Podruje Egejskog mora, obala Male Azije, kopneni dio Grke

Egina, Eubeja vaniji otoci u Egejskom moru

Razvedena obala
Hios, Samos, Rodos bitni otoci uz obalu Male Azije
Gorje PIND dijeli kopnenu Grku na dva dijela
o ZAPAD EPIR
o ISTOK TESALIJA
Planina Olimp dijeli Grku od Makedonije
Najvei grki otok u Sredozemlju je Kreta
Mjesto nastanka prvih civilizacija
o Egejsko more
o Kreta
o Mala Azija

Bave se: pomorstvom, obrtnitvom, ribolovom, obrauju srebro i zlato

ARTHUR EVANS istrauje Kretu krajem 19.st.
Minojska kultura ime dobila po Minoju, smatra se da je to bilo dinastiko ime
Oko 3000.g.pr.Kr. je bio poetak te kulture
Pronaeno je mnogo gradova i palaa u svakom gradu
Vidljivo je po gradnji utjecaj Babilonaca
Gradovi nisu bili utvreni, jer su imali jaku mornaricu i nije bilo potrebe
U Knosu je pronaena Minotaurova palaa labirint
Pronaen motiv dvoglave sjekire (LABRIS) na zidovima u palai (znak moi)
Freske karakteristinih boja prikazuje motive iz svakodnevnog ivota
Bik im je boanstvo, glavna sveta ivotinja
Postojao je vjerski obred vezan uz bika, mladii i djevojke sa cijele Krete su dolazili i
pokuavali preskoiti bika, to im je bila neka vrsta igre
Simboli povezani uz bika su hobotnica i morsko bilje
Smea ili crna pozadina, motivi su crveni, naranasti ili bijeli
LINEAR A pismo na Kreti nije odgonetnuto
1700.g.pr.Kr. prirodne katastrofe (potres, vulkan), politiko sredite postaje Knos
1500.g.pr.Kr. erupcija vulkana, nastao plimski val koji je unitio kretsku
mornaricu
To su iskoristili Ahejci 1200.g.pr.Kr. kada naseljavaju Kretu...
1

Nalazi se na sjeverno-zapadnom dijelu Male Azije

1871. Heinrich Schliemann poinje istraivanje po Homerovom spjevu Ilijadi
Na brdu HISARLIK poeo iskapati
Pronalazi ruevine grada u 9 slojeva, to je dokaz da je esto sruena i opet izgraen
U 6. sloju se smjestila Troja
Troja je imala dobar geografski poloaj jer kontrolira prolaz Dardaneli
U 2. tis.pr.Kr. Troja je najjaa
Pronaene su zidine i predmeti od bronce, srebra i zlata
U nii (rupi u zidu) je pronaena riznica
Prijamovo blago, iako nije Prijamovo nego od nekog iz jo ranije prolosti
Trojanski rat protiv Ahejaca (1200.g.pr.Kr.) propast Troje

AHEJCI, DORANI, JONJANI, EOLJANI

o Kada su se nastanjivali donijeli su elemente svoje kulture
o Preuzeli su sa Krete elemente Minojske kulture i ire je po Peloponezu

Mikena je grad Ahejaca, elementi s Krete

Sparta, Teba, Atena, Pil svi su gradovi utvreni
Ahejci se bave pljaanjem, pljakaju po Cipru, Maloj Aziji i Egiptu
Ahejci ive na citadelima (utvrenim breuljcima)
Mikena je po legendi pripadala Agamemnonu od 1200.g.pr.Kr. pa na dalje
Mikenu istrauje Schliemann
o Pronaao je kiklopske zidine
o Nekropola (grad mrtvih) grobnica kamenog kruga
o Lavlja vrata ulaz u Mikenu, najstariji poznati reljef u Grkoj (dvije lavice
koje se tuku)
o Atrejeva riznica (grobnica)
Atrej (otac od Agamemnona)
Puna oruja, nakita, zlatne maske, portreti
Pripisuje se Agamemnonu
Usjeena je u brdu
Uski hodnik vodi do dvorane
U dvorani se vode obredi

Koriste Linear B (deifriran)

Mjeavina Linear A i ahejskih dodataka (demotskog pisma)
1952.g. Ventris je deifrirao Linear B
Mjesto gdje su se pokapali, pokraj dvorane, opljakao u starom vijeku
Keramika slina kao i na Kreti, stvaraju nove geometrijske oblike

