije svoj gibak reu
oko neprijateljai zabodeu njega otrovnu 'bodlju,koja je oso-.
bito bolno orudje, dega se ribari vrlo boje. Zutulja moi,e d,a
bude 1 m velika, ljeti ostavlja dublje dno i dolazi za ribama:
i racima na plidine.Sa Zutuljomje u rodu golub kosir (mvti*
obatisaquila),koji je vedi i bolji plivad,a takodjernosi na reuu ranljivu bodlju, 'pa ga na trgovima zabranjujuprodavati
S reip0m.

-76proU pijesku plitkih obalnih voda Zivu i listovi' koji u po'

na
fieeelutuiu u dubljine, sdie mrijest". J.{.u im se diZu pelarrrozirne lidinke, koie Zivc
-pu-din..
irr5inu a iz niih tt turuiiuju
Poslije putuju obalama..i
gijski na povr5ini morstl
te plosnateribe ide
plitko
Medju
mora'
dno
ip;Si"i; ie na
prebiva u- nedubopt"utonectes
koii
flesus)'
#;;k"ip;;,tiu,
vokim obainimdubljinama,a duli smo, da zalazi i u slatku
joj
vekod
oka
oba
su
zna,
da
i".'fr." p"r"a odiaslu tu ribu
lijevoi'
na
glave
riedie
a
'primie
strani
desnoj
na
raka
eine
simetridnogradjene, plivaiu slobodno
fVffuAisu rplosnatice
kaktl
morem, a i<asniiese spu5taiuna dno i rastu u Sirinu'a
razvodaljim
tijela'
strani
na
uvijek
iednoj
leZena dnu mora
jem tijela pomideim se oko polaganos donje straneglave na

-77
ovoga oblika je to desnastrana Zivotinje.Takova mlada ribica leZi ve6 na pjeskovitu morskome dnu, pa odrastao oblik
iverka rijetko izraste vedi od 30 cm (G r a e f i e). Iverku je
slidanlist (sfoio,Solea vulgaris) s oba oka na desnoj strani
tij'ela,narasteneStoveci i pripada obalamazapadneEvrope,
ali dolaziko.dnas i u Jadranuna pjeskovitui muljevitu dnu.
Kao Sto iverak tako i list prodire u rijeke, pa ga nalazimo.
Lrmletadkimlagunama,Cdje je vrlo obidna rrba, a meso mu.
se vrlo cijeni. Jednakoje kod nas gradjen rumbac ili oblid'

kg' Iz Babid'liink:
n -,?l?[?,"1.,T;.,.ru,200
dugadka
St.47.RaZa,
goi'nju, koja je okrenuta svijetlu.Na taj nadin nalazimokod
pio.nuii.niiba oba oka sadna jednoisadna drugoistrani glav-e,a poloZaiodiju karakterizirasvakako pojedinuribliu vrstu. Prle:azomtih riba u mladostiiz pelagiiskogaZivota u obiit Anu kacl odrastu,icle uporedojoS jedna promjena'Podinje
naime i obojenjenjihove gornie strane tijela, a na donjoi se
je donja strana bjelkasta'
r:at strani iigube pi'gmenti,pa im
j". nu njoj uvijek podivajui okrenutaic od svijetla. Jaia su
iverka posve pro,zirnai ima ih na povriini mora u prosincu
i sijebniu u velikoi mnoZini,a tri dana iza o'plodnjeizadiu iz
njih posve simetrijskigradjenei kao staklo prozirne lidinke,
koje plivaju na povr5ini vode dotle, dok ne potro5esadrZaj
Zumanjkaste kesice. Nakon ?-8 tjedana razvitka ptelaze
;La.-ribice polako u asim'ctrijskioblik odraslos iverka,
gornja sviietlu okrenuta strana dobiva pigment i boju, i kod

Sl. 48. Kosteli,narastedo I m i teZakl0 kg. Iz_Babi6,Fink:Zivotinistvo.

(Rhombus),
koji nosi oba oka na lijevoj strani glave,a osobito
se cijeni zbog mesa i naraste do 1 m. U zimskim a osoblto
u proljetnimmjes'ccim.a
donosega ribari na trg, zimi mrijesti,
pa mu tada nalazimo jaja pelagijski na otvorenu moru, gdje
flotiraju kao Sto i mladi u velidini od 2 cm. Mlade nalazimo
na pudini u oZujkui travnju, pa im. desnooko joS nije posve
na lijevoj strani, a obje su strane tijela joS obojene.
Na dubljem muljevitom dnu Zivi pojedinadnokovad (sanpiero, Zeus pungio), koji nam je bolie poznat zbog tednih
odrezaka vedih primjeraka,jer izraste do 1 m. Kovad nije
bogznakako dobar plivad, ali ipak progoni jata srdjela a lovi
i sipe, mnoge mlade ribe i rake.
Zanimliiva je Zudkastobijelai njelna ribica strmorinac ili

_79_

-78galiotto (Fierasfer,od 10-20 cm), koji Zivi sakrit i zaStidenu

zadnjem crijevu blijedogatrpa (Sticho'pusregalis) na dnu
dublje vode. Strmorinacje zanimljivi zbog toga, da mu mladi
(koje u nauci zvahu Vexillifer) ne Zivu kao roditelji u proho'clutrpa, nego na pudinislobodno,dakle pelagijski,pa ih struje
nadalekonose.Odrastaostrmorinacboraveii u prohodutrpa
'dobivahranu sa strujom vode, koja ulazi u trpa kroz proltod
a sluZi trpr za disanje.Trpovi kao i njihovi rodjaci morske
zviiezderastu ,clostapolagano,pa veliki oblici doZive vedu
starost.Strmorincanadjo5ei u drugim morskimZivotitljama'

ve bodlje na prvoj hrptenoj peraji i na SkrZnomepoklopcu

u vezi su s otrovnim ilijezdama i pogibeljnesu. Otrovna izludina tede kroz cijev sa strana bodlje sve do njena Siljka,
bistra je i kisela,a u zadanojrani prouzrodiZestokuupalu,u
citavom pak tijelu jake bolove i delirij. Kod dovjeka napose
uzrokujetaj otrov velike i neugodnebolove poput skorpijina

ffi

abfu'*-

S1.49. Plosnaticariba Pleuronectes(l)r (2) primierak kad pliva,.a pod

niom se vide u piiesku odi tre6eg primlerka (3), Sto se do odiiu zakoPao,
po Schmeiluiz Fink; >Razvoi Zivih bi6a<.

Skoljka5ima,morskim zviiezdama,u mcduzama'a u britanskom muzeju u Londonu duvaju se primjerci strmorincanadjeni u Skolika5u,pravoj biserttici.
Trilja (barbone,Mullus) poznata je riba odozgo crvcna
zadri,avase nad rltuljevitimdnom mora,
a dolje sre,brnasta,
pa ne samo danas,nego se
.gdje vreba na rake i SkoljkaSe,
jo5 u rimsko doba vrlo cijenila zbog mesa.Vrlo obidnanaSa
l1ba blizu morskogarlna jest oslii ili tovar (luc, merluzzo,
Merluciusvulgaris),koji osobitoprogoni jata srdjela'pa moze da narastedo 80 cm. U dubljoj vodi nai'i je kod nas vise
.rrsta manjihriba otrovnica,pod imenom ranj ili Dauk (ragrto'
Trachinus),koje su do odiju zakopaneu nruljui napadajumanje rake i ribe. A u dcmu se sastojinjihova otrovnost?Njiho-

SI. 50. Preobrazba

plosnaticeribe. 1) mtada simetridnaribica 6 danastara;
2) na tom se stadiiu poiinie premje5tatidesno oko na liievu stranui kod
3) isti proces napreduie,a kod 4) ie dovrien, (po A. Agasslzu iz Hesse'a).
Iz Fink: >Razvoi Zivih bi6a<,
uboda i nije nikakovo

du,do, da se tih riba ribari

vrlo

boje,

premdaje meso njihovo tedno,pa ih stoga gotovo svaki dan

vidimo na ribarnici. Ranja 'dri'e i ,posmatrajuu akvariju, pa
pripovijedaju,netom se u blizini njegovojr;ojavi raiid ili ribica, odmah iskodi taj razbolnik iz rnulia, pa zgrabi i proguta
Zrtvu i tada se vrada prekrasnimi talasastimvijuganjemna
dno brzo pokretajudidugadketrbuSneperaje i rritlajudioko
sebepijesak,u koji se naskoroo'petsakrije.

-80riba Sirun'
Pojedinceili pak u jatima Zivi u dubokojvodiprosoni
i
iata
sku5u
na
nalikuje
koji
traihurusi,
sniu. icuiunx
pa ga desto
ciieni'
u
bai
niie
meso
mu
ati
srdiela,
iiUu,
Orugift
( na pr' na paranopoTitUfiutuiukao.mekuza lov druge ribe
veliki tek nekosal). Manji i mladi pii-i.t.i sniuralkoii.su
cta se skuplitju 1 blizini , ili
liko centimetara lmadu
(Rhizostoma)i !u""uif.u,"
;rni* rrrouu.ima vedih medtza
;;a;fi
rneduzinim
mediu
zaStitu
mo za posibli nururl-"itiojatno
bateriiama
poznatim
Zivotinjskim
i;;"il"; koji su oboiuZani
iameduztr'
takvu
vode
iz
zulrabis
Ako
navalu.
i
;;;bA;
ribica'
tih
ln"8no de5 s njima izvtei i mno5tvo
dna naranRibari desto izvuku mreiama sa muljevitapod imenom
poznamo
nauci
u
koja
tijela,
iasta krugljasta
skeletonr
SrU*ii"r'iifmuncula, a ubrajamoih u spuZve sa
koie nalikuiu na isltt
iglica.
glavidastih
i.A"".l!"ifr-kiemenitr'
i
Ta spuzva obraste obidno puZevu kudicu debelo
;;;;;;t;.

koia u odtaslom
St, 51. Vexillifer ie mtada pela.giiskaribica F.ierasfer'
po Coli'u'
trPa i tada nema zastavtcena tiielu"
r","ri"'zrti-"-p..t6i"

samac
okolo sve do nienaotvora, iz kojega redovno viri rak
puZevoj
kudici
u
zaStitio
i
(Pagurus), koji se zavukaa
-zbor
Jedan 'drusi crveni oblik spuzve Sube;;;;;i;"ii
je
""tuf.
se na Skoljka5uArca noae' koji
^poznati
rites nastanjuje
Suberite.s
Isti
pie5danog
dna'
inaeaian stanovnik lju5turnog
(5-8 cm)'
sjeda raclo i na oveee-s-ti^tl-o.ip"g-raki Dromia
ga
maskira'Rak Dropa mu pokriva posve ledja i moie da
drugom,pa-ie
kojom
ili
i sum tovari s tom srpuzvom
*i"."
pari
nosu' Ako
ledjnih
dvaiu
zadnjih
.iiZi gte."ito klijeStima
ledja
na
svoja
natovari
tada
spuZva,
oduzme
raku
;; i"*
Ima
kamenu'
;ic; ili'bilo Sto druso i tada nalikuie..obraslom
im
li
o'duzmete
a
Skoljka5a'
i"?",'toii ie-maskiraju liu5turom
od
naokolo
nemirno
trde
uzruiavaiu,
ie
tuou
;t;ih;t;";;itu,
predmet za zaStitu
novi
'dok
kakav
nadju
ne
zdvoinosti,
(Floericke). Jak je u tih Zivotinjamorskih nason (rnstinkt) za maskiraniem.
pomenuti primieri maskiranja i udruZivania razlilnlh zipotpomaganja'ievotinia doveli su db njihova medjusobnog
da od takovog
mogu
obie
a
dna Zivotinja dini usluge drugoj,

-81

zajednidkogiivota imadu koristi. SpuZvana primjer sakriva

i zaStiiujeraka ispred svadijegapogleda,a rak nosi spuZvu
naokolo,pa spuZvana taj nadin nep,restano
dobiva novu i
svjeZuvodu za disanje,hranjenjei rast a nije u pogibelji,da
6e se zamuljiti na dnu morskom.Kod nekih drugih morskih
i.ivotinia nalazimojoS aktivnije medjusobnopodupiranje,a ta
r'ojava desto dovodi do zalednidkogZivota, stalna udiuZenja

SI. 52. Pauk bilac riba >ragno<,Trachinus draco, (po Brehmu).

i prijateljstvaizmedju dvije Zivotinje.Na kudici puZa volka

(prpor, kravica, Murex) desto iemo na6i pridvrSdenu
moluzgvu (Adamsia rondel,eti),a kad puZ ugine, useli se u tu
Draznukudicu rak samac,da zaStiti svoj mekan zadak. Sada
nosi samac na ,puZevojkudici moruzgvu i plazi s njome naokolo,a aktinija tako dolaziu vocli do razlidnei obiinije hia-

Sl. 53, Morska naranda ili spuZva Suberites domuncula, Sto

-a;.il:Zivi u- -'*
simbiozi s raftom samcem, koga ie posve obrasla, p;

Ire. Moruzgva brani sebe i svoga prijatelja raka od svakoga

napadadaZestokim baterijama i,arnika na svojim tracima,
koji doista ;bolno oi,eZu neprijatelja. Dakle moiuzgva brani
raka, a rak nju nosi naokoloi bolje joj je, nego da sjJdi negdje
tua kamenu ili nepomidnupredmetu. Ovakovo medjusobno
Dotp666g2njeizmedju dva Liva bi6a zovemo u nauci o Livotu ili biologiji simbiozom. Simbiozu nalazimo, kako primjeri
pokazuju i u Zivotinjstvu, a s tim imenom oznadujemopojavu, kada oba Zivotinjska partnera imadu korist od .uos ,ujednidkogZivota i udruZenja,oni se medju sobompotpoilaZu.

-82raka' IYloruzNekoje moruzgve sjedaju kad5to i direktno na

one su
Zive.pridvrSdeno'
koje
inade
gurl'ufutufje iu Zivotinie,
predmet lpuLa'
pomiean
na
sjedaju
Sio
time,
u
s
irrifnu oieu,
prebivanja'
i"f.", itO.l iolaze u pticoAu' cla mijeniaju miesto
uvijek-svie-Zu
dobivaiu
1o^ier ili rak nosi amo timo, a s time
idu ,u disanjei boliu priliku, da nadju h-ranu'pace uz raKa
OoUivajuii otpatke s obilna radjega
rnogu Ou p"Oiielt etijen
"paguridi
drZe svoj- mekan zalak da ga
;;;f": S;t;i raci iii
u puZevoi kucici' Samdev zadak
,u!tii.-pi.o lakomim;i6;il
izgubio je simetridnost racjesa
i
mekan
;;;i;" le naknadno
puZeve.kuci,uif.u-u"uA.sio se, da se moZe saviti u zavolima
privjeslrte'
neke
strane
sa
ima
ce i postao nesimetriean,a
raSamci
puZeve
kudice'
prihvati
zavola
[oi*i" i" lo5 bolie
povodu
u
tahav nesimetridani zakrSljavljcli zaclak je
zadak
"i"aorris.
pii[goa.itn:a i priroclnim probirom' ZakrSljavio im
novi n
promijenienim'
prilagodiv5i
se
,Uoe n"upotrebljavanja
puZa.'
Zivo-tnim prilikama, dakie prema stanovaniu u kudici
jo5
je
rep
im
tada
Dok ;; simci mladi i dok !u u razvoju,
deseje
raka
kod
drugih
i
kao
pravitno razvit,pa i sve drugo
teronoZaca.
Na cinu morskom nalazi se mnogo praznih ku6ica od uginulih rruZcva, pa ipak na ku6icu, gdje se rak samac nastarfo, sJedaneka moruzgva, pade uvijek ista vrsta moruzgve'
ii 8"i" slijedi,da se tu ne iadi o nekom sludaiu,neso ba5 o
Zivotu medjusobnog potpomaganja,o pojavi'
"rj.Onietorn
toiu :. oboiici od koristi, premda ove Zivotinjemogu i same
,u"."fr.samostalnojednabezdrugeZivjeti'Samciraciprif:"niS. ie tom nadinu iivota, na kudicu puZa' Prednji dio tij;i; 1* ie u tvrau oklopu kao i kod {rusih raka' a straZnji dio
para
.ie nesim"tri6namekana vre6ica, na kojoj su zadnja dva
dvrsto
iiogu p.o*.tnuta u kratke kukice, s kojima se rak tako
iiZi zuuoiakudice,dargariietko kada moZemoditavog i Zivog
iz stana izvudi. Kad je tom eremiti hudica pretijesna' on sepokusali su raii potrazi,drugistan, drugu puZevuljusturu.
ku oduzetiku6u i rak se tada najprijevrlo uznemirio,a zat\m
je po5ao d,a traii drugu kudicu, rpa kad se na nju namieri'
pa
iada je prije opipava i ispituje Sti'paljkama,dali ie ptazna'
ako jl u nioj jo5 puZ, svakako ga nastoji da iznutra izvude i
pojecie.Kad5tonosi rak na ku6ici po viSe moruzgva'koje od
takvos tiadinai,ivola imadu tu prednost,Sto participirajukod
otpadakahrane svoga,drugai Sto neprestanodobivajusvjeZu
vodu, koja im je potrebna za'disanje.Vrlo neprijatan ietki

-83sok, Sto ga Strcaju mnogobrojnrebaterije

na tracima motuzsve i na brojnim dugadkim nitima ifi'uioncijima,
koje izbacuju kroz usta ili na posebne;.";;;;'tij.iu,
*uuto s nepozvanos gosta drZc daleko od te druZb".
R;k; ;;;;;;
;; ffi;;
takve moruzsvine eksplozije
il;;'niiiu.
samao
nut
ima
ozbilina protivnika sipu ili t o,Uotnicu,iili,
cetima na kracima dvrsto Sdepajui'lruuilu*" rprionljivimpuiz kudice,pa da
nije rnsluTgve, bilo bi desto t"r""U"g",
radj,em
eremiti vrlo
,vruie<. Netom kakav
elavonoja;-i.,-oi"Zi svoj vijugavi trak
prema raku, odmah podinje
^orurg,ii' kao iz neke tvrdjave

SI' 54' SimbiozaizmediurakaEupagurus

prideauxis aktiniiom Adamsia palri.
ata, koia je posvema obrasla puZevu
ftu6icu, (po Andresu iz Boasi),

sipati vatru i paliti iz svojih,baterija,pa

bolno oi,ei,ei omami
glavonoSca,
koji se tako-skoro n."li.i&rl. ponoviti
napadaj.
D o.f.t e.i n.pripovijedu,U,
i-. j".O*ri"ni'uulilu hobotnicai nastojala krakom izvuei..iz,tuni
i.Anog-iuku ,urn"u, ali je mo_
ruzgva odmah otvorila svoje vatren.
iopou" i stala pucati
pomoduakoncija, pa.je
mekanu koZu-hobotni.. tako Zestoko
oi,esla,da je taj razboinik oOrnuf,e^iiolaka na miru.
Tijesna upravo simbiozapo.ioiilrrn.Aiu
samca^iuou*u_
rus prideauxi i plosne moruzgve
Adamsia ,palfiatataL;;-T;
se ov.e.d.vije
zivotinje nikada ie naraie i-prirodi
:r0"" oo'arige odijejjeno,nego samo
u ranoj mladosti,budu"dida;; il_
luzg:va kao odrasla nikada samostalno
ne Zivi. n"fi n"p"g"-

-84te mu je
rus pricleauxinastavau manjim puzevim kudicama'
pa mu
jc
vani'
za5tidensamo njegov zad'ak a ostalim tijelom
tai
nezasticeni
i
vhJitim-tiielom obuhvati
;;;;;;;;t;"jim
obrastepoput
IiJ'tiir]". u"ii.t su*o jedna moruzgvaopkoli i
piusiipt.Oniidio puzeve-tuei.t,pade i preko otvora kudice"
pu ," eini kao da je rak utaknut u moruzsvi' 191dt-^di.:lu
na puzecijeli prednji dio raka. PoloZajje te moruzgve
;ili"
joj
vijenac'
da
tako'
smiesti
-u ona se
uuij.t staian,
13druga
niezina
udova
""iii"erci
usnih
6ti,iuu
uinit irot ova dolazi
moZe
nadin
tai
ispoa rat<aa iza nlcsovih usta' Na
k;;^[6
sva'
nilturguu Ou iudjeluje kod podjele zalogaiaza vriicme
moruzgva'
odstrani
raku
tom
se
Ako
tt goiU. raka samca.
moruzt"d; ; on uznemiri i stane trallti drugu drugaricu
ne'
ona
je
se
dok
dotle'
;; rrna i. nadie, opi'pava sve
;il
M'oru?kudicu'
je
svoju
prenesc
na
odijeli ocl pocloge,a tad^a
gva ie kod tog prena5anjamirna i ne upotrebliava svoje
poslu' Kada rak
oruZie, nego paee porrrui" raka u nie'govu
i nastanise u
kudicu
premalenu
,promijenisvoiu
r
moruzdrugaricu
vjernu
"ii*.no*
svoju
i
piemjesti
nju
na
t"A"
".1"1,
gvu.
svojimr
Potnettutamoruzgva Aclamsiapalliata sadrZi u
Lar.zovemo
obrambenim njehuridi"maili kako ih drugalije
n i " i * u o t r o v , k o j i r a z l i d i t o d j e l u j e n a r a z | i ( i t e Z i v o t i n j epod.
,pade.
razlidito djeluje nu net. ,uti. Rt o taj otrov u5trcamo
u kolidini
koZu kratkorepog raka Carcinus maenas' to ved
druge'
mnoge
i
na
tako
od 0,03ccm smrtonosnodjeluje,a isto
Eupasamca
raka
na
otrovno
ipak ne dieluje
;"k;:"i"i;irov
zaiedniciili tijesi".". piiatauxi, koji, kako znamo, - Livi. u
krvi od
r'oj simbiozi s tom *o.urguo*' Takvo imunizovanie
pomenute
pre,ma
otrovu
prideauxi
,ut t ,urnau Eupagurus
dolaii vieroiat:ro, kako neki misle' putem same
*"i"rgtt
usnog.
hranidbe. usni se naime otvor moruzgve nalazi blizu
otpokrito
izbadenim
je
gotovo
uvijek
;;A;;dj; raka, koie
niti
dospiju
otrovne
Moruzgvine
iovnim nitima *oruigu".
u Zeludacraka samca,budu6i da se mikroskoiili"'l'ftil-""*
piiuni"m probavnog sadrZaiaraka gotovo uviiek nadje mnolksplodirine Zarnike u radiem probavilu'
;;;;i;;

-85VI.

