Dental

TEME BROJA :
PARADONTOLOGIJA

PLUS :
Rijei diretktora;
Historijat kole;
Dan srednjokolaca;
Korisni savjeti;
Literarni radovi.

AMINA KARAJBI I ATOVI AJLA

Rijei direktora

Direktor, Jaarbai Elvira

Zadovoljstvo mi je biti direktor odgojno-obrazovne ustanove, iji uenici i

nastavnici vraaju ljudima osmijeh na lice.
Uenici Srednje zubotehnike kole su mladi ljudi jednaki po svom dostajnstvu i
pravima, eljni znanja, novih vjetina i umjea, svjesni da u budunosti trebaju
biti svijetli primjer humane, zdravstvene struke koja pomae drugima.
Njeni nastavnici su spoj zdravstvene i prosvjetne struke koji svojim uenicima
prenose vrijednosti, prava i odgovornosti, potivanja razliitosti i aktivnog uea
u vlastitom obrazovanju, sa ciljem da ono za njih bude cjeloivotno.
Akcenat rada stavljamo na ljudske resurse, koji su mnogo vrijedniji od
materijalnih, i teimo da kola bude utemeljena na potrebama njenih uenika,
koji su subjekat naeg rada.
Svakoga dana napredujemo u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva nae
kole, i radujemo se novim znanjima, otkriima, zajedno duhovno rastemo.
Svim naim uenicima i nastavnicima elimo da se u koli osjeaju sigurni, sretni
i uspjeni.

Dan srednjokolaca

Meunarodni dan srednjokolaca obiljeava se svake godine 17. novembra, iako mnogi
srednjokolci ni ne znaju da postoji njihov dan. U svijetu se obiljeava ve dugi niz godina,
od 1941. godine.
Meunarodni dan srednjokolaca obiljeava se u spomen na prake studente i
srednjokolce koji su zbog mirnog prosvjeda protiv nacistike okupacije svoje zemlje,
streljani bez ikakvog suenja i dokazivanja krivnje. alosno je to nisu bili svjesni svojih
prava kojih su danas uenici sve vie svjesni te se bore za njih.
Upravo ovaj dan se koristi kako bi se govorilo o pravima uenika, a uenicima je
doputeno slobodno govoriti o problemima koji ih mue te iznositi ideje i prijedloge kako
bi ih rijeili, te poboljali uvjete i status uenika.
Na prijedlog Vijea uenika taj dan uenici su u dogovoru sa predmetnim profesorima
vodili asove. Direktor kole i pedagog prisustvovali su asovima hemije u I2, biologije u
IV3 i praktine nastave za stomatoloke sestre u III3.
Predstavnici nae kole uestvovali su u proslavi Meunarodnog dana srednjokolaca u JU
Peta gimnazija koju je organizirao Mrevuk. Kroz druenje i igru nai uenici su pokazali i
zavidne sposobnosti u sportskim i igrama bez granica, kao i u kvizovima znanja.

KORISNI SAVJETI
Oralna higijena predkolskog i ranog kolskog doba

Uenici Srednje zubotehnike kole su uestovali u projektu Nai putokazi na Sajmu za

dijete i porodicu,a u okviru Djeije nedjelje u organizaciji Kantonalne javne ustanove
Porodino savjetovalite. Uee na manifestaciji je uzelo est ministarstva: Ministarstvo
za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo; Ministarstvo za
obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo; Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo
kulture i sporta Kantona Sarajevo; Ministarstvo unutranjih poslova i Ministarstvo za
boraka pitanja (Fond IKRE) Kantona Sarajevo, i oko 50 javnih ustanova koje su
predstavile svoj rad kroz izlaganje na tandovima, ueem u razliitim edukacijama,
radionicama i zabavno-rekreativnom programu.

Uenici nae kole su ovom prilikom predstavili svoj projekat Oralna higijena
predkolskog i ranog kolskog doba. Voditelj projekta bila je Paali dr Adisa, specijalista
bolesti usta i paradontologije, a u projektu su uestvovali uenici smjera stomatoloka
sestra-tehniar III i IV razreda: apo Amina, Kova Anela, Nezir Rubina, Begi Naida i
enanovi Dino.