2 TEORIJE O PROPASTI MIKENE

TEORIJA 1.
Doli su narodi s mora, oni isti koji su unitili Hetite
TEORIJA 2.
Prirodna katastrofa, svi su gradovi spaljeni osim Atene
Od 12.st.pr.Kr. do 8.st.pr.Kr. naziva se
Helenski srednji vijek
Mrano doba
Homerovo doba
Jedini povijesni izvor Ilijada i Odiseja
KRETSKOMIKENSKA KULTURA
Obuhvaa Kretu, Troju, Mikenu i podruje Egejskih otoka

Nakon Homerovog doba Arhajsko doba

Arhajsko doba (800-490.g.pr.Kr.)
Pojava novca
Razvoj obrta
Dolazi do napretka, ali i pojave drutvenih sukoba
Iseljavanje Grka u sve dijelove Sredozemlja
NASTANAK POLISA (gradova-drava)
Helensko drutvo homerskog doba patrijarhalno doba (mukarci su glavni), te je
organizirano u plemenske zajednice
o Gens (rod) temeljna zajednica ljudi
o Fratrija bratstvo sastavljeno od vie rodova
o Fila pleme sastavljeno od vie bratstva
o Basilej na elu plemena
Dolazi do raslojavanja stanovnitva, iz plemenskih zajednica oblikovani su stalei:
Bogati lanovi formiraju Aristokraciju
Veina naroda formiraju puk (demos)
Tijekom Homerovog doba su formirani polisi

POLISI
Nezavisni gradovi-drave
Ima ih mnogo
Prvo vladaju kraljevi, a zatim Aristokracija
U Ateni, Argu i Sparti se najdue zadrala vlast kraljeva
Prelazak vlasti se nije dogodio nasilnim putem (ne znamo kako se odvija proces prelaska
vlasti)
Kraljevi zadrali sveeniki poloaj
Vlast preuzima aristokracija
Atena zadrali su titulu basileja za dunosnike koje su birali na jednu godinu
BASILEJ: predvodi vjerske obrede, obred prinoenja rtva
SASTAVNI DIJELOVI POLISA
AKROPOLA na brdu, utvreni dio grada, slui za obranu (hramovi)
AGORA glavni trg, javni ivot, trgovina, govori...
Pismo: Linear B dolaskom Dorana se ukida
Nakon Arhajskog doba vraaju prilagoen (izmjenjen) Linear B
Prve olimpijske igre (776.g.pr.Kr.) od tada raunaju vrijeme

Krajem Homerskog doba dolazi do velikog razvoja

o obrtnike proizvodnje
o razvoja trgovine
o razvoja pomorstva (zbog trgovine)
o brodogradnje (zbog pomorstva)
o rudarstva (srebro, bakar, eljezo) i metalurgije
o graditeljstva i arhitekture (kvalitetan kamen za gradnju)

proizvode glinu- keramiku (najcjenjniji proizvodi Atene i Korinta)

proizvode kvalitetnu tkaninu
trgovako sredite: Milet
uzgajaju masline (maslinovo ulje) i vinovu lozu (vino) izvoz
uvoze ito

Atena vs. Sparta glavni suparnici

Unato razvoja obrtnitva veina stanovnitva se bavi poljoprivredom
Malo kvalitetne zemlje
Kvalitetna zemlja bijae u vlasti aristokracije
Puk posjeduje male posjede ili radi na posjedima aristokrata
Slabo razvijeno poljodjelstvo
esto su bile nerodne godine
4

 esto su se onda zaduivali seljaci uz visoke kamate zemlja dolazi pod hipoteku
Ako ne bi vratili dug ostaju bez zemlje i odlazili u DUNIKO ROPSTVO
o Tijekom 8. i 7. st. dolazi do nemira zbog toga
Tirani vladaju u polisima
Dolo je do promjene u ratovanju (jedan red pjeaka protiv drugog)
o HOPLITI teko naoruani pjeaci

Zapoinje u 8.st.pr.Kr.
Grci se naseljavaju i rade izvan Grke KOLONIJE
UZROCI KOLONIZACIJE:

Trgovina

Prenaseljenost Grkih gradova

Izbjegavanje dunikog ropstva

Premalo obradive zemlje u Grkoj

Prvo naseljavaju JUG ITALIJE i SICILIJU
Razmjena kulture i obiaja sa starosjediocima, daje peat daljnjoj europskoj kulturi
MAGNA GRAECIA:
o Jug Italije Kima, Neapolis
o Sicilija Sirakuza, Taormenij
7.st.pr.Kr. naseljavaju Egipat (Naukratis)
Obalu Crnog Mora (Bizantion)
Malu Aziju (Efez, Milet, Smirna)
4.st.pr.Kr. naseljavaju Jadransko more, nau obalu zbog razvedenosti
o Koloniziraju otoke, junu i srednju Dalmaciju
o Ne idu dalje na sjever, zbog gusara LIBURNA i HISTRA
o Istona strana Italije nije sigurna jer obala nije razvedena
KOLONIJE:
o OTOCI
Issa Vis
Pharos stari grad na Hvaru
Korkira Korula
o KOPNO
Epidaur Cavtat
Tragurium Trogir
Salona Solin
Epetij Stobre kraj Splita

 Italija rijeka Po: Adria i Spina vana trgovaka sredita

OSTACI:
o TROGIR reljef Kairosa (boga povoljnog trenutka)
o VIS glava sa kipa boice Artemide
o KORULA kameni natpis

Na Peleponezu u ovasti Lakonije

esto su Spartanci nazivani i Lakedemoncima
Osnovali su je Dorani
Rijeka Eurota, plodno podruje
U 8.st.pr.Kr. prenaseljenost i premalo obradive zemlje (uzroci ratova)
ive od rata, ratni narod
Prvo napadaju susjede (Mesaniju) Mesenski ratovi (traju 20 godina) uzimaju im
zemlju
Sparta je po ureenju ARISTOKRATSKA MONARHIJA

UNUTARNJE UREENJE:
o 2 BASILEJA (kralja); u ratu imaju neogranienu vlast
o GERUSIJ (vijee staraca) 28 Spartanaca starijih od 68 godina izabrani
su doivotno u narodnoj skuptini sazivala se svakog utapa, donose prijedl.
o APELA (narodna skuptina) sastajali su se 1. mjeseno, prihvaaju ili
odbijaju prijedlog gerusija, stariji od 30 godina
o 5 EFORA (vijee) najodgovorniji, glavna institucija, odabrani samo meu
Spartancima
Mir vladaju 28 staraca + 2 kralja
STALEI:
o SPARTANCI starosjedioci, visoka klasa, imaju politika prava
o PERIJECI (nisu pruali otpor Doranima) stanovnici grada, slobodni;
obrtnici i trgovci, nemaju politika prava, a u ratu su TEKI ORUANICI
o HELOTI (pruali su otpor Doranima) najnii stale, dravni robovi
obrauju zemlju, u ratu su sluili kao LAKI ORUANICI; mogu pribaviti
slobodu JUNATVOM
SPARTANSKI ODGOJ uzimali su malu muku djecu te ih odgajali strogo i
ratniki, ali ne i intelektualno ratnici
KRIPTIJE dan u godini kada su se svi robovi bievali kako ne bi zaboravili da su
robovi
ene koje su raale ensku djecu esto nisu bile potivane!
ene su isto ile u spartanski odgoj, ali blai, kako bi mogle raati zdravu i jaku djecu

Osnovali su je Jonjani, Tezej ju je osnovao oko 1000.g.pr.Kr.

Ime je dobila po zatitnici grada, boici Ateni
Ima 1000 prirodnih luka, najpoznatija je PIREJ
Nedostatak kopnenih voda uzrokuje nedostatak obradivih povrina
Do 7.st. Atena je Aristokratska (nasljedna) monarhija
Kralj se naziva BAZILEJ, a vijee aristokrata AEROPAG
Aristokracija je jako mona jer ima novaca i zemlju u svojim rukama
U 7.st. aristokrati su sruili bazileja
Atena postaje aristokratska republika

Od 7.st. vlada:
o Vijee ARHONTA (upravna vlast) u poetku 3, kasnije 9 (biralo se na 1.g.)
o AEROPAG donose zakone, imaju vrhovnu vlast
o Vijee BULE (400) pripremaju zakonske prijedloge iz svih FILA (plemena)
po 100 lanova (4 fila)
o Narodna skuptina EKLEZIJA prihvaaju ili odbijaju prijedloge bule
Bogatiji demos je ivio uz obalu zbog trgovine i obrta
Siromaniji demos ivi u unutranjosti zbog poljoprivrede
DRAKON (arhont) 621.g.
Zapisuje obiajno pravo
Ukinuo je krvnu osvetu
Pravo kanjavanja preuzima Aeropag
Ozakonio je duniko ropstvo, zbog okrutnosti zakona kae se da su pisani krvlju
SOLON (arhont) 594.g.
Ukinuo je duniko ropstvo na troak drave
Popisao je imovinu graana
Podijelio je stanovnitvo u 4 razreda (ovisno o imovini) 1.razred je najbolji
Seljaci opet nemaju zemlju
PIZISTRAT (iz demosa) 560.g.
Potie narod na pobunu
Okruio se zatitarima s orujem
Sruio je Aristokraciju s vlasti
Vladavina tiranije
o Atena doivljava uspon- razvoj tgovine i obrta
o Daje jeftine zajmove za obrt i trgovinu
o Uvodi Dionizijske i Panatenejske sveanosti