U najvedimdubljinamaJadrana.
U velikim je dubljinarnamorskim Zivotinjstvorazmjerno
siroma5noi pone5todrugadije,nego u gornjim slojevimavode. u velike dubljinemora ne cro,piruzrake svijeila i topline,
tamo n,emarazlike izmedju dana i nodi, pa izmedju zime i
ljeta, a toplomjer rpokazujestalno nisku temperaturu.Morsko dno, koje je dubljeod 4.500m, vrlo je slabo napudeno,u
velikim dubljinamaima vrlo maro Zivotinjskihprimjeraka i
vrsta, kako nam pokazujusprave clredZe,koje sc vuku po
<lnumorskom i s kojima struZemodno vode. Velika naudna
ekspedicijas engleskim paroplovom uChallengero,koia
god. 1873-1876.oplovila sve oceanei istraZilanjihove" Je
duje,
lljin., ustanovila da u moru ima posvuda Ziiota, ,rraee
da ga ima i na dubol<omCnu occana, ali je ta ekstteclicija
u morskim slojevimaod 180 m ulovilai ustanovilavise Zivotinjskih vrsta (dakle oko 4.400vrsta), negoli u svim rlrugim
vedim dubljinamaskupa. Dakle velike morsk,edubljine nisu
nipo5tomrtve, i ako su siroma5neba5 tako, kao Sioiu i tepnene pustiniena Zemlji. Za Jadran valja oDet istadi, da
le
njegova dubokomorskafauna jo5 mnogo siroma5nija,,r.goti
je u otvorenojoceanskojkoilini.
.. S_vakaiivotinia ima neku srednju temperaturu,kod koje
najbolje uspijeva,pa mi tu toplotu zovemo >optimumu, a
isto tako su vaZne joS dvije tem,p,erature,
ispod koje ili'po_
vrh koje prestajeZivot neke Zivotinje, pa te temperature
zovemo >minimumni ,maksimum".Liva tvar organizma ili
protoplasmasadrZiu scbi mnogo vocle,:paie za mnogeiivotinje minimum kod lediSta.Ako temperaturatijela pidne ispod 00C, tada se u rrrotoplasmiobustavljajuoni kemidkiprocesi, od kojih zavisi Zivot. protoplasmapako saclrZi*nogo
soli, pa ie njeno ledi5te biti ispod t, a zbog toga nam je-i
razumljivo, da Zivotinjedubokamora mogu iivleti kod tempe_
ratureiod- 2,5o,a takova temperaturau nekim dubljinama
morskim doista i postoji. Kod nas u Sredozemno, moru I
Jadranu vlada u dubljinamatemperaturaod 12-13" C, bu_
dudi da plitki gibraltarski greben ne pu5ta hladnu OuUoto_
morsku struju iz Atlantika u Sredozemnomore. Gibraltarski
tjesnac dubok jrc samo oko 400 fil, D? s0 u povodu jakos is_
parivanjadiZeslanostvode Sredozemnoga
mora, a odavleide

-86
dublja struja van u Atlantik. Dakle u Sredozemnomore struii
atlantidka struja, pa u visini oko 400 m ima temperaturu otprilike P,q C tako, da hladnija voda ni fls moi'e udi unutar'
ga zbog toga iznosi temperatura Sredozemnogamora, Sto se
(3'968m), ne
id" d"btie od 160 m pa do najdubljih slojeva
niZe,nego l2,8goC (H e s s e, 1924.).
Dubokomorske Zivotinje iive svakako u posve drugom
milieu-u,na koji se prilagodi5eu velikom vremenskomrazmaku, aii vuku svoju lozu od Zivotinjskihoblika plidih i povrSnih podrudjamorskih. U dubokommoru su konstantne tizi'
kalne prilike; svijetlo, temperaturai gibanje mora nisu promjenljivi, pa su u tim dubljinamai 'posebni,specijalniZivotni
uvieti. Do-k su u obalnom podrudju, gdie mlataju valovi, Zivotinje dvrSdegradje tijela, upravo robustni oblici sa Evrstim
skeletomi snaZnimmi5i6ima,dotlenalazimou dubokim sloievima mora njeZnijeZivotinjskeoblike,a lju5tureim se lako
lome, dro,bei na najmanji dodir raspadaju. Dubokomorska
voda otapa lak5e ugljidnokiselovapno' od koiega se sastoji
skelet mnogim Zivotinjama,koii im je u tom podrudjumora
mnogonjeZniji,negolije vapnenikostur, Sto ga imadu njihovi
srodnici u pli6impodrudjimamora. Prema tomu ie na dnu duboka mora rjedje na6i prazne liu5ture i ku6ice meku5aca,bududi da ih veia sadrZina ugliidne kiseline u toj dubokoj vodi
brzo rastvara i otapa.Tako foraminiferisa plieih podrudja
morskih imadu vrlo dvrste lju5turea njihovi srodniciu dubljini tanke ku6ice. Slidno je utvrdjeno kod raka i riba, kojima
su dnbokomorskioblici nieina skeleta, koji je siromasan na
vapnu. DubinskeZivotinje mogu unatod slaba skeleta da eksistiraju, bududi da su tamo takve prilike, koje dopu5tajunjeZniju gradju tijela, a mir - ti5ina mora u velikim dubliinama
dopu5ta i to, 'da se mnogi oblici Zivotinjski razvi5e upravo
,do vrlo velikih likova - prema srodnicima njihovim u pli6irn
slojevima vode. Istaknuta njeZnosti slaba dvrstoda dubokomorskih Zivotiniskihtipova odito je nastala u povodu razlilitih uzroka, a kad je to svojstvo ve6 bilo razvito, moglo se
ic u dubljinamamora i dalie uzdri'ati zbog vrlo slabog mehanidkog djelovanja dubokomorskevode.
Opdenoje poznato,da je u du'bljinamamora nesta5ica
sundanesvjetlosti.Svijetlo u moru ne t,rodire dublje od 400
,do 500 m, a sigurno se zna, da vidljive zrake svijetla ne promiru nigdje dublje od 800-1.000 m, a ako svijetlo i dublje
ide od 400 m, ono je tako slabo, da je od vrlo malenoc utJc-

-87caia na tamoSnjiZivot. Sundanosvijetlo se na vodenoj povr_

Sinidjelomiceodbija ili reflektira, a djelomiceprodire u vodu,
koja ga tako iako guta, upija ili aps-orbira,du j.
svijetlo u
dubljini od I m veO za polovicu siabije. Kos, ,rute "ruij.flu
ne prodiru tako duboko
\ao okomitije zrake, pu ir loga" sii_
jedi, da je mnoiina svijefla
u nekoj dubljini i *rfieit" ?"U"
dana ili sodine, \ao Sto i u razliditoj geografskoi Sliini
ta_
kodjer razliEita.sto se primidemo porovima svijeflo
,u" io
manje prodire duboko,buduii da tamo zrake svijetta-paaaju
na povrSinuvode pod sve to manjim kutem. u- otvoienom
oceanu kod 1.000rn dubljine moZe se dokazati
eo*oe"-"Lr_
poniranih fotografskih proda,da svijeilo jos
i dotle pioor.,
nasuprot kod 1.700m ostado5etakove ptoe. n.pidrii.,i.i"! "
iza dvosatneekspozicije.(B. He ll a n d_Hanr.
iii"-i"ii"
se zna, da sve zrake svijefla ne procliru jednako
"1. dudi;.
Tako u dubljini od 100m nalazimo^jo5zrake .uif, loiu, pri*_
da crvenih zraka im_ave6 manje a viSe-zelenih,nuiuiir- pul
modrihi ljubidastih.U dubljinamaod 500 m nema vee zerenirr
i crvenih zraka svijetla.Jaka apsorpcijacrvenih zraka
srri_
jetla razja5njavanam, veli H e s s
e, ,uSto s" ronilcu crvene
Zivotinje u dubljini od 30 m ukazuju crnima, pa u
veiim du_
bljinamacrveno mastilo sluZi Zivoiinjamakao zaStitno-ired_
stvo, jer tamo nema crvenih zraka svijetla. Na
n,orrtor*
dnu velikih dubljinavlada prema tomu vjedna noe, pu
zlog
-tii;
toga, jer tamo nema svijetla, nema nijedne zakorjenji;;
kc. .U vedim dubljinamaiztzev Ei latteiir:e nalazimo
;;;
;i_
votinje i biia, koja se hrane kao Zivotinje. Kako samo
; ;i_
Sim slojevima vode nalazimozrake svijeila u dovoljnoi
Loii_
dini, koja je potrebna za asimilaciiu u bitinom tii"i","i"f.
l_
i bilje vezano samo xa gornje slojeve mora. U viSim
-nu.uniusfoie_
vima vode su te zrake dugogavala, dakle ..u.na,
ste i Zute. IstraZivadimaje dodu5epo5lo za rukom,
Au AokaZu svijetlo i u dubljini-od 1.500ml buduei
d; ; 6 a"urirc
spu5tene-vrlo osjetljive fotografske ploie pocrniSe.
ka_
i,emo 'pak,da su vei i. manje dubljine mora >,bez Kad
ivijetta,.,
tada 'ne mislimo na svijeflo u fizikalnom
Dogledu, n.gb n,
svjetlost u fizio,logijskomsmislu. Tada rniitirno
Oi.f-""""i.
svijetla, naime na slojeve vode, gdje ta pojava "i
n. aiJui.
'lri"
"iS.iii.ir.
i le probudjuje asimilacioneprocese u- birjnom
tako pazimo i na stupanj svleilosti, kada naime
n. *J"
jetlo vi5e da podraZujeZivotinjsko
oko (H e s s e)"ril
Ako isporedimo dubokomorskeZivotinje s onima
iz ra-

-88svijetljenih podrudja u prirodi, opazit demo neku oskudnost

oblika, a ako boje dolaze,tada
u 6oiu*u tod Oubot<omorskih
'pa
preteZno
susredemosamo crnu ili
su uvijek lrednostavne,
putpuinocivenu ili blijedoZutuboju. Pokusima je ustanovij.no, du je takovo o"'bojenjedubokomorskih Zivotinja puki
fiziologiiskipoiav uvjetovaniizikalnim iaktorima, kao Sto su
a'doneklei toPlina.
svijetlo,
Nema nikakove sumnie,da su sundanezrake od velike
vaZnosti za sva Liva bi6a i da se stanidnaplasma za5ticuie
protiv iprevelikogutjecaja svijetla s time, Sto stvara i tmnaLa
pigmenat na povrSinitijela Zivotinjskogapa i dublje unutra.'
lito na primjer znamo,da je kod nekih riba (plosnatica)
ona strana tijela bojadisanai pigmentirana,Sto !e okrenuta
k svijetlu, dakle gornja strana, a donia j'c strana njihova tilela bezbojna,jer je okrenutaod svijetla. Plosnatice ribc'
icoje leZe na dnu mora, imadu onu stranu tijela (bilo lijevu
bilo desnu),koiom su okrenute dnu, blijedu i bez pigmenta'
Svi se pako pigmentine umnaLafuna svijetlu,ier ih ima, koie
svijetlo razara,pa se vierojatno u prozirnom tijelu planktonijskih biia stvaraju takovi pigmenti,koie svijetlo unistava.
I ako su bi6a na povrSini mora pod udarom najiabegasvijetla, ipak nisu tamno bojadisana, nego nasuprot su kao
itatlo prozirna. izuzevii neke unutra5njeorgane tiiela, osobito spolovila,koia su bojadisana.Mnogi se rpigmentismatraju kao liltar za neke ztake svijetla.
U moru se opaZa veza izmedju djelovania sviietla i obojenja Zivotinje.Tako su mnogi stanovnici plitkog obalnog
mora pod utjecajemjaka sundanasvijetla razlidito i Zivo bojadisani,kao mnogi koralji, a nasuprot u vedim dubljinama'
kamo svijetlo jedrzadopire ili nikako ne seZe,kod tamo5njih
Zivotinja opai,amoneku jednolidnostu boii. Ziva bi6a u planka oblici
tonu dubljinesu purpurnocrvenaili barSunastocrna,
duboka dna su u povodu nesta5icepigmentablijede ili i'ue'kaste boje, kao Sto su spuZve,mjeSinci,crvi, meku5ci,raci
tl ribe, budu6i da iivu zakopanou muliu. Ako Zivotinjei lt
plitkom moru Zive u mulju, pijeskuili kamenu,tada su bezboine, dakle nemaju pigmenta.Da je tomu doista uzrok neDoilein primjeriz Napulja.Dagsta5icasvijetla,na'pominje
nja velika i dagnja malena (Mvtilus galloprovincialis i M'
minimus),koje Zive i kod nas u Jadranu,na svijetlu su tamnoljubidasteili crne boje, ali ako se nastaneu podmorskim
pedinama,gidjenema svijetla,tada su takvi primjerci slabo

_89_
pigmentirani.Isto vrijedi i za primjerke,Sto se nastani5e u
podmorskim bazenimai vodovodnim cijevima zoologijske
trostajeu Napulju,a slidno pomanjkanjepigmenta opa1amo
i kod drugih Zivotinja,na primjer kod kopnenihspiljskih I
podzemnihZivotinja,gdjegodnema sviletla.
D o f I e i n je ku5aoda pokusomrazjasnipostanakpurpur_
nog obojenjakod dubokomorskihraka. Postavio je za zad,aeu,
dali je mogude stvoriti kod raka osvijeiljenihmorskih slojeva takove Zivotne uvjete,,da se pretvore bojorn u oblik,:
duboka'dna.Za takav je pokusodabraomalenograka kozicu
(Leander)i to primjerke od razliditih vrsta. Te jrepokusne
objekte izvrgao razliditim uvjetima dubokomorskogokoli5a,
podvr'gaoih je tami i sniZenojtemperaturi.Iz pokusa je slijedilo, da se zeleni radi6 plitkog podrudjamorskog pretvara
drZan u tami otprilike tri tjedna u posve crveni oblik. te
modar pigment iSdezavaa crveni se umnoZi.Boja naime radiia kozice,koji iivi uz obalu ponajvi5emedju algama,potjede od mikroskopskimalenihtjele5acaili hromatofora,koji
se vide u koZi kao todkice, a sadrZe u sebi razli(ita mastila
ili pigmente,crvene, modre i i,ute boje tako; da sve tri boje
rnoZemonadi u jednomhromatoforu,ali r,edovnouvijek prevladava jedna osnovna boja. Ako se sad kombiniraiu luto i
modro mastilo,tada je radii zelenoobojen,a pomije5ali se
k tome i crveno mastilo, dobije radi6 smedju ili maslinastu
boju. Pravi crveni dubokomorskiraci posjedujuhromatofore,
dakle bojadisanatjele5ca u koZi, koja sadrZe sa*o crveni
pigment.Iz pomenutihpokusasc dade zakljuditi,da je obojenje tih radie,apravi fiziologijski proces, sdje odluduje svijelo a djelomicei toplota. Ako za sve sludajeveobojenjadulrokomorskihZivotinja ne znamo niSta sigurno,drZimo ipak
s nekim pravom, da se i njihovo obo:ienje na slidan nadin
o s n i v an a f i z i o l o g i j s k opjo j a v i .M u r r a y
i Hjort, istraZivadi na ekspedicijiu sjevernomAflantskomoceanudo5li su
do novog opaiania, da crveni radili za mladosti nastavaju u
povr5nim slojevima mora, pa da tek kasnije dalnjim rastenjem putnju dublje i tamo ostaju trajno kao lebdedistvorovi.
Prema tomu drZe, da se i kod tih oblika podinjestvaranje
pigmentapod utjecajemsvijetla,a poslijese u mradnimi tamnim slojevimamora trajno zadrii samo crveni pigntent
(Doflein).
U dubljinamamorskim ne pretrpe ,promjenesamo boje u
Zivotinja,nego i njihove odi. Neke Zivotinje u dubljinama

-90imadu velike odi, a drugima su odi zakr5liavile, pa se kod

ovih drugih, Sto izgubi5eodinji vid, razviSeneka druga osjeiala mnogo jade, a osobitosu to organi za opip i miris. Kod
dubokomorskihraka je dokazano,da su samo oni oblici sli*
iepi, koji se ne preobrai,avaiudugo i kojima lidinke ne plivaju daleko od duboka mora. Slijepi raci imadu malo jaja i
ta su im velika, pa se mladi raci izlegu na vrlo naprednom
stupnju razvoia i ne udaljujuse nikada daleko od mjesta porodjenja.Drugi pako raci, koji vide, imadu rnnogobrojnajaja
a lidinke su im s velikim i pigmentiranimodima,pa ih struje
ple6atog mora na clalekonose. Ako dakle dubokomorskiraci
makar bilo kada u Zivotu svomu ili razvoju dolazeu osvijetljene slojevemora, tim oblicima odi nikada ne zakrSljave.
Ako lidinke dubokomorskihZivotinja slobodnoplivaju u osvijetljenimmorskim slojevima'nemajuzakr5ljavileodi kad odrastu, i ako poslije Zive t tamnim dubljinama.Pone5todud-.
novata pojava, da raci u tamnim dubljinama imadu ipak odi
razja5njavase time, Sto te Zivotinje za svoga razvoia ili bilo
kada u Livotu dolaZahuu svijetlom osvijetljeno podrudje'
koje je utj'ecalona nje i izvr5ilo podra,La!,da se odi razvi5e
posve normalno.Slijepi se raci u svrhe parenjaokupljajui sastaju pomodudobro razvita mirisa na prednjim ticalima.
Pita se ipak, dali je duboko more apsolutnotamno?
Imade li u velikim dubljinamakakav drugi izvor svjetlosti?
Zamnogese dubokomorskeZivotinje, kao rake, glavono5cei
ribe znade,da imadu po tijelu svome organe,koji mogu da
proizvode svijetlo. To je svijetlo slabo, a kod nekih Zivotinja
svijetlediorgani das zasvijetle,a das se opet utrnu. Ako pomi5ljamo,da je takovih svijetledihZivotinjavi5e na okupuna
jednomemjestudubokamora, tada bismo takvo podrudjedubokomorsko mogli isporediti sa zvlezdanim nebom, gdie su
zviiezde narijetko posijane. Takvo svijetlo svakako ne 6e
biti od velika znalenja po dubokomorski okoli5, jer se zna,
da je B ra u e r dokazao, da ih medju ,poznatimdubokomorskim ribama svijetli samo oko petina vrsta. B r a u e r je
upozorioi na to, da su svijetlediorgani na tijelu dubokomorskih riba poredjaniu nekom odredjenomredu i da su kod pojedinih vrsta razlidito veliki i. da razlidto sviietle tako, da
svaka riblja vrsta pokazuje karakteristidnu sliku svijetla,
pa se ipo tom pojedine vrste Zivotinjske u tami duboka mora
lak5e medjusobnoprepoznadui lako se razlikuju. Vjerojatnim
se drZi, da to isto mi5ljenje vrijedi i za dubokomorskerake

-91

i glavnoSce.Svijetlediorgani stvaraju na Zivotinjskomtijelu

neku milovidnu sliku raznobojnogasvijetla, pa kako su dakle
karakteristidni njihovi poredjaji kod pojedinih Zivotinjskih
oblika, dini se, da sluZe kao Sto i boje dru'gih Zivotinja, Sto

Sl. 55 Spg?va C.ladorh.iza abys.

sicola iz 200 m dubliine kod otoka
Iabuke; po Babiu.

Sl. 56, Spuzva Rhizaxinella pyfifen,

iz dubljiie 200 m kod otokaj"buke,
po Babi6u.

iive na svijetlu dana, za medjusobno prepoznavanje,a Sto

je od nemale koristi za odri,anjevrste. Opazilo se i to, da
svijetle6e organe ponajvi5eimadu one dubokomorske ribe"
koje u odraslomstanju Zive osamljenoi pojedincena nekonr
vedem i prostranom podrudju dna. Zadrtine ribe sa dna
morskoganemajusvijetledihorgana.Mnoge ribe i glavono5ci
sa svijetledimorganima Zive zapravo na granici izmedju osvi-

-93-92jetljene i mradne Siroke pubine (H e s s e). Kad pomiSljamo

na s'/e te jadne stvorove duboka mora, koji Zive gotovo u
vjednoi tmini, gdje se tek tu i tamo zapalii zasvijetli po
je izkoie siabosvijetlo,opominjemse utjeSnihrijedi, Sto ih
je
n9uOh'
svijetlo
nodin:
rekao Nans en za duge arktidke
lijep!"
ipak
je
oskudijevanja
svega
unatod
Livot
krasna,
a
Sto
Pomenuto svijetlo, Sto se stvara na tijelu razli(nih Zivotinja sluZiu mnogesvrhe. J'edamputim treba, da iznenadnim
osvijetlicnjemzastra5eneprijatelja a drugiput, da svijetiom
primame plij.n nu dohvat poZudnihrazbojnidkihzubi. Raznotojnim svijetlom se pripadniciiste vrste prepoznavaiui sastaiu, osobitoim je to od potrebekod nagonske brige za
oplodjivanje iala i za rasplod uop6e.To Zivotinjsko svijetlo
treba Zivotinjama za bilo kakovu orijentaciju u tamnom ili

Sl. 57. Dubokomorskariba Stomias, (po Chunu),' sviietle6i organi su smie'

Steni na trbuhu u 4 rcda, a iedan par ie pod okom.

mradnomprostoru,a kod razliditihje Zivotinjaili Zutozeleno

ili crveno.
ili modroljubidasto
Ne samo dubokomorskeZivotinje, poznato ie i za mnoge
,drugeZivotinj,e,da mo,gusvijetliti i uzrokovati prekrasnui darobnu pojavu svjetlucanjau moru. Tako vidimo nodu, da svijetli sitna Noctiluca,pa mnoge meduze, koralji, pirosomi i
druge Zivotiniei to gotovo po cijelometijelu, a kod dubokomorskih raka, riba i glavonoZacasvijetle samo'pojedinamiesta na tijelu, bilo r: koii ili su uz oko posebnikrugljasti organi raznolidnegradje, pa mnogi svijetle6i organi nalikujupo
gradji na Zliierde. Za mnoge je Zivotinje dokazano,a u novije se doba prema tomu i opdeno vzima, da samostalnrr
svijetljenjeZivotiniauop6ene postoji i da sviietledutvar ne
stvaraju Zivotinje same, nego da su tomu uzrokom neki simbiontijski bakteriji, koji se nastaniSena nekim odredjenim
mjestima Zivotinjskogatijela. Prema tomu miSljenjuosniva
se svijetljenjeZivotinjana simbiozinekih sitnih bida (mikroorganizama,bakterija), koji Zive u Zivotinjama. O prirodi pako
samog svjetlucanja iivih bi6a jo5 uvijek todno ne znamo sve
i posve sigurno,kakvi su to rocesi,a jedino,Sto kod te po-

jave znamoje to, da se tu uvijtekvr5i neki procesoksidacije

(izsarania).
Od dubokomorskihZivotinja u Jadranu moi,emospom,enuti kremenu spuZvu Qladorhiza abvssicola, koja nalikuje
viSe suhoj biljci a poznatale iz dna kod otoka Jabuke.U Jadranu je nadjenai zviiezdaBrisinga coronatau 900 m dubljine, a ima okruglu srediSnjuplodu s postranim bodljikavim
kracimai prekrasnosvijetli. Od dubokomorskihriba poznate
su u Jadranu mnoge, a medju njima Stomias, Cyclothone,
Paralepis,koji Zive ponajvi5eu sredini duboke jadranske
kotlirte, okruZenedubljinskomkrivuljom (isobatom)od 80O
nr. U nodi se diZu ove ribe, osobitonjihovi mladi primjerci u
povr5neslojevemora (S t e u e r). Izmedju ulovljenihdubokornorskihriba u Jadranu s austrijskomuNajada-ekspedicijom..
najde56ebijahu vrste Cyclothone signata i Argyropelecus
hemigymnus,a svi drugi oblici su rjedji. Ja,dranskedubokorrrorskeribice su ponajviSem.alene,od 32-40 mm. Najvedi
primjerak ribe Argyropelecusiz dubljine od 1.000m iznosi
40 mm, a ribica Paralepis35mm. Ribica Cyclothoneulovljeire
je u najvedim primjercima od 32 mm, ponajvi5eu dubljini ott
1.000m, gdje Zivi uvijek u jatima. Primjerci ove ribice ve6
kod 25 mm duZine nose jaja (najviSe 175 na broju), pa ta riba pripadaoblicimas malim :brojemjaja, a poznatesu neke
ribe (tovari ili bakalari),da im Zenkanosi po viSe milijuna
jaja(Pietschmann).
Neke dubokomorskeZivotinje su opdeno malene prema
njihovimsrodnicimana povr5inimora, a to da je valjadazbog
.slabehrane. Medjutim se opet s druge strane znade za velike, baS )gorostasneooblike u ve6im dubljinamaprema njihovim srodnicima u plidim slojevima mora. Tu Dojavu tumade
tako, da je nastala zbog niske temperature, koja vlada u
dubljinamai da te Zivotinje tamo kasno spolno dozrijevaju,
pa ne trebaju da tro5e tjelesnu tvar na stvaranje i razvoj
spolnih,produkata,nego sve upotrebljavajuza rast i izgradjivanje svoga tijela i zbog toga dugo rastu i ,postanuvelike.

-94VII.

Stanovnicinestalnaboravi5ta u Jadranu.
boravi5ta,pa se sele iz dubljina
Neke ribe nemaiustalna'I'om
prema obali i opet nestajtt.
seljenju je uzrok iedamput
jata
drugih riba, ali se ri'be sele i
h.anu, buduii di slijede
'budui
zbog rasploda(mrijestenja),a mogu da tom seljenju
'drugi razlozi, lizikalne promjene u moru. U nekim zemljama'
gdje se o seljenjukorisnih riba vodi radun,markiraju se ribe
s markama kao i ptice selice,da se ustanovi smjer putova'
nia i druge neke pojave seljenja.Jaja ribama selicama slobodno plivaju u moru, a lidinke kad se iz njih izvale spu.Staju se u dubljine.
Jedna takva naSariba je skuSa(Scomberscomber)i neito rjedji njezin srodnik lokarda (lanzardo,Scombercolias)'
SkuSa ie vretenasta oblika i vjeSt plivai, koji Zivi zadru7no
u brojnim jatima, a riba je, koja nema uzdu5nog mjehura'
Sku5a voli hladna podrudjasjevernepolutke, pa je nalazimo
na ameridkojstrani Atlantika kao Sto i na evropskoj strani
.sve do Kanarskih otoka. Prelazi u Sredozemno more i u
Crno more. Sku5ese lieti polaganopribliZavajuobali, a u
hladnim mjesecima zadriavalu 5s 'ponajvi5eu vedim dubljinama, dakle rnijenjajuboravi5te,Sto valjada ovisi o hrani, o
planktijskimracima,mekuScimai mladim ribicama,bu'du6ida
.je veliki razbojnik.U ljetnim miesecimase sku5a mrijesti i
jaja joj plivaju pod povrSinommora, a mriie5tili5tasu joj u
blizini obala u dubokoj vodi. Kako ta riba dolazi u ditavom
Sredozemnommoru, pa u velikim jatima a tedna le mcsa,
zbog togaje u ribarstvu od velike vaZnostii lovi se na razli.dnenadine.
Medju najvede ribe tedna rnesa ubrajamo tunia (tonno,
-Thynnus
thynnus),koji naraste 'do 2 m i preko 300 kg tei,akU njega je bogato razvito mi5idje trupa, oblik mu ie tijela
takodjer vretenast i koi,a glatka, a sve su to obiljeZjaizvrsna plivada.Tunj Zivi u velikim jatima, a prava mu je domomore. Neko se vrijeme zadriava u dubljivina Sre,dozemno
nama, a u doba se mrije5tenjapribliZavaobali. To se putovanje vrSi odredjenim smi'crom.Sre'dinomlipnja vidjaju se
.oba spola u vedoj uzbudienostikod povrSine,pade i iskadu
1z vode, pa u to doba pada i njihovo mrije5tenje'U srpnju
se susreduved mladi, koji su u listoparlugotovo 1 kg te5ki.