Odaziv maliana na naem tandu postavljenom u holu Centra Skenderija je bio veliki.
Oni su iskoristili priliku da kroz edukativne radionice i zanimljive materijale koje su
pripremili nai uenici u druenju s njima steknu nova znanja o znaaju oralne higijene.

Ovaj projekat kola nastavlja i dalje i tokom cijele kolske godine e ga provoditi u okviru
saradnje sa osnovnim i predkolskim ustanovama.

Posjeta domu bjelave

Dana 31.12.2015. godine uenici nae kole u pratnji prof. Emira Poljaka posjetili
JU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. Ovo je bila tradicionalna
posjeta naih uenika koji ve dugi niz godina vlastitim sredstvima obezbjeuju
novogodinje paketie za tienike Doma. Meutim, ove godine smo eljeli nau
posjetu osim prijateljskom i humanitarnom uiniti i edukativnom. Akciji su se
pridruili i uenici treeg i etvrtog razreda smjera stomatoloka sestra-tehniar
koji su ukljueni u projekat Oralno zdravlje. Pod strunim nadzorom dr Adise
Paali oni su za male tienike Doma organizirali radionicu o znaaju i vanosti
oralne higijene, te im uruili poklon komplete za oralnu higijenu koje je koli
donirala firma Colgate. Zahvaljujemo se Colgate-u to su prepoznali vanost
projekta Oralnog zdravlja i podrali nas u nakani da uz druenje, igru, zabavu i
puno ljubavi koje moemo dati ovoj vulnerabilnoj kategoriji stanovnitva
djelujemo i edukativno.

Zdrava ishrana

UTICAJ ISHRANE
Ishrana je, bez svake sumnje, inilac koji najvie utie na zdravlje, jer se in
unoenja hrane konstantno ponavlja tokom cijelog naeg ivota. Dr Osler, slavni
kanadski ljekar, govorio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesrea, usko
vezano sa ishranom. Ishrana je povezana sa voljnim i svjesnim inom. Ona zavisi
od slobodne volje pojedinca. Zbog toga je neophodno duboko unutranje
ubjeenje da bi se loe navike u ishrani zamijenile zdravijim.
Varenje je, za razliku od unoenja hrane, nesvjestan in. Ono podrazumijeva sve
procese koji se odigravaju sa hranom u naem organizmu, do njene potpune
asimilacije. U normalnim uslovima, u odsustvu patoloskih poremecaja, kvalitetna
ishrana omogucuje i pravilan rad naih organa za varenje.

Piramida ishrane

Parodontologija

Parodontologija je grana dentalne medicine koja se bavi lijeenjem potpornih

struktura zuba (kost, cement, parodont, gingiva) i koja je u posljednje vrijeme
doivjela pravi napredak.

Ukoliko ste primijetili odreene simptome bolesti na zubima i zubnom mesu,

obratite se specijalistu u naoj poliklinici koja je specijalizirana za parodontoloka
lijeenja.

Uz specijalistu parodontologa i nove metode lijeenja danas se postiu izvanredni

rezultati i time lijeenje parodontitisa dobiva novu dimenziju.

Parodont
Parodont
Parodontom se nazivaju tkiva koja okruuju zub i sudjeluju u njegovom
uvrivanju unutar alveole.

Parodont je funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupiru zub, ine ga gingiva
(zubno meso), parodontni ligament, cement zuba i alveolarna kost.

Bolesti paradonta
Bolesti parodonta su upalna stanja kod kojih dolazi do razaranja tkiva koja
uvruju zube, tj.zubnog mesa, kosti i parodontalnog ligamenta (povezuje zube
s kosti).
Upalne promjene zubnog mesa (gingive) nazivamo gingivitis, a ako upala
zahvaa dublje strukture govorimo o parodontitisu.
Uzrok nastanka ovih bolesti u prvom redu je loa oralna higijena usne upljine,
odnosno nakupljanje bakterija (plaka), zatim zubni kamenac, zaostala hrana, loi
protetski nadomjesci. Parodontitis je takoer i nasljedna bolest.

