3.

MRENO PLANIRANJE

Uvod
Metode mrenoga planiranja (MP) nastale su krajem
pedesetih godina prologa stoljea u svrhu lakeg i
pouzdanijeg praenja odvijanja projekta, predvianja
moguih izvora problema i koordiniranja aktivnosti u
projektu kako bi se izbjeglo kanjenje.
Uz pomo metoda MP, sve aktivnosti potrebne za
provoenje projekta nastoji se prikazati u preglednome
grafikom obliku, pazei pritom da se usklade sve
vremenske zavisnosti izmeu pojedinih aktivnosti.

Projekt
Pod pojmom projekt podrazumijeva se sveukupnost
ekonomskih, organizacijskih i tehnikih mjera usmjerenih na
izradu novoga objekta, konstrukciju sustava ili ureaja, obradu
znanstveno istraivake teme ili izvravanje nekih drugih
zadataka.
Projekt obuhvaa zadatke iz raznih podruja i za njega treba
uiniti plan izvoenja.
Primjeri projekta:
Znanstveno istraivaka tema
Plan realizacije investicijskoga zahvata
Gradnja zgrade, prometnice, mosta, naftovoda, broda,
Razvoj novoga proizvoda i njegovo uvoenje na trite
Provedba reorganizacije poduzea
Organizacija nastave
Snimanje filma itd.

Glavni imbenici uspjenoga upravljanja projektom su:

planiranje, terminiranje i koordinacija aktivnosti projekta.
Primjenom MP projekt se ralanjuje na pojedine aktivnosti
koje imaju zadano vrijeme trajanja i preduvjete odreene
utrokom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijska
sredstva).
Aktivnost je dio projekta koji se moe promatrati kao
zasebna cjelina s izvedbenoga i ekonomskoga stajalita.
Slijed aktivnosti prikazuje se mreom.
Tu se postavljaju pitanja:
Kako planirati potrebno vrijeme za izvoenje projekta?
Kojim redoslijedom obavljati aktivnosti projekta da bi se izvrile sve
aktivnosti i projekt zavrio u planiranome vremenu?

Rjeenje ovih pitanja daje mreno planiranje.

Faze mrenoga planiranja

Tri su faze u primjeni mrenoga planiranja:

Analiza strukture
Utvrivanje redoslijeda i meusobnih zavisnosti aktivnosti projekta
Analiza vremena
Odreivanje minimalnoga vremena za izvrenje projekta
Analiza trokova
Utvrivanje minimalnih trokova.

1. Analiza strukture
Analiza strukture pri planiranju projekta obuhvaa
ispitivanje i uspostavljanje logikoga redoslijeda i
meusobnih zavisnosti pojedinih aktivnosti, koje treba
izvriti tijekom trajanja projekta.
1. Proces se najprije dijeli u aktivnosti
2. Utvruje se zavisnost meu aktivnostima.
Tu se obino pitamo:
Koje se aktivnosti moraju zavriti do poetka neke
odreene aktivnosti?
Koje aktivnosti mogu zapoeti istovremeno s
odreenom aktivnou?
Popis aktivnosti, njihov redoslijed i meusobnu zavisnost
prikazujemo u obliku strukturalne tablice.
tablice

Strukturalna tablica ima dva stupca. U prvome se nalazi

opis aktivnosti, a u drugome aktivnosti koje prethode toj
aktivnosti, tj. one aktivnosti koje moraju biti zavrene da
bi promatrana aktivnost mogla zapoeti.
3. Crtanje mrenoga dijagrama
U okviru planiranja strukture radi se i mreni model, tj. mreni
dijagram pomou kojega se projekt prikazuje kao ureeni
skup aktivnosti i dogaaja.
Mreni dijagram je grafiki prikaz projekta u obliku mree
u kojoj slijed grana pokazuje slijed aktivnosti.

 Grane u mrei predstavljaju pojedine aktivnosti.

vorovi u mrei predstavljaju odreeni vremenski
trenutak u kojemu poinje ili zavrava jedna ili vie
aktivnosti.
Aktivnosti se jednoznano oznauju svojim poetnim
i zavrnim vorom.
Slijed grana prikazuje slijed aktivnosti. Ako je neka
aktivnost predstavljena izlaznom granom iz vora, ona
ne moe zapoeti, ako nisu zavrene sve aktivnosti
koje ulaze u taj vor.

Aktivnost je predstavljena punom linijom i orijentirana je strelicom.