Nasljedit e ga njegova dva sina HIPIJA i HIPARH

Troili su novac i kada ga je ponestalo digli su poreze, demos se buni
510.g. Aristokracija sruila tiraniju
Hipija bjei u Perziju, a Hiparha ubijaju

KLISTEN (zakonodavac) 509.g.

Potpuno reforma Atene
Ukino je Solonovu podjelu po razredima
Uvodi podjelu na 10 teritorijalnih cjelina i time su ukinute krvne veze
Mijea bogate i siromane u isti okrug (kvart, cjelinu)
Svu vlast daje EKLEZIJI (narodnoj skuptini) zakonodavna vlast
Svi Atenjani su jednaki pred zakonom, mogu birati i mogu biti birani temelji
demokracije
Uvodi OSTRACIZAM glasovanje 1 godinje, protjeruju tirana

Politeizam (vjerovanje u vie bogova) vrhovno boanstvo je Zeus na Olimpiji

Opsena i inspirativna mitologija
Svaki bog je zatitnik neke ljudske djelatnosti (kovanje, vinogradarstvo, ratovanje)
HEROJI su ljudi kojima su se iskazivale boanske poasti zbog svojih djela
HRAM je boji dom, posveen samo 1 bogu

Najpoznatija proroita:
o Delfi (Apolonov hram)
o Zeusov hram na Olimpiji
Druga svetita:
o Apolonovo kod Mileta
o Asklepijevo u Epidauru
o Zeusovo u Dodoni

IGRE: Olimpijske (776.g.); Nemejske, Istamske i u Delfima

PERIODONIK je pobjednik na svehelenskim igrama, uvrtava se meu bogove
Olimpijske igre su svake 4 godine; nema ratovanje tijekom Olimpijskih igara
Olimpijada je izmeu dviju olimpijskih igara

3 ETAPE UMJETNOSTI:
a) Geometrijsko doba (10-7.st.) geometrijska preciznost, oslikano crtama ili motivima
koji se ponavljaju; horror vacui (strah od praznog prostora) sve je oslikano
b) Arhajsko doba (8.st.- 480.g.) temelji klasine helenske umjetnosti
Tema: muki (kuros) ili enski (kora) likova (kipova) ; zidarsko slikarstvo, razvoj
klasinog grkog hrama. Hramovi graeni od suene cigle ili drva
Dorski stil; keramika= mitoloki prizori, zlatno doba- razvoj knjievnosti i pjesnitva
(rapsodi i aedi) kitara i lira

KAZALITE:
Razvilo se u ast Dionizu u poetku je bilo samo pjevanje i ples kora
TESPID otac tragedije uvodi 1. glumca
ESHIL uvodi DIJALOG
TEATAR se sastoji od:
Orchestra
Prokenion
Skena
ator za glumce
FILOZOFI: Tales, Anaksimen, Anaksimander i Pitagora

Razvijena geografija, astrologija, aritmetika i geometrija

Perzija je nastala na podruju Male Azije

UZROCI RATA:
Pritisak na Malo Azijske Grke
Razlika u mentalitetu
Grci ive u siromatvu, a Perzijanci ive raskono
Perzijanci stavljaju tirane na vlast u Grkim kolonijama
Perzijanci potiu Feniku trgovinu, na tetu Grka
Perzijanci rade mobilizaciju u Miletu, zbog rata protiv SKITA
Plaaju danak

Svi ratovi imaju

vie uroka, ali
samo JEDAN
povod.