Bolesti parodonta mogu javiti i kao posljedica nekih sistemskih bolesti (eerna
bolest, leukemija, AIDS i dr.) ili pak zbog nekih loih navika kao to je puenje
cigareta.
Gingivitis
Prvi simptomi gingivitisa (upale gingive) su crvenilo i krvarenje kada gingiva
(zubno meso) bude esto crvena i pone malo krvariti. Sve poinje od nakupljanja
dentalnog plaka (naslaga bakterija) oko zubnih vratova, ali i zbog zanemarivanja
oralne higijene. Kasnije se plak mineralizira (otvrdne) pa nastaje zubni kamenac i
vie se ne moe tako lako oistiti.
Parodontni dep
Ukoliko potraje upala gingive, gingiva e se polako odvajati od zuba i nastaje tzv.
parodontni dep. Jednom kad se taj dep razvije, potrebno je puno truda da ga se
sanira.
Parodontitis (parodontoza)
Parodontitis je infekcija koja zahvaa kost koja podupire zube, to moe dovesti
do gubitka zubi. Uzrok parodontitisa su milijuni bakterija, koji ive u naim
ustima. Statistika pokazuje da 30% do 40% ljudi boluje od ove bolesti.
Parodontitis je jedan od najeih razloga gubitka zubi kod odraslih osoba. Na
alost, parodontitis je podmukla bolest, koja esto prolazi sa blagim simptomima,
tako da veina ljudi i ne zna da ju imaju dok ne bude prekasno.
Klimavost zuba
Daljnjim napretkom bolesti dolazi do propadanja parodontnog ligamenta i
potporne kosti. To je ve ozbiljnija situacija i moe doi do klimavosti zuba.
Osim slabe oralne higijene, parodontnim bolestima ide u prilog i genetska
komponenta.
Da bi se sprijeio ovakav razvoj dogaaja potrebno je na vrijeme reagirati i
zatraiti strunu pomo specijalista parodontologije!

lIJEenje i terapija
Lijeenje parodontalnih bolesti zasniva se na uklanjanju svega to izaziva lokalnu
iritaciju i spreava odlaganje plaka, koji potie upalu desni.
To ukljuuje uklanjanje zubnog kamenca, iste se "depovi", uklanjaju loi ispuni i
protetski nadomjesci te izrauju novi. Ukoliko je prisutan apsces, propisuju se i
antibiotici.

U dogovoru sa pacijentom specijalist parodontologije radi plan terapije tj.

parodontoloki tretman.
Rani stadiji parodontne bolesti mogu se pravilnim etkanjem i ienjem zubnim
koncem izlijeiti bez posljedica. Napredniji stadiji bolesti zahtjevaju dodatne
postupke.
Parodontoloki tretmani
Postoje dvije metode lijeenja, ovisno o procjeni specijaliste parodontologa.
Ukoliko konzervativne metode ne uspiju dovesti do potpunog ozdravljenja te se
procijeni da je kirurki zahvat neophodan, koriste se kirurke metode.
Lijecenje_parodontologije
Konzervativne metode:
Detaljna edukacija o oralnoj higijeni.
Dubinsko ienje zubnog kamenca i naslaga te poliranje korjena zuba.
Inicijalna terapija
Kirurke metode:
Redukcija depova.
Tkivna i kotana regeneracija.
Preoblikovanje gingive i produavanje krune zuba.
Vezivno-tkivni transplatati.
Kotani transplatat.
INICIJALNA TERAPIJA
Prije zapoinjanja sa parodontolokom terapijom vrlo detaljno educiramo
pacijenta o bolesti, kao i o pravilnom odravanju oralne higijene, jer je vano da
pacijent bude motiviran i da surauje.
Cilj inicijalne terapije je eliminacija i prevencija ponovnog javljanja supra- i
subgingivno smjetenih bakterijskih naslaga s povrine zuba, tj. kontrola
postojee infekcije i zaustavljanje napredovanja bolesti.

VANO! U lijeenju parodontolokih bolesti vano je odravanje dobre oralne

higijene i to je jedna od kljunih stvari, kako bi terapija bila uspjena i rezultati
vidljivi.

