4.

TANKOSTIJENI PROFILI

4.1. Uvod
4.2. Mehanizam nosivosti tankostijenih profila
4.3. Metoda prorauna
4.4. Proraun konstruktivnih elemenata u ovisnosti o njegovoj funkciji u
nosivim sustavima
4.4.1. Openito
4.4.2. Tlani elementi kao sastavni dijelovi poprenog presjeka
4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosa) izloeni
fleksijskom djelovanju
4.4.4. Konstruktivni elementi (tapovi) izloeni tlaku
4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdune sile
4.4.4.2. Izvijanje torzijom
4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdune sile
4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajue ploe
4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploe izvedene iz trapeznih limova
4.4.6.2. Oblici otkazivanja i osnovni proraunski postavci
4.5. Spojevi
4.5.1. Vrste spojnih sredstava
4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva
4.5.3. Konstruktivni detalji
4.5.4. Numeriki primjer
4.5.5. Prilozi za zadatak

140

MK I

4. Tankostijeni profili

4.1. UVOD
Hladnooblikovani profili su proizvodi napravljeni od limova dobivenih vruim ili
hladnim valjanjem. Oni se sastoje iz ravnih i zaobljenih elemenata, a uzdu svoje osi
su konstantnog poprenog presjeka i debljine. Ovi konstruktivni elementi su dobiveni
hladnim oblikovanjem limova (npr. valjanjem, preanjem, presavijanjem), te su raznih
oblika poprenog presjeka (sl. 1a. i 1b.).

Sl. 4.1a. Primjeri trapezno oblikovanih limova i panela

Debljine ovako oblikovanih konstruktivnih elemenata su slijedee:

0.5 t 4 mm

-za profilirane limove (sl. 4.1a.)

1 t 8 mm

-za tapove (sl. 4.1b.)

Glavne karakteristike ovako oblikovanih profila su: povoljni odnosi izmeu njihove
nosivosti i vlastite teine, relativno laka izrada i ugradnja u konstrukciju, te velike
mogunosti arhitektonskog oblikovanja.

B. Pero

141

MK I

4. Tankostijeni profili

-otvoreni presjek bez rubnih ukruenja

-otvoreni presjek sa rubnim ukruenjima

-otvoreni sloeni presjeci

-zatvoreni sloeni presjeci

-otvoreni presjeci s ukruenjima na hrptu

-otvoreni presjeci s meuukruenjima

-zatvoreni okrugli i etverokutni presjeci

Sl. 4.1b. Primjeri hladnooblikovanih tapova

4.2. MEHANIZAM NOSIVOSTI TANKOSTJENIH PROFILA

Budui da se radi o konstruktivnom elementu s vrlo tankim stijenkama poprenog
presjeka, odnosno o vrlo velikim odnosima irine elementa (b) i njegove debljine (t),
dio pritisnutog poprenog presjeka nakon dostizanja odreenog intenziteta

B. Pero

142

MK I

4. Tankostijeni profili

optereenja ne sudjeluje u preuzimanju tog optereenja, nego se izmie funkciji

noenja veim ili manjim izboavanjem tankog lima u zoni pritiska. Dakle specifinost
mehanizma nosivosti ovog konstruktivnog elementa oituje se pojavom lokalnog
izboavanja ravnog neukruenog dijela poprenog presjeka, koje ima utjecaj na
njegovu krutost, kapacitet nosivosti i oblik otkazivanja nosivosti.
Prema linearnoj teoriji izboavanja odreuje se kritini napon izboavanja prema
izrazu (4.1.), koji predstavlja napon kod kojeg dolazi do grananja ravnotee.

ki = K

2 E
12 (1 ) (bD / t ) 2

(4.1.)

Za odreivanje ovog napona vrijede pretpostavke o idealno ravnom limu, centrinom

unosu sile, idealnom izotropnom materijalu i neogranienom vaenju Hooke-ovog
zakona. Kritini napon izboavanja je za tlano naprezane ploaste elemente
osnovna mjera sigurnosti. U ovisnosti o rubnim uvjetima ploe moe se kritini napon
izboavanja prekoraiti, a da ploa zadri stabilno stanje ravnotee. Za objanjavanje
ovog odnosa

neophodno je razmotriti fizikalnu pojavu izboavanja ploa. Vrlo

jednostavan model za objanjenje ovog mehanizma dao je Winter. Pretpostavljen je

model koji se sastoji iz uzdunih i poprenih tapova, u koje se zamiljeno
koncentrira materijal tanke ploe. Model je prikazan na sl. 4.2.

Slika. 4.2. Model ploa

B. Pero

143

MK I

4. Tankostijeni profili

Ploa je po rubu optereena na tlak ravnomjerno raspodijeljenim teretom p. Budui je

ukupno optereenje ploe: P =

p IX
n

na svaki od pet uzdunih tapova otpada

sila intenziteta P/5. Neke se sile u uzdunim tapovima postepeno poveavaju, onda
tlani napon u svakom ovom tapu dostie kritinu vrijednost kod koje dolazi do
izvijanja. Pod pretpostavkom da su tapovi zglobno pridrani na krajevima,
dostizanje kritine sile izvijanja, svih pet tapova se istovremeni izvija. To znai da bi
svi zakazali istovremeno. Meutim, im se ponu uzduni tapovi izvijati, aktiviraju se
popreni tapovi, kao vlani veza, jer su vrsto spojeni s uzdunim tapovima.
Vlane sile, koje se javljaju u poprenim tapovima od pridravanja uzdunih
tapova, odgovaraju membranskom naponu u stvarnoj ploi, koji stabiliziraju plou
odnosno odupiru se daljnjem izboavanju prilikom poveanja tlane sile u uzdunom
smjeru. Iz ponaanja modela proizlazi da ne nastaje zakazivanje nosivosti
istovremenim izvijanjem svih tapova kod iste kritina sile, kao u sluaju tapova
zglobno pridranih na oba kraja, te da se tapovi izvijaju s razliitom amplitudom, u
ovisnosti o udaljenosti od pridranog ruba. tap modela u sredini je najvie
deformiran, a samim time mu je smanjeno sudjelovanje u prenoenju daljnjeg tereta.
Zbog ovog se vie aktiviraju susjedni tapovi, tj. najvie tereta mogu preuzeti tapovi
uz uzdune pridrane rubove. Dakle, evidentno je iz ponaanja modela da nakon
izboavanja ovakve ploe egzistira novo ravnoteno stanje, koje dozvoljava daljnje
poveanje tereta, praeno rastom amplitude izboavanja. Ovo ponaanje je poznato
pod pojmom "prekokritina nosivost".
Prijelaz ravne ploe u izboeno stanje ima za posljedicu naponsku preraspodjelu u
karakteristinom poprenom presjeku. Prvobitno, ravnomjerno raspodijeljeni naponi
se mijenjaju i to tako da se na dijelu poprenog presjeka koji je izboen napon
smanjuje, dok na dijelu poprenog presjeka koji je nedeformiran, ukruuje (dio uz
rubno pridravanje) nastupa koncentracija napona. Na slici 4.3. dana je naponska
preraspodjela kod razliitih razina naprezanja.