POVOD RATA:
Milet die ustanak protiv Perzijanaca (500./499.g.)
500./ 499.g.pr.Kr.(poetak rata)
Sve Malo Azijske kolonije se pridruuju Miletu
Trae pomo Grke, a Sparta odbija pomoi
Atena i Eubeja alju 25 brodova, flota se iskrcala na Efezu
Dolaze do Sardesa, spaljuju ga i vraaju se natrag u Efez
Perzijanci kreu u protunapad
Cipar se pridruuje Grkoj u ratu
Atena izlazi iz rata jer se zaratila sa Eginom i ne eli se boriti na 2 fronte
Perzijanci su unitili Cipar, zauzimaju Malo Azijske kolonije, 1 po 1
494.g.pr.Kr.(Milet)
Perzijanci su uli u Milet i u potpunosti su ga unitili
ene i djeca su postali robovi, a sve muke su ubili
Rat je gotov, ali ne u potpunosti jer se Perzijanci ele osvetiti Ateni i Eubeji
492.g.pr.Kr. (poslanici)

 MARDONIJE kree na Grku

Oluja mu je unitila brodove
alju poslanike da se Grka preda bez borbe, trae zemlju i vodu
Svi su se predali osim Atene i Sparta
Atenjani su ubili poslanika koji je doao u Atenu
Spartanci su bacili poslanika u bunar i dali mu zemlju i vodu
U to doba Perzijom vlada Darije
490.g.pr.Kr. (Maratonsko polje)
Nalazi se 42 km od Atene
MILTIJAD vodi Atenu, ohrabruje ih rijeima patriotizma
Atenjani pobjeuju zbog Miltijada
FILIPID je trao 42 km do Atene da bi javio pobjedu i umire
TEMISTOKLO i ARISTID smatraju da treba pojaati vojsku, ali se ne slau oko kojeg
roda.
Temistoklo smatra da treba pojaati mornaricu, ne samo zbog vojske nego zato to tada
Atena moe trgovaki konkurirati Fenianima, Egipanima, itd. Za njega su stali obrtnici i
trgovci.
Aristid smatra da treba pojaati kopnenu vojsku i za njega su stali zemljoposjednici i
poljoprivrednici.
480.g.pr.Kr. (Kserkso)
Kserkso se priprema za novi napad, ali ovaj put kopnenim putem
Preko Helesponta (dananjeg Bospora) gradi most, ali mu je nevrijeme unitilo most
Bievao je more
Od Trahije ide prema jugu
Grci su se sastali kraj Atene, u Korintu
Dolo je 30 predstavnika, iz 30 polisa
PELEPONESKI SAVEZ
Sparta je na elu saveza, a u savezu su svi gradovi
1. mogunost
da se pusti Perzijska vojska da doe do Atene pa da ih tamo napadnu, ali Atena se boji da e
ih razoriti
2. mogunost (tako je bilo)
da ih se prieka u Termopilskom klancu, jer je tamo uzak koridor...

Leonida predvodi Grku vojsku od 5.000 hoplita

2 dana su se dobro borili, a 3. dana je izdajnik doveo Perzijace Leonidi iza lea
Taj dan su bili veliki gubitci ljudi, Leonida je rekao da svi koji eli otii neka odu
Leonida je ostao sa 300 vojnika, svi su umrli
Leonida se smatra herojem jer je usporio Perzijance te obranio Atenu i Peleponez
Svima je jasno da e Pezijanci doi do Atene
Atena je evakuirana po Temistoklovoj zamisli
10

 ene i djeca odlaze na Eginu i Salaminu

Temistoklo alje pismo Kserksu u kojem pie da e se Grka mornarica povui
Nagovorio ga je da napadne sa svojom mornaricom napadne Grku u tom tjesnacu
480.g.pr.Kr. bitka kod SALAMINE
Grci imaju male i brze brodove
Perzijanci imaju velike i trome brodove
Grci imaju veliku prednosti u toj bitci jer su veliki brodovi spori, Grci su pobijedili
Kserkso je donio stolicu sa koje je htio gledati borbu
Perzijanci su upali u Atenu i malo je sruili...
479.g.pr.Kr. bitka kod PLATEJE
Pauzanije (Leonidin sin) zavrava bitku u Grkoj, Grci su pobijedili
Perzijanci se povlae u Malu Aziju
U Maloj Aziji se nastavljaju bitke
478.g.pr.Kr.
Sparta ne ide u Malu Aziju jer nema brodova
Oni se ne bave trgovinom i odlazak u Malu Aziju ih ne zanima
Dolazi do raspada Peleponeskog saveza
Stvara se novi, ATENSKI / DELSKI SAVEZ (po otoku Delosu)
Najvie koristi ima Atena jer su svi novci u njezinim rukama
Oslobaaju 1 po 1 koloniju (Milet, Bizantion, itd...)
449.g.pr.Kr. bitka za CIPAR (KRAJ RATA)
Pobijedili su Grci
Perzijanci su se odrekli Malo Azijskih Grkih kolonija
Kraj rata
POSLJEDICE:
Atena je postala najjaa sila
Doivila je gospodarski uspon, Klinstenova demokracija doivljava procvat
Razvija se ropstvo, Atenska proizvodanja se temelji na robovima

Tijekom vladavine Perikla dogodile su se mnoge promjene:

o Atena postaje najjaa sila
o Gospodarski napredak
o Proizvodnja se temelji na robovima
o Razvija se demokracija
464.g.pr.Kr. demokratska stranka je bila na vlasti, a EFIJALT je bio voa stranke
KLISTEN je dao sva prava EKLEZIJI (narodnoj skuptini)
11

 Aeropag se ne smije mijeati u dravne poslove, jedino tko moe je eklezija.