Zubni mostovi

Mostovi su trajni protetski nadomjesci koji su namijenjeni popunjavanju praznog

prostora izmeu zubi, spreavanju dislociranja susjednih zuba, oteenja
eljusnih zglobova ili potpornog tkiva zuba.
Zubni most/ovi se postavljaju na prirodne zube ili na ugraene zubne implantate.
On ne mogu stajati zasebno jer je za njihovo dranje potreban temelj (vrsti
korijen okolnih zubi) na kojem mogu leati. Kad se stavljaju na prirodne zube
potrebno je brusiti okolne zube kako bi mogao vrsto leati (biti fiksiran). Nakon
bruenja se uzima otisak zuba kako bi se mogla izraditi zubna krunica.
Krunica na mostu

Zubni most ine dvije ili vie meusobno povezanih krunica koje se fiksiraju na
prirodni zub ili zubni implantat. One mogu biti izraene od keramike na metalu,
iste keramike ili cirkon keramike. Odabir ovisi o estetskim karakteristikama koje
elimo postii.

Zubne proteze potpune i djelimine

Proteza je opcija kada fiksni radovi nisu izvedivi radi situacije u Vaim ustima.
Novim materijalima i novim tehnologijama moe se napraviti proteza koja dobro
lei, ugodna je za noenje, te prirodno izgleda.
Proteze koje se izrauju za pacijente koji su izgubili sve prirodne zube nazivaju se
potpune ili totalne proteze. Totalne proteze se mogu dodatno uvrstiti u ustima
zubnim implantatima - sustav ALL-ON-6. Proteze koje se izrauje u sluajevima
kada nedostaje jedan ili vie zubi nazivaju se djelomine ili parcijalne proteze.

Potpune (totalne) proteze

Izrauju se za pojedinu eljust kod potpune bezubosti. U odnosnu na djelomine
proteze jednostavnije su konstruirane, a sastoje se od baze proteze na kojoj su
postavljeni zubi.
Totalne proteze lee direktno na gingivi koja prekriva kost.
Baza proteze je dio proteze koji prijanja uz sluznicu, a izrauje su od metalnog
dijela koji je vrlo tanak i od ruiastog akrilata koji se bojom uklapa u okolinu
sluznice. Baza sluznice se izrauje tako da bude to vea. Naime, sile koje se pri
vakanju razvijaju na umjetnim zubima u protezi, moraju se preko baze prenijeti
na sluznicu i kotanu podlogu. Budui da sluznica nije u stanju podnijeti velika
optereenja, potrebno je sile prilikom vakanja ravnomjerno raspodijeliti na to
veu povrinu, to se postie poveanjem baze proteze.

Djelimine (parcijalne) proteze

Izrauje se u sluajevima kada nedostaje jedan ili vie zubi bez obzira da li su
preostali zubi prirodni, prekriveni krunicama ili mostom.
Djelomine proteze je konstrukcijiski sloenija od potpune jer ima elemente
kojima se privruju za preostale zube. Ti elementi imaju dvojaku ulogu tako to
omoguuju pridravanje proteze uz preostale zube i prijenos sila prilikom
vakanja na preostale zube.
U naprednijim verzijama ti retencijski elementi su u potpunosti nevidljivi, tako da
ostavljaju vizualni dojam potpunog zubnog luka.

Postupak ugradnje zubnog implantata

Prije ugradnje zubnog implantata potrebno je znati:

ivotna dob nije prepreka za ugradnju implanatata,
u sluaju bolovanja od nekih sranih bolesti i drugih bolesti posavjetujte se sa
svojim lijenikom,
prije zahvata potrebno je napraviti digitalni ortopan (snimku eljusti tj. zubi),

Zahvat ugradnje zubnog implantata

Ugradnja zubnog implantata provodi se pod lokalnom anestezijom. Postupak je
za pacijenta potpuno bezbolan.

Zahvat za ugradnju jednog implanata traje otprilike 15 min, a ovisi individualno o

svakom pacijentu.
Implantiranje se veinom radi u jednom dolasku.
Na odabrano mjesto u kost se ugradi titanski vijak, koji se ostavlja da sraste s
kosti. Vrijeme srastanja ovisi o kompleksnosti i tipu zahvata te stanju pacijentove
kosti, a traje uglavnom oko 3 mjeseca
Nakon perioda srastanja slijedi izrada trajnog umjetnog zuba, koja je slina izradi
krunice prirodnim zubima.