-95Tunj progoni i uni5tava jata ,po ribarstvo vrijednih sku5a,

srdjela i drugih riba. eesto iemo na koZi tunja, pod pazuhom
prsnih peraja nadi po nekoliko primjeraka pridvr5denih nametnika, parasitidkih radiia, za koje ne biste rekli, da pripadaju radiiima kopepodima,a veriki su oko z cm i u nuuci itr
zovemo Brachiella, a same su to Zenke. Zbog,nu*"tnietog
i,ivota izgubiSeti parasitidki raci posvema radji oblik, pa I

Sl. 58. ParasitidkikopepodnirakBrachiella, (po Brianu),. ienka

oko 22 mm
sa iainim kesicama,parasitira na tunJu,

oblik dlankono5cauopde.Neuki primorski svijet pripisuje na_

zodnostitog nametnika(koga smatra ,crvomu), di
i"-urrr_
kom ,putovanjutunja uz obalu,pa ,da tunj nastoji da odstrani
tog nametnikasa svojegatijela i da >struZeopo:obalijednom
1fgryom tijela i zbog togada putujeuz obalunekim smjerom.
Slidnih nametnikaradjih imade i na mnogim drugim ,ib;;;-;
i na samometunju, na Skrgamai drugdie po tijelu.
U na5emmoru Zivi u jatima srdjela (sardella,Clupea pil-

-96pa u zimchardus) i indun (sardon,Engraulis encra'sicholus)'

papalina'
najviSe
(Cl'
skim mjeseci*u *unil" u.sCpupatinka.
u 'blisodine
pru.
toplo-doba
u
Juii. ioti'ii
10 cm vrelika).
je gubica
srdjele
Kod
lovi'
uu"fiftt
zini o,bala,rgdieih t.-to'Ou
jednako duge' Srdiela
za5iUena,a doniai gotn]i?tiiutl eoto.vg.
Srje gore -veeu
modrozelen",'"'." tii"na i dolie srebrnastobiiela'
sam
KomiZi
U
cm'
25.
oO ineuna, naraste $o
i:.:f" :.
kao skuSaa teska
jednom vidio sr'djelu,l;;li;g;
-dugadka
sroieta niie samo riba selica'
lio l.-.uutuk;'ttj.tL;'
iilk;,
se sastaieu
nego u zimi i,ivi i poiedincena clnu,a u.orolieiu
pojavi
udruZivasu
Toj
ljeta'
sredine
jata, pa tako ostanedo

-97

radiie, pa sagite i lidinkerazlidnihvi5ih raka, sve, Sto sastavlja plankton.Isto tako sluZesrdjelamaza hranu lidinke raka
Gebia litoralis,koje se u rojevima pojavljujuljeti u planktonu. Srdjelejedu i riblja jaja, katkada i obalnerake, pa puLiee
i Skoljka5e,dakl'cprigodicei hranu s obalnog podrudja, a
katkada se spuitaju na dno, pa taie hranu u mulju, medju
pa je posve ispravno,kad se kaZe,,da uriba jede
k.amenjem,
ono,Sto ima".
Iniun je vitkiji od srdjele,donja d'cljustmu je kra6a od
gornje,naraste'do15 cm i trbuSnirub mu je gladak.In6unje
gore smedjastomodar,
a sa strana i dolje bijel. Iniun Zivi podev5iod Bergena u Sjevernom moru,pa u lstodnommoru, u Biskajskom
zatonu do Kanarskih otoka i po cijelom Sredozemnom
moru, a ima ga i u Tihomoceanu.
Iniuni se u ljetnim miesecimaskupljajuu jata
u svrhe mrijestenja,a ta se pojava ponajvi5e
odigrava na otvorenu moru. Jaja su malena
i ovalna,oko I milimetarvelika i flotiraju na
povrSini,pa iz njih izadju nakon 3-4 dana
mlade ribice, koje sadaputuju k obali. U zimi
nestajeiniuna, jer se odseleu dubljinepreko

100 m, pa se poslijespu5tajujo5 dublje.U S,t.ry',I"ie,od,!n:

svibnju
- - J _ - eto
--ti ih opet.na
-.--...
- - rpovr5ini
i sadalmad.ucuna(r'ngraurrs,'
-

(sardon'
(Clupea pilchardus' sardella);. dolie in6un
- -'
Sl. 59. Gore:' Srdlela
Btehmu'
entr"titholus);
Po
Engiauli's

smjeru uzrokom hrana i rasnja pa putovaniau odre'djenom

jesen
a kad5toi puno priie' bupi"Aiiti"i". Srdjetatiii".ti u
posao
nema' Po miSljeniuna5ih
oota za lai
;;A;;;Anoga
srdiela kod nas-dvaput
mriiesti
vjxtut*
j;;;;;iih
ribarskih
svrhu pribliZi obali' pa
se
tu
U
listopadu'
i
oZuitu
ita^iS"i.l
6im izmrijesti'
udaliuie'
"
povolino odmah se
ako nije vriieme

iaia,a posliedica
v;iiili'h; )u ostrir,ujltrouuunistevedinu
se zna'da
Jadran
idudih
so!\ta'-la
stol.ru
;;il;;t-i-ov
jaja,
t' ilotiraiu
Stolebde, i'
u.jif.i Ai" na5ihriba uop6" dui"
samolna'
u moru.Srdjelaje vrlo proZdrljivariba'-a hrani se
iranZelucima
U
sitniZem'
drugim
i
-peridineie,
i.;il i sitni* radidima^
ol<o
ribi
iedamput
u
iednoi
tioi"t,anaaiole
kopepodne
sitne
"uitii
20
milijuna.laOranskesrdjeleiedu osobito

velidinuvei oko 12 cm, pa po prviput mrijeste. U jeseni ih nestaje,pa se u travnju opet pojavljuju ne5to veie u povrSnim slojevima vode i mrijeste po
dt'ugi,put.
I-'r'imjerci,koji izadju iz jaja u jeseni,ne putuju u
dubljine,nego se zadriavaiu uz obalnupovrSinui idudesljeta
mrijeste.Iniuni su kao hrana dovjeka u ve6oj cijeni od srdjela.
Od velikih riba kruZi pudinom morskom pas mo'druli
(cagnizza,Carchariasglaucus),pa mu tada viri hrptena peraia iz vode i po tome znaku vidjeti ga je vel iz daljinekac
Sto i njegovedrugc srodnike.Velika je to psina,naraste do
7 m, a ubojiti zubi poredjanisu mu u gornjoj deljustiu 4 kosa
reda. Osobitodobro vidi i oStro njuSi,pa o njegovoj nezasitnostii dobrome teku pune su knjige; jednom nadjoSeu njegovu Zelucupol Sunke,nekoliko ovdjih nogu, straZnji dio
svinje, glavu i prednje noge psa buldoga,zatim dosta konjskog mesa, komad vrede i spravu za stru,ganjebroda
(B r e h m). Morski psi probavljajuna polovicu samo progu-

-98ptazan i
tanu hranu, pa im je zbog toga neprestanoZeludac
su
odmah
niifrova ptozdtlj.uoit. Olm se izlegu mladi'
prate
maiipak
"A"ift
vrijeme
sposobnida se sami hrane, ali neko
i-sraZku. Psine morske i UroOov6na pudinirado prati lijepa
je u
koii
(Nauciates
ductor)'
fanfan
riba
-blizini
no mi5iiava
psine dobro zaSti0enoO ivutogo nepriiatelia' 6esto diieli .s
gozbe' a-otniime i po koji dobar zalogaj od kakve obilne
pui.l i.fu s biodova Aomamtiuiurazlidnuribu' kojom se fanfan
-- hrani.
Siiotu i debela pleda prostrana mora nose takodjer
preko 3 m veliku ribu jaglun (sablja,pesce spada' Xiphias

plod.om CliYi p::-t::

Sl.6l. Ustavica ili sliepetuSa(Echeneis),.5tose-.sa
"" rePu neKog
prisisane.na
ribe
te
se
vide
u
Pozadini
ii u"t" ribe i brodove;
rRazvoi
bi6aq)'
Zivih
(po
iz
Finkt
btehtt'
;;;tl;
P*,

u dugadaki sa
gladius),kojemu je gornja deljust:produZena
pogibeljnimad, pa u ustima nema ztbi' nego
ponaiviSe
"iiunu'o5tai
samo guta. Jaglun se broji medju nalbri'e ribe'
il;;
pa vrlo
je
borben,
i
glavono5ce,
srdan
iovi iazUeneribe i
povrsini,
pliva
na
mirno
dana
toplih
i
tihih
i"ab navariuie,za
pade i iskadi iz vode, ali za vjetrovita i hladna vremena spuiiu ." dublje. Osobito rado navaliuie na iata tunjeva i drugih
riba, pa tada udara nemilicelijevo i desnosa svojim madem'
sijedeu dvoje i baca se >ne na deset da utede,nego na dva'
au in .ii"e.". Ljuoi doiivleie i pretrpiesepo koiiput od njega
polomi
i teSke nesreee,a zna da probu5i gdjekad ladjicu i

-99svoj britki mad u brodu. Buduii d,a razdire i najjad.emreZe,

love ga ameridki sporta5iharpunom.
Na morske nemani i velike DSine,pn na brodove prisi5e
se riba velika oko 25 cm imenom ustavica ili sljepetusa
(Echeneis)vodoravnomplodom na slavi. -fa ploda
aiu_
go, nego dio hrptene peraje, koji se prometnuou"iii
prisisnu
plodu,koja se produljilana glavi od nosnicapa nestoOaliepo
ledjima ribe. Rub te plode je gibak, a preko nje teku popredni fino nazubljenipokretni nabori. Ustavica je slab plivad,
te se zbog toga prisisanaplodomi bez svog truda dade nositi daleko,pa u dru5tvu sa proZdrljivim psinama lakSe do_
dlc do slatkog zalogala.Ustavica se tako dvrsto prihvati za
brze ribe ili bro,dove,da se jo5 i mrtva za nle drZi. Neki joj
jedu mesu.
I u Jadranuse vi5eputpokaZena povr5ini preko Z metra
velika i 300 kg te5ka krugljasta i sploStenariba bucanj (pe_
sce luna, bala, Orthagoriscusmola), koju u velikim primjercima duva gotovo svaki primorski muzej.Bucanj je hubokomorska ri'ba tamno maslinastozelene
boje, a struje ju iznesu
do povr5ine,na kojoj kao ,da se nekako nevoljko snalazi,pa
nemodnopliva i lako se dade uloviti. Ta dudnovatariba ima
malena usta, koja nalikujuna kljun i obloZenasu plodama,
tjelesnakoZajoj je debelai hrapava,a r:od njom je debeosloj
masti. Bucanj Zivi u svim toplijim morima, troma je Zivoti_
ilja, a mozak mu je patuljast, jer iznosi l/?000 tjelesne teZi_
ne. Hrani se dubokomorskimjednostavnijim Zivotinjama i
biljem,meso mu nije dobro,buduii da postajekuhanjemljeBIjivo.
Kroz debelo se more probijaju i velike Zivotinje, koje
svojim oblikom gotovo posvenalikujuna ribe, i ako su im po
srodnostimnogo bliZi detveronoZni
sisavadkioblici kopna.,ie
velike morske sisavce zovemokitovi, a medju njima jc kod
nas najobidnijii najdeSdidupin ili pliskavica(Delphinus).Kao
Sto vedina sisavacatako i pliskavica radja Zive mlade,koje
ienka nosi u sebi gotovo do potpuna razvoia, po prilici iO
do 12 mjeseci.Pliskavica radja obidno po jedno mlado, a
majka mu Strcau usta gustomlijeko,bududida ta mladun8ad
ne moZeda si5e u vodi, nego kod hranjenjaturi mlado svoju
Siljatugubicu u udubinuili pukotinu sa strana prohodnog
otvora (anusa),gdje istjedu mlijedne ilijezde matere. pliskal
vice i ostali kitovi pokazujujasno, kako je Zivot u mekanu
krilu dubokevode tako silno djelovao na oblik i graAiu tiG_

-- 100 i kod riba'osola.'dase njihovlik gotovo.lednako.laz.vi:-Iao

plivada'I ako su
hito kao korl morskitr';#;T;;'.n
tipovi meolu
"9:ll*
Zivotinjski
ipaK
ribe i morskisisavcii"io iu'rieiti hrpe kralj'cSniaka'
sobom,po krvi .u to utj"o"a"iit19
tiielokao
nu luu rt'ulu'u'ilit1ol,,)t"t"nusto
imaclupliskavice
i lakSeodolijevati
plivaii,
ou"iirto *ogu Sto bolie
svi dobri
veomavaz^l1
peraia
i* it
vode'u
otporuvodekod ptivili riJino
obilno
orsan';;i''im ia piivanja'd.obirra
lokomotorni

sta il;i". k'6;t :-:^o1lj"::'=".,3t$$"1""fi""':

povocluvretena
prelaz\u-trup'''qa
pa se time
il'i*-gtuuo bez vlala
f'oZa im ie elatka'
gu opirati vorti' Gotoioiu'*oii'
dlake u
se
da
t'uauei
uotti'
oto#il":;;
znatna:;manlule
i
AI^o se dlake zametnu
nesorr
koZi izgubi5ei u razioj"''"*t"Oos't'
r'alidaosjedalnuzadaeu'
tiiclu
hod kitova' imadu";il;;t;;'
U
predaka'
i kopnenih
kod njihovil, .i'uuueitii''"l"t"
dime im se
mast'
obilna
'tiiinu
a tise morskill ti'uuutu"]titou"J'iurt'pira
tiiela' pa su zbog toga lak5i'
specificna
smanjuie
toplinu' ier
toliko
-n9.subi
ielo im zbos mnoso';;;ti iuttooi"t
ocl hladne vodene okoline'
;"'li;;"il;;;
slojem
masnim
ie
'l,redn:'c
kod morskih se sisavaca
no'g. kopn."ni'i ;;;J"d

-l0lba, daleko straga i pomaZuda trup leZi vodoravno u vodi.

U pluda se dihanjemnagomilavclika mnoZinaatmosierskog
uzduha,pa kitovi mogu dugo roniti, a kada izadil na povr!;inu mora, istisnu silom uzduh kroz nosniceiz pluea,Kitovi
ne izbacujuvodu na nozdrve, jer im voda ne moZe nikuda
,daprodre u nosnuSupljinu,a ono Sto izbacuju,to je istisnuti
vodena para. Pliskavica ima
uzduhiz pluda, vani z,gusnuta
kao i svi zubati kitovi samo jednu nozdrvu,jer se obje nosnice spojiSeu jedan izvanjski nosni otvor sa zaklopcem,koji
se pomodumi5iia aktivno otvara. Kitovi su sisavcisa tjelesrromtoplotomotl 35,50C.
I brza razbojnidkaplislravicaima svojih ljutih ncprijatelja,
Lrprvome redu ju progoneveliki morski psi, ali nam zato

mili iru:
xi::,'
.:ff:11!
i:fiH
l':#l#"*",;'ff

je' inr straZnji udovi nc tretlaju'

.
ko56icesakrite ' tiupu'
pokrctattla'
ie'vaZnu t;.Jacu
StraZnjar.onu r"til"'pituttr' poioZena
(koci riba stoji vertipa ie kod kitova ;;";;;;;
rtpnoi 'peraii' ko5tanog-ko^stura'
kalno). Kocl kitova-";;; it
k3: i hrptena perara u
koia ie samo kozna;;;ild"' li lt tkivom' Gubicaie u plrpliskavicapoouprtJiamo vezivnim'
koia
i rasciiepanau Sirokausta' prrskavicekliunastop'o"[uilttt^
a ti su
su oboruZanutno*JU"tiniry -e'nlutlim'zubima'
glatke ribe' budu6ida sakladni samo zaftt'ltun:t i drZanje
*"titih sisavacavrlo malene'
m.o sutaju priien' 'iii'iu " tifi
vodi samo smetale'a i izvaniski
slu5neu5keiale, o-u"uiittt"
i uzak' cla zvuk pod vodom
slu3ni otvor im ie taito malen
kosti glave' Nozdrve se
ulazi ,t sluSniorgan tlit"ili;;'troz
a sluZe samo dihanju'
pomakoSekod Xitova gore na 1j"T9l
kitovikaoi svi si'

u"1""t'4"
mosuse uutornu"lii;il;tiii mosu,.lihati
ustis otvorenim
savcidiSuptueu*i.'n?nn-*inosnaim Supljinadirektno op6i
ma u vocli,a oa se-neuguie'

i 1',91"'
ni* ui'Jti'i..s?iii
,'p-a,z"probavilo
1
^,11,
viil;
liSli "-ilffi;:
strant
obje
s
iupljineu
#.;;1,l.'
;^';.
u rt"l"9uu:t::1,,il,"
miehur
i uzdu5ni
Sto
pludasmjesttno'"''u"iitoi'u' rtuo

(Delphinus).
St. 62. Pliskavica
lz Babit,'Fink:Zivotinistvo.
pliskavica gdjegod moZe tamani ribe i glavonoSce.Ribari se
boje pliskavice kao ljutos bida, jer njena nazodnost za rlbolova na ribe selice moie da bude upravo katastrofalna. Netom spuste ribari mreZe, eto ti jato pliskavica pu5udi iz velike udaljcnosti do same plitke obale i Sto bi o dlan udario
za tih das izjedena je sva ulovljena riba, pa samo joS glave
srdjela strSe iz okanca mleie, u koliko su mreZe ostale ditave i nerastrgane. Zataknute riblje glave u krpama od mreia mogu biti svjedoci o kolidini uni5tene ribe i o Steti, Sto ju
je za nekoliko dasaka podinio tai zlotvor pomorskoga ribarstva. Pliskavice i kod ribolova na svijeiu znadu omastiti
bradu sa sldjelama i drugom ribom, a Sto ne poZderu, to
rastjeraju svu svijetlom okupljenu ribu. Pliskavica doZivi starost o'd 25-30 godina.
U Jadranu Zive stalno neki kitovi, a mnoge vrste tek
katkada samo zablude u nj. Stalan i najobidniji stanovnik

-103-

-102(Delphinus
'do2 m velika pliskavica Drava
naSegamora je

jetka Zivotinja,pone5toju je tu i tamo susrestiu juZnojDalmaciji,oko Dubrovnikai po obliZnjimotocima i grcbenima,

pa kod otoka Hvara i jllljeta, a napominjese, da ju vidjeSe
i u sjevernomdijelu Jadranakod otoka Paga.

'iliiiri'tr''r't*:'*,tl'i,k"iill'il"*::i*;X"^.1'1';1;qi
-staran
!e
";;d;;; .."Juiltooaouuru'
;:i[,tJTtJi'T',,,1"'
(Grampus
pliskavica
Eini' i glavata

jadranski oblik, kalio-"

ta pliskaiL-"tiif'u' u drugadiied'olazi
griseus)takodier
"*"
v i c a i k o d r t a D o b r e N u . o . , p ^ u s j e v e pliskavice
r n o m P a c glavate'
i f i k u . U Jaa lpii*itiutu
dranu je ulovljeno ;i;]tk;
kostur u
kao
se
jedan primi.rut, ,toi'ii"tn-ttol-7uOtu'duva
su
pliskavice
te
hrana
zoologiisror#t"")t'"' Ci"vna
zasrebad,.
crno
ie
(ctoui"tphalus melas)
glavono5ci.pristaviJa )aJr-#nu
pa
od
i
od 10-20
u
oboiena i do ? * "tiifto-u Zivi iatima Ta vrsta ie doma
muziak'
k;'jt;;;i;iari
primjeraka,
tisu6'e
sjeve-ruomPacifiku' all zna da
u Sjevernom ledenoni moru i
Jadran' Lieti' godine1920zadie i u Sr"oo,t*no^^;;;t i"-u
pa je iedanT"'li,k
vidjeni su nekoliki ;;i*l;;;i
prr"-Jadranu'
ulo-vlientoa Jablanca u hrvatskom kao
;k;';';-d"zine
tolikoputa'
moriu. Nijedan .. tif ft*o .ka.iu',ne.nlsude
je velika
ni"ea
oO
I:lttl' .l::
baS taj oblik, a f,uA"gu'it*-utoui'
tona ulia; meso I slai"ei"ai .e oO iednog"primierkadobije
ili osuSenog komada'
ninu pak jedu od t-"iJztt"' usoljenog ali se brzo kvari' a
tedno'
utfoZa sviei,em.so t uZri,-O"li
.
,- :-.
f.JZu upotrubliavaiu za pravlienie r-emenia'
sisavadkehrpe' KoJu
druge
pripadnik
iedne
Zivi
U Jadranu
sredozemnamedvjedica
zovemoperaiari' a ta vrsta se zove
u Sredozemnommoru'
Zivi
koja
*tdittttuntus)'
iM;;;"h;;
a izuan ovih podrudja u AtEgejskom moru i i*o*-titotn'
peramuatit" i Kanarskih otoka' I
lantiiskom oceanu;;";;
pokriti
su
ali
jari su sisavci, xo:i se piiiiutist Zivotu u vodi'
prilagodjena moru' tizvierad.
P;:iil";
kratkom cllakom.
plivanie' udovi
jelo im je vretenast"-if"'r'Ot oiitFano za
natrag'
plosni
okrenuti
i
i
su
p.tui",
[iatti
su ude5enit uo
priKao
tiiela'
na kraiu
StraZnii udovi stvaialu t"pnu lepezu
u5ke'
slu5ne
zakrSliane
lagodbu na vodeni okoli5 smatramo.
koie se mosu. same
.u im u.t. i elastidnepukotine,
;";;;
pomo6u
mi5i6a kao i kod
se
od sebe zalvotili, u'oi*oio
pliva'di' a
elesantni
ili ioi;'tu u uoaf brzi i
kitova. Tulenii
"taa
na
pokredu
saviiaiudi
i,uaiu-utt*a te5ko
;;;;";;e
ribama'
hrane
sisavci
morski
se
Ti
mahovestraZnjiOt tiitfu'
ih oStrim zubima'
racima i meku5cinia-u-*otu' a hvataju
pome-

i.;;il

ie
poredjani.
u Jadranu
i"i i.an*ii rrarijetko
dosta ri-

nuti iedini tuf.n: *Liuitditu

ttt'dozemnadanasve6

VIII.

Morski plankton.
Zivotinie, koje u moru aktivno plivaju kao Sto su ribe, ,
kitovi i t. d. mogu da se pokreduprotiv svake struje i gibanja vode, naudenjaciih zajednidkimimenom oznaduju kao ,
nekton, a neki kao nektonijskiili aktivno plivajudi plankton,
za razliku od pravoga ili lebdedcgplanktona,koji se pasivno
pokrede,jer ga voda po volji sa sobomnosi. Pri,padniciprav o g a p l a n k t o n ai l i p l a n k t e r i( B u r c k h a r d t )
mogudoduSe
imati svoju vlastitu mod pokretanja,ali ta je tako slaba, da
se ne moZe odupirati daleko jadoj sili vode. Pravi plankter
ne mora biti sitan,mogu to padebiti i vede Zivotinje,kao Sto
su meduze,ali ie njihovo miSidjepreslabou jadem pokretanju vode, pa ih struje nose sa sobom,a ne mogu se oprijeti
niti slabijemgibanju vode. Prema tomu moZe biti u planktonu
i velikih Zivih bi6a (makroplankton), malenih (mikroplankton) i najsitnijihplanktera (nannoplankton),
a to su najmanje
planktijske biljdice.
Pored iivotinia, koje okom dobro vidimo i bez sprave za
povedanje,ima u planktonumalenih,pade vrlo sitnih biia,
koir dobijemo,ako neko vrijeme vudemo kroz vodu gustu
mreiu za plankton,dakle ako vodu kroz takvu mreZu filtri_
ramo. Na dnu se mrei,eu posebnojposudicisakupika5a,koja
nam pod mikroskopomdaje sliku najraznolidnijega
svijeta Zivih bida, kojih u moru ima u neizmjernojkolidini. Plankteri
su obidnomaleni,ali ne moraju takovi uvijek biti, jer kako
smo duli, ima ih i velikih. Lidinke mnogih vodenih vedih Zivotinja pripadaju planktonu, a kad one odrastu, razviiu se
i pretvaraju u oblike Zivotinja, koje snasom svojih mi5i6a
same sebi odredjuju smjer pokretanja. Lidinka vclikoga raka
morskog i zviiezde pliva u planktonu, a o'drastaorak i bodljika5 plaze po dnu morskom. Takvih primjera ima u prirodi
morskojnnogo i u razliditimvariacijama
U strujama mora ili korentimaima mnogo svakovrsnog

-105_

-104brzina manja'
planktona,pa bucludida je na rubovima struie
Zivih bi6a ili
to se u tom podruciu itiuie sakuplja mnoLina
kao.drvpredmete'plutajude
planktera,a tamoi. nlei-i *uge
oblici' a
biljni
i
iivotinjski
lje, liSde i clruso.U pi"ttto"""Lli'c
stanovjtHi;
i Jtrii vrlo vaZni kao hrana veiih morskih lidinriblje
planktijske
nika. Planktonom.t ft**"" 'opet tu"
i bodljikaSa'pade
ke i mlade ribice,p"'iiJi"f" iazlidnih crva

plankton^p"^l
St. 63.)adranski
:l[:.sl"f

ilnh[i"/;

ccra'um

lagodiSeokolini zbog kakve zaStite,ali danasznamo, da je

prozirnosti bezbojnost'pripadnikaplanktonau prvome redu
posljedicafiziologijskihpojava, a tek u clrugomeredu, da je
probiromta pojava moZdau sluZbineke koristi ili zaStitenekom Zivom bi6u. Ne postoji li, veli D o f I e i n, moZda velika
uzro(.naveza, koja sili uzduh,r'odu i Zivu tvar, da na odredjeni nadin djeluju jedno na drugo,pa nije li moZdaprobitadno za takove Zivotinje,Sto veriina sundanihzraka mora proei kroz njihovo tijelo, a da se ne slomei ne reflektiraju,pa da
se ne prometnuu nekeosobiteoblike energije? Opaianja su pokazala, da je prejako svijetlo na povr5ini vode za neke organizme
upravo pogubno. I s obzirom na
boje Zivih biia u planktonu drZi
se opravdanimmi5ljenje,da primjerice ljubidastoili modro obojenje tih biia u prvomeredu nije
zbog zaStitnogpriljubljivanja,
nego
da su te boje nastale u povodu
fiziologijskogprocesa,koji je, kako
se dini, ovisanod izvaniskihutjecaia. Za to govori pojava, Sto su
lidinkeZivotinjeVedubokomorske
lella crvene boje, a tek kad se
Sl. 64. Lieinka morskogaieZinca
dignu na povr5inumora,tada poEchinocardium cordatum, po
primaju svoju tipidnu rnodru boju.
Mortensenu; iz Fink:
"Razvoi
Zivih bi6a<.
Izmedjuplanktijskihbiia visokoga mora i obalnih Zivotiniapostoje razlike. U moru ima biia, kQja kroz cijeli Zivot i
kao odrasli i kao mladi razvojni oblici, provod'eZivot lebdedi
i plutaju6iu moru. l-ako Zivi veliki dio diatomeja,peridineji,
radiolariji,mnogi foraminiferi,meduznioblici,koji se direktno
razviiaiu bez polipne generacije, pa sifonofori, ktenoiori,
sagite,pteropodi,kopelati,salpe i pirosomi. U rnolrr ima s
druge strane Zivotinja, koje jedan dio iivota iive kao
plankton i pasivno plutaJui lebde, a ostalo vrijeme Zivota
bcrave na dnu mora, pa tamo plaze ili su :prirasliza dno ili
kakovu drugu podlogul to su Zivotinje dna, benthosili benthal. Tako Zive metagenetidke
meduzes polipimau vezi, neki
crvi, pela'gijskelidinke hidroida i koralja, bodljikaia, mekuSaca,raka i pla5tenjaka,
a mnogi su od ovih biia obalni sta-

i"*riiii'irli,T,:itr*:illim
*,.';i,fi
td;*i,q*i'[{t;+:i$q1;',.ii$l;"ql
nadin'da nrocjgdiuiu
i veliki usatikitovi love planktonna taj
u ustima' Ribice
pfode
usi
ili.
iuiejiun*
kroz
vodu
mot'sku
a mnogedrukomadom'
za
hvataju medjuptanxtlnom komad
kao na pr' tuvodu'
morsku
iiltriraju
ge Zivotinjeuuto*ui.ti
i ,drugi.
nikati
"'^^.^R;"i*
naci je-na nielriro*, kad najradiiemore miruie'je
morska voda
Sto
govoi povrsini *ntgl-piun[ionu'-pu.kao
kao
da su od
Aitta'Siroke-pudine
i
bistra i p,rozirna,
posve
"i*"
iasno-razoiita triitala tako, oa im ditavuunutra5niost
padekatkada
biraS.Ta su Ziva bd; k;dat; mekanadrhtalin-a'
su planKgotovo sama voda sa l% organsketvari' IVLnogl
se prida
ieri bezbojniili posve prozitni pa se pridinja'kao