Efijalt je ubijen u uroti
PERIKLO
glavni ovjek u dravi (444.- 429.g.pr.Kr.)
obrazovan, dobar ovjek, mudar
15.g. ga biraju za STRATEGA
STRATEG
o Vojni zapovijednik, odabire se ljudskim glasovanjem
o Vrhunac demokracije
o Vodi ununutranju (demokraciju) i vanjsku (ekspanziju-irenje) politiku drave
EKLEZIJA
Sastaje se 3 ili 4 puta na mjesec, na brdu PNIKS

BULE
o Izvrno tijelo vlasti
o Svi mukarci stariji od 20 godina, moraju biti istokrvni Atenjani (otac i majka)
o ene nemaju pravo glasa
o Dio siromanog demosa ne eli ui u bule, jer moraju raditi
PERIKLO
uvodi plaanje dravnih slubi
pravo da uu u neku skuptinu (demos)
bio je za Temistokla i razvoj trgovine
sve se radi u prilog demosa
kultura takoer doivljava procvat, zlatno doba kulture
knjievnici, umjetnici i sve vanije osobe su boravile u Ateni, jer je to bio centar
ANAKSAGORA
Periklov prijatelj
Prvi je objasnio da je sunce uarena masa i teoriju mjeseevih mjena
Bio je prognan jer su ga ljudi smatrali bezbonim
Gradnja po Akropoli, Partenon (hram posveen Ateni)
IKTIN i KALIKRAT ga grade
PARTHENOS- u prijevodu djevica
Dorski stupovi
Duina 70 m
irina 31 m
Visina 21 m
Graen u mramoru

12

FRIZ, du itavog hrama

Prikaz ivota Atene, raanje iz glave Zeusa, itd.
Kip Zeusa Olimpijskog svjetsko udo

FIDIJA sa uenicima radi FRIZ

Kip boice Atene
HRIZELEFANTINA
o Tehnika mjeanja zlata i slonove kosti

EREHTEJ (hram) umjesto stupova, ene u nadnaravnoj veliini

o KARIATIDE
o Na glavi ili na rukama nose krov
o Nije orginal, na akropoli ve u muzeju
GRKI TRAGIARI: Eshil, Sofoklo, Euripid
KOMEDIOGRAF: Aristofan

Trajanje:
431.g.pr.Kr.

404.g.pr.Kr
. (27.g.)
Dva saveza:
o Atenski (na elu je Atena)
o Peloponeski (na elu je Sparta)

POLITIKI
UZROK

RAZLIKE:
Sparta ima prevlast na kopnu, agrarna je zemlja, aristokratska monarhija
Atena ima prevlast na moru, trgovako-obrtnika zemlja, demokratska republika
UZROCI PELOPONESKOG RATA:
Do 6.st.pr.Kr. Grci su trgovali s Istokom
Malo Azijski Grci dobivaju na vlasti
Kada su Perzijanci doli, oslabljena je trgovina s Istokom
Grci poinju trgovati na Zapadu (J.Italija i Sicilija)
Korint spaja Atiku i Peloponez (smatra se ugroenim), lan Peloponeskog saveza
Korint je novano jak i ne eli prepustiti Ateni trgovinu sa Zapadom EKONOMSKI
UZROK
POVOD PELOPONESKOG RATA:
U EPIDAMNOSU je napravljen prevrat, demokrati su sruili aristokraciju
Umijeao se Korint i Krf (pod zatitom Atene)
Peloponeski savez alje zahtjev Ateni da raspusti savez.

13

 Eklezija i Periklo odbijaju taj prijedlog.