Preoperativna njega

Odmah nakon zahvata pacijent dobiva antibiotik, analgetik, led, a po potrebi i

lijekove protiv upala i bolova te je mogue normalno funkcionirati, a idui dan u
stanju ste obavljati radne aktivnosti.

Proces oseointegracije (srastanja zubnog implantata s kosti eljusti) ovisi o

kompleksnosti i tipu zahvata te stanju pacijentove kosti.

Vano!

Nakon ugradnje zubnih implantata potrebno je 2 puta godinje doi na redovitu

kontrolu kod stomatologa kako bi se ouvalo steeno jamstvo na implantate.
Oralna higijena kod zubnih implanatata ne razlikuje nita posebno od uobiajne.
Odbacivanje implantata je izuzetno rijetko, ali moe se dogoditi, to ovisi o
pacijentovoj kosti i organizmu.

Zarazne bolesti
Zarazna ili infektivna bolest je kliniki evidentno oboljenje ljudi i ivotinja
izazvano patogenim mikrobnim uzronicima ukljuujui viruse, bakterije,
gljivice, protozoe, rikecije, kao i prionima. Zarazne bolesti iskazuju iroki
spektar moguih simptoma i klinikih slika razvoja bolesti. Simptomi se
mogu javiti u roku od nekoliko dana, sedmica ili ak godina od zaraze.
Zarazne bolesti se nekada klasifikuju kao kontagiozne bolesti zbog njihove
mogunosti prenosa sa oboljele na zdravu jedinku.[1] Prenos zarazne
bolesti moe biti na vie naina ukljuujui direktan kontakt ili sekundarno
preko hrane, tjelesnih tenosti, leeva, kontaminiranih predmeta, zrakom
ili pomou vektora (insekti, mievi i sl.).

Termin infekcija se odnosi na prodor, naseljenje i umnoavanje patogenih

mikroorganizama u domainu, a infektivnost predstavlja sposobnost
mikroorganizma da to uini.

Zoonoze su zarazne bolesti koje su zajednike ljudima i nekim ivotinjama.

Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obiljeava se 7. travnja svake godine pod
pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prva Svjetska zdravstvena skuptina koju je organizirala Svjetska

zdravstvena organizacija odrana je 1948. godine. Odlukom skuptine 7.
travnja odreen je za Svjetski dan zdravlja i poeo se slaviti od 1950.
godine.

Ovaj dan se obiljeava kako bi se izgradila svijest o odreenoj temi koja je

vezana za zdravlje ime bi se skrenula panja na prioritetna podruja koje
su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu
odreenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo
na dan 7. travnja, ve bi se o njima trebalo voditi rauna tokom cijele
godine.

ZDRAVLJE

Zdravlje se definira kao visoki stupanj ope funkcionalnosti organizma,

odnosno nenaruenost funkcionalnosti organizma, harmonija i
nenaruenost intelektualnih i biolokih funkcija. Takoer se, u proirenom
smislu moe promatrati kao stanje dobrog tjelesnog, psihikog i
drutvenog blagostanja. Zdravlje se najee upotrebljava kao pojam
odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i

duevnih poremeaja. Neki od uvjeta zdravlja su uravnoteena prehrana,

tjelesna aktivnost i higijena, te stabilne obiteljske i drutvene okolnosti.

Zdravstvena zatita

Zdravstvena zatita je sustav dravnih, skupnih i individualnih mjera za

unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. Cilj je zdravstvene zatite
promocija, odnosno unapreenje zdravlja, prevencija, odnosno
sprjeavanje bolesti, pravodobno otkrivanje bolesti, uinkovito lijeenje i
rehabilitacija. Zdravstvena je zatita organizirana na tri razine, pa je rije o
primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zatiti.