B. Pero

144

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.3. Preraspodjela naprezanja na tankostijenom profilu

Ova naponska preraspodjela je identina redukciji djelotvornog poprenog presjeka,

koji ima za posljedicu pomak teita. Za praktinu upotrebu bilo bi nepraktino uzeti
za osnovu ovakvu raspodjelu napona. Da bi se izbjegla ova tekoa, uvodi se
raunski model sudjelujue irine.

4.3. METODA PRORAUNA

Za potrebe dimenzioniranja, praktino je, ovu kompliciranu i promjenjivu raspodjelu
napona u poprenom presjeku, obuhvatiti s takvim raunskim modelom s kojim se
postie dovoljno tono odreivanje nosivosti i jednostavna primjena. Na slici 4.4. je
dano naponsko stanje fleksijski naprezanog elementa iz koje je vidljiv zamjenski
model za stvarnu naponsku raspodjelu.

Slika 4.4. naponska raspodjela zamjenski model

B. Pero

145

MK I

4. Tankostijeni profili

Tlana sila u pojasnici je jednaka umnoku povrine pod krivuljom raspodjele napona
i debljine pojasa. Jednaka tlana sila se dobije ako ovaj element, s njegovom
nejednolikom

naponskom

raspodjelom,

zamijenimo

takvim

elementom

reduciranom zamjenskom irinom be i s konstantnim naponom intenziteta R.

Zamjenska irina je tako izabrana da je povrina pod stvarnom krivuljom naponske
raspodjele jednaka obim pravokutno ogranienim povrinama R

be
prikazanim na
2

slici 4.5. crtkanim linijama.

Ve 1932. godine je V. Karman postavio ovakav model. Priblian izraz za sudjelujuu
irinu, koji je dao V. Karman glasi:

be
ki
=
bD
R

(4.2.)

Supstitucijom sa izrazom 4.1. dobije se sljedei izraz za sudjelujuu irinu:

be =

t
3 (1 2 )

= 1.90 t

(4.3.)

Na Cornell-University su bila provedena ispitivanja na preko 150 uzoraka, na

profilima, iji je odnos bo/t varirao od 14.3 do 440, za odreivanje sudjelujue irine.
Na osnovu rezultata, dobivenih iz ovih pokusa Winter je dao ve 1946. godine izraz
za sudjelujuu irinu ukruenog elementa:
be
ki
=
bo
R

ki
1 0.25
R

(4.4.)

Uvrsti li se izraz (4.1.) s k=4 dobije se:

be
E
= 1.901
R
t

0.415
E
1

b
R
o

(4.5.)

Izrazi su 1968. godine modificirani i glase:

be
ki
=
bo
R

ki
1 0.22

be
E
= 1.901
t
R

B. Pero

0.415
E
1

bo
R

(4.6.)

(4.7.)

146

MK I

4. Tankostijeni profili

Za neukrueni element vrijedi prema Winter-u:

be
ki
= 1.19
bo
R

ki
1 0.30
R

(4.8.)

Uvrtavanjem izraza (4.1.) s k=0.425 u izraz (4.8.) dobije se:

be
E 0.186
E
= 0.738
1

bo
R
R
t
t

(4.9.)

S ovim izrazima, koje je dao Winter, je V. Karman-ova krivulja za sudjelujuu irinu

idealizirane ploe korigirana sa utjecajem imperfekcija.
Radi ilustracije. Na slici 4.5., navedeni su izrazi grafiki prikazani odgovarajuim
krivuljama, uz napomenu da su ukrueni odnosno neukrueni elementi definirani na
slici 4.16. (t.4.2.).

Slika 4.5. Krivulje sudjelujue irine

Usporeujui krivulje, dobivene prema V. Karman-ovom modelu, modelu idealne

ploe i Winter-ovom modelu moe se uoiti da je postkritina rezerva nosivosti, koja
se definira kao razlika izmeu idealnog kritinog napona i graninog napona vezanog
na postkritino nelinearno izboavanje, u elastinom polju velika, dok pribliavanjem
kritinog napona granici teenja rezerva nosivosti konvergira nuli.

B. Pero

147

MK I

4. Tankostijeni profili

Izraz (4.5.) za sudjelujuu irinu ukruenog, tlanog elementa je osnova za

dimenzioniranje trapeznih limova.

4.4. PRORAUN KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA U OVISNOSTI O

NJIHOVOJ FUNKCIJI U NOSIVIM SUSTAVIMA
4.4.1. Openito
Postupak se zasniva na graninim stanjima. Stoga je potrebno definirati
odgovarajua granina stanja pri kojima dolazi do otkazivanja nosivosti odnosno
uporabljivosti. Kod tankostijenih hladnooblikovanih profila su granina stanja
iskazana sa gubitkom nosivosti na razini elementa (ili razini poprenog presjeka) kroz
slijedea otkazivanja:
-

aksijalni vlak i tlak,

fleksijski vlak i tlak,

posmik,

bono izvijanje nosaa,

izboavanje hrpta ("cripling")

spojna sredstva

prekomjerni progibi i vibracije

Razmatranje i objanjenje pojedinih graninih stanja su dani na slijedeim

primjerima:
a) Element je vrlo kratak u odnosu na dimenzije poprenog presjeka tj. l<<b1 ili b2
(vidi sliku 4.6.a)

Slika 4.6. Kratki elementi

B. Pero

148

MK I

4. Tankostijeni profili

Dijagram P u (sl. 4.6.c) je slian - dijagramu tlanog ispitanog uzorka. Sila

sloma PY u odnosu na skraenje je gotovo linearno elastino, a daljnjim tlaenjem
materijal

tee

javlja

se

lokalno

slamanje

presjeka

(sl.

4.6.b).