Sparta isti Atiku, svi stanovnici bjee u Atenu

To dovodi do prenapuenosti i kuge, zavladala je velika smrtnost
Za to je kriv Periklo koji 429.g.pr.Kr. i sam umire od kuge
Raspala se demokratska stranka i nastale su 2 nove stranke u Ateni

1. STRANKA MIRA
Na elu NIKIJA, eli mir sa Spartancima
Okuplja Aristokrate i seljake

2. RATNA STRANKA
Na elu KLEON, eli rat sa Spartancima
Okuplja obrtnike, trgovce i sirotinju
Ona pobjeuje, jer je jaa

Sparta eli upasti u podruje Trakije i ocjepiti Sj. gradove od Atene

Kleon je umro, poginuo je u bitci
421.g.pr.Kr. potpisuje se mir na 50 g.
Mir se teko odrava
418.g.pr.Kr. Arg (neutralan grad), Atena ga pokuava uvui u savez

BITKA KOD MANTINEJE (kopnena)

Atena je izgubila
ALKIBIJAD vodi Atenu svojim idejama, dobar politiar
Smatra da treba napraviti vojni pohod na Siciliju, jer su to podruje koloniz. Dorani
Sparta se tamo opskrbljivala i ako ih tamo napadnu, Sparta e pasti
SICILSKA VOJNA (415. 416.g.pr.Kr.)
Prije polaska u bitku, netko je razbio kipove boga Hermesa
Grupacija ljudi koja ne eli otii u rat, optuuje ALKIBIJADA
On je otiao Spartancima i prevario Atenjane
Poraz Atene
Sicilska katastrofa
ALKIBIJAD povezuje Spartu i Perziju, oni rade novi savez
405.g.pr.Kr.
Kod Dardanela, EGOSPOTAMA (kozja rijeka)
Zavrna bitka u ratu
Atena je katastrofalno poraena
Spartansku vojsku predvodi admiral Lisandar

Na putu od Pireja do
Atene, Atenjani su
izragili zid, kako ih
nitko ne bi opljakao
dok oni trguju.

404.g.pr.Kr.
Atena je potpisala katastrofalne uvjete mira
1. rasputanje saveza
2. Atena je trebala predati Sparti svu mornaricu, osim 12 brodova
3. Atena je morala sruiti zidine na putu od Pireja do Atene
4. pada demokracija u Ateni, dolazi do OLIGARHIJE (vladavine male skupine ljudi)
vlada 30 oligarha (Spartanaca), koji ive na akropoli sa svojim bodyguard-ima
5. Sparta je najjaa drava u Grkoj
6. Sparta daje Perziji Malo Azijske kolonije, jer im nisu bile potrebne

14

MAKEDONIJA
Uspon Makedonije tijekom Peloponeskog rata
Brdovita zemlja, bave se stoarstvom
2 rijeke: STRUMA i VARDAR, ratarstvo
Izmeu dvije oblasti: TRAKIJE i TESALIJE
Do 4.st.pr.Kr. velikake obitelji se bore za prevlast
FILIP II. MAKEDONSKI (359.-336.g.pr.Kr.), prvi pravi uspon, cilj mu je osvojiti Grku
Mo jedne drave ovisi od dobroj organizaciji vojske
Radi reorganizaciju vojske
MAKEDONSKA FALANGA 16 pjeaka, oruani titovima i SARISAMA (dugim
kopljima, 5.5 - 6m)
Falanga je nepobjediva
Makedonija ima dijelove Trakije, gr kolonije i rudnike zlata, financijski mona
U Grkoj postoji Makedonska stranka pristae Filipa II.
U stranci su bogati ZEMLJOPOSJEDNICI i ROBOVLASNICI, nadaju se promjenama

Boje se da
Boje se da
Filip nee
e sirotinja
primiriti
dignuti
robove
pobunu
Filip II. je financirao Makedonsku stranku
U protumakedonskoj stranci je bio srednji grki stale
Oni misle da e pasti demokracija, DEMOSTEN je glavni u stranci (dobar govornik)
FILIPIKE govori protiv Filipa
2 oblasti su zaratile i to je bio POVOD da Filip upadne u Grku

2 OBLASTI:
FOKIDA i BEOCIA na granici se nalazi HERONEJA, dolazi do bitke, sudjeluje Filipov
18-ogodinji sin, Aleksandar Makedonski (veliki)
Grka pada u Makedonske ruke
Filip saziva kongres svih Grkih gradova
337.g.pr.Kr.
Radi savez svih grkih polisa
PANHELENSKI (svegrki) SAVEZ
Svi grki gradovi osim Sparte
On zapovijeda
Sve odluke su ile u korist PRISTAA (robovlasnika i zemljoposjednika)
Zabranjuju se ustanci robovima
Imovina pristaa je nepovrijediva
Ide u napad na Perziju, pristae se slau
Robovlasnicima to pae zbog novih robova