Svaka aktivnost mora poeti i zavriti dogaajem.
Dogaaji se simboliziraju krugom.
Aktivnost koja je odreena poetnim dogaajem i i zavrnim j, oznauje se
s (i j). Pritom je i < j. Prikazuje se na sljedei nain:
i

Detaljniji prikaz:
Prethodna
aktivnost

Sljedea aktivnost

Tekua aktivnost

i
Vrijeme trajanja
aktivnosti (i j)

Poetni dogaaj
aktivnosti (i j)

Zavrni dogaaj
aktivnosti (i j)

Fiktivne aktivnosti
Osim stvarnih aktivnosti mogu se pojaviti i fiktivne (prividne)
aktivnosti. Fiktivna aktivnost se prikazuje isprekidanom
linijom i strelicom.
Trajanje fiktivne aktivnosti je 0.
Uvoenje fiktivnih aktivnosti potrebno je kada postoji vie
aktivnosti koje imaju isti poetak i zavretak, kao i u nekim
drugim sluajevima u kojima se bez njih ne moe korektno
prikazati mreni dijagram.

Neke konvencije

Ako aktivnost B poinje za vrijeme trajanja aktivnosti A,

tada je:
Nedopustiv prikaz
A
B

Dopustiv prikaz
A2

A1

Ako su dane aktivnosti s istim poetkom i zavretkom, tada je:

Nedopustiv prikaz
A

Dva dogaaja direktno mogu povezati samo jednu aktivnost !

U ovom se sluaju dopustivi prikaz dobiva uvoenjem fiktivne

aktivnosti na jedan od sljedeih naina:

 Ako imamo sljedei sluaj ovisnosti aktivnosti:

Aktivnost

Preduvjet

A, B

tada je:
Nedopustiv prikaz
A

Dopustiv prikaz
A

O
B

D
B

Primjer: Izvrimo analizu strukture i izradimo mreni dijagram projekta

specificiranoga u 7 aktivnosti A, B, C, D, E, F, G ako je utvreno da: aktivnost
B moe otpoeti kada zavri aktivnost A, aktivnost C kada zavri aktivnost B,
aktivnost D kada zavri aktivnost A, aktivnost E kada zavri aktivnost D,
aktivnost F kada zavri aktivnost E i aktivnost G kada zavre aktivnosti C i F.
Rjeenje: Strukturna tablica izgleda ovako:

Aktivnosti

Preduvjeti

C, F

Na bazi strukturalne tablice sastavlja se odgovarajui mreni dijagram.

Zatim se vri eventualna dorada i modifikacija. Tek nakon definitivnog
usvajanja mrenoga dijagrama numeriraju se dogaaji i odreuju
polazni podaci za sve aktivnosti.
Akt.
Pred.

Mrea koja prikazuje zadani projekt je:

F
E

C, F

Sada treba numerirati vorove.:

Postoje dva naina numeracije:

proizvoljna numeracija (jedino se vodi rauna da svaki

dogaaj ima razliiti broj)

numeracija po rangu (rastua numeracija) Poetni

dogaaj se obiljei s 1, zavrni s n. Numeracija ostalih vorova
treba ispunjavati
uvjet i < j kod aktivnosti (i, j).

Fulkersonovo pravilo
Numeracija se moe jednoznano provesti primjenom
Fulkersonovoga pravila:
pravila
Najprije se poetni dogaaj (vor) numerira s 1, a
sve aktivnosti (strelice) koje izlaze iz njega se
precrtavaju.
Potom se s narednim cijelim brojevima numeriraju
dogaaji idui odozgo prema dolje i s lijeva na
desno i to samo oni kojima prethode jedino
precrtane aktivnosti (strelice).
Dalje se postupak ponavlja na isti nain.

U analiziranome primjeru numeracija izgleda ovako:

3
C

B
1

6
D

F
4

2. Analiza vremena
Analiza projekta dobiva svoj potpuniji znaaj kada u model
ugradimo vrijeme. Tada mrenim planiranjem moemo
izraunati vrijeme izvrenja projekta, nadzirati vremensko
odvijanje projekta i utjecati na izvravanje rokova.
U polaznu strukturalnu tablicu dodaje se stupac
trajanje aktivnosti u kojemu se u odreenim vremenskim
jedinicama (minute, sati, dani, tjedni, mjeseci, ...) unosi
vrijeme potrebno za ostvarivanje svake aktivnosti. Na
mrenome se dijagramu uz svaku aktivnost dopisuje to
vrijeme.
Dvije su osnovne metode za izvavanje analize vremena:
CPM metoda * i
Pert metoda **
* CPM

Metoda kritinog puta (Critical Path method)

** Program Evaluation and Review Technique

 CPM metoda je pogodna za planiranje projekata kod

kojih se potrebno vrijeme za trajanje pojedinih aktivnosti
moe precizno odrediti.
PERT metoda je znaajna za planiranje istraivakih
radova, gdje vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti nije
poznato, zato to ova vremena imaju vie karakter
sluajnih nego normiranih veliina.