Sila

sloma PY = A f Y gdje je:

A povrina poprenog presjeka
fY granica poputanja.
b) Element ija je duina istog reda kao dua stranica poprenog presjeka (tj.
priblino do pet puta vea) sl. 4.7.

Slika 4.7. Elementi istog reda duine i irine stranica

Sa porastom sile P pojavljuju se valovite deformacije na ravnim stranicama

(sl.4.7.a), dok rubovi spojnice izmeu dviju ravnih stranica ostaju ravni. Oblik
u koji se tap deformira tumai se dijagramom na sl. 4.7.b i 4.7.c. Veina
deformacija , okomito na ravninu stranice, raste s porastom sile P u
nelinearnom odnosu i praena je odgovarajuim nelinearnim padanjem aksijalne
krutosti.
Nosivost tapa dosie maksimum kad se kutovi "zguvaju" ili alternativno
ploasti
B. Pero

elementi razviju plastini mehanizam (sl. 4.7.d). Za vrijeme ovog

149

MK I

4. Tankostijeni profili

lokalnog kolapsa, tap otkazuje pri maksimalnoj sili PmL koja je manja od sile
sloma PY. Ovaj tip ponaanja je poznat kao lokalno izboavanje.
c) Element ija je duina mnogo vea od bilo koje dimenzije njegovog poprenog
presjeka (sl. 4.8.).

Slika 4.8. Dugaki elementi

Kao cjelina, ovaj se element deformirao u klasian tip deformiranog oblika,

openito poznatog kao izvijanje izraeno savijanjem. Mogue su deformacije i u
obliku lokalnog vala, razmatrano u prethodnom odjeljku. Maksimalna sila PmL,
koja se moe dosei u ovom modelu deformacije e biti manja nego maksimalna
sila lokalnog izvijanja PmL istog poprenog presjeka.
Otvoreni tankostijeni presjeci se ponaaju shodno zatvorenim presjecima, ali sila
kod koje se dogaa pojava lokalnog instabiliteta ovisi o obliku presjeka (sl. 4.9.).

Slika 4.9. Otvoreni tankostijeni presjeci

B. Pero

150

MK I

4. Tankostijeni profili

Obini C profil (sl. 4.9.a) e se izviti u oblik prikazan na slici kod nie sile nego to
uzrokuje lokalne deformacije u odgovarajuem C-profilu sa rubnim ukruenjem sl.
4.9.b.
Ovaj porast sile lokalnog izboavanja je rezultat djelotvornosti ukruenja na rubu
pojasa, koji daje dodatnu otpornost deformiranja izvan ravnine (sl. 4.10.)

Slika 4.10. Otvoreni profili s ojaanim rubovima

d) Elementi iji je popreni presjek torzijski mekan npr. Otvoreni presjeci ili obini
C profil malih debljina stijenki. Ovakvi presjeci se isto rotacijski deformiraju oko
uzdune osi tapa, koja ostaje ravna (sl. 4.11.a) i to je izvijanje torzijom.

Slika 4.11. Torzijski mekani otvoreni profili

Presjek koji nema dvije osi simetrije, npr. Kutnik sa sl. 4.11.b, e biti rotiranog i
translatiranog poprenog presjeka i to je izvijanje torzijom.
e) Na sl. 4.12, je prikazan hladnooblikovani C-profil pod djelovanjem momenta
savijanja. U tlanom pojasu se pojavljuju valovite deformacije uzdu osi
elemenata koje reduciraju njegovu krutost i nosivost. Ovaj tip deformacije je
klasificiran kao lokalno izboavanje tlanog pojasa.
B. Pero

151

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.12. Utjecaj momenata kod otvorenih presjeka

f) Slijedei oblik lokalnog instabiliteta je lokalno izboavanje hrpta odnosno

"crippling" hrpta. Javlja se u blizini unosa koncentrirane sile ili kod leaja sl. 4.13.

Slika 4.13. Lokalno izboavanje hrpta

g) Kao i kod veine valjanih profila mogue je izboavanje uslijed posmika

prikazano na sl. 4.14.

Slika 4.14. Izboavanje hrpta uslijed posmika

B. Pero

152

MK I

4. Tankostijeni profili

h) Nadalje kod fleksijski naprezanih nosaa oko njihove jae osi, esta je pojava
da se nosa savija oko svoje slabije osi kod neke kritine vrijednosti savijanja.
Ovaj tip otkazivanja poznat je kao bono izvijanje (sl. 4.15.).

Slika 4.15. Bono izvijanje nosaa

4.4.2. Tlani elementi kao sastavni dijelovi poprenog presjeka

Pod pojmom elemenata podrazumijevaju se konstitutivni dijelovi kompletnog profila.
Primjeri takvih elemenata su:

-ukrueni elementi

-elementi ukrueni ljebastim

meuukruenjem

B. Pero

153

MK I

4. Tankostijeni profili

-neukrueni elementi

-elementi sa jednostavnim rubnim naborom

-elementi sa rubnim ukruenjem

-elementi sa rubnim ukruenjem i

meuukruenjem
Slika 4.16. Tipovi tlanih elemenata

Ovakav element je vie ili manje sklon lokalnom izboavanju. Efekt lokalnog
izboavanja, u svezi sa nosivou i krutou, se uzima u obzir upotrebom efektivne
irine kao osnove za proraun. Efektivna irina se odreuje u ovisnosti o rubnim
uvjetima promatranog elementa i tlanom naponu kojem je izloen element. Dakle za
ukruene elemente izloene jednolikom tlaku (sl. 4.17.) vrijedi slijedee:

B. Pero

154

MK I

4. Tankostijeni profili

bef

bef

bef=bp

Slika 4.17.

gdje je =f( p ) koeficijent redukcije, a ovisi o p - parametru vitkosti.

Ova pak vitkost je izvedena iz izraza (4.7.) prikladnom transformacijom i glasi:

p = 1.052

f ty
bP

t
E k

(4.10.)

gdje je k koeficijent izboavanja (za sluaj sa slike 4.17. k=4)

Kod elemenata sa meuukruenjem formira se raunski model u kojem se svako
ukruenje sa susjednim ravnim elementima razmatra kao tlani tap elastino
pridran du uzdune osi (sl.4.18.).

bef

bef

bef

bef

Slika 4.18. Zamjenski model elementa

4.4.3. Konstruktivni elementi (trapezni lim i gredni nosa) izloeni fleksijskom

djelovanju
Openito se dokaz nosivosti provodi prema izrazu:
Msd Md

(4.11.)

gdje je Msd moment savijanja uslijed faktoriranog optereenja.