Primarna zdravstvena zatita

Primarna zdravstvena zatita je prvi i najei oblik kontakta stanovnitva

sa zdravstvenom slubom. To je ona zatita koja se prua na mjestu gdje
ljudi ive, rade i gdje se koluju. Ta zatita razumijeva sveobuhvatnu skrb
za zdravlje, provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te

suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti

boljem zdravlju stanovnitva. Na Meunarodnoj konferenciji o primarnoj
zdravstvenoj zatiti, odranoj u Almati 1978. godine, donesena je
deklaracija o ciljevima zdravlja koja je odredila primarni zdravstvenu
zatitu kao glavnu drutvenu snagu pri postizanju tih ciljeva. Primarna
zdravstvena zatita temelji se na praktinim, znanstveno opravdanim i
drutveno prihvatljivim metodama i tehnologiji. To je prvi stupanj dodra
pojedinca, obitelji i drutva s nacionalnim zdravstvenim sustavom. Ona
proizlazi i razvija se iz ekonomskih, drutveno-kulturnih i politikih uvjeta.

Dio primarne zdravstvene zatite koju provode medicinski strunjaci

naziva se primarna medicinska zatita i esto se pogreno poistovjeuje s
cjelokupnom primarnom zdravstvenom zatitom. U primarnoj medicinskoj
zatiti zdravstveni djelatnici se neposrednim kontaktom sa stanovnitvom
primjenjujui dispanzerske metode rada, brinu za zdravlje i lijee bolesne.
u ordinaciji i u njihovoj kui te brinu za zdravlje graana, bez obzira na
njihovi dob i zdravstveno stanje. U uem smisli, primarna zdravstvena
zatita objedinjuje djelatnost ope/obiteljske medicine, djelatnost za
zdravstvenu zatitu dojenadi i male djece, stomatoloku djelatnost i
djelatnost hitne medicinske pomoi. Zajednika osobina prvih triju
djelatnosti je sveobuhvatnost zatite, preventiva, kurativa i rehabilitacija,
rad u zdravlju i bolesti, od zaea do terminalne skrbi. Djelatnost hitne
medicinske pomoi posebna je grana medicine koja se u ogranienom
vremenu i na poseban nain brine o bolesnicima oboljelima od hitnih
akutnih bolesti i stanja i po ivot opasnih ozljeda.

Sekundarna zdravstvena zatita

Za razliku od djelatnosti primarne zdravstvene zatite koja svoji aktivnost

usmjerava na zatitu i unaprijeenje zdravlja te ambulantno i kuno
lijeenje bolesti i stanja, sekundarna zdravstvena zatita organizacijski je
redovito povezana u cjelinu sa stacionarnom zdravstvenom zatitom i
usmjerena je samo na dijagnostiku i lijeenje. Lijenici specijalisti raznih
specijalnosti samostalno obavljaju poslove vie razine zdravstvene zatite.

Na zahtjev lijenika primarne zdravstvene zatite, oni obavljaju traene

specijalistiko-konzilijarne preglede:

preuzimaju u privremeni ciljani tretman bolesnika, ili provode traeni

dijagnostiki, terapijski ili rehabilitacijski zahvat
obavljaju diferenciranije dijagnostike postupke
djeluju kao konzultanti lijenicima primarne zdravstvene zatite
posreduju u komunikaciji izmeu djelatnosti primarne zdravstvene
zatite i stacionarne zdravstvene zatite

Najee lijenik primarne zdravstvene zatite upuuje bolesnika na

specijalistiko-konzilijarni pregled nakon obrade, a na uputnicu upisuje
razlog upuivanja, odnosno kakvi konzilijarno miljenje ili zahvat trai.
Kolzilijarni lijenik daje miljenje i nalaz nakon provedenoga dijagnostikog
postupka, miljenje o terapijskom ili rehabilitacijskom postupku te
miljenje o prognozi bolesti i stanja. Bolnika zdravstvena zatita znai
stalni ili povremeni boravak bolesnika u bolnici tijekom obavljanja
dijagnostikih i terapijskih zahvata i postupaka koji se ne mogu obaviti
ambulantnom suradnjom primarne i specijalistiko-konzilijarne
zdravstvene zatite.

Tercijarna zdravstvena zatita

Tercijarna zdravstvena zatita slui za obavljanje visokodiferenciranih (i

skupljih) pretraga i terapijskih zahvata. najee rjeava najkompleksnije
probleme bolesti i bolesnika s tekim i rijetkim bolestima, koji nemaju
mogunost dobivanja pomoi na opinskoj ili upanijskoj razini. Tercijarna
zdravstvena zatita prua se u klinikama, klinikim bolnicama i klinikim
bolnikim centrima te dravnim zdravstvenim zavodima (za javno
zdravstve, za transfuzijsku medicinu, za zatitu od zraenja, za
toksikologiju, za medicinu rada itd.)