15

Zemljoposjednicima to pae zbog nove zemlje

Filip nije ostvario cilj

336.g.pr.Kr.
o oficir iz njegove garde ga je ubio

Aleksandar nastavlja njegov plan

Mudar i dobar voa
Na prijestolju je naslijedio oca
Uitelj mu je bio Aristotel
Najvei pjesnik za njega je bio Homer, a najvie se divio Ahileju
Grki polisi su se bunili, ali je Aleksandar uguio pobunu

334.g.p.Kr.
Kree na Perziju, sakupio je vojsku od 30 000 pjeaka i 5 000 konjanika
Preko Helesponta upada u Malu Aziju
Prvo odlazi u Troju i prinosi rtvu Ahileju
Rijeka GRANIK 1.bitka
Malo Azijski Grcu se stali na stranu Aleksandra, potukao je Perzijance
333.g.pr.Kr.
GORDIS ima strateko znaenje
Sukob s Perzijancima kod ISS-a
Perziju predvodi DARIJE III. (pobjegao s bojita)
Problem perzijske vojske: jako puno naroda, nedisciplirana
U Aleksandrovu zarobljenitvu je od tada bila Darijeva obitelj (ena i djeca)
Kree na Fenike gradove, svi su izgubili
osim grada TIRA koji je 7.mjeseci pruao otpor
DARIJE III. eli sklopiti mir i vratiti obitelj, nudi mu kerku za enu, ostatak Male Azije i
veliko bogatstvo
ALEKSANDAR odbija Darijev prijedlog.
332.g.pr.Kr. (Egipat)
Zauzeo ga je bez bilo kakve bitke
Sveenstvu i faraonu je ostavio povlastice koje je imao
Proglaavaju ga nasljednikom faraona, sin boga Amona
ALEKSANDRIJU gradi na Z obali Nila
o Najvanije kulturno i trgovako sredite
o Svjetionik FAROS, kod Aleksandrije
o Postaje sredite starog vijeka
331.g.pr.Kr.

16

GAUGAMEL (Mezopotamija)
Bitka protvi Darija, opet je pobjegao, bjei u BAKRIU
BES (satrap) ubija Darija III., nadajui se da e dobiti milost od Aleksandra
Aleksandar ubija BESA
Aleksandar pokapa Darija s najvie poasti
Kraj dinastije Perzije, eni se sa Darijevom keri STATIROM
Prijestolnica je BABILON, zauzeo je SUTU, PERZEPOLIS i EGBATANU

327.g.pr.Kr.
Kree u pohod na INDIJU
Dolina KABULA, ide u PANDAB, dolazi do rijeke GANGES
Imali su bojne slonove koje Aleks. nikada nije vidio do tada
Nitko ne eli ratovati, nisu navikli na tropsku klimu, zavladala je MALARIJA
Aleks. je naredio da se sagradi mornarica
Rijekom IND se ide do Indijskog oceana, bolesni i ranjeni idu kui (brodovima)
Ostatak ide pustinjom s Aleksandrom
Doao je u Babilon i ondje je umro od bolesti (323.g.pr.Kr.) sa 33.g.
POSLJEDICE OSVAJANJA:
U gradove koje je osvojio su se doselili grki obrtnici i trgovci
Kova se srebrni novac
Aleksandar je imao ideju osvojiti Italiju i Sj. Afriku
Spajanje Europe i Azije, KULTURNI SUDAR
Grka kultura se iri prema Istoku
HELENIZAM (spoj kulture Istoka i Zapada) se najvie osjea u umjetnosti
HELENISTIKO DOBA traje od Aleks. osvajanja do rimskog osvajanja Egipta
PROBLEM RASPADANJA:
Nije odmah ureivao dravu
Ostavljao je satrape koji su i prije vladali u satrapiji
Nije imao nasljednika (tj. nije ga imenovao)
DIADOSI- Aleksandrovi zapovjednici
Nakon smrti Aleks. bore se za nasljedstvo
Kraljevstvo ANTIGONIDA Makedonija i Grka
Kraljevstvo SELEUKIDA Azija (od Kaspijskog j. do Perzijskog zaljeva)
Kraljevstvo PTOLOMEJEVIA Egipat, Palestina, j. Male Azije, Cipar

Najdulje su ostali, sve dok ga nisu sruili Rimljani 31.g.pr.Kr., nakon to je

vojno porazio kraljicu KLEOPATRU VII., nakon to se ubila, Egipat postaje
dio
Rim. Carstva
That's all folks

17