2.1. Analiza vremena po metodi kritinoga

puta (CPM)
U mrei s aktivnostima na granama svaki se vor predstavlja
kao krug podijeljen na tri dijela:
R. br.

Najranije vrijeme

Najkasnije vrijeme

Za aktivnost (i j) koristi se shema

i
ti(0)

tij
ti(1)

tj(0)

tj(1)

gdje je:
ti(0) najraniji poetak aktivnosti (i j)
tj(0) najraniji zavretak aktivnosti (i j)
ti(1) najkasniji poetak aktivnosti (i j)
tj(1) najkasniji zavretak aktivnosti (i j)
tij

vrijeme trajanja aktivnosti (i j)

U skladu s uvedenim oznakama je t1(0) = 0, tj. poetnom dogaaju

se dodjeljuje kao najraniji poetak aktivnosti vrijeme 0.
Najraniji zavretak cijelog projekta je tn(0).
Maksimalno dozvoljeno trajanje aktivnosti (i j) je tj(0) ti(0).
Najranija vremena u vorovima odreuju se prema sljedeem:
tj(0) = ti(0) + tij,
odnosno, ako do dogaaja j vodi vie puteva:
t1(0)=0

tj(0) = max{ti(0) + tij}

i

i<j

j = 2, 3, , n

Najkasnija vremena u vorovima odreuju se prema sljedeem:

tn(0) Tp= tn(1) ,
tn(1) je najkasnije vrijeme svih aktivnosti, koje neposredno prethode
zavrnome dogaaju.
Najkasnija vremena u vorovima odreuju se prema sljedeem:
ti(1) = tj(1) tij,
odnosno, ako do dogaaja j vodi vie puteva:
ti(1) = min{tj(1) tij},
j

i < j,

i = n1, , 2, 1

Primjer: Trai se minimalno vrijeme projekta razvoja informacijskog sustava, ako

su zadana vremena trajanja (u danima) pojedinih aktivnosti i preduvjeti.

Aktivnost

Trajanje

Preduvjeti

(u danima)

Projektiranje IS-a

Nabava raunala

Instaliranje raunala

Generiranje baze
podataka

Izrada aplikacije

Obuka korisnika

Testiranje

C, F

Rjeenje: Radi se o primjeru za koje smo ve izvrili analizu strukture.

Sada emo tu analizu nadopuniti analizom vremena.
3
5 11
1
0 0

A
3

B
2

3
6
14 14

3 3
D

t1(0) = 0
t2(0) = t1(0) +t12 = 0 + 3 = 3

7
17 17

2
4
4 4

8
E

F
5
12 12

t7(1) = 17

t3(0) = t2(0) +t23 = 3 + 2 = 5

t6(1) = t7(1) t67 = 17 3 = 14

t4(0) = t2(0) +t24 = 3 + 1 = 4

t5(1) = t6(1) t56 = 14 2 = 12

t5(0) = t4(0) +t45 = 4 + 8 = 12

t6(0) =max( t3(0) +t36, t5(0) +t56 )= max(5+3,12+2) = 14
t7(0) = t6(0) +t67 = 14+3 = 17

G
3

t4(1) = t5(1) t45 = 12 8 = 4

t3(1) = t6(1) t36 = 14 3 = 11

t2(1) = min(t3(1) t23, t4(1) t24=min(112, 41) = 3

t1(1) = t2(1) t12 = 3 3 = 0

Kritini put predstavlja vremenski najdulji put u mrenome

planu od ulaza do izlaza (tj. od dogaaja 1 do dogaaja n).
put sadri samo kritine aktivnosti.
Za aktivnost (i j) kaemo da je kritina aktivnost ako vrijede
sljedee relacije:
kao i

tij = tj(1) - ti(0)

odnosno

tj(1) - ti(0) - tij = 0

ti(0) = ti(1),

odnosno

tj(0) = tj(1),

Maksimalno dozvoljeno vrijeme trajanja ostalih aktivnosti vee je

od dozvoljenog vremena, pa za njih vrijedi relacija:
tj(1) - ti(0) - tij > 0

Tu razliku nazivamo vremenskom rezervom aktivnosti (i j).

Vremenska rezerva kritine aktivnosti jednaka je nuli.

Kritini put u promatranom primjeru oznaen je na slici.

3
5 11
1
0 0

A
3

B
2

2
33
D

3
6
14 14

2
4
4 4

8
E

F
5
12 12

G
3

7
17 17

Primjer za odrivnj trnj prkt mtdm CPM:

Zdn sljedea list ktivnsti:

ktivnst

B C D

Prthdn
Trnj

B
5

D C, F D E, H G, I
2 3 3 1
1

Odredite kritini put.