1 0 6-

novnici. Ako obalne stanovnilceodnesestruja na otvorenu

pudinu,oni de tamo na6i svoj grob na isti nadin,kao Sto de
ponajvi5e propastii poginuti njeZni oblici pudine, ako ih
itruia ili vietar odnesei 'dotierado obale. Ako vjetar duZe
vriieme duva u jednomepravcu, dospijuneke Zivotinje (Velella i druge)do sameobale,pa ih poslije,kad se vjetar i oluia
sti5aju, u velikim mnoLinama nalazimo badene na ialu, gdie
se njihovi leSevi rastvarajui okuZujuuzduh.Kod nas je u
Jadranu opaZeno,da j'e plankton tr56anskogazaliva obalan'
a kod Rovinja ve6 sadrZi i oblike posve otvorena mora
(Steuer).
Morska voda sadrZi 34% soli, Jadranskomore todno
3,3--3,85%,pa ie slatka voda za mnoge morske stanovnike
upravo po Zivot Stetna.Ali ni mnoZinasoli u moru nije posvuda jednaka.U Sredozemnomore uticde razmierno malo
slatke iode, pa ie u zapadnom njegovu diielu preko 370/*
(pro mille) soli, ko'd Krete 39,50/oo,
na sirijskoj obali pade
40oloo,
a u Crvenom moru, kamo joS manje slatke vode pritjeg zapadnomdijelu Istodnog
de, iznosislanostmora 45-46,50/oo.
mora nasuprotiznosi slanostl/loo, a u Finskomzatonu samo
0,60/oo.
U otvorenom o'ccanuje sadrZaj na soli u dubljinama
morskim od 300 m stalan (as'i.).
U moru ima Zivotinja,koje se mogu prilagoditi svakoj
promjeni u slanostivode (eurihalinioblici), ali ima i takovih'
koji su vrlo osjetljivi za svaku promjenu slanostivode (stenohalinioblici), pa ako im se salinitet njihove okoline naglo
promijeni,tada nastupau povodu nagle promjene turgora
smrt, a u prvo'meredu nastajutc promjeneu koZi i Skrgattta.
Prema tomu imamo'Zivotinje,koje Zive iskljudivo u moru,
kao Sto su to politalamniforaminiferi,svi t adiolariji,vedi dio
spuZavai i,arnlaka,svi bodljikaSi,gotovo svi mnogodekinjaii
i drugi. Sve vodene Zivotinje trebaju nektt
crvi, rglavono5ci
odredjenukolidinu soli u vo'di,pa je destiloyanavoda (posve
bez soli),za ledinu Zivotinja vrlo Stetna,bududi da se procesom osmozeo'duzimanjihovu tkivu odviSe soli, i smrt nastupa u povodlu brzog osmotidkog izjednadenja, ako Zivotinju
naglo premjestimoiz slatke vode u more i obratno.
Ved smo prije rekli, da ie morskim Zivotiniima(izuzev5i
neke ribe ko5tunjade)tjelesnatekudinapo gustodisvoga s3'
dri,aja jednaka (isotonijska),okoli5noj vodi, pa su stoga mor'
ske Zivotinjekad5tovrlo osjetljivena promjenuslanostioko'
li5ne vode. (Kada izmedjurastopinanema osmoze,dakle iso-

1 0 7-

srnotidkerastopine,tada su one isotonijske,d e V r i es, 1888.)Mnoge Zivotinje,kako smo ved duli, nisu baS tako osjetljive
na promjenuslanostivode (eurihalinioblici), pa mnoge molske Zivotinjeulazebez ikakove Steteza svoj Zivot u u56arijeka, kao mnoge ribe, pa meduzaAurelia, itd., a neosjetlji',a
je za promjenuslanostivode i dagnja,rak Carcinusi drugi.
Sitna Ziva bida planktona oiivljavaju gotovo svaku kap\u,
mora i po njima je to more Zivo tijelo, a bi6a su r'ekli bis,uo
,krv< njegova.Nauka je doista utvrdila slidnostkemidkoga
sastavaizmedjuZivotinjskekrvi i morske vode. Iz toga neki
izvode zakllu(,ak,da se kopnenei slatkovodneZivotinle razviSe iz morskih,pa nas naSakrv, veli S t e c h'c, odeviduo
opominjedoba,kada je stanicena5ihdavnihpredakajoS opiakivala morska voda. U krvnoj tekudiniko,pnenihi slatkovodnih Zivotinja nalaze se elementi i spojevi, kojih ima i u morskoj vodi, osobito NaCl, KCl, MgCb, i CaCb,, dakle krv je u
neku ruku razredicnamorska voda. Da se krv i morska voda mogu donekle nadomjestiti znamo iz medicinske nauiie.
Kod velikog gubitka krvi je, kaiu, naiboljesredstvo kao naknad.aza izgubljenukrv razredjenamorska voda, i da je jo5
bolja od fiziologijskerastopinekuhinjskesoli.
U plantkonumora naii je gotovo sve Zivotinjsketipove,
koje more na svojim dcbelimpledimalahko nosi.I troma kopnenagujavicaima u planktonumora svoje kao staklo prozlrne srodnike,koji na povrSiniokretno plivaju, a ima tamo I
rakd i meku5acai mnogo drugoga.Mnogi organizmi,koje tu
susredemoveoma su ovisni o fizikalnim promjenamana povrSini mora, o suncu,nevremenu,buri i oluji, pa se prelila
tim prilikama dii,u na povr5inuili spuStajudublje.Planktor:a
ima dakle na povr5ini, ali i u svim dubljinama,izuzevsi ve6
prije pomenute iznimke, gdje je zbog nekih pojava iskljuden
gotovo svaki Zivot.
Pripadniciplanktonane putuju morskim strujamasamo u
horizontalnompravcu, nego se u povodu razlidnihfizikalnih
pojava u moru vertikalno spu5tajuu dubljine, a drugiput so
opet diZu na povrSinu.Kad svi6e dan spu5ta se plankton, a
kad sunce zadje plankton se dii,e gore. Zna se, da lidinlcet:d
najjednostavnijegkidmenjaka Amphioxus putuju dnevno gore, pa ih je nodu nadi Dosvena povr5inimora. Slidnese promjene u planktonu zapaiaiu i kod promjene vremena, dim se
pojavi vj'etar ili oluja, plankton ostavlja povrSinu.Sve te pr,tmjene u Dutovanjuplanktonauzrokuju tizikalne prilike, oso-

-108planktcnu
bito temperatura,pa slanostmora, struje, itd' U
u rasp:ci
kakvodi
promjene
kolikoii,
prema
u
tomu
nastaiu
mora s
Jadranskog
istraZivanjima
Na
terminskim
iituni.nju.
je
Jadrana
dio
sjeverni
da
puroUtoio* uNajadaoustanoviSe,
do palagruSkogpodmorskogpraga na planktonukvalitativ;ia
podrudje.cialie
i kvantitativnobogatiii,negolije iuZno morsko
dubokog
karaktcr
opala
gdje
ve1
granice,
se
pomenute
od
sjeverotai
Istre
-oiu. Bogato ie nalazi5ieplanktonaizmediu
je
uupiii"nitilr iatoka..ladranskodubokomore ispod 200 n1
ile'planktona
ima
planktonu'
mnogo
a
na
de vrlo siromaSno
o
op6eno
Ouftto kopna duZ obale talijanske' Toliko ne5to
poiecint
nel<i
vladaju
pluntionu, a sad cla viclimo,kako se
plankteri
i koliko ovise o fizikalnim pojavama'
' -jednostanidnekremenjaSicealge (Diatomeae)trajbulnij".
(Pcridineae)
uspijevajuu hladnijim -ori*u, a sitni dvobidaSi
je
pojavi
uzrol\crn
Toi
podrudjima
mora.
pripuOuiutoplijim
na
njihoutjedu
pa
uvelikc
iaktori
ti
hrana,
i
iviietlo, toplini
(fitoplankvo'umnaLinte.Diatornejesu dakle biljni plankteri
tolr) ponajviie hladnevode, pa zimi kadStostvarajuu trSdanplanktono
.oln'ruriru (a katkada i ljeti) tako zvani nmonotoni
planktou
clominiraju
da
mnoZini,
velikoj
tako
u
Ootor"
i.-j.
pa
pahuljav'
i
nu. ]'uj je diatomejskiplanktc'nZu6kasteboje
u
nas
kod
se
nasuprot
Peridineji
ga ribiri zovu ,limonatan'
i
uzroobale
blizirri
u
ljeti
pojave
mnoZini
velikoj
u
.ladranu
kuju Utatnomore (,marc sporco()rili kako Hrvati oznaiujtt
tu pojavu,cla ,more cvjetan.Po ribarstvo je ta pojava lt
medjutim ima kod nas u
moru od znatneStete.treri'dinejA
planktonukroz ditavu godittu,kao Sto i u drugim juZnimmoiima (S t e u e r').e esto sejavlia u planktonujuZnogaJa'dra-na'
a kadSto u ve6oj mnoZinii u sjevernoinjegovoj kotlini kuglasta I rnilim,ctarvelika jednostanidnaZivotinja Noctiluca'
vrlo proZdrljivoinade bide, koje proZdire pelagijskebiljdice,
infusorije,malenekopepodneradi6e,planktijskajaia i lidinke.
Jadranskiradiolariii (akantometridi)pokazujuprema kalenclaruplanktonanaSegapravilno 'pojavljivanje,i'.a se prvi
njihovi oblici pojavljujukoncemsvibnja ili najkasnijekoncem
lipnja, a t zimi ili rjedje podetkomsijednjapodinjeih nestaZivotinjaili prajiti iz planktona.Izmedjusvih jednostanidnih
Ziva (Proto76n)p2jbolje znamoza rad.olarije,kako su u vertikalnom smjeru ra5ireni'Oblici akantometridinastanjuiu se
samo u toplijim slojevimavode, obidnodo 400 m dubljine' a
u Sredozemnommoru su nadienii kod 1200m 'dubljine,bu-

-109_
duii da je u dubljinamatoga mora takodjer vocla toplija, uego u istim dubljinamaotvorenog oceana,kako nam je ved
poznalo.Od radiolarijavrlo su ra5irenau Jadranudva oblika: Acanthometroni Sticholonche. Acanthometron dolazl
samo za vrijeme toplih mjeseciu sjevernomdijelu Jadrana.a
u jes'cnije na jugu. Sticholonchese nalazi na sjeveru Jadra_
na za jesenskihi zimskihmjeseci,IJa ga u toplo doba godinc
tano nikako nema,bududida se ta,dazar)ri,avau juZnompo_
drudju na5egarnora u duljinamaotl ?0-300 nr. Sticholonchc
boravi u dubokommoru juZnogaJadranapreko ljeta, a Acanthometronpako tamo prezimljuje.Njihov prenosod jugaprerna sjeveru vrSe morske struje, pa na taj nadin uvijek s nova naseljujunjimasjevernujadranskomorskukotlinu. Radiolariii su biia kratka Zivota, pa se za vrijeme tog polaganog
putcrvanja
i transportas pomoiu struja od juga prema sjeveru naSegamora neprestanorasplodjuju,izmjenjujese generaciia za generacijom,pa ih u odredjenodoba godine u planktonu sjevernekotline nestaje;novo pritjecanje tih bi6a rr
planktonu dolazi s juga. Iznenadno pojavljivanje nekoga
plankterakod nrSihobalatumadise tako,,daje strujonrdonescn s juZnogadubokogpodrudjamorsko,gi ne ostaje koclnas
stalno kroz cijeiu Bodinu,nego ,ga struja opet pOvudeSa Subom vradajuii se duZ istodnc o,baleApeninskogapoluotoka.
More i on,da,kad je na oko mirno, desticenjegovesu u
neprestanompokretanju,u vjednom gibanju,more struji u
odredjenompravcu u povodu nejednaketo,ploterazliditihslojeva ili u povodu vjetra. Vjetar je u Jadranuod velika utjccaja na postanakstruja. Bura ili sjeveroistodnjak
na primjer
s velikom snagomudara s visina kopa i naglo nastaje, pa
tjera morsku vodu u povr5nimslojevimadalje od na5ih obala, a voda na dnu mora tede sada u protivnom smjeru, iz
otvorena mora prema obali, da nadomjesti,gubitak vode.
Da ta struja znatnoutjedei na putovanjeplanktonau obalnom podrudjumora lei,i na dlanu. Vjetar s kopna upliva na
Zivot u moru ne samo u mehanidkomF'ogledu,
nego i u povodu nagle promjene temperature.eim zaduneprva jesenska
bura iza toplih dana, ostavljajuribe selice obalno podrudje.
Pri tom vremenunastajemnogohladnijadubokomorskasti ja prema kopnu, dakle nagla razlika u tr:mperaturi
obalne
morske vode, s.lakako mnogo ve(,a razlika u toploti, negoli
bija5edo tada.Ta je dubokomorskahladnastruja s tim jada,
Sto je jadi vjeier s kopna (bura),pa se riba zbos,toga izne'

-110miruje i konadnootplovi dalje od obale. U povodu ovo'ga

*Iiuii":^ pribliZutuse i udaljujuribe seliceod obale,tako si'
djele, skuSei ttr:rlgo.
i*u u planktonubida, kojih llema u Jadranu svake gosc primjerice meduza'koju zovu kapa sv' Mir'rka
dine, pa
-Cotvlorhiza)
pojavljujekod nas tek nakon viSe godi(Pag,
na. Isto tako su vedina ktenoiora stanovnici toplog poclruija, pa je venerin pojas (Cestumveneris),koii naraste do
t,S-m duZine znadalanoblik atlantijske i mediteransketople
vode. a u burnome Jadranu ga susredemokadSto samo u
manjim primjercima. S druge stran'c nalazimo lidinke bodljika5a kroz ditavu godinu u planktonu.Kladocerniradidi Evadne spiniferai Ev. tergestinarrosvesu tipidni obalni oblicina-

llt

mo sadamnogomanje,jer su salpe
veliki potroSadinajsitnije_
-kojega
ga planktonaili nanoplanktona,
,*utru*o prvotnonr
hranom swga Zivoga u moru. O toj-prvotnoj
hrani bit 6e
joS govora poslije.
I. riblja jaja su Dripsdn;.i planktona ili kako
kra6e kaie_
mo plankteri,Da su nonajvi5eur"uni io-'ooalno
po,Oiuii",l .
podetkaopdenoimadu specifidnu
tezinu
; f"j;j l;;a.; ;
kadito su i lakSa od nje. Kad ie ;
razviie embrijon,
il.;;"oOe;

desno:
Evadnespi'
ra6i6i,liievo;
5l 65,Kladocerni
f;.u.s,.*,..Jtedius.
Segaplanktona,'pa se prvi oblik dini, da je najde5dioblik iz'medjukladocernihradi6a u Jadranu i nalazimoga po ditavom
jadranskompodrudju,pade u dubljinamaod 500 m i dublie'
Srodni se orblik radida Podon opdeno uz':vSi pojavljuje tl
filadnije,a Evadneu toplije doba godine.Kod pelagijskihplaStenjaka,kopelata,dadu se ostro luditi oblici toplih i hladnih
mora, pa nijedna vrsta ne dolazi u oba podrudia,te primjerice OikopleurapreteZnopripada toploj vodi. Sve vrste plaitenjadkog ti,pa SalPa (izuzevii jedan samo oblik) pripadaju
toploj vodi, a u Jadranusu poznatevrste: Salpa maxima, S'
poIusiformisi S. mucronata.Salpa 'democratica-mucronata
po
danu
javlja se svake godine u Jadranuu velikoj mnoZini
na povr5ini.Zanimliivoje, da se .,poredmnoZinesalpa opaZa
tada u planktonu vehko siromaStvodrugih planktera,pa i ra'dida kopepoda,kojih gotovo uvijek ima u planktonu, nalazi'

Sl' 66' Ktenofor ooias ven^erin(cestum veneris)7

nieino prekrasnobiie u
podobi prozirn^ iraka 5.6:T
u Sirinu, a do'i m u duZinuT
-B;il;
treDavasti
rubovi mu iriziraiu u svim boianra.a"s;.'(p"
tf,";;
;"
,'! )ugoslav.Akadem. Znanstv. a;ef"'ra'"pCI iaobrazbu, ; "p;tgi;;il;
knjiga 5).

specifidnase tcZina njegova poveia i takva

se jaja spu5taju
sa.da.dublje ispod povrSine.Mlade ,iUi""
ponajvi5e
takodjer
plivaju u sornjim slojevima
,,oOr, u A;Iil rastom postajuteie i padaiu dublje. Zivotinjski
spuste se konadno
na svoje stalnoprebivaliStena dnu.
";fi.il;;
U Jadranumriieste ribe zimi, u prosincudo
sijednja, pa
Ijeti od srpnja do kolovoza. ziii iuf"-it
o jaja kako peragijski Jlotiraju od papalinke(Cfupea
oro"ii""l, meku5ica(GaAiplosnatica,Spara,a u u.ijufi i*amo
|ae),_vedine
mlade obliie
(rumbace),listove, lastavice,
eritiepke-llepadogaster,mi5),

-ll2obalekavale (Corgrdobine(Lophius)pa nad zosteromblizu

orl svibnia do lipnia
iii"l."e"e.t[om topiiiegu aouu sodine'
i drugih pod 5itovara
nalazimomlade riuice"i-njura,cipalia'
susredemomlaobale
blizini
U
iiza.
.Jtim-tiiefom velikih me
flotirajuda iaia riba' koie licti mri:este'
;;';;;ili;iit.ti""ip"
(Steuer)'
)itii od modrulja(menola)i od obiju Skrpina 'dovolino'
jo5
ovo
i
a
ie
pti.ittu
viSe'
Ilalo bi se napomenuii
pojediniZivotiniOu'.. uiOi,kako se tto, goOinupojavljuju
na pozornicuLiski oblici i opet nesta]u,o tittto njih dolu'"
u r;ojavljivaritain
pravilan
uotu d.ugi ,ui"zi. O;;i" se n'eki
planktonu'
u
poiedinih
biia
niu i nestajanju
Zivotiniamal
Opazilose, da se mecljunekim planktijskim
oblici iedrazlidito clobagodine i"aouno poiavliujunejednaki
n.ii.t.vrsteudvijeilivi5evariacija.Prematomusu
godine vedi' negoli
sitni radidi Evadne i-poOon podetkom
t'
Zivotinia
kod
su
To
ljeta.
prim:erci
koncem
iu
pa
uzrocrma
o-'",-1t^T,p*1
promjene
oblika'
iofn" uutiu.ije ili perijodidke
Neki
mnogo'
znarno
ne
ounut
lo5
tiii'ooi"t" o .uut*'.tu3uiu
trenjem vode'
s
unutra5njim
,""u
i
promjene
Oovode
takove
drZe' da.te
n.f.i op.t s metcorologijskimpromierama'a tre6i
rasploda'
ili
nadina
hrane
promjenenastajuu pouoOumijene
da sami
i
voda
nosi
ih
da
tolufi,
i*o
Za planktijstauiea
na
promijene
mjesto
i
gi'banju
da
vode
opru
se
ne mogu, da
pa'
nego
pokretanja,
n.fit"lAufiine,svs da i imaduneku mod
je takovo bide planktona
sivnim nadino'mputuju dalje. Sto
jer mu je Zivottra
plankter,
je
kao
saviSenije
pasivnije,tim
je gradja
zadaeada lebdi u nekim slojevimamora' a njegova
paprotiv
zalreku
stvori
da
lii.i" li* savr5eniia,kad moZe
(gravitacije)'
zemaliske
tele
utjecaia
protiv
moenos
danja i
O tom u idudemFoglavlju.
Ako joS icdamput ukratko ponovimodosadredeno'slnatramo ptuui* planktonom Liva biea u vodi' koja se normala daleko
no ne dotidutla niti kakovepodloge,plankterile'b'de'
vlapokazuiu
nikakova
pade
ne
gibanje
neki
mora,
pokrede
ih
vode'
od
ptant
lakSi
ieri su ili specifidno
.iiiog pot..iania.
jednakoteSki kao
kao Sto je to na pr. Velella,ili su gotovo
planktona'
Neki su napose
dio
najvedi
i okoliSnavocla,a to ie
pokredu
da se uzdrZe
aktivno
ili
se
lebdenja
svrhe
ude5eniu
Mnogimaie
vodi'
u
pa zbogfsrg2mogu da lebde
i ne ,r,adnu,
pa su neki
trenja,
otpor
i
tirne
povedanapovr5inatii"iu u s
plodastaoitit-u, kao neke diatomeje,radiolariji,sifonoforPori
bitu, lidink" raiia (palinurus,Scyllarus),sitni radidi safirine

ll3 _

drugi. Nekima je tijelo.produZenou jednom

smjeru kao,sagiti,
nekim kopepodnimradidimaili imaldupo 1ii.tu razvite
^*j.t
bodlje,
iekinje (Chaetoceras)
ili_pako u tijelu
rr. kao sifonofori,
a neki povedavajupovr5inui otpoi t.;j;; da ne padaju
stvarajudi dugadkekolonije.i lance (diatome;i peridineji,
radiola_
riji i_salpe);Ianci su salpa destodo t mlira dugadki.
Veomaje velikavaZnostplanktonau ,gospodarstvu
priro_
de. U planktonu se nalaziizvor hrane za sve stanovnike
mo_
ra. U planktonusu neizmjernemnoZinemlkroskopski
.ii"if.
biia, gusto mnoStvositnih biljdica,jeclnostanienifL
Oiatomeia,

S1.67. Gore: Solitarni obtik.salpa africana,dolie:

komad lanca iste vrste
(S. maxima;, po Hesse=Dofleinu.

peridinejaitd., 5to ih nalazimona povr5ini

mora. Ta su Ziva,
bita izvor hrane za sve ostalo i,ivo u moru. pomenuta sitna
L'idaili liljdlce pripravljajus pomodusundaneenergijeprvotnur
hranu (Urnahrung),o kojoj ovisi Zivot svih morskih
Zivoti_
nja, onih na Dovr5ini,koje se direktno hrane s tim
biljakama
kao Sto i onih, koje te Zivotinjejeclu.O prvotno,jhrani
ovise
i stanovnicidna morskoga,koji love i probavljajusve,
Sto
im,
pada u gladnai otvorenausta sa gornjih
slojevamora. O tot,
prvotnoj hrani ovisi iivot i stanovnikaplitkitr
obala, jer kao
mladi razvojnioblici iri ridinketakodjeriive obalni stanovnici
na.Sirokojpudini mora, gdje primaju prvotnu hranu,
sitne
DilJClCe.