Vrnjako nasilje

Uloga kole u zatiti djece od nasilja

Vrnjako nasilje se najee deava u koli i to u vrijeme odmora u

uionici, na hodniku ili u dvoritu. Po pravilu, u tim situacijama, odrasli
nisu prisutni. Nasilje meu vrnjacima se deava i prije poetka nastave ili
po zavretku, na putu u kolu ili pri povratku kui. kolska dvorita i
igralita su mjesta na kojima djeca provode svoje slobodno vrijeme i esto
su mjesta gdje se deava vrnjako nasilje.
Svaka nepravda koju doive uenici moe biti podsticaj povrijeenom
ueniku da svoj bijes, umjesto na onog ko je nepravdu uinio, usmjeri na
vrnjaka. Nepraktikovanje razgovora, razumijevana argumenata i djece i
nastavnika, dovodi do frustracija koje, takoe, dovode do agresivnih
reakcija najee prema mlaim vrnjacima. Kod neke djece ovakve
reakcije ne moraju biti izazvane frustracijama nastalim u nastavnom
procesu. Oni ele da se pokau kao face", hoe da fasciniraju svoje
vrnjake. Nereagovanje nastavnika i strunih suradnika na nasilna
ponaanja uenika i lo nadzor u odreenim dijelovima kole (igralite,
hodnici...) samo olakavaju nasilnim uenicima da budu agresivni i
zastrauju druge uenike.
O bilo kojem uzroku da govorimo, jasno je da i djeca koja ine nasilje, kao i
djeca koja ga trpe, imaju problem. kola, kao mjesto gdje djeca
organizovano zajedno provode najvie vremena u toku dana, treba da

preuzme primarnu ulogu u prevenciji i zatiti djece od nasilja. Najbolji

rezultatati se mogu postii ako se u koli njeguje atmosfera uvaavanja,
razumijevanja i tolerancije. Samo se u koli u kojoj vlada prijatna
atmosfera, u kojoj su svi akteri zatieni u uvaavani, u kojoj se problemi
rjeavaju nenasilnim metodama, moe se uiti nenasilnitvo.

Savjeti / Vijea uenika

Savjet/Vijee uenika je tijelo koje predstavlja sve uenike kole, a izbor je

regulisan kolskim pravilnikom. kola je obavezna da imenuje jednog
nastavnika, na prijedlog savjeta/vijea uenika, koji e im pomagati u
radu.
Funkcije Vijea/Savjeta uenika su:

Promovisanje i zatita prava i obaveza, te potreba i interesa

uenika;
Podsticanje aktivnog uea uenika u radu kole;
Saradnja sa strunim i upravnim organima kole, te
savjetom/vijeem roditelja;
Predstavljanje stavova uenika strunim i upravnim organima kole,
informisanje istih o svakom vanom pitanju koje se odnosi na rad i
upravljanje kolom, te stvaranje uslova da uenik postane aktivan
lan u procesu donoenja odluka;
Promovisanje interesa kole u zajednici na ijem se podruju kola
nalazi;
Promovisanje aktivizma uenika;
Saradnja sa odgovarajuim ustanovama i organizacijama koje se
bave pitanjima djece i mladih (Ukljui se i ti, prirunik za rad savjeta
uenika srednjih kola, OKC).

Promovisanje i zatita prava djeteta je prva i osnovna funkcija

savjeta/vijea uenika. Po tome je prirodno da ovo ueniko tijelo u svom
programu rada ima praenje ostvarenja prava djeteta u koli i zajednici,
jer se kola ne moe ni posmatrati izolovano od zajednice. Pravo na
zatitu dijete ostvaruje kroz nekoliko lanova Konvencije o pravima
djeteta. Savjeti/vijee uenika mogu znaajno doprinijeti ostvarenju ovih
prava i to kroz informisanje, organizovanje edukacije od strane strunjaka,
venjake edukacije, afirmacijom pozitivnih primjera, organizacijom
debata i sl.