A A
6 7

Rjeenje:
Mreni dijagram:
C
A

D
7

G
J
1

I
1

E
5

Numeriranje vorova:
C

2
A
1

D
7

B
6

3
E

I
1

J
1

Najraniji trenuci dogaaja:

2
3

A
1

D
7

6
4

12

10

B
6

7
15

13
5

i1

ti1

(tij)1

tij

ti(0)

(0)

tj(0)

(tij)2

i2

ti2(0)

tj(0)

(tij)3
i3

tj(0) = ti(0) + tij

ti3

(0)

tj

(0)

= max{ti
i

(0)

+ tij }

J
1

8
16

Najkasniji trenuci dogaaja:

C

2
3

A
1
0

D
7

12 12
2

10 10

0
B
6

6 9

G
7

6
13 14

15 15

j1

tij

ti(1)

j
tj(1)

tj1(1)

(tij)1
(tij)2

j2

ti(1)

tj2(1)
(tij)3
j3

ti(1) = tj(1) - tij

tj3(1)

ti

(1)

= min{t j
j

(1)

tij }

J
1

8
16 16

Kritini put
C

2
3

A
1
0

3
0

D
7

6
4

3
6 9

12 12
2

10 10

B
6

3
E
5

Kritine aktivnosti: - A, D, F, G, J
Kritini dogaaji: 1, 2, 4, 5, 7, 8
Kritini put: 1 2 4 5 7 8.

H
6
13 14

I
1

7
15 15

J
1

8
16 16

to treba napraviti kod mrenoga planiranja

Prepoznati aktivnosti
Odrediti redoslijed aktivnosti
Nacrtati mreni dijagram
Procijeniti potrebno vrijeme za svaku aktivnost
Prepoznati kritini put (najdui put u mrenome dijagramu)
Aurirati mreni dijagram, kako projekat napreduje.

Vremenske rezerve
elimo li projekt zavriti u predvienome vremenu, aktivnost
(i j) se mora izvriti u razmaku odreenom njezinim
najkasnijim zavretkom tj (1) i najranijim poetkom ti(0).
Vremenski interval tj(1) - ti(0) odreuje najdue mogue
trajanje aktivnosti (i j), odnosno predstavlja maksimalno
dozvoljeno trajanje te aktivnosti. Prema tome, mora biti
zadovoljena nejednadba

tj(1) ti(0) tij

Svaka aktivnost ije je vrijeme trajanja manje od njezinoga

maksimalno dozvoljenoga trajanja, (tj. kada u nejednadbi
vrijedi znak >), ima odreenu vremensku rezervu.
U tome se sluaju izvravanje aktivnosti (i j) moe
pomaknuti izmeu ti(0) i tj(1), a da se ne produi predvieno
vrijeme trajanja projekta.
Sve aktivnosti koje nisu kritine imaju vremensku rezervu.
Ukupna vremenska rezerva neke aktivnosti se dobiva kao
razlika njezina najkasnijega dopustivog roka i najranijega
mogueg roka.

Stij = t j (ti + tij )

(1)

( 0)

Kritine aktivnosti nemaju vremenske rezerve.

Nepravovremeni zavretak neke kritine aktivnosti produit
e rok zavretka itavoga projekta.
U analizi vremena pomou CPM metode, ovisno o odnosu
prethodnih i narednih aktivnosti postoje vremenske rezerve, i to:
Ukupna (opa)
Slobodna
Nezavisna

Ukupna vremenska rezerva

Stij = t j ti tij
(1)

(0)

Pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti

pojedina aktivnost od njezina najranijega poetka, a da pritom
krajnji rok cijelog projekta ne bude ugroen.
Slobodna vremenska rezerva

S sij = t j

(0)

ti

(0)

tij

Dobije se ako aktivnosti koje slijede i one koje prethode

ponu to je prije mogue.
Pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti rok
najranijeg poetka aktivnosti (i j), a da se time ne ugroze poeci
svih aktivnosti koje neposredno slijede.

Nezavisna vremenska rezerva

Snij = t j ti tij
(0)

(1)

Dobije se ako sve aktivnosti koje neposredno slijede ponu to

je prije mogue, a aktivnosti koje prethode zavre toliko kasno
koliko je upravo doputeno.
Pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti
rok najranijega poetka aktivnosti.
Ona, za razliku od drugih rezervi, moe biti i negativna.
U praksi su vane samo pozitivne nezavisne rezerve.
Ukoliko je nezavisna rezerva negativna, umjesto njezine
stvarne vrijednosti, unosi se podatak kao da je jednaka nuli.