Svaka mreia za plankton osvjedodavanas, da u monr

-iioji_
imadc doista bezbro!najsitnijihbiia i njeZnihsivoiova,
ma je tijelo jednastanica,u kojoj se nalazezeleniili
Zuii hro8

-r14llromatofori su kao maleni

mato,fori(tjeleScas tim mastilima)'
vrse veoma vaini
istljueivo.
;t
ffi;i;;ki iaboratoriii,";Ai;
tuati.iz anorganskihspokemijski rprocesistvutJnja organskestvara
;;; pod utjecajemsvijetla'U.tim,laboratoriiima bi6a'
;;';
Zivih
svih
tvari
se sav ugljik, Xoii se nalazi u otgunskoj
da izvude tai najZivotinja i bilja. Nii.Onu Zivotin[ nt moi.e
pridode'
nego ga mora
uuZniii".t.*enat svoga tiiela iz neLive
stvara u.tiljse
koia
tvari'
;;;;;;ke
t""*-u-"'ik"
;;ffii
kolidinau.neizmiernim
moru
u
ima
nom tiielu.Takovo'gbilja
kad'
imade
toga
kazali;da
imo
pruttki;;il
'zimute
#",'"^'i.nhi-rtao
'neprozirnu'
Zuu
pretvore
i
stJ'tlrit" u ,notu, Oo ga
planktou
bilidice
su
Zelene
i" ift l.f.tiu, pu i tfu,-uuu *usu'
u prvomr3
hrana svih ostalihmorskihstanovnika'a
;;;;;;;;;

za !eb=
(diatom:'?r:f*"""T3',fr.,[1t"'ti'' udesena
St. 68. Kremeniasica
se opet hrane ioS
redu ih ZderuplanktijskeZivotinjice'kojima >velika-riba' jed:
vede i jaEe Zivotinieprema onoj narodnoj
Outtt Zivotinje iskljudivo od
malenuu.Organskui""i'J"fi""iu
1000m' ne prcmora'.otprilike..ispod
arUtiin"
ililk;'U;iit
nitt ..9n'
dakle
sundanogsvijetla'
-ai.iuiu'
cliru, kako znafno,zrake
dubliiiiatakvim
u
pa
loga
zboc
;;"1i.,^ s;; ,[.*iiti.i
dutiliinama
tim
u
lioie..Zive
ma ne rastu vi5e uifii"' Ziuotinje'
zivotinje
ponaivi5esu stoga iu'toinici, oi navaliuiu na drugenepreSto
leseva'
;j;dn; kis; Zivotinjskih I biljnih
iti;;;;d
dubljinu'
u
stano padaju sa povr5inskih slojeva
odgovor na pitaDa shvatim" zi;;t ; moru zanima.nas
zovemo planktonom
n:., iJtulo iove zivoiinie'tai sitniZ,koii
pade
i one pridvr56ene'
i koiim se hrane ,ir1ieii" livotinje-'
Planktijskejednc'
kitovi?
neki
painaiveCi .tunouri"i *ora,

Zivotinje,itiitii
stanidne

svolgtt31t11
(i'rotozoa)ispruZaiu

ni|l iz svog sluzavogtiiela' pa se za te

t.,. i";t"-piu.*uttli.
u vodi'
niti hvataiu .itni oteuniTmi'biljdice' Sto lebde naokolo

1 1 5-

PraZivi uvlade te niti u svoje tijelo i probavljaju sve, Sto

se
organskog prilijepilo na niti. Meduze, sifonofori i ktenofori
hvataju sitne radi6e,lidinkei drugo mnogim
-i,trrnicima
svojiin tracima ili
lovkama, koje su oboruiane otr&nim
lti tiepl:ivim
pucima.Rebra5iili ktenofori njci,na
su i prozirna niei,-koja
se na najmanjidodir raspadajuu ,vodun, pa ipak
,u n.r*o_
ljivi razbojnicii napadadine samo sitnih iadida
I sagita,nego
i meduza,pa salpa i puZeua,-uvelikeproZdlr,
,llfiu l"j",
de .ribice,pade i svoje rodjake.plijen
hvataju s pomodu"rf-"_
-kojori
dva
traka kao povrazom ili tunjom, na
umjesto udica do,razi
bezbrojljepljivihniti. Rebra5irnauv-udene trake, ali kad ih ustrebaispruZi
ih i preko I metra daleko,a kad se
na.nje prilijepi Zrtva, pritegne brzo
trak k ustima i obliznega.
. Planktonse dade loviti uspje5no
i u. veioj kolidinifiltriranjemuod., nu
isti nadin, kako postupamosa mrezarna za plankton. Mnoge Zivotinje
imadu napravei organe 2a filtriranie
-a
planktona,pa voda odstruji dalje,
sav sitniZ zadrZena sebi takovi- organi. Neki planktijskipuZeviimadu u
ustima naposeude5enorgan, trenicu
ili radulu, koja im sluZi ia procjedjivanje mora. Neke Zivotinjekao pelagijski
plaStenjaci,Oikopleura,imadu
SL 69. Ceratium u koloniii
kao lanac.
takav aparat, da mcgu hvatati najsitniji plankton t. zv. nanoplankton.
ie nanovo opet stvar.a. Pokretanjem repida stvara Oi_
lrutikularnaizludinaZivotinje,koja je perlodidkioOUacuie,
pa
je nanovo opet stvara. pokretanjem repida
stvari'iikopleura u svojoj kudici struju, koju sluZi Zivotinii z,a
disanje,ali joj donosi i sitnu hranu sa sobom. Na "gor_
njoj strani kuiice sprijeda nalazese dva otvora, zatvorena re_
setkom od osobito finih niti i kroz tu finu resetku ulazi
voda u kudicu,a s vo'domsamo najsitnijabida kao: baktcriji, sitne diatomeje,flagelati,rizopodi i sve
Zivo, Sto moZedi
prodje kroz ta sitna okanca najfinijega sita.
Kad se oikopleu_
rina kudica prepuni i onedisti s iplanktonom,Zivotinj4 .i;dnostavnoodbacikudicu i za jedansat izludi novu, Oikopleuia
odbacujetu svoju kudicu i onda, kadgod joj je u pogilii
Zi_

-tt7-

-i16pobiegneiz ku-iiuoii'
vot pred kakvim neprijateljem'.ola.l,lapr,9sto
hrane plankse
koie
I 'ibt'
iice, koju posliie nunouo
""9:' llTi:t
tonom,imaduuoese#;"t*";';;'o;bcieoiivanie
dugadkim i na gusto nanrza'
lukovi oboruZanisu tim tibutu
koie sc izlijeva voda
nim bodljikurnutun'Jii ;;;;ii;;';;k"
toi resetki zadrstrujanjemiz usne sitiit. tiJf i-*t
f;
se sitniZem riba hrani'
Zava se sve, Sto voda iaarzi i tim
mnoge ribe' koie iive na
Takove sprave zu riit'iiunie imaclu- najraznolidnfti
pripadaiu
lll:^clebelojpudini *o'u,'u-inuic
rnorskevode ima pstna
proc:ediivanje.
za
Aparat
ma ribljim.
golemimorski f,'asod 10 m du*"*itll'
gorostasna(.qelache
a kad5to zabludii u JaZine.koji sehrani .i;ffi';l""liliq,
srdjele',skuse'isle' 6ipli' a
sr.'*"*u-i;;d;
i;;.'trii;'""
koja iiv\
planktonom.. rtruni*i'iieinka'grdobine-.(Lophius)'
srodrasla
si;ge za iiltrirarti'c'
pelasiiski,pa zbos;;; i;
takove
pa
nem.a.
ribama'
ilobina iivi na d"u ;;;u;';;";i-;
ne procjedjujuvelike mnozar
Pa
mlacli'
njezini
kao
uredbe
koji nose u ustima na nepcu
voae i'neti kitovi''proee
;i;;;;";;k.
ili usi' na koie se hvata
e rozune"ia^Jeirtunt
mnogobroj'n
se ti kitovi hrane?
;i;;kil,"k"jim
malettih'vedih i naj"
je
Opstanak svih morskih stvoror''a' uvelike ovisan o
razbira'
ptimjera
ve6ih, kako se i, ntiif-t
onu
tltjto*n' u.kojima stvara Sunce
onim sitnim planr<tiiskim
tijelo'
mrtvo
tek
b.i more
izvor-hranu,'pada ;;; ffi;' biio
\ brzlca rijeka naiittogu
su.noiil"o-iu'
i
iezera i fazama'o izvoKod budnoc
pojavama
pitanja
o
lazimoodgovorent iuu
L,iiit^' pu 69Lo zavrsiti s Pindarom:
ru, kolaniui propuou"niti
,rAristonmen hl'dorn,najboliaJe voual

IX.

PokretanieZivih biCa u (noru'

ju nazivaino plasma polleZiva tvar Zivih bi6a ili kako
pa
teZinaioi iznosi oko 1'04)'

Sto je teZa ocl vooe 6oJ"iiien^

pokredu
'frieu-uO.S.na,,ie.ditava
' i du se .nikako sami ne
ipak mnogi orguni'"mii"-uOt
gradja njihova'
u vodi. Kod leuoelih
(Uebersewicht)nad okolil
liiela tako, aa im sle"sriutiipitttg
prtmaju
u sebe do 98% uoSnomvoclom.Mecluzepritnjerice
podiieli
svoi pretes
da
aurita)r
de, pa klobuk ,h";iA;;lia

na vedu mnoiinu vode u specifidnolak$oj vodi Istodnogamola, ima u sebi vi5e vode, negoli u Sjevernommoru ili u joS
slanijemi teiem Jadranskommortr, a stoga Aurelia ima u
Istodnommoru 97,9%vode u s,ebi,a u Jadranu manje, 95,3
da 95,7%vode.
Mi smo ve6 kazali, da je tekuii sadrZaju tijelu morskih
Zivotinja s morskom vodom isotonidan,da imade dakle istu
sustodu,pa Zivotinjemogu bez ikakove Stete,primatiu seb:
okoli5numorsku vodu,jer se slanostprotoplasmeu stanicama
Zivotinjskogatijela ne 6e smanjiti.U povodu nakupljanjavode u tijelu mnogih morskihZivotinjana Sirokojpudini postaje
im tkivo prozirno i drhtalasto,pa kod nekih pelagijskihZivotinja sadlZi i do 99% vode. Prozirno je tkivo kod meduza,
kfenofora,pelagijskihmekuSaca(plitvidarai batrljidara),kocl
sifonofora, saEita,a zanimat de diaoca,da je jedan sipin rodjak, Grimaldotheutisrichardi tako proziran,,da se kroz njega ditati moZe,kako J o u b in kai,e.
Ima Zivotinja, koje mogu prema prilikama promijeniti
kolidinuvode u sebi.Tako neki radiolariji,akantometridimogu
mnoZinuvode u sebi po volji sad poveiati sad smanjiti, pa se
na taj nadinmogu,kao i neki drugi plankteri,prema Zivotnoj
potrebi, sad spustitipod povrSinuvode, a sad opet dignuti na
povrSinu.Neki radiolariji imadu u izvanjskomdijelu kuglasta tijela sitnemjehurideispunjenetekudinom,koja sadrZimanje soli i prema tomu je specifidnolakSaod morske vode, ali
do difusionihstruja medju njima ne dolazi,jer su tekudina u
mjehuriiima radiolarija i morska voda, kako se kaZe. ekvimol'ckularne,
t. j. imadu isti osmotidki pritisak. Ako se neki
mjehuriii u radiolarijusada isprazne,moZe radiolarij udedavati teZinusvoga tijela prema Zivotnojpotrebi,pa dim se samo malo ustalasapovr5inamora, tijelo je radiolarijamehani,dki podraZeno,radiolarij naglo uvude svoje mekaneplasmatske niti, pomenutemjehuridestegnei isprazni,i Zivotinjapodne padati u dubljinu. Kad se more opet smiri, tanke se niti
radiolarijevatijela opet ispruZe,mjehuridise ra5ire i napune
lahkom tekuiinom i radiolarij se diZe u vis, Pored te uredbe
posjedujuradiolariji i kapljice masti u sebi, a sve to pomaile,
da im bude Sto lakSi fini kremeni kostur, koji im za5tiduje
njeZno tijelo. Svako pokretanjevode, naposestruje u moru,
nose sa sobom plankton,koji kod tog transportagotovo niSta ne sudjeluje,a iiva se ,bi6aipak pasivno rasprostranjujn
po dalekim i razlidnim podrudjimamora. Uspostavlja se na

1 1 8-

sve to ie
taj nadirrpotre'bnaravnotela izmedju Zivih bida'.a
bi6a se
Ziva
vodi'
vaLno'sbionomiiskog znadeniau
;; ;;;;
narazli(ite
na
moru
u
lebdenja
il'nu iutouom nadiriu Livota
ude5avanja
mnogih
pa
do
kod
njih
doSlo
pritagodi5e,
ie
-gruAii
iine
njihouu iij.lu, 'du zaprijede i zaustave, kad treba'
u
im
iu6i. puOunjeu vodi. Kod lebdedihbida ide sve za tim' da
puuo
sebi
u
pa
sadrZe
svrhu
u
tu
se imanji specifidnatelina,
voO., tito' Io nalazimokod radiolarija, koji Zive u kolonija*u, pu u meduzama,ktenoforima,lidinkama bodljika5a' kod
p.tugii.Litt crva i ptttr*va.Pored pomenutihpostojekod ne-t<itr
Zi"otinla i neki drugi urediaii u tiielu, s pomodu kojilr

119-

postane tada specifidnoiakSi, sa mnoZinomse vode u tijelu

poveeavaobujam Zivotinje i povisuje njen otpor, pa se radiolarij diZeu vodi. Kadami5idi omlohavei popuste,opet sada
voda izadjekroz membranutijela napolje,radiolarij je specifidno teZi i spu5tase dublje, mi kaZemo tada, da tijelo pada.
U tijelu se nekih Zivotinja planktona stvaraju iahke
tvari, koje stavljaju Zivotinjsku plasmu u ravnoteZu s
okoli5nomvodom. Sifonoiorna kolonija nosi na vrhu svome mjehurid ispunjen uzduhom, koji moZe izad kroz sitan otvo'r zalvoren kruZnim rni5i6em.Taj mjehur dini, da

;:::..-*

li

Sl. 7r. Radiolatii

se dite'":i:Ti
Sl. 70. Radiolarii iz Hesse'Dofleinpo Schewiakoffu'Lijevo-:.s uvuienim
drhtalastimovoikonr,.mi5i6neniti su popustile.Lresno: mtslcnenrll Kon'
hirane, drhtalasto se tiielo nadulo, a ovoiak napeo'

ali i po volji se spuStatii dizati u moru. Radiomogu leb,cliti,

lariji tipa Acanthariamogu kadgod hode povedatiobujam di'
je
tavoga svoga tiiela ili ga opet smaniiti.Takav radiolarij
i
te'
sulfata,
stroncijeva
od
bodljama
s
kuglica
mikroskopska
se bodlje sastajuu sredi5tukuglice' a izlaze iz tiiela u odredjenomporedjajui poloZaiu.Izmedjusvake bodlje i periieriie
radiolarijskogatijela pri'peli su se njeZni snopidi misicnih vlakanacaili fibrila. S pomodutih elastidnihfibrila na obodu jednostanidnogkuglastogtijela moZe radiolarij svoj obujam povedati, kacl se miSidnis'nopidistegnu.U povo'duto'ga istegne
s stanidna membrana radiolarijskog tiiela rnediu 'bodljamai
nastaneneki prazan prostor, koji se napuni vodom, koja od'
mah prodire kroz stanidnu metrranu.Ta membrana imade
svoistvo,da propuStasamo distu i lak5u vodu, pa radiolarij

finih plasmatskih
{r?lji.u,l*il'.hurica,i

sifonofor lebdi na povriini mora, pa kad vjetar rznemiri povr5inu vode, istisnese u'zduhkroz pomenuti otvor
na mjehuridu i sifonofor stane padati. Da se ta iivotinia uzmogneopet didi na povr5inu,izludujustijenkeuzduinog mjehura s pomodu nekih iliiezdica neku plinovitu tvar, koja is;
puni mjehur i sifonofornu zadrugu digne na povrSinu. SliEnrl
hidrostatidkuspravu imadu ribe u uzduSnommjehuru,medjx:
tim o tom poslije.Neki pripadnici'planktonaolak5avajusvoje tijelo i s uljem, koje nalazimoved u planktijskim jajima
mnogih riba, pa o mnolini ulja kad5to ovisi, u kojem morskom
sloju todno treba da lebdi jaje. Kapljice ulja sadrZejaja od
srdjele,sku5e,lastavicei listova. I sifonoforineki, pa raci i
drugi sadrZeu tijelu kapljice ulja u tu istu svrhu, da budu u
vodi lakSi.Mnogi veslono5ciradidi imadu u sebi laganekapljice ulja, koje potjedu od biljnog planktona,kojim se ti radi6i
hrane. Istu svrhu poludujumnoge morske Zivotinje s pomo6u masti, pa koliko le nalazimo nagomilanou tijelu veiikih

-120-

-12t_

morskih sisavaca,tulenja i kitova! Kitove i perajare (tulenie) zaYfieujeta mast pod koZom i od ohladjivania,jer je mast
lo5 vodid topline,dakle mast sluZi ovdje kao termidki isolator. Ovim morskim toplokrvnim stanovnicimamora sltZe za
olak5anje plivanja na Sirokoj pudini takodjer uzduhom ispunjena velika pluda, dakle ovdje imaju zadaet kao Sto je ima
uzdu5ni mjehur kod riba. Pa i za uzduSnimjehur riblji znamo, da moZeporedhidrostatidkefunkcijeimati i di5nuzadadu.

Sl. 73. Sifonofor imade ulienu

zalebd,cnieu vodi;
kapljicu (n)'W'olterecku.
po

Velika riba bucanj ima pod koZom debeo sloj masti, kojim se
drZi na povr5ini vode, jer to katkada6ini, premdabucanjposjedujei uzdu5nimjehur. Globigerine(foraminiferi),Sto lebde
na pudini,a da budu lak5e,imadu ku6icu (lju5turu)od tankih
stijena, a pelagijski raci imaju oklop sa vrlo malo ili niSta
vapna. Drugi pako foraminiferi i raci, koji Zive na morskom
dnu, imadu mnog,ovedi postotak te5kih rudni tvari u svojim
lju5turama.Norveski rak ili skamp, koji Zivi na dnu ima
prema kemijskoj analizi preko 33% rudnih tvari u sebi, a

kratkorepi obalni rak Carci,nus,izvrgnut bijesnom

mlatanju
morajma paEe 41,91%mineralnihostatakaili pepela,;;;;;;
9d..3% masti. Neki pak pelagijski .u.i, toi.- fiufia' mltl,io
krilo majke prirode, imadu oko-I% p*p.lu i preko-Sn
niiii
{I1-9tse, 1924.).Sipa Zivi ponajvi5enu Onumora i nosi po,d
lediima vapnenadkuljusku,a lignjr,-to:i ptiuuiu *or.-,-irnudu usku, nieinu, roi,anu i laganu fi"rtu.

74. Planktijski radid veslonolac; Hemicalanus filigerus,

sa dladicama na
tijelu moZe da lebdi u vodi,

Da neko Zivo bide moZelebditi, ne smanjujemu se samo

specifiina teZina, nego moZe i pove6ati relativnu povr5i,nu
tijela, kako smo ved i duli kod nekih primjera u planitonu. U
povodu svega toga smanjuje se brzina ,pada,a to
se dakle
postizavai pove6anjemotpora nekoga predrneta.
Drhtalasta
tvar kod meduzai drugih bida nabubri u vodi, pu pou"euuu
lpglam tijrelaZivotinje, kao sto mosu to da izvrse i bodlje radiolarija, koje drugadije sluZe kao potpo,rai zaifita *.kunu
tijelu Zivotinje, a ovako i u svrhu lebdenjau vodi. U istu su
svrhu kod mladihi odraslihnekih raka mnogi privjescii dlake

-122-

-123-

po tijelu, dime se povedavaprojekcionaploha,pa se i dugadka ticala i noge u Zivotinja mogu na Siroko ispruZiti, dime
se povedava obujam tijela. Neke Zivotinje smanjuju brzinu
F"adau vodi aktivnim pokretanjemtrepavica i mi5i6a.Takve
primjere nalazimoosobitokod razvojnih oblika morskih Zivotinja, crva, bodljikaSa,pui,eva, Skoljka5a,pla5tenjaka,mahovnjaka,hidroida i drugih, pa im se lidinke diiu na povrSinu pokretanjemtrepavica na njihovu tijelu, a s druge su

raztmijevamo otpor, koji d.inevodene desticesvome istisnuiu povodompadanja tjelesa.eim je veda relativna povr5ina
tijela u nckogabida,s tim vedi je pomenutiotpor vode. pre-

S1 76. PelagijskomZivotu priliublieni puL prozirna

nogom pliva, po Volterecku.

sa peraiastomr
i

ma tomu lebde i sitna bida sa relativno velikom povrSinorn,

Da zbog toga posjedujupomenutePluteus-lidinkezmijadadu*
gadkenastavkena svometiielu, a
radjg_Porcellana-lidinkei druge, -*-\_.
pa lidinkekolutiiavih crva (Annelida), kao Sto i mnogeodrasleZivotinje,nose na tijelu razlidneizraslineza poveianjepovr5inesvo-

Sf, 75. Kopepodni ra6_id(Calocalanus pavo) ude5enza lebdenie pove6a,

njem povr5inetijela,.lz Babii: >Poglgd;u7fugoslav. Akad., Znanstvena
diela za op6u naobrazbu,hniiga 5.
strane mnogi planktijski

raci zbog jadeg aktivnog

pokretanja

jako mi5i6avi.Lidinke ;bodljika5asu prilasodjenelebdenju

u
vodi badvidastimi valjkastim tijelom,oko kojega teku trepavasti nizovi. Lidinka (Ophiopluteus)bodljika5a zmiia(e ima
dugadkepostranekrakove, koji je drZeu ravnoteZi,a lidinke
nekih riba imadu zbog lebdenjaSirokeperajice(Lophius,Zeus,
Trigla), postrancesu splostenelidinke plosnatica(plaiessa),
zatim mladejeguljice,pa lidinkeribe Trachyterus,i druge.
, . Kod lebdenja Zivih bita u moru do\azi u obzir i unutraSnje trenje viskoznostvode. pod unutraSnjimtrenjem vode

1l

II
S1 77. Mladi Kovad .(Zeus
pungio, po Stiasny,u.

Sl. 78, Rak Setellagracilis ude.

Senza lebdenje,po Giesbrechtir.

jesa tijela i da im se smanji brzina pada

u vodi. Nosivost
je vode za lebde(,e organizrneu glavnom
uvjetovana unutra5njim trenjem vode ili ,otporom vo,denih destica niihovu istisnudu.Taj je otpor tim vedi, sto je voda hradnijai'sianija, pa zbog slabije nosivosti vode povedavajuptanttijit<a

-t24bida povr5inu svoga tijela, a s time se ,povedavaotpor trenja

u vodi. Unutra5njetreni'e vode ovisi dakle u prvome redu o
temBeraturii slanostivode, pa hladna i slanijavoda pokazuje vede unutraSnjetrenje, koje je na pr. kod 25' za polovicu
manje,nego kod 0o (H e s s e). Iz ove fizikalnepojave slijedi,
da su naprave za lebdenje divih bi(,a ili pako njihova velidina
tijela kod pripadnika istoga tipa gradje u razlidnim morskim
podrridjima ili razlidnim dubljinama razlidite i nejednake.Za
Sagite smo to vei duli, da su nejednakevelidineu razliditim
dubljinama, a za ratile neke znamo, da se u razlidito doba
godine pojavljuju variacije u velidini. Isto tako oblici planktona imenom Ceratium imadu pod razliditim fizikalnim prilikama razlilrto dugadke rogljaste nastavke na tijelu i Sto je
voda toplija i siroma5nijana soli, roglji su im duZi. U hladnoj i vrlo slanoj vodi ima Ceratiumkratke roglje.

Sl. 79, Pelagijskalidinka raka Porcellana sa dugim nastavcima zalebdenie.

lz liztke nam je poznato,da tijelo ,pada,ako je teZe od

mnoiine vode, koduistisne kad ,potpunouroni, pa tada kai'emo, da tijelo imade preteg. Tiielo pliva 'na vodi, ako mu je
leiina manja od teZine istisnute vode, a tijelo lebdi u vo'di,
ako vaZe baS toliko, koliko istisnuta voda i tada kaZemo,da
je tijelo u ravnoteZi. Velidina otpora u vodi ovisi o formi
tijela, l-.as,a zbog toga zovemo otporom oblika, a taj de otpor
biti s tim ve6i, Sto je veda projekcija tijela na vodoravnu
ravninu. Kod pokretanjatijela u vodi stvaraju istisnute vodene destice otpore trenja, a to je unutra5nje trenje. Otpor
se trenja smanjujesa rastudomtemperaturom,a unutraSnie
se trenje pojadavarastu6im sadrZajemsoli u vodi. Brzina pada u vodi je upravno razmiernapretegu padajudegatijela, a
obrnuto razmjerna otporu oblika tijela i unutra5njem trenju
vode.lzrai,eno u formuli bilo bi to ovako:

preteg
brzina pada:
otpor oblika X unutra5njetrenje vode

-125Ako je ovaj kvocijent jednak ni5tici, tada de tijelo le,bditi u vodi, ako je vediod ni5tice,tijelo 6e pasti na dno, a ako
je manji od ni5tice, tijelo ie se dizati, pa ako ga uronimo u
vodu, opet ee izroniti, tijelo ie dakle plivati na povr5ini. Kad'
tijelo lebdi, brzina pada lednakamu je ni5tici. Tijelo pada
brZe,Sto je vedi njegov preteg prema istisnutojvodi ili pada
polaganije,Sto je ve6i njegov otpor o lika, koji nastaje kod
pada u povodu trenja na vodenim dcsticama.Sposobnost
lebdenja dobiva tijelo dakle u povodu smanjenja pretega nad
vodom i poveianjem svoga otpora.
Temperatura znatno utjede na razdiobu planktijskih bi(a, pa to se razbira iz pojave,da su ta bida u hladnijim no6ima na povr5ini vo'de,a po danu se spuStaju,jer se voda
ugrije. Grijanjem se vode oslabljujeunutra5nictrenje ili viskoznostvode, organizmi ne mogu tada lebditi u gornji,mslojevima i padaju dublje,dok se o,petne obnavlja ravnotela i ne
pojadaunutraSnjetrenje vode ohladjivanjemnjenim. Takovo
se periodidnopadanjei dizanjeopaia i kod na5ihsifonofora,.
koji su zimi i u proljeduu gornjim slojevimavode, a ljeti se
nalazedublj'e.
Mno,gelidinkeZivotinjaspu5tajuse ili diZuu moru na podraiai svijetla. Lidinka zanimljivog pelagijskograka phronima aktivno putuje u dubljinu, a tom je puto,vanju uzrok
svijetlo,jer su ta biia negativnofototaktidnat. j., odvradaju
.seod svijetla. Zenka toga raka iivi u staklastom i praznom
ovoju pirosoma ili sifonofora ili salpe. Ovoi izgrize iznutra,
pa od svega toga ostane samo staklenastabadvica i u njoj
se Phronimanastani.Phronima se s jedne strane hrani pirosomamai pomenutim Zivotinjama,a s dru'ge ih strane upotrebljava,kad treba da uzgoji svoje leglo. U takovoj badvici ude5enojod tudje ZivotinjestanujeZenkafronime i pojavi se zimi na povrSini mora. Spolno dozrijeva i,enka tog raka kod nas u proljedu,,pa se sada na povr5ini mora pojavljuju i muZjaci (bez kuiioc), koji samo za vrijeme rasploda
ostavljajudubljine morske, te se na povr5ini mora izvr5i
oplodnja.lz tih oplodjenihjaja razviialu se mladi, koje majka
u badvici briino duva, ali mladi nakon kratkog vremena
ostavljajumaterinju za5titu i putuju brzo u tamnu dubljinu
morsku. To se zbiva u ljetu, spu5tajuse u dubljine, gdje se
razviiaiu oba spola. Kad mlade Zenke ponesto odrastu, potraie pomenutepelagijske Zivotinje, koje iznutra poZderu i
nastane se u takovoj badvici, pa se na taj nadin za5tideni

_126-

*127_

dignu zimi na povr5inu mora. I kod ovoga primiera vi'dimo,

di ie Zenkabolje zaStiienaod muZiaka,5to se u prirodi Zivoj
desio moZeda utvrdi, a sve zbog toga, Sto je i mnogo vrednija od muliaka za pozfio potomstvo.
IVlnogabida u plantktonu imadu za odrZanie ravnoteZe
odredjenogpoloi,aja svoga tijela posebneregulatoreili osje"dala,koja izravnaiu svako poremedenje,pa davaju poticai' i
ako na neznatna pokretanja Zivotinje. Tako meduze i ktenofori.Tahva osjedalasluZeZivotinjiza orijentacijuili u nekim
sludajevimaza izravnanjeravnoteZe,kuglasta su oblika, a
smje5tenasu na odredjenimmjestimaZivotinjskogatijela. Sastoje se od osjedalnihstanicas dlakom,te od jednogili I'i5e
te5kih tjeleSacaili statolita,koji pritiSduna te 'dladice. Kod

SL 80. Rak Phronima (lenka) u prozirnoi baivici, po

dokaza za statidku zad,a(,u

rubnih osjedalakod meduza,ipak
ta tjeleScasluZe u svrhu pokretanja Zivotinje, upravljaju
ritmidkim kontrakcijamami5idja,sluZeukratko' za izdri,inie
normalnih,snaZnihi trajnih kontrakcija.Ako se meduzi od_
strane rubna tjele5ca,oslabljujese, a moZe biti i posve u,nijtava sposobnostspontanihnjezinih pokretanja,
u- -kontrak_
.irOnoi._
dino ru,bnotjele5ce dovoljno je, da uzdrii ritmidke
cije, kako su pokusi pokazali.Meduza s pomo6u statociste
clajekod svake kontrakcijepobuduza novi udarac i stezanje
klobuka.Kod ktenoforautjedestatidki organ na ritmiku tre_
pavastihplodica,a nalazimoga na polu u grabici,koja je proA