Md raunski moment otpornosti na nivou poprenog presjeka.
B. Pero

155

MK I

4. Tankostijeni profili

Ponaanje konstruktivnog elementa izloenog savijanju uglavnom se iskazuje na

slijedee naine:
-lokalno izboavanje
-shear lag
-izboavanje hrpta ("crippilng")
-bono izvijanje
-neelastino ponaanje
a) Moment otpornosti nosaa kod kojih nije prisutan problem bonog izvijanja,
odreen je izrazom:
Md =

f y Wef

(4.12.)

gdje je:
Wef efektivni moment otpora poprenog presjeka
f granica poputanja
gM parcijalni faktor sigurnosti
Primjer odreivanja efektivnog poprenog presjeka fleksijskog nosaa je dan na
slici 4.19.

bef

bef

bef

bef

2
fty

bef1
bc

yc
befn

Slika 4.19. Efektivne irine poprenog presjeka

Moe se primijetiti da se sa dostizanjem granice poputanja na vlanoj strani,

moe koristiti plastina rezerva vlane zone sve dok se ne dosegne fy na rubnom
vlaknu tlane strane.

B. Pero

156

MK I

4. Tankostijeni profili

b) Bono izvijanje
S obzirom na bono izvijanje, moment otpornosti Md se odreuje prema izrazu:
Md =

K D f y Wef

(4.13.)

Faktor redukcije KD je dan u slinom obliku kao za krivulje izvijanja (sl. 4.20.)

Slika 4.20. Krivulje bonog izvijanja

c) Utjecaj "shear lag" se uzima u obzir sa efektivnom irinom ili vlanog ili
tlanog pojasa tj. redukcijom povrine, zbog "shear lag"(uz redukciju od lokalnog
izboavanja).
d) Utjecaj "kovranja"(curling). Utjecaj zakrivljenosti nosaa u fleksiji, naponi
uslijed savijanja u pojasu dobivaju radijalnu komponentu usmjerenu prema
neutralnoj osi. Ova komponenta je relativno mala i obino se ignorira kod ravnih
valjanih profila.
Meutim, kod irokih, tankih pojaseva ova komponenta rezultira poveanjem
savijanja pojaseva "kovranje" curling pojasa (vidi sl. 4.21.).

Slika 4.21. Pojava 'kovranja' (curling) pojasa

B. Pero

157

MK I

4. Tankostijeni profili

Dakle ova pojava ima utjecaj na nosivost te se stoga odgovarajuim odnosima

irine i debljine elementa nastoji izbjei.
e) Otpornost na posmik
Raunska otpornost na posmik je dana izrazom:

VSP =

SP hW t
M

(4.14.)

gdje je:
SP raunska vrijednost srednjeg posminog napona dana u tablici 1.
hW visina hrpta tj. razmak izmeu toke sjecita sistemskih linija hrpta i
pojaseva
t debljina hrpta
SP/fV za hrbat bez

SP/fV za hrbat sa

ukruenja kod leaja

ukruenjem kod leaja

W 0.8

0.58

0.58

0.8 < W 1.12

0.87 0.36 W

0.87 0.36 W

1.12 < W

0.52 W

0.87 - 0.36 W

W = 0.346

ty
hW

t
E

f) crippling hrpta
Da bi se izbjeglo lokalno izboavanje i crippling hrpta pod djelovanjem
koncentrirane sile ili leajne reakcije, raunska vrijednost koncentrirane sile koja
se moe lokalno prenijeti ne smije biti vea od raunske sile otpornosti hrpta Rd.
Rd je dobiven na osnovu ispitivanja, a vrijednost ovisi o sljedeem:
-odnosu duine nalijeganja promatranog profila na leaj (podkonstrukciju) i
debljine hrpta,
-odnosu visine hrpta i njegove debljine
-odnosu radijusa zakrivljenosti prijelaza hrpta u pojas i debljine hrpta
-nagibu hrpta u odnosu ne leajnu ravninu
-o granici poputanja osnovnog materijala

B. Pero

158

4. Tankostijeni profili

MK I

Takoer se mora uzeti u obzir i eventualno uzduno ukruenje (nabor) na hrptu,

budui ovakvo ukruenje izaziva odreeni ekscentricitet u hrptu
I na kraju treba provjeriti promatrani profil na kombinirano djelovanje momenta
savijanja i leajne reakcije ili koncentrirane sile.
4.4.4. Konstruktivni elementi (tapovi) izloeni tlaku
4.4.4.1. Izvijanje savijanjem uslijed koncentrirane uzdune sile
Pod ovim pojmom se podrazumijeva da tlana sile djeluje u teitu efektivnog
poprenog presjeka.
Ovo upuuje da se jednoosni simetrini presjeci, izloeni djelovanju tlane sile u
teitu poprenog presjeka, uobiajeno moraju provjeriti obzirom na kombinaciju
savijanja i tlaka.
Openito izvijanje savijanjem se pojavljuje kod tapova poprenog presjeka dvoosno
ili polarno simetrinih, jednoosno simetrinih zatvorenih presjeka i za specijalne
sluajeve otvorenih jednoosno simetrinih presjeka.

Slika 4.22. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem openito proraunski kriterij

Otpornost na nivou konstruktivnog elementa (tapa) s obzirom na izvijanje

savijanjem je dana izrazom:
Nd =

Aef f Y
M

(4.15.)

gdje je:
- faktor redukcije [ =f( ) ]
Aef efektivna povrina poprenog presjeka
fY granica poputanja

B. Pero

159

MK I

4. Tankostijeni profili

Odreivanje Nd je principijelno isto kao kod valjanih profila. Razlika je to se ovdje

uzima u obzir redukcija otpornosti zbog lokalnog izboavanja. Uvodi se faktor lokalne
stabilnosti Q (Q = Aef / Abr).
Koeficijent redukcije iskazuje redukciju otpornosti tlanog tapa uslijed lokalnog
izboavanja i globalnog izvijanja (vidi t. 4.1. b i c) za kratke tapove je nain
otkazivanja lokalno izboavanje, dok je kod dugakih tapova dominantno globalno
izvijanje (Eulerov sluaj).
Kad je 0.2 onda je Q= Aef / Abr (kratak tap) i onda

1
_

Dakle izmeu ova dva ekstrema egzistira podruje meudjelovanja lokalnog i

globalnog koje je obuhvaeno sa prijelaznim krivuljama izvijanja. Oblik ovih krivulja je
uglavnom ovisan o geometriji poprenog presjeka.
4.4.4.2. Izvijanje torzijom
Za tokasto simetrine otvorene poprene presjeke moe biti mjerodavno izvijanje
torzijom. Jednoosni simetrini otvoreni presjeci su openito izloeni izvijanju
savijanjem i torzijom. Meutim, kad je JZ < Jy dominantan je mod otkazivanja izvijana
savijanjem i provjera se provodi prema prethodnom poglavlju.