'Woiterecku,

meduzai ktenoforasu ovakovi organi na povriini tijela. Kamendid ili statolit pritiSde teZinomsvoiom okomito prema dolje, bududi da na nj djtelujeteia i tako podraZuje osjedalne
dladice u tom istom smjeru. OkretanjemZivotinjepada kamendid,sad na jednu,sadna'drugustranu,i s time izvodi podraZaj na osjedalnestanice.Kada Zivotinja promijenipoloZaj,
tada opet priti5de na dru'gedladice,pa Zivotinjatbudeo toj
plomjeni obavijeStena,
i,ivotinia prcma tomu osjeda svaku
polo,Zaja,
a sve to putem tog statidkogosjeDromjenusvoga
'iala. Qazumijese, da Zivotinja reagira na svaku takvu promjenu odgovarajudim refleksnim pokretanjima lokomotorniit
organa, pa opet uspostavljasvoj 'normalanpoloZai.Meduza
ima na rubu klobukatakvih osjedalnihorgana osam ili umnoiak od osam,a kod rebra5aili ktenoforaje samoicdan takav
statidki orsan na gornjoj strani tijela u sredini. Kod nekih
meduza sluZe statidki organi kao sredi5ta za pokretanje, oni
prenose podraZajena mi5i6je zvonolika tijela, te reguliraju
,suzivanjei raSirivanjezvonolikogtijela. Premda ba5 nemamo

Sl.8l. Statolitni
g i ktenofora
organimeduzA:
Cunina,
47Rhopalonema,
uarlranira.
C; I statolit,,
za3titna
poHertwigu
opnar
?.fj*:j$$ce;,3
tivno od ustiju, gdje jedan veliki statolit nose detiri dekinje.
Statolit se kod ktenoforasastojiiz mnogo zrnaca,koji su sii=
jepljeninekim orsanskimljepilom.(GteOajsl. g1.).
Kod blateralnosirnetridkihZivotinja paran je broj takovih osjedala.Statidko osjedaloima oblik mjehurida(statocysta), a stijenketog mjehuridaizludujustatolite,koji mogu biti
od razliditetvari. Kod nekih Zivotinja sastojese statoliti od
ugljidnokiselavapna i organsketvari u sredini, kod nekih
meduza(Rhizostoma)od sumporokiselogvapna (sadra)i od
ne5to fosforokiselogvapna, statoliti u repu radidaMysis sastojese od organskeiezgre,a oko ove je dahuricaod fluor_
kalcija. Deseteronolciraci im.adustatolite od kamendida ili
ztnaca pijeska,koja rak iza svakog presvladenjasvojim itipaljkama nanovo izvana donosi,budu6i da stare kamendide

_125_

.-r28U akvariju se moZe gleizbacujekocl svakog presvladenja(Leander)

i drugi iza presvladenja
J"ti fr"f." radidi kozice
po
tiizo t" Sti'paljkama tlu kamendi6ei prenoseih u osjedalne
mjehuride,u otvorenegrabicena osnovciprednjihili unutraSnjihticala. S pomodutih osjedaladrZe se iivi raci u ravnoteii, a kad su mrtvi, Iada leie na lediima'
Riba moZe da dobro pliva i da se s uspjehom aktivno
opire ,gibanjuvode, :pa ipak ima ude5enosvoie tijelo, da se
moZe uzdrlati bez vedega napora u odre'dienojvisini vode'
Riba moZe smanjiti brzinu pada, dakle svoj preteg' U tu se
svrhu kod mnogihriba razvio uzdu5nimjehur,premda ga sve
ribe nemaju.Uzclu5nije mjehur kod riba izbodinapre'dnjega
crijeva, pa kad5to ostaje sa jednjakomdoZivotnou otvorenoi veziJ to .u fisostomneribe, ili se ta veza potpunoprekin., to su fisoklisti.Kod fisostomnihriba spaja kanal uzdusni
mjeirur sa pretlnjiin crijevom, a fisoklistimaje uzduSnintjehur posve zatvoren.Ima opet riba, kao morski psi i druge'
koje nemaju uzduSnogmjehura.UzduSnimjehur leZi ponajviSe na lecljnojstrani ribe, odmah pod bubrezimai pod hrptesprava,s pomodukoje
nicom,a sluZiribamakao hicirostatidka
mogu ribe u svakoj dubljini izjednaiiti svoju specifidnuteZinu
prema okoliSu.Ako nekim ribama opdi uz'duSnimjehur sa
prednjim clijelomprobavila kroz cjevasti rrzdultovo'd,takve
iib" mogu kroz usta ispraZnjivatimjehur i lako otlredjivati
velidinu njegovu prema izvaniskom pritisku. Takove fisolososi (pastrve),Stuka,5astomne ribe su: sledjevi,sr'd3ele,
jegulje.
na mjehuru nemaju ribe
Uzduhovoda
i
rani, somovi
iisoklisti,a to su: kanjac,igla, bucanj,bakalari itd. Uzdu5nog
mjehurauopdenetnaju:morskipsi, skude,tunj, mnogi stanovpa bezmek (Uranici dna, dikle, plosnatice(Pleuronecticlae'),
noscopus),ranj (Trachinus),babica (Blennius),Skrpine. Zanimljivo je, da plosnatice ribe za mladosti imadu tazvit uzcluSnimjehur, bududi da tada joS Zive pelagijski,ali dim se
spustena clnoi Zive novim nadinom Zivola, na tlnu mora, taclaim mjehurnestane.Neki je istraZivalacnadiniopokus, pa je
u dobro zatvorenttstaklenku postavio Saranakao zastupnika
fisostomnihriba (sa uzduhovodom),zatim grgeda pripadnika
fisoklista(bez uzduhovoda)i ribu peSa,koji ie bez uzduSnos
mjelrura.Ako se sada si5e uzduh nad vodom pomo6uzra(ne
sisalike,tada ribe dospijupod smanjenipritisak. PeS,koji je
bez mjehurauzdusnog,ne pokazujese ni najmanjesmetan i
vlada se, kao da se nije niSta dogodilo.Druge dvije ribice

povedajusvoj obujam,jer se plin u njima pod smanjenimspolja5njimpritiskom rastegnuo,pa te dvije ZivotinjeclodjoSe

na
povr5inu vode. Saran kao fisosto,mnariba prilagodio je oclmah
svoj obujam novome stanju pritiska, ,pa is,pustikroz uzduho,vod nekoliko mjehuriia uzduha na usta. Grged bez tzduhovoda odmah izleti na povr5inuvode i tamo ostanelei,ati po
strani, pa ako nastavimo sa razredjivanjem uzduha, tada ee
i poginuti.Ako sada pustimoda uzduh struji u posudusa tirn
libama,grged se oporavljai dalje pliva, a Saranse spu5tana,
dno.
U uzdu5nommjehuruse nalazi plinovit sadrZaj,a tai izIudujestijenkamjehura,gdje je mreZotinakrvnih kipilarnica.

Sl, 82, Kaniac Serranuscabrilla iz fadranskogamora,

j1.rtbu,.kad ie tz dubliine.tz_vudemo
r hako ioj u povodusma_
!fik_ll"^n-n{!lquLg
n J e n o go k o l i B n o g p r i t l s k au z d u h a i z v a n v o d e
l s k o c i l e l u d a cn a u s i a i f e v o 'oaTtral
re siaue
gledgnaod spriieda (s otvorenlm usilma), a dcsno !e ci!ela riba, koioji limo
-a,iio-

nirlikrznipbklopac'
oo o"U:.#fl
u ushoj'l'upriiril.
"
l'r5lt"",n::;i'lo
'faj

se plin po sastavu razlikuje od atmosferskog uzduha,

bududida u njemu ima mnogo viSe kisika. Na jo5 neizja5njen
nadin moZe da u ribljoj krvi 'postanekisik cusdi i da dospije
u uzdu5nimjehur.S pomoduuzduinogmjehura mole rlba iz_
jednaditigustodusvojegatijcla s onom okoli5nevo,de,te
se,
natajnadin moi,e riba dabez misiinog napora uzdrLiu nekoj
visini vode. Riba se polaganoprilagodjujevedem ili manjem.
pritiskuu vodi. Kad je riba u dublje u vodi, tada je pod velim
pritiskom vode, a taj pritisdei uzdu5nimjehur,koji se sti5de,
obujam se ribe smanjuje,a isfo tako i mnolina istisnutevode,
preteg se povedavai tijelo pada.Rastezaniemuzdu5nogmje_
hura povedavase obujam tijela, kao Sto i mnoZinaistisnuts
vodc, pretegse smanjii riba se diZe.Ako ribu, pogotovuonu,
koja nema uzduhovoda,naglo izvudemoiz vete dubljine na
I

-- 130 jako' da
povr5inu mora, rastegnejoj se uzdu5ni.mjehur tako
sva
rastrga
se
kad5to
p'ro'bavilo,
a
p"f."t, pa istisne na usta
pade
probavila'
i
po'red
mjehura
uzduSnog
Inuiiusi-tiott ribe,
lovio kanice'
i *utf.rfutura. lko je kada na ve6oj dubliini
povr5inu
sa mlena
irr"" :" piirike vidjeii, da ti kanici dodiu
probavila
u
prednjim
diielom
f,ururto izbodenimi iskrenutim
j' uzduSnimjehlr
t'
iisoklist,
kako
znarno
;;ifi": Kaniac ie,
riba
pa
mu je posve zatvoren i nema uzduhovoda' ne moZe
unuudeslti
pritiska
brzo
tako
iioa *ugf" promjeneizvanisko'g
pritisak,
je
t*"ii-p.itisak u mjehutu.No pour5inimora manji
p"
.iehur kanjcu pukne, probavilo se rastrga' a i'eltcai.f.oel na usta. Vedi primjerci kanjca vrste Serranus
iu. "ip.ii
(sl'
a
poiavu
82)'
potazuju
tu
Uiiftu-i^ue.ni iz dubljesaOna
izbo6en
nemaju
dubliinama
maniim
u
utovtieni
;;;ii;;i;i"ici
Mnoea riba moZemedjuti'mrazlike izmedju
;;i;A;;;ttima.
i izLuu"irtog pritiska i obuima uzduSnogmjehura regulirati
tako'
samoga
mjehura
stijeni
u
pomodu
misiea
i.O""ti""Ti s
pritiska ipak odvi5e
ia se miettur kod smanjenogizvaniskog
prilapo".d", pa se riba s pomoduuzduSnogmiehura lako
pritisku
vode'
""
sodjrj. iadem ili slabijem
prid'vrSpa
Sve u prirodi ide za tim, da se pokre6'c' iista
denabida"rnoruZivuumladostikaoslobodnelidinke'Upoi more ne miruje, pa pokredemnovodu fizikalnih'promje'na
lziva
ga
bi6a i onamo,ku1no zbog tizi(ke slabosti ne bi nikada
mogli do6i.

Smrt i pobjeda.
Na na5im su dalmatinskim otocima poznati mnogi oblici
nisu nastaliproeu5tsra,ri t oi. je K amm e r e r utvrdio,'da
uvjetima. I ba5
Zivotnim
izvanjskim
tiro, iii selekcijom,nego
t' ?''
variaciie
rlastadole,najjasnije
otocima
nu-naimaniim
Brusniku'
otocima
,crne gusterice(,ponajvisesu nadjenena
Kamiku i Jabuci.Isto tako ie utvrdjeno, da ie maleni macaklin
(HemiOactvtusturcicus, velik oko 10 cm) na nekim otodidima
kao na velom Barjaku i na Brusniku tamniie oboien, negoli
na kopnu ili na veiim otodidima,pade na Velom Barjaku se
prometnuo iz nodne Zivotinje u danju, a lo zato, 5to na tom

-l3lotoku nema drugih Bu5tera,koji bi mu ma kako konkurirali

i smetaliga u Zivotu.Iz ovoga slijedi,da na otrgnutim i odijeljenim dijelovima kopna u povo,dupromijenjenih prilika i
uvjeta iivota mogu nastati novi i drugad.ijioblici od onih tipova, iz kojih se ti oblici razvi5e.Pade te promjenene pogadjalu
tada sarnooblik Zivotinje neEo i njezin nadin Zivota, a s time
u vezi i sve drugo, Sto o tome ovisi.
Primjeri nam na nekim osamljenimoceanskimotocima
joSjasnijepokazuju,kako takove promjenekod Zivih bida nel<ogapodrudja mogu pos\tc promijeniti karakter Zivotinjstva
i bilja, pa tada kaiemo,,da se promijenila Zivotna zaiednica
ili biocenoza.Neka ne bude na odmet, da uBremoprstom na
jcdan svjetski primjer, Sto ga navodi Doflein. U Atlantskom
oceanuje malenotok Sv. tlelena, a poznat nam je najbolje po
ton, Sto su Englezi na njemu dri,ali zato(enog NapoleonaI.
]'aj je otok velik samo oko 120q km, a najvi5i su mu vrhunci
<io 700 m. Taj otok bijaSeotkriven po svoj prilici godine 1500.
r Portugiz,idovcdoSena nj 1513.god.prve koze,koj,ese za 75
,daih je bilo na hiljade.Posljedicatoga
'godinatako umnoZiSe,
bija5e,da je taj otok i danas bez Sumei gol, pade na mjestima
prava pustinja,i ako je u 16. stoljedubio obra5tengustom
i visokom Sumom.Koze, kaZu, nisu ,poj'eleuSumu,ali su zaprijedilepomladjivanje,bududida su poZderalesve zelenerasline,obrstile grmlje i mlado drvede,te uniStile biljevni pokrov, koji zadri,ava humusna strmim obroncima.Tropske ki5e isprale su pokretno tlo, pa je ostalo samo golo stijenje.
Suma je polagano nestajala,godine 1?09.i 1510. guverneri
javljaju,da treba uklonitikoze, jer su posve uni5tileSumu.Sa
Sumomje pomalo nestaloi drugog domadegbilja, a istodobno
je skupa s flo'rom decimiranabila i fauna. Tako se ncstali svl
kukci, koji bijahu ovisni o nekom bilju, a zbog ovih i mnoge
ptice, koje se hrane s tim kukcima i koje trebaju Sumu,da u
nioj gnijezde.Nestalisu i puZevi,koji trebajusjenatui vlaZnu
Sumui mno5tvodrugih Zivotinja,koje bi bilc vrijedne za nauku, a koje dovjek vi5e nikada ne ie vidjeti, bududi da je tai
osamljeni oceanski otok imao velik broj Zivotinjskih i biljnih
vrsta, koje su samo tamo Zivjele i nigdje drugdje. IVltjestotih
nestalihZivotinjai bilja naseli5ese na tom otoku druge, koje
je sa sobom doveo i donio dovick, pa je na mjesto stare biocenozedo5la neka druga posve promijenjena zaiednica Zivth
bida, pojavilo se posve drugo bilje, nastanile se importirane
ptice, pa od drugud poznati leptiri i drugi kukci. I kod te je

-r32bi6a'
nove faune nastalaborba i porcmedenjeizmedju Zivih
poremekoiu
je
ravnoteZe,
uspostavljanje
toga
a posljedica
tu'
Eui. ruufri novi import drugoga bilja i Zivotinia' Kao Sto
biia
Zivih
promjene
izmedju
iut o n..utnjivo nastaju slidne
u prirodi, a poznatesu i u moru.
i drugdje
:
Jadranuopai,enesu takove promjeneu fauni i
na5em
U
flori, pa ih mogoSeustanoviti salno u blizini naudnih zoologiirfiifi postaja, gdie su strudnjaci imali prilike podrobniie se
iinimati za prirodne prilike i gdje su se vrSila i bilicZila opai,anla.U povo'duzasipavanjaluke kod Trsta u sjevernom
Jadianu, gaje Ountjinenisu vede od 30 m, pa zbog nedisto6e
morske vocleod mnogihtvornica, promijenilo se lice to'g morskog podrudja,j'cr nestadoSemnoge alge i Zivotinje'Danas
nema ni traga mnogim mo'rskimorganizmima,naposeobalnim oblicima,koji tamo Zivljahujos u osamdesetimgodinama
p.oslogu stoijeda.Tamo bijahu upravo guste Sume razlidnih
koie su naudnjacitremoruzgvai drugihkoralja (Cerianthus),
bali zi svoj stuclij,pa i mnoge 'drugeza nauku dragocjeneZivotinie, a danasih tamo nema, kao <la ih nikada nije bilo'
Tr5danskotvornidarstvoje nepovoljnouplivalo i na praktidno ribarstvo,pa se uzgoj ostrigalnorao napustitiu zalivu od
morMile, bududida je raiinerija petrolejaotrovala tamoSnju
grada
Trsta
je
Zitelji
su
redi,
da
smije5no
sku vodu, i malo
jeli ostrigeiz njernadkihsjevernihmora. Slidnasudbinaie zatekla i istarskogjastoga.koii je zbog prekomjernalova, pade
ve6 i na nekim mjestima Dalmacije danas mnogo rjedji, a
statistika tr5danskogribljeg triiita (priie rata) pokazujeodevidan nazadak.Poznati naS SkolikaS,kvrgavi kopitniak (gaibija5edostadestza osamdesetih
dero, Spondvlusgae'deropus)
godina u vodama velikih dalmatinskihotoka, kao i u trSianskom zalivu, ali ne5toprije rata opazi5ena tiin istim mjestima samo prazne njegove lju5ture. Ovi nas mnogi primiert
upuduju,da treba prikloniti pai,niu ditavom na5emmoru i njeEovu Zivotu, treba upoznati prilike pod kojima dobro uspijevaju osobitodovieku korisne Zivotinje,a dovoljno smo mjestimicenaglasili,kako ekzistenciianeke Zivotinjeovisi o mnogim drugim pojavama i kako kadStojedna promjcna uzrokuje
ditav niz promjena,pade moZe da se proinijeni posve lice Livota nekoga podrudja ili njegova Livotna zaie'dnica.Treba i
kod nas ozbiljnije uznastojati oko uzgoja mnogih korisnilt
morskih proizvoda. oko kulture velikih raka, riba i Skoljka5a, bududi da je na5a obala na mjestimavrlo prikladna,da

133-

se u zatonimaosnuju takova uzgajaliSta,a more de nam s;

ukazati njivom, koju ne treba orati, sijati i zalilevati.
U Jadranu se s druge strane opazilo, da su na nekim
mjestima bile neke Zivotinje rijetke, a danas ih tamo nalazimo u velikom broju, odito u povodu kakve promjencu Zivotnoj zajednicitoga podrudja.NaSajadranskakvrgava zvi_
jezda ili kriZali (Asterias glacialis)na nekim se mjestiina vrlo
umnoZilai naselila.Pred mnogo godina ne bija5e opaZen u
sjevernom Jadranu crni jcZinac (Arbacia),a sada ga tamo
ima, i dini se da polaganoistiskuje doma6i oblik hridinasti
(Paracentrotuslividus). Ima primjera iSdeznudanekih Zivotinja u pojedinimpodrudjimaJadrana i vi5e, ali ne demo ih
.daljeizbrajati, uglavljeno je svakako to, da zamueenai nedista voda uzrokuje nestajanjemnogih alga i iivotinja.
IstraZivanjasu pokazala,da fizikalne promjene morske
vode djeluju i na samo lice mor.skih iivotinla, pa se za mno'ee Zivotinjeoko na5ih Skol:,cva
zna, da su u distoj vodi kra.sne crvene boje, kao Sto je to oblik naie zvijezde Echinaster, p2 neki plaStenjaci(sinascidiji),moruzgvei Alcyonium.
neke spuZvei drugo.U lukama je vo,dazamuljenai mutnaod
nedistode,pa zrake svijetla n'c mogu dublje da prodru i Zivotinje su bljedjih boja. Poznatoje i to, ,da su opet s clruge
stranenestalamnoga biia u sjevernomJadranu,Sto ljube distu vodu, a povedao se broj onih, koji vole zamazanuvodu.
De gustibusnon est disputandum!Lice pojedinihmjesta u
moru nije uvijek jednakoi stalno s obzirom na i)vot, ono se
mijenja dim iz takove zajednicene5to,ispadrrc.
Mijeni su podvrgnutei velidineZivih biia. Uzgajanobilje
u malenimposudamai ribice u akvariju ne izrastu toliko, koliko u velikoj posudiili pak na slobodi,a slidne razlike poznate su i kod drugih Zivotinja.O uzrocimate pojav,cne slaZu se mi5ljenjastrudnjaka.Me.duza Aurelia ili uhati klobuk
ima r"lBotnidkomzatonusamo 6 cm promjerala u otvorenom
moru 10--40cm. Zatimje opaZeno,da su Zivotinjehladnihpolarnih mora i u dubljinamavede, negoli njihovi srodnici u
toplijim ili plidim slojevimamora, pa se dini, da je u mnogo
sludajevatemperaturaod velikoga utjecajana velidinu mnogih morskih Zivotinia.Zivotinje Sredozemnoga
mora i Jaclrana mnogosu manje,negolinordijskioblici,a poznatesu ve6e
Zivotinjeu dubljinama,nego blizu povr5ine.Takove smo razlike u obujmu sagita u razlidnim dubljinamavei, prij,espomenuli. NaSa jadranska srdjela je u debelom moru pudine

134 -

veda od primjerakau na5im kanalimai u tr5danskomzalivu'

jednostavnim kemidkim zakonima pospje5uietoplina
P;;;;
pa se stoga
Zivotneprocese,a ovi poZurujuspolnuzrelost,
drZi, d,u u povoclu niske temperature zaka5njavaspolna zrelost Zivotinjei plodnostse njezinaumanjuie.Prema tomu se
iivotna tvar Zivotinje u potoniem sludaiune upotrebliava za
Aor.ijevanj" spolovila,nego za rast Zivotinjskogatijela' U
pouoiu razliditetemplcraturenastajuu Zivotinjskomtijelu i
neke druge promjene,pa se u povo'duniske temperaturekod
mnogih iiba povedava broj kraljeZaka.Nejednakoivelidini
Zivotinja ne mora biti uzrokom uvijek temperatttra'

Sl. 83, Osli6 (Merluccius vulgaris).Iz Babi6'Fink: Zivotinistvo'

moZc u svom laboratorijumijeKao 5to eksperimentator

njati svojstva bilja i Zivotinja, a duli smo, da dovjedjedjelovanje makar i nehotice moie da uzrokuie promjene u iauni
nekoga kraia, dade se razumnim nastoianjemi radom utjecati na ncke poiave, koje bi bile od koristi u rpraktidnomribarstvu.Na na5emmorskom dnu Zive ri'be,neke morskepsine i raZe,koje zovu ribari 'pesce mattou, pa dvije gr'do'bine
Lophius budegassai rjedii oblik L. piscatorius,koje zovu
)rospi(. RaZe i morske psinerastu relativno polagano,a niti
se ne umnaLaiubrzo, bududi da radjaju samo jednom na
sodinu malen broj Zivih mladih ili pak odlaLu velika jaja na
neke predmeteu moru. Ako se te ribe odvi5e lovi, moZe im
se brzo i znatno smanjiti broj primjeraka, a pogotovu i zbog
toga, Sto su to trome Zivotinje,pa im prirast izvana iz otvo-

135-

renoga mora polagano pridolazi. Godine 1918. opazilo se

(G a s t), da se u Qijedkom zalivu kao i u gornjem dijelu
kanala od Selaca do Senja previ5e lovilo, pa je odmah nastalo siroma5tvona ribi pescematto. U juZnomdijelu istoga
Planinskogakanala lovilo se manje,kao sto i u I(varnerolu,
koji prima prirast te ribe izvana,pa se opaziloobilje iste ribe. Sa praktidne strane je 'dobro, Sto je te ribe manjre,veli
G a s t, pade to je povoljna pojava :uople za ribarstvo, budu6i da su te ribe najveii razbojnicii proZdrljivcit. zv. pl'e-

S.l.84. .Lijevoi tanka kost BkrZnog poklopca (lnteroperculum), a desno:

slu3na ko5tica (otolit) ribe (po Heincke=u iz Korscheit: Lebenjdauer, AI.
tern u. Tod, 1922). Na tim se destima skeletavide crte periodi6kos".""t"
i to u na3em sludaju od sedmogodi5njeplosnatice ribe.

meniteribe i omiljelograka norveSkoga(skamp);dakle ,poZderano vrijedno meso pretvara se u manje vrijednou! U ribarstvu je od ulovljene ribe pesce matto, kako vidimo, prilidno mal'cna gospodarskakorist, pogotovu ako se uzme u
obzir, da se od te ribe, rai,a i morskih psina baca preko detvrtina tijela (glava,perajei rep), jer se ne moZeupotrijebiti.
Razumno ribarstvo ne smije pustiti, da se takva manje vrijedna riba prekomjerno umnoZii da ugrozi opstanakplemenitijih Zivotinja u dovjedjemgospodarstvu.Grdobine (Lophius)
ili rospi progone i tamane takodjer rakove i mnoge vrijedne
ribe, osli6e,rpi5molje,
kovadei trilje, pa je jo5 pored toga i ta
nevolja, Sto se rospi brzo umnaiaiu, a jedino je dobro, Sto je

r3 6
veii oblik grdobine (Lophius piscatorius)kod nas rjedji, pa
nam ne moZepodinitivede Stete.Od korisnih i t. zv. pleme(asiniiiriua vriiednoje, da se napomenuove: tovar ili oslid
i
(moli,
merlangus
pi5molji
Gadus
n'ello,Merluccius),zatim
(barboni,
(sanpiero,
pungio),
te
trilie
Zeus
C. minutus),kovad
Mullus barbatusi M. surmuletus).DrZi se, da oslidiponajviSe
kod nas ne mrijeste,pa kao mladi primjerci dolazek nama lz
otvorena mora, kod nas provode razbojnidkiLlvot, a poslije
nakon nekolikogodina valjada opet odlaze kao odrasleribe
i ,posveizrastu tek u otvorenommoru, gdje ih lovc i zovu
,merluzzin. Irilje i kovadi iive bliie obali, a i mladi im se
razviiaiu takodjer u Plidoj vodi.
Na ribljim ljuskamaili tankim koStanimplodamaSkrZnoga poklo,pcaiti pako na sluSnim kamendidima(otolitima)
itviraju se kolobari ili godiSnji'prsteni,kao Sto se to slidno
koiobavidi i na deblimadrveta, pa se po takvim rgodi5njim
je
stariba
kako
rima sa velikom sigurnoSdudade ustanoviti,
drugim
na
nekim
ili
kostura
riblj'cga
dijelovima
ra. Na tim
tvrdjim tvorinamatijela razbira se po pomenutimkolobarima
periodidki rast, buduii da se u proljedui ljetu stvaraiu novi
ilojevi kostura,a u jeseni i zimi nema toga rasta. MedjaSna
crta izmedju svake dvije godine rasta oznadujeperijod po,dink:au rastu. Na temelju dugogocliSnjih
studija (H e i n c k e
pa bi bilo
opaZanja,
ribe
todnija
i dru,ci) imademoza neke
pitanje
i staroveliiine
rasta,
na
kod
nas
i
se
da
Dotrebno,
sti pojedinihriba svra6a paZnia,ne samo zbog ttaudnestrane,
nego i poradi praktidnesvrhe.
**a

17mnsgih iznesenihpogledai primjera vidimo, da je more zbog svojih pojava i variacija veoma zanimljivo'More Zivi, ono nije mrtvo, kroz niegastruji Zivot, a Liva tvar kao u
pravilnu krvotoku donosi neprestanonovu gradju za odri,a'
nje tog Zivota;
> ... more. Struje po niegovut'jelu,
Kao po grudima grdna 'gorostasaZivotne Zile,
One rijeke, a modri talasi pjevaju svedjer
Pjesmesad njeZneko i pjev djeve, Sto liubi'
Sad stra5neko lAvovd rika, sad skladneko molitvasveta
U tihu hramu, ta bezbrli du5a kroz valove diSeu'
(Nazor).

-137_
Medju tim ,bezbrojemdu5anpostoji uzajmidnaveza, pa
jedni Zive na radun drugih.U moru ima u gornjim slojevima
neizmjernakolidina jednostanidnih
sitnih Zivih bi6a i u tijelu
se njihovu stvara iz otopljenehrane u vodi i ugljidnekiseline
jednostavnaiiva tvar ili plasma.Ta bi6a asimilujuna nadin
biljaka, preradjuju ugljidnu kiselinu u ugljikovodike uz nazo!
nost sundanasvijetla.Veliki Norveianin i neustraSiviistraZi-'
v a l a cl e d e n i hk r a j e v aF r i d t j o f N a n s e n u s v o m n a j n o v i jem djelu (,Unter Robbenund Eisbiiren", 1926.)kaZe, da u
polarnogamora, koje je posve pokrito ledom.
unutraSnjosti
nema baS osobito biljnoga svijeta, jcr debeli led apsorbira
najvedidio sundanasvijetlaprije, negoli ono moZe da dospije
u vodu,a bez sundanesvjetlostinemabiljnogaZivota,bez bilja nemaZivotinja!Prva Ziva tvar, temeljnaje i prvotna hrana, hranidbeniizvor za sve stanovnikeu vodi. Ti su izvori
hrane biljni sitan planktonjednostanidnih
biia, koja poznamo
pod imenom kokolitoforida,hloroficeja,diatomejai 'peridineja. Sa tom Zivom hranom mijeSase kod obala organidkidetritus ili raspadnutatjelesabilja i Zivotinja,a tomu se priklj,urluju i ekskrementisvih biia mora i s kopna, Sto donoseu
rnore rijeke i vjetar. Sitnu biljnu hranu Zderu,probavljajui
preradjuju manje planktijskeZivotinje,u prvome redu takodjer sitni kopepodniradiii, koji Zive u istoj okolini zajednosa
jednostanidnim
biljdicama,pa u ekskrerncntima
tih radidanalazimo kao dokaz doista skelete najsitnijih alga. Ima kopepodnih radiia ne samo na povr5ini mora, nego i u velikim
pade i nad samim dnom mora, pa tu jedu mrtvc
<iubljinama,
biljdice,koje laganopadajukao ki5a na dno. Sitne kopepode
hvataju i njima se obilno goste vede Zivotinje pudine kao:
meduze,sifonotori,planktijski meku5ci,mlade i odrasle ribe,
koje u jatima slijede dete tih radiia. I golemi kitovi neprestano procjedtuju morsku vodu kroz deSljasterubove
rol,anih ploda ili usi u ustima, gutajudi velike kolidine sitnijeg planktona,koji se zaustaviona usima. Jata riba nestaju
opet u Zdrijelunezasitnihribljih razbojnikai glavonoZaca,a
ove nemilice zatiru odvai,ni ztbati kitovi, brze pliskavice.
Ziva evo tvar prelazi iz je,dnogau drugo Zivo bide.
Iz svega vidimo, da se prvotna hrana ili i,iva tvar jednostanidnihbida pretvara i .prelaziiz jedne Zivotinje u drugi
oblik tjel'esnegradje, a konadnole5eve i najvedih Zivotinja
troSe najmanjabida ili bakteriji,koji ih rastvarajuu elemente i povraiaju ponovno u stanje,od kojega su proiza5li. Ti

1 3 8_

elementi opet dolaze natrag u vrtlog novoga i-ivota, vraiaju

se vjednomkolanju tvari u prirodi, da se upotrijebeza nove
oblike i nova rpokoljenjaZivih bi6a. "Zivot je stvoren od iivota; sve, Sto Zivi, i,ivi na radun drugog(, rede R. de Gourmont.
Svako morsko podrudje ima svoje Zivotinjske tipove,
koji ba5 u njemu najboljeuspijevaju,rasplodjujuse i mnoZe,
pa je oditi znak, da neka ti,a veza mora da postoji izmedju
Zivih bita i njihove okoline, o kojoj su ovisni. Ziva se bita
mogu i promijenitii ona se doista mij'enjaju,kad se promijene izvanjskirealizirajuii faktori, koji na nje uplivaju.Izmiedju okoli5ai Livih bi6a postoji takav o,dnos,da promjena iivotnih uvjeta ponajvi5eizazivlie neku promjenu na Zivom bidu. Ako primjericeostrigu kamenicuprenesemoiz Sjev'ernoga mora u Sredozemnomore, dobit de na lju5turi dugadke
bodlje,a ako se oplodjenojaje morskogaiela razvija u vodi
siroma5nojna vapnu,iz tog se jaja izvali lidinka bez rpotpornog kostura.Dogadjase medjutim,da neke promjene,nastale
u organizmu,mogu mu biti od Steteili mu pako nikako ne
sluZ,eu njegovu Zivotu, pade mu smetaju. Dakle p,romjene
mogu biti ba5 tako korisne,kao Sto i Skodljivenekomebi6u.
Svaki je organizamdedo okoli5nihprilika i svoje okoline, s
kojom se nalazi u nekoj nestalnojili labilnoj ravnoteZi,kako.
R o s e n zgodnoistide.Promijeneli se izvanjski uvjeti Zivota, poremedrrjese ta ravnotei,a,pa preostaju samo dva puta.
Ako Zivo bide ne moZe naglo nastalu promjenu i razliku
uvjeta izdriat\ ono de propasti,a u protivnom sludajuie se
priljubljivati i mijenjati sve ,dotle,dok se opet, ma bilo i ul
poznijim pokoljenjima ne stvori ravnotei,a, neko izmirenje i
sporazum s okoli5nim faktorima izvan nie'ga.,Kako je dugo
moralo trajati vrijeme gladovanja, da je posve polagano
stvorilo taj rlng25L1
iiratin vratu (Schillings).
Kod organizma tada nastajeneko promij'enjeno,
novo stanje,dakle novi oblik, zapravo neka nago'dbaili izravnanje s promijenjenim okoli5nimprilikama. lzmedil divoga bi6a i njegove okoline bije se ljut i krvav boj na Zivot i smrt, pa de se pobjedom organizma o'dri,a|i novo nastali oblik na Zivotu. a ako
ne bude mogao snositi.promjeneokoliSnihuvjeta, tada de u
toj borbi podledi.Priroda je nesmiljena,grozna i stralna,
ona pobjedjujema bilo s koje strane.Posljedicaje takve borbe u svakon sludajukonadnoncko izmirenjeizmedjupri.ro.dnih sila unutra organizmai izvan njega, te poslije juegu nu-

1 3 9-

staje (prema zakonu izjednadenja)ipak mir i sklad kroz neko vrijeme. U priro'di neprestanopostoji mijena izmedju po*
reme6enjai uspostavljanjaravnoteZeu pojavama,koje se rleminovno sukobljuju,pa harmonijanastaje iza svakog izravnanja, ali i nakon svake trajne pobjede nad protivnikom. U
kasnijimse pokoljenjimaipak razbiru tragovi te borbe, a pri-.
roda s'eskrbi vi5e za odri,anievrste, negoli za individuulne,.
je
kojise moraju i,rtvovati i propasti za to odri,anje.
"Zivot
borba, veli u svojim zanimljivim putopisnim pripovijestima
kroz Orient K a r 1o M a y, Zivi5, da se boriS,a umireS da
a hrvatski pjesnik uNa barikadi,,kaZe:
FobijediSo,
' >Brai,o,mi mremo.
Al, eto, idudih dana andjeonad nama lebdi
I nekomsretnijemv'jeku okrenuvSisvijetlolice
Na nas kazuie prstomo.

-l4l-

Tumad struEnih izriLaia.

a b i s i ( , k a z o n a ( g r i . i t b y s s o s: b e z d a n ) o b u h v a t a
velike dubljinemora,a Zivotinje,Sto u tim slojevimaplivaju ili
Zive na ctnutih dubljina, zovernoabisalna fauna (abvssal).
( l a t . a m b u l a r e= h o d a t i
noiice
ambulakralne
amo tamo; ambulacrum)su mje5inasti,miSidastiizdanci ambulakralnogili vodoZilnogsustava kod bodljikala, te izlaze
kroz pore, izvan iivotinjskogatijela, a sluZeu prvome redu
pokretanju.Te se noZicemogu vodom napunitii ispruZiti, a
stezanjemstijenkinihmi5i0a opet skratiti. Na svojoj je osnovci unutar tijela Zivotinje svaka noZica u svezi sa mjehuridem (arnpulla),koji joj sluZi kao vodeni reservoir. NoZice
redovno zavrSujuprianjalkama,koje se mogu za podloguprihvatiti. Ako se Zivotinjahodekrenuti u nekom smjeru,ispruZi
svoje noZiceu istom pravcu, prihvati se njima za podlo'gui
skradujuriinoZicepovudetijelo.
( g r d .a u t 6 s : s a m ,t o m 6 = o b r e z ) ,j e
autotomija
samogasebeu sludajukakve I'ivotosakarienje
"svojevoljnou
ne pogibli, posve mehanidki automatidki refleksni proces,
kako ga destovidimo kod gu5tera,kad odbacuju rep. Isto
tako ponajvi5eodbacujuraci svoje noge refleksnimdjelovanjem u t cvodu jakog podrai,aja,a to se odbacivanieuvijek
vrSi na iodno odredjenommjestu, kod rakova na drugom
.ilanku uda blizu zcloba 5 prvim dlankom, gdje hitin nije
vapnen.Na tom je mjestu takva anatomijska uredba, koja
prijedi krvarenje, bududi da se na krSljetku noge grievito
stisnu miSidi.Ovdje u neku ruku nastaieodmah neki >Pllp<<,
k'oji preuzmeoblik izgubljeno,g
uda (vidi: r e g e n e r a c i ja!)
a u t o t r o f n i o r g a n i z m i ( c r d .a u t 6 s: s a m ,t r 6 f e i n
= hraniti) ishranjujusvoje tijelo (protoplasmu)anonganskim
hranilima; oni upotrebljavajusamo vodu, ugljidnukiselinu i
m.ineralnesoli, te prema tomu ovakva biia sirma izgradjuju
svoju plasmu,naime organskenjene komponentesintezomiz
a n o r g a n s k om
g a t c r i j a l aH
ni oblici nasuprot
. eterotrof

upotrebljavajukao hranu (za dogradjivanjesvoga tijela) organidke spojeve samo iz sastavnih dijelova organizama u
slobodnojprirodi; ovamo idu Zivotinje, Sto se razbojnidki
hrane Zivim Zivotinjama,sa bakterijima, biljem, strvinom,
truhleZemi parasiti.
;podrudjepokazujepotpunopomanjkanjeZiazoi(ko
vota, ono ie bez i.ivota (grd. a = ne, bez; z6on : Zivotinja).
( g r i . b a t h f s= d u b o k ,p 6 l a g o s:
batipelagijski
pripada
otvoreno more), Sto
dubokom slobodnommoru.
b e n t h o s i l i b e n t h a l ( g r d .b 6 n t h o =
s d u b l j i n am, o r ska dubljina) su organizmi (i,ivotinje i biljke donekle vezani
uz morsko dno (podlogu),te se ili pokreiu po dnu (va'gilni
bentos)ili su prirasli za dno (sesilnibentos).
b i o c e n o z a ( b i o c o e n o s i s , ' l tbr id6.o : L i v i m ,k o i n 6 s:
zajednidki)je stalan zajednidki Zivot od vi5e Zivotinjskih
oblika ili od Zivotinjai bilina.
b i o l o g i j a ( g r d .b i o s : Z i v o t ,l 6 g o s= n a u k a )j e n a u dno podrudjeo Zivim bidima uopie, a obuhvata: zoologiju,
botanikui antropologiju.
b i o n o m i j a ( g r d .b i o s : i i v o t , n 6 m o s= z a k o n )j e n a udnopodrudjeo nadinui,ivota Zivotinja (prije su to podrudje
zvali ubiologijau uZem smisluo);u bionomijskopodrudjeidu
odnosiZivotinjamedju sobomi prema okoli5u,nadin Zivota i
navike Zivotne (Zivotnemanifestacije),
hranidba,stan, porodidni Zivot, njega mladih, ra5irenje bidA na Zemlii, utjecaj klime i tla na geografskora5irenje organizamai promjene,koje
nastaju u gradji i nadinu iivota zbog utiecaia razlidnih fizikalnih faktora. Bionomija prema tomu obuhvata: ekolo'giju(vidi
tamo) i Zivotinjskupsihologiju(nauka o duhovnimmanifestacijama Zivotinja).
brakidna
voda (engl.brackish: pone5toslano).je
neodredjenoslabo slana morska voda na u5durijekd u more.
: fino tkivo) izludujebyssus-Zlibyssus (g16.b-y'ssos
jezda, koja se nalazi u nogi ikoljka5d, a izlu(uie ljepljivu, sluzavu, oteiliivu tvar, koja se u vodi brzo skrutne; tako nastaju svilenaste niti, kojima s,e neki Skoljka5ipridvr5iuju za
podlogu.
c e n t r i f u g i r a n j e m o r s k ev o d e .T a m e t o d ai s t r a Z i vanja planktonapotjedezapravood Lohmanna, a sastoji
se u tom, da se dobije potpuni sadrZaj mora na planktonu*

-142rMnoga i najsitniiabi6a, koja su od najvede vaZnosti za lvarnu izmjenu u moru, prolazekroz najfiniju planktijsku mremetoda
iu, a'da se to ne dogodi,upotrebljavase poboljSana
plankdobiju
svi
se
kojom
centrifugu,
spravu
upotrebljavajudi
teri u vodi, pa i oni, Sto se drugadijekroz mreLu izgube.
d e t r i t u s ( l a t . d e t e r e r e= s a t r t i )s u Z i v o t i n j s ki i b i l j n i
produkti rastvaranja(raspadnutatkiva).
d v o spo I a c, vidi hermafrodit.
e k o l o g i j a ( o e c o l o g i ga r, d . o i k o s : k u 6 a ,k u d a n s t v o ;
ftigos : nauka) je naudno podrudjeo mjestu stanovanjabi6d,
o njihovim odnosimaprema izvanjskomsvijetu.
e u r i h a l i n e Z i v o t i n j ev, i d i s t e n o h a l i n e .
f a c i e s (lat. facies = lice), oznaka uzetaiz gcologije,a
oznadujemonjome iivotne zajednice organizamavezane za
neko tlo. Zivotinie su tla ovisne o 'njemu, pa u moru na pr.
imamo facies hridi,nastatla, pijeska, mulja, 'dubokomorskog
:nulja. Mogu i organizmikarakterizovati neki iacies (biologijski): facies algA,koraljnih srebena,Skoljka5A,itd. Razliditi
Zivotinjskioblici dobivajupod uplivom faciesaneku slidnost;
razlidni raci na algama imadu na nogamaorgane za prihvatanje i penjanje.
( p h y t o p l a n c t o n , ' gprhdv. t 6 n= b i l j k a ) ,
f itoplankton
biljni plankton(vidi plankton).
l i z i o l o g i i a ( g r d . p h v ' ' s i=s, p r i r o d a , l 6 g o s: n a u k a ) '
- gleda na pojave iivota i funkcije ot',ganina tijelu Zivih bi4a: ona je kemija i lizika organizma.
( p h o t o t a x i sg ,r d . p h o s , p h o t 6 s =
fototaktidnost
svijetlo, tdxis -- poloZaj) pokazuju organizmi, da na podraZaj svijetla pokredu tijelo.
f o t o t r opiz a m (phototropismus),vidi heliotropizan.
g e n e t i k a ( g r d . g 6 n e s i s= p o s t a n a ki)s p i t u i ep o r i j e t l o
organizama (vrste, roda, porodice itd.).
( g r d E E a = z e m l i at,6 x i s : p o l o Z a j ) ,
geotaktidnost
je poloZajslobodnopokretnihZivotinjasprain smjera teZe.
grd. gda : zemlia,tr6g e o t r opiz a m (geotropismus,
(priraslih), njihova
=
organizanta
okretati), okretanje
lein
rasta ili poloZaiaorgand,protivno od smjera teZe ili preina
sredi5tu Zemlie.
( g r d . h d l i o s- s u r c e , t r d p eri =
h e l i o lr opizam
okrenuti) kod pridvr5denilrolgauizrma zna(i, da njihovi dr;e-

143_

lovi tijela imadu odredjen poloiai prema smjeru svijeila, a

kod slobodnihbiia znadi okretanjeili putovanjeprema svijetlu ili od svijetla (positivniili negativni heliotropizam)..
h e r m a f r o d i t ( s r d . h e r m a p h r 6 d i t=o ss i n A f r o d i t ei
Hermesa)ili dvospolacjest individuum,koji ,posjeduje
muSke
i Zenskespolnestanice.
h o r o l o g i j a ( c h o r o l o g i ag,r d . h o r a = p r o s t o r ,m j e s t o ,
zemlia; l6gos : nauka) je nauka o geograiskomi topografskom raSirenjuorganizamana Zemlji.
h r o m a t o f o r i ( g r d .c h r o m a : , b o j a ,p h o r 6 o : n o s i m ) ,
nosioci mastila (loja), stanice s pigmentomu koLi mnogih Zivotinja. Zivtevlie regulira pokretanjastanidneplasme s mastilom, pa Livotinia moZe mijenjati boju koZe (glavono5ci).Kod
alga i jednostanidnih
organizamasu hromatoforiredovno zelena ili Zuta tjele5cau stanici.
( c h r o n o l o g i ag,r d . h r 6 n o s= v r i j e m e ,
hronologija
trajanje; 16995= nauk) je nauka o vremenskomnastupanju
(zivth biea na Zemtji).
i s o b a t e ( ' c r di.s o s : j e d n a k b, a t h f s= d u b o k ) c r t e ,s t o
spajajutodke (mjesta)iednakedubljine.
( l a t . c a s t r a r e= u j a l , o v i t iS, t r o j i t i ; c r d .
kastracija
kathar6s - dist); odstranjenjespolnih ilijezda. >parasitidka
kastracija<je jalovost u povodu oduzimanjaZivotnih sokova
po parasitu
knide, vidi Zarnici.
k o s m i d k e p o j a v e ( g r d .k 6 s r n o =
s r d , s v e m i r )s u
pojave izva,n na5e krugle zemaljske, a djeluju i na Zivotinje.
m a k r o p I a nk ton, vidi plankton.
m e t a m o r f o z a ( g r 1 .m e t a m 6 r p h o s:i s p r e t v a r a n j e
u
jedan drugi lik) zovemo razvo!, kada od oplodjenajajeta do
spolno razvite Zivotinje vodi neki drugadiji oblik, lidinka, sa
posebnimorganima,koji poslije t. j. prije pretvorbe u o,drastao oblik Zivotinje opet nestaju.
migraci ja (lat. migrare- putovati),Dutovanjeili seljenje bida.
m i k r o pl a nk to n, vidi plankton.
m o r f o l o g i j a ( g r d .m o r p h d: o b l i k ,l 6 g o s - n a u k a )
posmatra oblik bi6d (oblik, velidinu,,boju,proporcije dijelo-

va).

-144, a, n a n n o p l a n k t o n ( g r d .n 6 n n o s= p a t u l j a k )s,i t a n p
plankton;
vidi Plankton.
tuljasti
'-'"..;
; k ao n (grd. nekt6sod n6hesthai plivati), bida,.Sto u
vodi aktivno plivaju i posjedujuvedu samostalnostpokretaglavono5ci)'
nja
- protiv gibanja vo'de (kitovi, zmile, ribe,
=
p
o
s
t
o
j
e
d
e
(
g
r
d
s t v a r i ,b i 6 a ; g e 6
n
t
a
onto,,qenija
(klice)
neke Zivotined - Dorod,porijetlo),povijest razvoia
nje (individuuma)od jaja do spolnezrelosti.
o r g a n i z m i a u t o t r o f n i , v i d i a u t o t r o f noi '
o s c u I a (lat. osculum,oscula= mala usta), vedi otvori
na spuZvinutijelu, koji sluZekao izmetni otvori kod odvodjenja vodene struje s izntetinamaiz tiiela.
o s rn o z a, izjednadenjekoncentracijeizmedju dviju tekudinaprodiranjemkroz membranu.
(grd. ous, ot6s - uho,lithos - kamen),slu5ni
otbtiti
kamendidi.zrncaiz ugljidnokisela vapna, Sto ih izludujuposebnestaniceili kao kod raka, da dospijuizvana la zrnca pijeska (rak ih Stipaljkamatamo postavi), a sluZe vjerojatno
osjedanjuza ravnoteiu (isporedi statoliti).
p a r a s i t ( g r d .p a r d s i t o s= n a m e t n i kp, a r a s i t d o: j e s t i
s kim,) a mi tim imenom oznadujemobida, Sto drugom Zisovom bi6u (domadaru)oduzimajuZivu tvar ili hranidbene.
(vicli
domadara
svoga
kove, te makar na koji nadin o5teduju
parasitidkakastracija).
( g r d . p d l a g o s- o t v o r e n ap u d i n a m o r s k a ) '
pelagijal
'bi6a,
koja Zive neodvisnood dna vode, u tazlif'
su sva iiva
nim slojevimavisoka i dubokamora; pelagijalobuhvatanekton i plankton(vidi tamo); pelagiiskasu sva slobodnabi6a u
vodi bez obzira na to, dali se pokreduaktivno ili pasivno'pa
je oznaka plankton samo uZi pojam od pelagijala.
( l a t . p i g m e n t u m: b o j a ) , Z i v o t i n j s k om a pigmenti
stilo, desto u obliku zrnia t plasminekih stanica.Takove pigmentne stanice nalazimonaide5det koLi pod epidermom.
p l a n k t o n ( g 1 6 . , p l d z=o b l u d i t i ,p l a n k t 6 s- l u t a j u i i ) ;
t o i m e p o t j e d eo d V i k t o r a H e n s e n a ( t 8 8 ? . ) f i z i o l o s a u
Kielu. a u nauci se njime oznadujesve or'ganizme,Sto putujtt
u vodi bez svoje volje ili lebde,dakle pasivno plutaju noseni
vjetrovima, valovima, strujama,a pojedina bi6a, 5to su tl
planktonu, nazivamo plankteri (Burckhardt). Plankteri (engl.
:plankter,fr. plankt0re) mogu da budu Zivotinje (zooplankton)
ili biljke (phytoplankton);u planktonumcZe biti ve6ih bida
makroplankton),srednjih velidina (mesoplankton), malenih

-145( m i k r o p l a n k t o ni ,)n a j m a n j i h ( n a n n o p l a n k t o nL,o h m a n n

t911.); najsitnije planktijske biljdice; nanoplanktonsu tako
sitni organizmi, da prodlu kroz najfiniju mreZu za plankton, a
dobijemo ih, ako centrifugiramomorsku vodu (vidi tarno)p l a n k t o n p a t u l j a s t i , v i d i n a n n o p l a n k t io np l a n k *
ton.
p r o t o p l a s m a ( g r d . p r o t o s - D r V ip
, l d s s o= t v o r i m )
ili krade plasmaje koloidalnaiiva tvar stanice,koja lako nabubri, u vodi se ne topi, a sastoji se iz razlidnih bjelanjkovina, vode i soli; kemidkisastavjoj nije todnopoznat.
pseudopodij
( g r d .p s e u d o -s p r i j e v a r ap, 6 ' d i o n:
protoplasmatski
noiica), laina nolica,
trak iz stanidna tijela,.
koji se moZe i uvudi, a sluZi za ltokretanje i primanje (hvatanje) hrane.
( l a t .r e g e n e r a r:e o p e t p r o i z v e s t ji e) '
regeneracija
pojava, Sto ju pokazuju organizmi, da nanovo stvore izgub-.
ljene dijelove (organe)svoga tijela.
s e i e k c i j a ( l a t . s e l e c t i o : i z b i r a n j eb, i r a n j e ) u, b i o l o - .
g i j i z o v e m oi p r o b i r ( i z b o r ' ia, m o i , e n a s t a t i p r i r o d n i m .
putem u povodu borbe za opstanak (D a r w i n), ili ga mole-.
m o i z a z v a t iu m j e t n i m n a d i n o mk, a d k u l t i v a t o r o
i dredjene,
oblike organizamamedjusobnorasplodjuju.
( l a t . s e d e r e: s j e d i t i z a s j e s t i , .
sesilne iivotinje
zataknutise), pridvr56eneZivotinje na podlozi.
s i m b i o z a ( s y m b i o s ag,r d . s f n = s a , z a j e d n o b; i o s - '
Zivot; svmbiosis= zajednidkiZivot), udruZenjeizmedit raz-.
potpomaganjaili koristi. Or-.
lidnih bida u svrhu medjusobnog
ganizmi,Sto tako zajednidkiLive, zovl se simbionti.
s i s a l i k a z a p l a n k t o n s l u Z iz a s i s a n j eo d r e d j e n o g vertikalnog stupca vode, koja se tada procjedjujekroz gust.
filtar i dobije se gotovo potpun sadrZaj na planktonu; oval
metodasa sisaljkomne moi,e se upotrebljavati kod velike
dubljine,kao i u jakim strujama, za oluja i jako uzburkana.
mora.
s t a t i d k i o r g a n ( g r d .s t a t i k d: n a u k ao r a v n o t e l i ) , ,
sluli za ravnoteiu, a upozoruje i obavje5dujeZivotinju o po-.
loi,aiu tijela, te u povodu poremedenja ravno.teZeZivotinja
uspostavljanormalan poloiai.
( s r d s t a t i k 6= n a u k ao r a v n o t e Z il .i t h o s : ,
statoliti
kamen),prije ih zvahuotoliti (vidi tamo): to su kamendrliza
10

----=

-146odri,anje ravnoteie,bududi da izvode prema poloZaiu tijela

razlIdilIpritisak na odredjeneZivdaneelemente,te prema tomu sluZetijelu' da se opet postavi u ravnoteZu.
s t e n o h a l i n a b i 6 a ( g r d .s t e n 6 s= t i j e s a nu, z a k ,h d l s
: sol), su jako osjetljiva i za naimanfu razhkrt u slanosti
vode; to su oni rplankteri,koji podnaSajumale samo razlike u
slanostimora, pa su zbog toga vezanina usko podrudjemorsho, Zive ponajvi5ena pudini, gdje se tako lako ne mijenja
salinitet vode (mnogi radiolariii,pelagijskajaja ribA).Morska
biia pako, Sto su malo osjetljivai Sto bez Steteza sebepodnose i vede razlike u slanosti,zovu se u nauci eurihalina(grd.
eurfs - Sirok,prostran; hdls = soli to su ponajvi5eobalni oblici s promjenljivomprirodom okoline.
g i b a n j a ( g r d .t h r m e= t o p l i n a ,
termotaktidka
t6xis - poloiail, thermotaxis, promjena poloi.aia tijela u
povodu podraiaia toplote.
t u r rgo r (lat. turgere = nabreknuti),pritisak stanidna
sadriaja na elastidnunjenu membranu.
u s i (njem.Barten), velike (do 4 m) duge roZnate i na
unutarnjojstrani resasteplodeu ustimanekih kitova; usi vise
u ,dva reda (po vi5e stotina)s gornje deljusti,a sluZekao reSeto,kroz koje se procjedjujemorska voda, pa na resama
ostaju maleni ong,anizmi,Sto su takvom kitu hrana.
Zar n i c i, mali eksplozivnimjehuridi,Sto Zare poput koprive, a Zivotinjamaslule za obranui omamljivanje(ubijanje)
plijena. Zarnici nastajuu posebnimstanicama,koje na vrhu
imadu osjetljiv Siljak (knidocil),pa na njesov podrai,ai (na
pr. dodirom),iskrene se naglo iz mjehuridaSupaljnit, koji se
prihvati i,rtve i kroz njega iscuri teku6i sadrZaj,Sto bija5eu
dahurici (Zarniku),a pali, i,ei,e i i,ari. Zarnike zovemo i knidama (grd. knide : kopriva), a posetrnuhrpu Zivotinja sa
iar nicima zovemo Cnidaria.