Slika 4.23. Presjeci kod kojih je izvijanje savijanjem i torzijom proraunski kriterij.

Otpornost na nivou konstruktivnog elementa dano je shodno u to. 4.4.1. tj. prema
izrazu 4.15. s time da se u izraz za umjesto Euler-ovog napona uvrsti minimum od
T ili TF.

B. Pero

160

MK I

4. Tankostijeni profili

4.4.5. Kombinirano djelovanje savijanja i uzdune sile

Principijelno se provjera provodi kao u sluaju valjanih profila, s time da se uzme u
obzir specifinost ovih profila.
To znai da treba kod odreivanja utjecaja tlane sile obratiti panju na iznalaenje
koeficijenta redukcije (t. 4.4.1.) i da efektivni popreni presjek u savijanju nije isti
kao u istom tlaku (sl 4.24.)

Slika 4.24. Popreni presjek (a); efektivni popreni presjek u isto tlaku (b) i savijanju (c)

Takoer treba uzeti u obzir i bono izvijanje, ako nije sprijeeno konstruktivnim
mjerama.
Openito treba biti zadovoljen uvjet:
M sd y + M sd y
N sd
+
ky 1
M dy
Z Nd

(4.16.)

Pojedinane oznake u izrazu (4.16.) imaju isto znaenje kao i kod valjanih profila.
4.4.6. Trapezno oblikovani limovi kao stabilizirajue ploe
Zidovi, krovovi i meukatne konstrukcije izvedeni iz profiliranih limova imaju pored
primarne funkcije fleksijski naprezanog nosaa, i stabilizirajuu funkciju poeljnu ili
neeljnu kod ega su limovi izloeni posminom naprezanju u svojoj ravnini (sl.
4.25.)

Slika 4.25. Statike funkcije trapeznih limova

B. Pero

161

MK I

4. Tankostijeni profili

4.4.6.1. Mehanizam nosivosti ploe izvedene iz trapeznih limova

Nosivost i ponaanje pri deformaciji ovakovih ploa su ovisni od konstruktivnog
oblikovanja cjelokupnog nosaa (sl. 4.26.) te od krutosti komponenata i spojeva.

Slika 4.26. Primjer posmino krute ploe iz trapeznih limova

Od osobitog utjecaja na deformiranje ploe su:

a) deformacija profila u krajnjim leajnim poprenim presjecima,
b) pomaci u uzdunim i poprenim spojevima limova,
c) popustljivost prikljuaka izmeu limova i podkonstrukcije,
d) deformiranje u limovima usljed posmika
Naravno, uz ovo treba uzeti u obzir deformacije na osnovu fleksijskog naprezanja.
Na sl. 4.27. prikazan je nosivi statiki sustav iz kojeg je vidljivo da su momenti
savijanja i poprene sile, nastali od vanjske akcije npr. vjetra, prenose preko krovne
konstrukcije kao nosaa na leajeve vjetrovne vezove ili vertikalne stabilizirajue
ploe.

B. Pero

162

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.27. Primjer statikog sustava ravne ploe

Kod krovova sa razlomljenom povrinom se jo uzima u obzir i djelovanje kao

naborane konstrukcije (sl. 4.28.).

Slika 4.28. Statiki sustav naborane konstrukcije

B. Pero

163

MK I

4. Tankostijeni profili

4.4.6.2. Oblici otkazivanja nosivosti i osnovne proraunske postavke

Nosivost ploe iz profiliranih limova ograniena je razliitim oblicima otkazivanja, koji
mogu nastupiti pojedinano ili u kombinaciji i ovisni su o konstruktivnom oblikovanju.
Tipini oblici otkazivanja su:
I. Globalno izboavanje uslijed posmika (sl. 4.29.) javlja se uglavnom kod
trapeznih limova, manjih visina profila i irokih ravnih dijelova.
II. Slom uslijed fleksije i posmika (sl. 4.30.) javlja se kod unutarnjih leajeva i
istovremenog djelovanja sila u ravnini ploe i okomito na nju.

Slika 4.29. Globalno izboavanje uslijed posmika,

Slika 4.30. Otkazivanje uslijed interakcije M i V

visine profila 50mm

III. Crippling hrpta na krajnjem leaju

- uobiajeno kod vitkih profila s manjom debljinom lima a uslijed transverzalnog
optereenja (snijeg) i optereenja u ravnini ploe (vjetar) (sl. 4.31.)
IV. Slom privrenja na krajnjem leaju
- javlja se kod profila sa irokim dijelovima poprenog presjeka i kod visokih
profila uslijed horizontalnih sila u ploi i odiueg djelovanja vjetra (sl. 4.32.)
V. Koenje hrpta na krajnjem leaju
- javlja se kod visokih profila i manjih debljina lima kad je dominantno
naprezanje u ravnini ploe (sl. 4.33.)
VI. Slom spojnog sredstva na mjestu spajanja lima i na leajevima
-javlja se kod relativno velikih razmaka zakovica i vijaka (sl. 4.34.)
B. Pero

164

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.31. Crippling hrpta na krajnjem leaju

Slika 4.32. Slom privrenja na krajnjem leaju

Slika 4.33. Koenje hrpta na krajnjem leaju

Slika 4.34. Deformacija ruba rupe zakovice u

uzdunom spoju

Uz nabrajanja ovih modova otkazivanja treba jo navesti:

a) Oblik otkazivanja I. (globalno izboavanje uslijed smika) je kod krovnih ploa,
koje su primarno dimenzionirane za fleksiju uslijed snijega ili odiueg djelovanja
vjetra, praktino bez znaenja.
b) Oblik otkazivanja II. (slom uslijed interakcije M i V) je openito prouzroen
transvezalnim optereenjem (npr. snijeg) i sa koncentriranim silama na
meuleajevima kao posljedica ovog optereenja. Dimenzioniranje se provodi
prema poglavlju 4.4.3.
B. Pero