Kazalo,
sl. :
Acantharia20, ll8.
-, skelet 20.
Acanthiasvulgaris i5.
Acanthometron109.
Actinia equina 45.
Adamsiapalliata83 sl. 54.
Adamsiarondeleti81.
Aeolida4?.
Aequorea21.
afotiiko podrudje16.
akantometridi108, 117.
akonciji 83.
aktinija,crvena boja 45.
aktinije 6.
Alcyonium51, 133.
alge vat'nene 35.
Alc'sa38.
ambulakralnenoiice 5, 12.
ameridkamahovina48.
Amphioxus.lidinke
10?.
Anemo,niasulcata43 s]. ll.
Anguilla vulgaris 39.
Annelida,lebdenje 123,
Antedonmediterranea
65 si.
Aplysla 55.
Aplysina adrophoha 51, 53

sl. 25.
aragosta67.
Albacia 38, 133.
arbun 69.

slika.
Arca noae 2, 80.
Architeuthis60.
Argyro,pelecushemigynrnus 93.
ascidiji2 sl. 1, 4, S, 18.
asinello 136.
Asterias,kao napadad6, 8.
Asteriasslacialis5, 9 sl. 3,
133.
astice 66.
Asl,ropecten
5.
Atherina 69, 172.
atmosfera,pritisak 27.
Atr opis rupestris34.
Aurelia 39, 49, 107, 116,
r33.
aulotomija56.
autotrofni arganizni 27,
Babica (riba) az sl. t5, 69,
128.
t,abula(rak';2,3?, 38 sl. 16.
babuSlra5.
bakalar 93, 128.
bakteriji 27, 28, 87, lJ?-, anadrobni31.
-, kao hrana 137.
--, simb,iontijski,svijetlienie 92.
barbare5ka21.
barbone78, l3G.

-148batrijidaii i 1T'
benthal 34, 105.
bcnthos 105.
flora 36.
krentonijska
B e r o d8 , 1 1 , 1 2 s l . 5 , 5 0 .
bezmel<34,128.
biocenoza20, 44, 13I.
bisatto 39.
Blennius 3? sl. 15, 69, lZ8'
Blenniusocellatus38.
boCljikaSi5, 12, 32.
-, lidinke,lebdenje122.
boja mora 15.
Box 69.
Brachiella 95 sl. 58.
brahiopodi 32.
brancin 68.
Brassica cazzae34.
Brisinga coronata93.
hroclotod53.
brumbuljci raci 35.
bucanj 42, 99, 120,126.
bukva (riba) 69.
bulirga 21.
byssus 2.
Qas,nizza9i,
14 sl.
Calanusfiurnarchicus
6, 15.
Callianira (osjeiaio) 127 sl.
81.
Calocalanuspavo 122 sl.
Campanularia48.
cannochia8, ?2.
Caranx trachurus80.
Carcharias glaucLrs97.
Carcinus n-iaenas44, 55 sl.
2i, 56, 84, rci, 1f21.
Caretta caretta31.
carlo' 66.
cclenterati6.

Centaureacrithmifolia 33.
- friderici 34.
- jabukensis33.
-- lungensis34.
centritugiranjevode 27.
Ceratium 124.
Cerianthus membranaceus
46, t32.
Cerithium 57, 58 sl. 30.
Cestumveneris110,111 sl.
66.
Chaetoceras113,ll4 sl. 53.
Chiton 5.
Chrysaora49,50 sL.23.
Chrysophrysaurata69.
cievolo 39.
cipal 39, 69.
Cistosira30,36.
Cladocoracaespitosa51.
Cladonemaradiatum47 sl.
20, 48 si. 21.
Cladorhrzaabyssicola91,
sl. 55, 93.
Clupeapapalina95, 111.
- pilchardus95,96 sl.59,
Cnidaria43.
Conger 39.
Colallium rubrriln ?0, ?1 sl.
42.
corbola57.
Ccrvina 69, ll2.
C o t y l o r h i z a4 9 , 1 1 0 .
clvi cjevaSi5.
'-, kolutidavi, lebdenp
123.
Cunina(osjedalo)
127 sl.81.
cyanein 50.
Cyclothonesignata 9J.
Cydippe 50.
xv.

uanclca 5.
depa 38.

il

de5ljada5, 12.
iuvar Skoljkin 64.

149Evadne spinifera110 sl. 65.

* tergestina110.

Fanfan 98.
feoficeje36.
Fierasier 78.
Dagnja3 sL.2,44, 88, 10i.
figa (riba) 69 sl. 4i.
dagnja rcala 2, 86.
fisoklisti (ribe) tz8.
- velika 88.
fisostomne
ribe 128.
Delphinus31, 99, 101 sl. 62.
f6ka 10,31,102.
.detritus 9, 70, 16, 13-r.
fondi duri 1.
diatomeje20, 105,108.
foraminiferi31, 86, 105,120.
-, kao hrana l3i.
*, politalamni106.
-, lebdenje105,113.
formol
za konserviranie22.
Diogenes5?.
dlakavicasredozemna
6J sr'. fototaktidnostI9, 125.
fototropizam5, 48.
.f l.
Dolium galea 55.
G a d i d i1 1 1 .
dredZa 85.
merlangus136.
Gadus
Dromia 80.
__ minutus136.
dubljine u Jadranu24 si. i0.
gaidero 132.
dupin 31, 99.
galiotto
78.
pravi
dupin
102
gambar5T.
----veliki l0?.
gamberetto58.
gaun (gavun) 69.
Echeneis98 sl. 61, 99.
Gebia litoralis 57, 97.
Echinaster133.
Geodia miilleri (gigas) 60.
Echinocardium,lidinka 105. geotaktidnost
19.
ehinodermati133.
geotropizam
48.
----lidinke 122.
girica 69.
Eledone55.
slamod 69.
Eunicella verrucosa 51, 52 glavono5ci5, 10.
96 sl. 59.
-*, dubokomorski 92.
Eucharis6, 11 sl. 4, 50.
Globicephalus
melas 102.
Eunicellace,rrucosa51, 52
glob;gerine20, 120.
sl. 24.
Gobius 69.
Eupagurusprideauxi 83 sl. golub kosir (otrovne bod54.
lje) ?s.
curihalinabida 105.
Grampus griseus 102.
Euspongia31, 6l sl. 33,62. gravil:acija112.
- mollissima62.
grdobina (mlada) 72 s1. 4J,
- officinalis adriatica62.
116.
ctfli 69, 1t6.

grsed 38, 128.

richardi
Grirnalclotheutis

ni.

gruj 39.
Ilaliotis 30 sl. 13,37.
heliotropizam19.
Hemicalanusfiligerus IZI
sl. 74.
tlemidactylus 33, 130.
hidroldi 48.
hidromeduze11.
67.
Hippocampus
hlap 56.
hloroficeje36, 737.
hobotnica5, 12, 55.
Homarus66.
hromatofori62, 89, ll3.
hu.dobina5, ?3, sl. 44.

150

-t5l-

kanjac (kanr) sl 68. 40' 129

sl. 82.
-, uzdu5ttimjehur 128,
130.
kapa sv. Marka ll0.
kapica5.
kastracija parasitidl<a56.
k.avala 69.
kedige33.
kitovi 6, ;, 35, 99, l0O, 119.
- , l t ta n a l 3 i .
+, rD 10.
-, usi 137.
-,

ZUDA|I I '

lJ l.

39, 116,
klobuk (nr.eduza)
133.
knrde 46.
kokolitoforidi2;. l3i.
konjic 5.1 sl. 26, 67.
konselviranie iivotinia 22.
kopelati105,110.
Igla (riba) 116,128.
k o p e p o d1i 1 0 ,1 1 3 ,1 2 2 , 1 3 7 .
ihtiotoksin42.
-, parasitiiki 94, 95.
lnacltus 63, 67.
kopitnjak kvrgavi 132.
iniun 95, 96 sl. 59, 97.
-, iaje 9? sl. 60.
koralj crveni 31, ?0 sl. 42koralji4, 10,32,88.
isobate24 sl. 10,93.
-, svijetljenie92.
isotonijskepojave 2, 705.
103.
korenti
ivcrak 38, ?6.
kostelj 75, 77 sl. 48.
koStunjaderibe 106.
Jaglun 98.
kovad ii, 123sl. 77, 136.
Janthina8.
jastog 66,132.
k.ozica(rak) 58 sl. 29, 89,
jegulja 12, 38, 39, 128.
r28.
-, (mlada)41 sl. 18, IZz'. kravica (puZ)8t.
-, :ikrZni otvor 13.
kremenja5ice
20, 108.
jeZevi obalni 32, 35, 37.
klinoi,di32.
-, maskirani5, 38,
kriZalj 133.
ktenofori18,31, 35,50, l0i,
ieZinac hridinasti 38.
I 15.
-, ljepljivi orsani 21.
Kalimar 59.
-, hvatanje hrane 21,
kamenicaraia 74.
kamotod 53.
115.

-, osjedalo4, 126,127,
sl. 81.
-, pokretanje11.

Maja 63.
makroplankton10.1.
mare sporco 108.
medo (rak) 57.
meduze6, 18, 31.
Labrax lupus 39, 67 sl. 39.
-, hvatanje hrane 21,
68.
labridi 31,
I 15.
Labrus mixtus 69 sl. 41.
-, rnfioZina vode u tijelu
Lacerta fiumana33.
.- serpa 33.
121.
-, osjedala4, 126, 727,
langusta67.
lanzardo 94.
si 81.
lastavice (ribe) 5.
-, pokretattie10, 17.
-, jaja 119.
*, svijetlienie92.
Leander58 sl. 89, 128.
meclvjedicasredozemna
*, plgmenti 89.
t02.
Lepadogaster69, 111.
:rrckudci6, 88.
40, 4l sl. 18.
Leptocephalus
-. planktijski ll?, 137.
Lidinke morskih Zivotinja,
m
e
n o l aI 1 2 .
gibanje 122 i dalie.
?8, 134,sl.'81,
Merluccius
l2l.
59,
liganj 5,
136.
Lisia 2,37, 38 sl. 16.
merluzzo?8, 136.
tist (riba) 77.
svijetljenje
mikroorganizmi,
listovi 34, i6.
92.
-, jaja 119.
-, kolobari starosti 135 mikroplankton28, 10.3.
m i S ( r i b a )1 1 1 .
sl. 84.
IVlitraria17 sl. 7.
5J.
lithophagus
Lithodomus
mjesedinarnorska 20.
lokarda 94.
mje5inci6, 88.
Loligo 59.
modra boia mora 15, 3C.
Lophius 72 sl. 44, llZ.
-, lidinka 116, l2Z.
modrulja(riba) 112.
moli 136.
Lophius budegassaI34.
----piscatorius 134.
Monachus 31, lA2.
montde (montata)40.
losos 128.
mole cvjeta 108.
lovrata 69.
moruzgva6, 7,81, 82, 133.
lubin 39, 6? sl. 39.
luc ?8.
mrei,a zatvoriva (Schliesslumbrac 68.
netz) 22.
mrKac J, Jc.
Macaklin 33, 130.
Mugil 39.
Madka (riba) 74, 75 sl. 40.
Mullus 78.
mahovnlaci4, 10, 18

-152_- barbatus 136.

- surmuletus136.
murena39.
Murex 44, 55, 58, 81.
----.trunculus 59 sl. 3I.
mussolo2.
muzgavac55.
Myliobatis aquila ?5.
Mysis 66 sl. 38.
Mytilus galloprovincialis3
sl. 2, 88.
- minimus2, 88.
Myxilla rosacea (iglice) Sq
sl. 32.

o56ura85.
otoliti 135sl. 84, 136.

Paguridi 81, 82.

Pa,gurus80.
palastura 65.
Palinurus67.
-, lidinka 112.
95, 111.
,pap,alinka
Paracentrotus38, 53, 133.
Paralepis 93.
parasitidkakastracija56.
pas modrulj97.
passera?6.
pastrva 128.
Patella
2, 30 sl. 14, 37.
Nannoplankton
27, 103,111, pauk (riba
otrovnica)78,81,
115.
Sl. 5:.
(spuZva)
narandamorska
Pecten 12.
81 sl. 53.
pedicelar.ji
6.
Naucratesductor 98.
pelagein50.
nekton 35, 103.
Pelagia 49. I
Nephropsnorvegicus?1.
pelagial34.
Noctiluca8, 108.
perajari6, 10, 119.
-, svijetlienie 92.
peri'dineji2?, 105,108.
-, kao hrana 137.
oblie 77.
-, lanci 113.
Octopus55.
periska 65.
Oikopleura110,115.
pescebala42,99.
Ophiopluteus,
lebdenje122.
- Iuna 42.
Ophiothrix 63 sl. 3:1.
- matto 72, 134.
Ophiuroidea51.
.- spada 98.
orada 69.
pes 128.
organizmi autotrofni Z?.
Ffeifferova tekueina 22.
Orthagoriscus42, 99.
Phallusiopsismammillata Z
oslid ?8, 734, lJ6.
sl. 1.
osmoza 106, l1T.
Phoca caspica31.
Ostrea 38,42.
Pholas 53.
ostriga42,132.
L-'hronima19, 1ZS,126, sl-, lidinka 38 sl. 1?.
80.
-, promjena ljuSture I3g, physoclisti
128.
ostriZi5ta8, 42.
physostomi128.

1 5 3-

pic 69.
pigmcnti 62, i6, 83, 89.
pijavica rilasta 74 sl. 45.
pingvitti 10.
Pinna 65.
P i n n o t h e r c s6 3 , 6 4 , s l . 3 6 ,6 5 .
t . ; i t o s o r r t5i , 1 0 5 , 1 2 5 .
*, svijetljenie 92.
Fisa 63.
r-'iSmolj1,lfi.
plankteri 103.
planktijska mreia 22 sl. 9.
planktijska sisaljka 22.
Dlankton, konserviranje 22.
-, lebdedi 14, 35, 103.
-, monotoni 108.
-, nektonijshi 10.1.
- , p a ' i u l j : , s t i2 ? .
- , r ' a z d i o b a1 5 .
-, vcrtikalno putovaltje
16.
p l a 5 t e n j a c i5 , 3 2 , l l 0 , 1 1 5 .
-, lebdcnje 122.
Platessa 38, 122.

Porcellana,lidinka,Iebdenje
123,124 sl. 79.
Porpita 29, 1lZ.
Posi'doniaZ, 30.
prai,ivi 20, 108, ll4.
priljepak \pui) 2, 7, 30 st14, 35.
- (riUa) 6q.
Protozoa 20, 108, 114.
p r o z i r n o sm
t ola 15.
prpor 81.
p r u g6 T .
psi morski ?, llb, 128,134.
pterc,po'di
4, 105.
puzlatka 30 sl. 13, 37.
puZevi,lebdenje 123.
-, pelagijsl<iI23 sl. ?6.
-, planktijski, organ za
procjedjivanjevode 115-

R a c i6 , 8 8 .
-, dubokomorshi90, 92,
--, dugorepi10.
-, lebdenje119.
Pleuronectesi6, 78 sl. 49.
-, lidinke1lQ.
Pleuronektidi20, 128.
-, planktijski 720, 121
pliskavica31, 99, 101sl. 6a,
sl. T4.
--, statoliti 66 sl. 38.
- giavata 102.
- zad.ruina 102.
radiolariri20, 31, ll2.
plitviiari 117.
--, bodlje 118, 121.
plosnatica
_---kolonije 113.
riba lE,20,7E,sl.
-, lebdenje105, 11?,i18.
49, 89, 122, 12E.
-, preobrazba79 si. 80.
sl. 70, 119sl. 71.
--, skelet 20.
Plumularia4E.
-, vertil<alnarazdioba u
Pluteus, lidinka, lebdenje
t23.
moru 32,
P o d o n1 1 0s I . 6 5 .
Raja clavata ?4.
pojas venerin 110,
s l . rak samac58 sl. 30, 82.
'ranj (ragno) 34, 78, 81 sl66.
Pontobdellamuricata 74 sl.
52, l2g.
45.
rarog 66.

-154rai,a 76 sl. 47.

raie 7,72, 134.
rebra5i 115.
- statidhi organ 127 sl.
81.
- pokretanje11.
Rhizaxinellapyrifera 91 . sl.
56.
Qhizostoma21 sl. 8, 49, 80,
127.
Rhbmbus 77.
Rhopalonema(osjedalo)12?
sl. 81.
riba, bodni organ 7.
-, dubokomorska91, 92.
-, odi 5.
-, pokretanje 10, 17.
-, sluh 6.
-, svijetljenje 90.
-, uzduSnimjehur 7, llg,
120, 128.
rodoficeje36.
rospi 72, 134.
rumbac 77, 1ll.
Sablja (riba) q8.
Sacculina55 sl. 27, 56.
-, preobrazba57 sl. 2E.
safirine 112.
sagite 28, 713,ll7.
-, lebdenje 105.
'-, proZdrljivost 28.
Saeitta 28, 124.
Salpa ll0, 113,sl. 6?.
salpe5, 10,17, lZ5,
-, lanci 113.
-, lebdenje105.
samacrak 57, 80, 81,82.
sanpiero i7, 136.
sardella 95.
sardon 95, 96.
Sargassum15, 30.

-155Sargus 69.
Schliessnetz22.
scifome.duze49.
Scomber94.
Scorpaena66.
Scyllarus112.
Scyllium ?4.
Secchi-jevaploda 15.
Selachemaxima, SkrZnifiltar 116.
Sepia 59.
Sepiolarondeleti5.
Serranus68 sl. 40.
- cabrilla lD sl. 82,
130.
-, uzduSnimjehur 130.
Sertularia48.
sesilneZivotinje 4, 10, 35,
82.
Setellagracilis 123sl. ?8.
sfoio 77.
sifonofori4,. 18, 31, 49, 50,
Il7, 125.
-, hvatanje hrane Zl,
I 15.
-, lebdenje105,113,119,
120sl. 72 1 73.
simbioza81.
sinascidiji133.
sipa5, 12,54 sl. 25,59, l2l.
sisavci rrorski 6.
(scampo) 71, i2,
skan:r.p
r20.
skuSa94, 116, ln.
-, jaja 119.
sledj 12, 128.
sljepetu5a98 sl. 61.
sm.okva (riba) 68.
smudjut 68.
50lea / r.

som 128.
Spadella28 sl. 11, 67.

!d

Sphaerechinus38.
Spirographisspallanzanii
52, 54 sl.26.
Spondylusgaederopus132.
spongin 62.
s p u Z v e2 0 , 6 0 , 8 8 .
Squilla 8, 72.
srdjela 95,128, 133.
*, jaja 119.
-. SkrZni filtar 116.
statidki organ 127 sl. 81.
statoliti 1Z sl. 81.
Stauridium47 sl. 20.
stenohalinioblici 105.
Stenorhynchus63 sl. 35,67.
Sticholonche109.
Stichopus2, 78.
Stomjas 92 sl. 5?, 93.
strmorinac 77, 78.
Suberitesdomuncula80, 81.
sl. 53.
Syncoryne 49'sl. 22.
Syngnathus67.
Saran 128.
srolla I t.
Silo 67.
Sirun 80.
Skoljka5i 12.
-, lidinkc, lebdenle 172.
ikrpina 68, ll2,128.
Snjur 80.
Spar 31, 69, lll.
ituka 38. 128.
Teredo 53.
termotaktidnapokretanja19.
tei,a 112.
Thynnus 94.
tonno 94.
tovar ?8, 93, 136.
Trachinus?8, 81 sI.52, lZ8.

Trachy'pterus,lidinka 122.
'rlava morska Z.
Trisla 122.
-, lidinka l2Z.
trilja 34, ?8, 136.
Tritonium'55.
trohofora 1? sl. 7.
trpovi 32, 36,78.
Trygon, otrovne bodlje, 75.
Tubularia 48.
tulenj 31, 102, ll9.
tunikati 5, 32, 104.
--, pelagijski 5.
tuni 94, 128.
Turbellaria67.
turgor 106.
Tursiops tursio lLz.
Uranoscopus128.
usati kitovi 7.104.
u.si 104, 137.
usnade(r'ibe),31, 68.
ustavica98 sl. 61.
u5ata69.
Yabie 8, 72.
Velella 18, 28, lM, ll2.
-, ontogenijskamigracija 19.
-, 'pluta na vodi 29 sl.
12.
Vexillifer (mladi Fierasfer)
78, 80 sl. 51.
Vioa 53.
Virbius 62.
viskoznost,unutra5njetrenje vode 17,122.
vlasulja crvena 45.
- smedja 43 sl. 19.
vlasulje 32, 81, 82.
volak 44,58, 59 sl. 31.
vukodlak 58.

1 5 6-

Xiphiasgladius98.
Zeus pungio Ti, 122,123sl.
77,136.
zmiiala 5, 12, 36, 51, 63 sl.
34, 122.
zookorenti4,
Zostera .10,36.

zviiezda kvrgava 5, 9 sl. ,i.

133.
zviiezdemorske 5, 32, 36.
zubati kitovi ?.
Zarnici 46,81.
iarniaci 46.
iutulia i5.

NaJsarrrSenfle

l|llru
lntriuuliniulun
rn[[ulu

fidN|lu
dililr
u|l|tuun
ililillnlllu
od Schr0der-Kulla.
FormatS6/106cm,
uvi5eboja sa svimbiolo5ktunoanakamakod svake Zivotinje.eitav Zivot jedne Zivotinje moZedak sa ove slike lako oditati.
1. Domadamadka.
z.Vuk. B. Kuna4. SiSmiS.
E. Krtica.6,
Jet. 1. Vjeverica.8. Stakori. 9. Vodni Stakori. 10.Zee. il.
Divlja sviru'a.12. Govedo. 13. Srna. 14. Koni. 15. Kukavica.
16. Jastreb.17. JastrijebmiSar. 18. Sumskasova. 19. Yeliki
enjetao.20. Zeba.Zl. Sjenica.72. Ptiee pjevaEice.23, Cvorak. 24. Vrana i gavran.25.Lastavica.26. Domati solub. ??.
Koko5i.28.Roda.S.Divlia ipatka.30.OuSteri.31.Bjelou$ka.
32.Zabe i razvoi tabe.33, Salamanderi.
34. Stuka.35. Saran.
36. Haringa.3?. flru5t i razvoj hruSta.3E.Leptir kupu5njak
39. Gusjenice.40. Muhe. 41. Pdela-42. Mravi.43. Pauci. 4{.
Rak potoEni.45.PaL.46. SlatkovodnaSkoljka.4?. Trakavica.
48. Crvi. 49. Pijavice. 50. Ridjovka. St. Orang-utan.Sa Hiiena. 53. Smedji rnedvjed.54. Vidra. 55. Tulenj. 56. Jxzavas
57. Indijski slon. 58. Nilski konj. 59. Zirafa. 60. Mravozub.
61.Lisica. 62. Dabar.63. Jelen.64. Deva. 65. Klokan.6. I.ema 67. Divokoza.68. Bison. 69. Nosorog.?0. Lijenivac. 72.
Kit grenladskl.
Svaka slika nenapeiaDin 55. Na platnu sa StapovimaDin 80.

'tnfllnru
Irurulnr
illlf,-I[.[RE$lllll

Zasreb,Ilica 65. Tel. ?3-33.

Zastupstvo tvornice udila Koehler u. Volckmar A- G. u. Qo.
LeiMg.
Obavlja sve nabavke uEila. Zastrallte cijenike.
Nabavljasve strudneknjige i Iasopise svlh iezika uz orlgl' nalne cijene.