158

MK I

4. Tankostijeni profili

c) Oblik otkazivanja III. (Crippling hrpta na krajnjem leaju) odgovara prema

pokusima za razliite tipove profila (50 Hmin 110) sili sloma koja se dosta
dobro moe iskazati izrazom tB = 35 t2 [kN/m], gdje je tB jedinina posmina sila
u ravnini ploe i t debljina lima.
d) Oblik otkazivanja IV. je posljedica sile u ravnini ploe, koja na krajnjem leaju
proizvodi vlanu odnosno tlanu silu. Vlane sile se moraju preuzeti sa
privrenjima lim/podkonstrukcija. U sluaju izvedbe privrenja sa dva vijka u
uvali, odgovarajua vlana sila je priblino RD 1.2 H T [kN].
e) Oblik otkazivanja V. (koenje hrptnog lima) je takoer posljedica posminog
toka, koji pri krajnjim leajevima proizvodi torzijskim momentom horizontalne
pomake slobodnog gornjeg pojasa profila. Ovaj oblik otkazivanja je funkcionalne
vrste i moe uvesti stanje otkazivanja oblika III. i IV.
Procjena horizontalnog pomaka H, koji je ogranien na podruje 1.0 do 1.5 m
udaljenosti od krajnjeg leaja, moe se iskazati izrazom:
2

1 H
T 10 4 [mm], gdje su H i t u [mm] a T u [kN/m].
2 t

f) Oblik otkazivanja VI. ovisi o nosivosti elemenata privrenja i debljini

privrenja. Bitno je konstruktivno pravilo da otkazivanje uslijedi preko relativno
velikih deformacija. Slom treba nastupiti u limu a ne preko sredstava
privrenja.
Nosivost i deformabilno ponaanje ovakvih horizontalno krutih ploa iz trapezno
profiliranih limova se zasniva na pokusima nosivosti i poznati su analitiki
proraunski postavci.
U sklopu njemake regulative proraun se provodi prema modelu Schardt / Strehl
pojednostavljenoj teoriji naboranih konstrukcija, dok se u anglo-saksonskim
zemljama provodi prema modelu Bryan-Davies. U sklopu Eurocode 3 su dane
preporuke u svrhu internacionalne harmonizacije proraunskih podloga.
Na slici 4.35. su date deformacije jedne ploe iz trapeznog lima H = 110 i t =
0.65mm.

B. Pero

159

4. Tankostijeni profili

MK I

Slika 4.35. Deformiranje ploe trapeznog lima u ovisnosti od sile u ploi T.

4.5. SPOJEVI
Zbog svoje bitne karakteristike, vrlo malih debljina stijenki hladno oblikovanih profila,
spojevi mogu biti problematini i kritini za dimenzioniranje.
Na ove spojeve se postavlja zahtjev da prenose razliite vrste optereenja i moraju
se dimenzionirati da prenose ova optereenja bez otkazivanja. Openito se
optereenja na spojeve dijele na dva glavna tipa:

B. Pero

160

MK I

4. Tankostijeni profili

1) optereenje na odrez
2) optereenje na vlak.
4.5.1. Vrste spojnih sredstava
Izvedba ovakvih spojeva je mogua ili mehanikim spojnim sredstvima ili
zavarivanjem.
Mehanika spojna sredstva su:
a) zakovice
b) vijci s maticom
c) avli za lim
d) vijci za lim

Zavarivanje:
a) tokasto
b) bradaviasto
c) avno

ad a) Zakovice
Primjenjuju se uglavnom za izvedbu spoja izmeu dva tankostijena elementa.
Osobito su pogodne kada je pristup spoju mogu samo s jedne strane. Na sl. 4.36. je
dano nekoliko tipova zakovica iz kojih je vidljiv i nain formiranja takovoga spoja.

Slika 4.36. Tipovi zakovica

B. Pero

161

MK I

4. Tankostijeni profili

Openit izgled zakovice sa temeljnim pojmovima je dan na sl. 4.37.

Slika 4.37. Oblik zakovica

ad b) Vijci s maticom
U stvari radi se o vijku iji navoj see do njegove glave i u biti se radi o vijku za lim.
Na sl. 4.38. je dan vijak u spoju sa specifinom podlonom ploicom.

Slika 4.38. Vijci - spojna sredstva

ad c) avli za lim
Privruju lim na podkonstrukciju. Nekoliko tipova ovih avala je dano na slici 4.39.,
a principijelan nain ugradnje s karakteristinim alatom na slici 4.40.

Slika 4.39. avli spojna sredstva

B. Pero

162

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.40. Ugradnja avli

ad d) Vijci za lim
Vijci za lim su podijeljeni u dvije osnovne grupe:
1. vijci koji se ugrauju u prethodno izbuene rupe
2. vijci koji sami bue rupu pri ugradnji.
ad 1. U ovoj grupaciji razlikuju se dva tipa u ovisnosti o navoju.

Slika 4.41.Tipovi vijaka za lim

Primjenjuju se za spajanje limova meusobno, na podkonstrukciju te za spajanje lima

na drvo.
ad 2. Ovaj tip vijaka je prikazan na slici 4.42.

B. Pero

163

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.42. Samougradni vijci

4.5.2. Osnovne karakteristike spojeva

Bez obzira na vrstu spojeva, oni moraju ispuniti odreene konstruktivne zahtjeve:
nosivost, krutost i sposobnost deformiranja (sl. 4.43.). Osim ovoga moraju biti
zadovoljeni trajnost te ekonominost.

Slika 4.43. Nosivost spojeva

B. Pero

164

MK I

4. Tankostijeni profili

Nosivost, krutost (odnosno elastinost) i sposobnost deformiranja su pozitivna

svojstva elika koja se javljaju bez obzira radi li se o debljim elinim elementima ili
tankostijenim.
Nosivost spojeva se moe teoretski izraunati ili se odrediti preko pokusa. U sluaju
spajanja tankostijenih elemenata nosivost se uglavnom odreuje ispitivanjima. Ona
ovisi o obliku profila te o vrsti i broju spojnih sredstava. Nosivost svakog spoja mora
biti u razumnom odnosu sa nosivom konstrukcijom kojoj dotini spoj pripada.
Krutost spojeva je takoer vrlo vana. Ona ne odreuje samo krutost cjelokupne
konstrukcije ili barem jednog njenog dijela, nego ima esto utjecaj i na samu nosivost
(primjeri kod vjetrovnih vezova i elemenata koji spreavaju bono izvijanje). Isto kao i
u sluaju nosivosti i krutost spojeva mora biti u povoljnom odnosu sa krutosti
cjelokupne konstrukcije.
Sposobnost deformiranja je takoer vrlo vana. Ukoliko je spoj ne posjeduje to moe
rezultirati krtim lomom nosaa ili konstruktivnog elementa (osobito izraeno kod
statiki preobilnih sustava).
Na slikama 4.44. do 4.47. dani su rezultati ispitivanja na odrez naprezanog spoja,
preko P- dijagrama.
Mogue je uoiti i naine otkazivanja u ovisnosti o odnosima izvedenog spoja.

Slika 4.44.

B. Pero

165

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.45.

Slika 4.46.

B. Pero

166

MK I

4. Tankostijeni profili

Slika 4.47.

4.5.3. Konstruktivni detalji

B. Pero

167

4. Tankostijeni profili

B. Pero

MK I

168

MK I

4. Tankostijeni profili

4.5.4. Numeriki primjer

Za profil zadan na slici 4.48. i statiki sustav na slici 4.49. treba provesti dokaz
sigurnosti.

t = 0.64mm

r=4.5mm
hw = 100mm

20 30

100
bd = 200mm

f y = 320n / mm 2

30 20

100

100

100

100
40

40

40

40

Slika 4.48. Trapezni lim

sk

gk

A
l = 4.5m

A
l = 4.5m

Slika 4.49. Statiki sustav

Vlastita teina

gk = 0.10 kN/m2

Snijeg

sk = 1.25 kN/m2

Kombinacija optereenja:
qsd = 1.35 0.10 + 1.50 1.25 = 2.01 kN/m2
Za 1m irine trapeznog lima q = 2.01 kN/m
A) Proraun sila:
1) Leajne reakcije:

B. Pero

-prvi leaj

Rsd1 = 0.375 qsd l = 0.375 2.01 4.5 = 3.4 kN

-drugi leaj

Rsd2 = 1.250 qsd l =1.250 2.01 4.5 = 11.3 kN

169

MK I

4. Tankostijeni profili

2) Momenti savijanja:
-polje MsdA = 0.70 qsd l2 = 0.70 2.01 4.52 =2.85 kNm
-leaj Msd2 = -0.125 qsd l2 = -0.125 2.01 4.52 = -5.10 kNm
B) Moment otpornosti Md
Md =

f y Wef

Profil u polju:

tlak
vlak

100

Md

30 20

Slika 4.50.

1) Utjecaj radijusa savijanja

arctg =

100
= 73.3D = 1.279rad
30

r 4 .5
=
= 7.03 > 5
t 0.64

r
E
< 0.04
t
fy
7.03 < 0.04

(za limove)
21000
= 26.3
32

2) Geometrija poprenog presjeka

rm = r +

0.64
t
= 4 .5 +
= 4.82mm
2
2

lr = rm = 4.82 1.279 = 6.2mm

B. Pero

170

MK I

4. Tankostijeni profili

sin 73.3
sin 73.3
= 4.82 1
yc = rm 1
= 1.2mm
1.279

73.3
73.3

g r = rm tg sin = 4.82 tg
sin
= 0.7 mm
2
2
2

2
f r = rm sin

= 4.82 sin

73.3
= 2.9mm
2

b p = bo 2 g r = 100 2 0.7 = 98.6mm

s w = so 2 g r = 100 2 30 2 2 0.70103.0mm

s w ' = s w 2 f r = 103 2 2.9 = 97.2mm

fr

fr
gr

s ef

bef
bp

s ef

sw

rm

Slika 4.51.

3) Efektivna irina tlanog pojasa (prilog)

-pretpostavlja se k = 4.0

p = 1.052

bp

p = 1.052

98.6
320

= 3.163 > 0.673

0.64 2.110 5 4

fy
E k

i za c = fy vrijedi:
1 0.22 1 1 0.22 1

=
= 0.294

p 3.163 3.163

B. Pero

171

MK I

4. Tankostijeni profili

bef = b p = 0.294 98.6 = 29.0mm

bef ' = bef 2 f r = 29 2 2.9 = 23.2mm

fr

bef
2
b'ef

bef
2
b'ef

fr

Slika 4.52.

4) Efektivna irina hrpta

b'ef
2

lr
2

y
s'w
3

16.4

lr

Slika 4.53.
Element br.

Duina (l)

Udaljenost

mm

od teita
(y) mm

Visina
2

ly (mm )

ly

(h)
mm

11.6

6.2

1.2

97.2

50.0

4860

6.2

98.8

613

16.4

100.0

1640

137.6mm

B. Pero

7120mm

467530mm3

l h3
12
(mm3)

70208mm3

172

MK I

4. Tankostijeni profili

sc

= f y = 320 N mm2

bc

hw=100
C

=?

Slika 4.54.

bc =

l y = 7120 = 51.7mm
l 137.6

sc =

bc
51.7
gr =
0.7 = 53.3mm
sin
sin 73.3
2 < 0 < 1

1
bc

2 =

hw b c

100 51.7
320 = 299 N mm 2
51.7

2 299
=
= 0.93 < 0.5
320
1

Za -0.5 vrijedi:

k = 5.85 (1 + ) = 5.85 (1 + 0.93) = 21.9

2

Prema:

p = 1.052

bp
t

fy
E k

b p = sc

p = 1.052

53.3
320

= 0.731 > 0.673

0.64 2.1 10 5 21.9

Budui da je 1 = c = fy vrijedi:
1 0.22 1 1 0.22 1

=
= 0.956

0
.
731
0
.
731

p
p

B. Pero

173

MK I

4. Tankostijeni profili

sef 1 = 0.4 sc = 0.4 0.956 53.3 = 20.4mm

s ef .n = 1.5 sef 1 = 1.5 20.4 = 30.6mm

s ef

rm

sc

sef1

sw

sefn

Slika 4.55.

= sc (1 + 1.5) sef 1 = 53.3 2.5 20.4 = 2.3mm

2 .3

y = g r + sef 1 + sin = 0.7 + 20.4 +

sin 73.3 = 21.3mm
2
2

5) Proraun efektivnog momenta inercije presjeka

Koriste se rezultati iz toke 4., tako da se oduzme dio

l y2
12

ly

ly

137.6

7120

467530

70208

2.3

21.3

48.99

1043

2.2

7071

466487

135.3

yo =

70207mm3

7071
= 52.3mm
135.3

za pola irine:
yx
l h2
2
= l y2 +
l yo
12
t
yx
= 466487 + 70207 135.3 52.32 = 166609 mm 3
t

B. Pero

174

MK I

4. Tankostijeni profili

Wef =

2 t y x 2 0.64 166609
=
= 20.39 mm 3 mm
yo bd
52.3 200

6) Proraun Md

Md =

f y Wef

320 20.39
= 5930 Nmm mm = 5.93 kNm m
1.1

M d = 5.93 kNm m
M SdA M d

2.85 < 5.93 (profil u polju zadovoljava).

C) Moment otpornosti Md
Md =

f y Wef

Profil nad leajem:

tlak

104.4

vlak

50

Md

30

40

30

100

50

Slika 4.56.

Postupak se ponavlja slino kao u toki B), te se dobiva:

yx
= 755808 + 69925 150.4 64.52 = 200031mm 3
t
Wef =

Md =

2 0.64 200031
= 19.85 mm 3 mm
64.5 200

f y Wef

320 19.85
= 5775 Nmm mm = 5.78 kNm m
1.1

M sd2 M d

5.1 < 5.78 (profil zadovoljava iznad leaja)

B. Pero

175

MK I

4. Tankostijeni profili

D) Otpornost na posmik
Vsp =

sp hw t
M

w = 0.346
1.12 < w

fy

hw

sp
fy

E
=

104.4
320

= 2.203
0.64
2.1 105

0.52

sp =
Vsp =

= 0.346

0.52

fy =

0.52
320 = 76 N mm 2
2.203

76 104.4 0.64
= 4616 N = 4.62 kN hrptu
1 .1
Vsp = 2

Na 1m'

100
4.62 = 46.2 kN m
20

(zadovoljava)

E) Crippling hrpta
Krajnji i nutarnji leaj:
Rd = i t
2

l
r
0.5 + 0.02 a
f y E 1 0.1

t
t

2.4 +

90

a) Za krajnji leaj i = 1 =0.075

la = 60mm (duina oslanjanja lima na podkonstrukciju tj. duina leaja
lima)

60
4.5
0.5 + 0.02

Rd = 0.075 0.64 2 320 2.1 105 1 0.1

0.64
0.64

73.3

2.4 +
= 1059 N hrptu

90

Rd = 2

100
1059 = 10.59 kN m
20

1
Rsd
Rd

3.4 < 10.59 (zadovoljava nosivost hrpta na krajnjem leaju)

b) Za nutarnji leaj i = 2 = 21 = 20.075 = 0.15

B. Pero

176

MK I

4. Tankostijeni profili

4.5
60
0.5 + 0.02

Rd = 0.15 0.64 2 320 2.1 10 5 1 0.1

0.64
0.64

73.3

2.4 +
= 2118 N hrptu = 21.18 kN m

90

Rsd2 Rd

11.3 < 21.18 (zadovoljava nosivost hrpta na nutarnjem leaju)

F) Interakcija momenta savijanja i leajne reakcije
M sd 5.10
=
= 0.88
M d 5.78
Rsd
11.3
=
= 0.53
21.18
Rd

za

Rsd
M
0.25 sd 1
Rd
Md

za 0.25 <

0.25 <

Rsd
M
R
< 1.0 sd + sd 1.25
Rd
Md
Rd

Rsd
< 1 .0
Rd

vrijedi:

M sd Rsd
+
1.25
Md
Rd

0.88 + 0.53 = 1.41 > 1.25

Mogue je:

(uvjet nije zadovoljen)

a)Odabrati deblji lim

b)Ubaciti ojaanje koje slijedi profilaciju (konstruktivni zahvat)
c)Produiti duljinu oslanjanja lima la (konstruktivni zahvat)

G) Granino stanje upotrebljivosti (progib)

Optereenje q = 1.0 0.1 + 1.0 1.25 = 1.35 kN m
M sdA = 0.070 q l 2 = 0.070 1.35 4.5 2 = 1.9kNm

pd = 1.052

bp
t

c
E k

k = 4

b p = 98.6mm

c - aktualni tlani napon

B. Pero

177

MK I

4. Tankostijeni profili

Vrijedi odnos:
bef .d

bp

Md
M sdA

bef .d = b p

b p = bef = 29.0mm (vidi B. 3.)

Md
5.93
= 29
= 90.5mm
A
M sd
1 .9

bef .d = bef .d 2 f r = 90.5 2 2.9 = 84.7 mm

Iz B.4. slijedi:
y=

7120
= 33.8
(137.6 11.6 + 84.7 )

1
) 100
= 1900 mm

yef .d = 0.64 467530 + 70208 33.82 210.7

2 .1 q l 4
2.1 1.35 10 3 4500 4
=
=
= 7.6mm
384 E yef .d
384 2.1 10 5 1900

mm

593

4.5.5. Prilozi za zadatak

1. Utjecaj radijusa savijanja
bef
2

rm

bo=bp
t

Moe se zanemariti ako je:

r
5
t

r
0.15
bp

teina linija

bef

gr

bp

fr

Ako se utjecajna linija uzima:

yc

lr

rm

a)

r
E
< 0.4
t
fy

(za limove)

b)

r
10
t

(za tapove)

yc - teite luka

teina linija lima

B. Pero

178

MK I

4. Tankostijeni profili

rm = r +

t
2

lr = rm

f r = rm sin

g r = rm tg sin
2
2

2. Traenje efektivne irine

bef

bef

bp

bef = b p

Gdje je koeficijent redukcije dan prema:

kada je pd 0.673

=1
1

0.22

pd

pd

+ 0.18

p pd
p 0 .6

kada je pd > 0.637, 1

3. Odreivanje otpornosti
Md =

f y Wef

bef

bef

bef

bef

2
fy

bef1
bc

zc
befn

pretpostavljena lokacija neutralne osi

B. Pero

izraunata lokacija neutralne osi

179

MK I

4. Tankostijeni profili

4. Posmina otpornost
Vsp =

sp hw t
M

W = 0.346

ty
hW

t
E

SP/fV za hrbat bez

SP/fV za hrbat sa

ukruenja kod leaja

ukruenjem kod leaja

0.58

0.58

0.87 0.36 W

0.87 0.36 W

0.52 W

0.87 - 0.36 W

W 0.8
0.8 < W 1.12
1.12 < W

5. Guvanje hrpta na leaju (crippling)

Rd = i t 2

l
r
0.5 + 0.02 a
f y E 1 0.1
t
t

2.4 +

2

Krajnji leaj i = 1 = 0.075

B. Pero

180

4. Tankostijeni profili

B. Pero

MK I

181

4. Tankostijeni profili

B. Pero

MK I

182

4. Tankostijeni profili

B. Pero

MK I

183