UZ IZLOBU

STARIH MAPA I
PLANOVA ZAGREBA

Izloba starih planova i mapa Zagreba koju je priredio

Muzej grada Zagreba u predvorju Vijenice istakla je na prvo
mjesto nacrte iz poetka esnaestoga stoljea. To su najstariji
poznati planovi Zagreba koji su sauvani u Beu i Dresdenu!
Uska traka Original u Beu postavljena je uz prvi crte
na kojoj se iz ptije perspektive vide dvije jezgre Zagreba
(Gradec i Kaptol), ipak ne nosi pravu oznaku, jer
reprodukcija predstavlja kopiju kopije originala koga vie
nema. Naime, dosad pronaeni najstariji nacrti Zagreba
raeni su u sedamnaestome stoljeu, ali prikazuju grad u
poetku esnaestoga stoljea dakle, u stvari su kopije
originala koji se izgubio. To su lako ustanovili historiari po
tornju katedrale koji je do 1626. stajao sam na sjevernoj
strani.
U to je vrijeme Zagreb (Gradec) bio mnogo vei i bolje
utvren od Kaptola. Talijanski crta zabiljeio je na
shematskom prikazu dvije utvrde i neke dragocjene podatke.
Opseg utvrda oko Gornjega grada stoji napisano iznosi
991 korak, oko Kaptola 540 koraka, a od Kamenitih vrata do
Kaptola ima 162 koraka. Meutim, na Griu su zidine i kule
graene od vrstog materijala, a kaptolske kule povezane su
drvenim ogradama (siepe). Jedino je oko same katedrale
podignut zaseban, masivni obrambeni bedem. Prikaz kako su
bila zatiena dva susjedna grada koja su se spojila tek 1850.
godine odgovara historijskoj situaciji. Zlatnom bulom iz
1242. godine Zagreb se morao opasati vrstim bedemima i
kulama (to se uradilo 1266), a Kaptol nije imao te obaveze.

Sporovi na granicama
Dok najstarije mape Zagreba prikazuju samo jedan dio
slobodnog grada onog nastanjenog iz 1766. godine
imamo sauvan prikaz itavog gradskog teritorija od vrha
Medvednice do prekosavskih sprudova. Grafiki prikaz
geometra Leopolda Kneidingera, raen tuem i akvarelom
(uva se u Muzeju grada Zagreba) zorno nam je predoio
teren izvan gradskih zidina. Na sjeveru je umoviti teritorij
slobodnog kr. grada Zagreba, stijenjen posjedima grofa

Zidovi Gradeca
dugi 991 korak
Sermagea i Kaptola da bi u ravnici zauzeo predjele izmeu
potoka Kustoaka i Medveaka (u to vrijeme zvanog Stari
potok). Zagreb je uvijek vodio sporove zbog svojih granica, pa
i u vrijeme iz kojega potjee Kneidingerova karta. Na
krajnjem jugu, blizu savskih sprudova, grof Sermage
osporavao je gradu prava na neke livade (Gornjodok, Dragu,
Hie i Kruhaku). Na mapi se ne vidi kako se okonao ovaj
spor, ali su zato posebno oznaeni tereni koje je Zagreb
izgubio u prijanjim sporovima: Kustoansko i Srednjak na
zapadu, Karvanjak na jugu i Sigeicu na istoku.
Uope, Kneidingerova karta vrvi od starih toponimika i
topografskih podataka od kojih su se neki nazivi izgubili, a
neki sauvali sve do danas. Strmec, Graec, Prekrije,
Fraterica, Jelenovec, Tukanec, Cmrok, Ljubljanica, Horvati,
Martinuka, Duica, Trnje, Kruge i drugi zadrali su se i onda
kad su na negdanjim livadama ili u gustim umama nikla
naselja. Sada vjerojatno nitko ne bi znao rei gdje je bila
Kuerloza, Vilica, Lopatek, Gnojnik, Podgalenica ili
Podbrdo, premda su to sve nazivi za polja na kojima se razvio
najui gradski teritorij.

Predgrae Sava
Kasniji planovi (iz 1825. ili 1845) opet prikazuju gradsku
jezgru s rasterom ulica i nazivima poznatim i danas. Visoka
ulica, Mesnika, Mletaka, Kamenita, Katarinski i Jezuitski trg
nosili su te nazive i prije vie od stotinu godina, a ostale su
ulice mijenjale imena. Meu starim mapama posebno je
zanimljiva specijalka Zagreba i okolice iz 1853. godine jer
donosi statistike podatke Zagreba, njegovih predgraa i
vanjskih naselja.
Gornji i Donji grad s Vrhovcem, Jelenovcem,
Pantovakom, Prekrijem, ukoviima, Kaptolom i Vlakom
ulicom (to je pravi Zagreb) imao je 1071 kuu sa 12.454
stanovnika. Kako je specijalka sluila za vojnike svrhe, na
njoj su istaknute i smjetajne mogunosti grada. Tako je prema
tim podacima Zagreb mogao pruiti ugodan smjetaj za 970
ljudi i 262 konja u 86 staja.

U to doba Zagreb ima i tri predgraa: Novu Ves, Sv. Duh

(puki rnomerec) i Savu. U Novoj Vesi imamo 107 kua, u
rnomercu 97, a uz Savsku cestu tek 35 stambenih zgrada.

Savska luka
I noviji planovi Zagreba istaknuti na izlobi Muzeja grada
Zagreba imaju osobitu dra ne samo zato to prikazuju
ekspanziju grada i objekte koji su morali uzmaknuti u toku
vremena, nego i zbog predvianja tadanjih urbanista koja su
se ostvarila ili ih je vrijeme preduhitrilo. Na planu grada iz
1864. godine imamo dvije institucije koje ove godine slave
stogodinjicu: kolodvor i plinaru. Tada je eljeznica spojila
Zagreb sa Zidanim Mostom i Siskom (postojao je samo
Zapadni kolodvor), a plinara je bila smjetena u Gundulievoj
ulici (na dalekoj periferiji!). Znaajno je da je tada bio
planiran i Novi trg (Zrinjevac) okruen tek rijetkim kuama.
Nacrt Zagreba iz 1878. zacrtao je ulice u jo
neizgraenom Donjem gradu, ali nije predvidio da e se
zrinjevaki pojas parkova protegnuti sve do Glavnog
kolodvora. U to vrijeme vodio je najkrai prilaz Savi
Petrinjskom ulicom (tako se zvala i na podruju dananjeg
Trnja). Kod sadanjeg Mosta slobode postojala je u to vrijeme
velika uvala s pjeanim otokom na kome se nalazilo Gradsko
kupalite. Igrom sluaja (?) i budue znaajno gradsko
kupalite (Bundek) nalazi se blizu starog kupalita, samo s
druge obale Save.
Regulatorna osnova grada iz 1889. godine znaajna je i po
tome to je predvidjela organizirano irenje grada na zapad, a
osobito na jug. Ipak, od nje se mnogo toga kasnije nije
ostvarilo. U prvome redu savska luka, istonije od Trnjanske
ceste (blizu Glavnog kolodvora), zatim golem trg uz
Drakovievu ulicu (pet puta vei od Trga Republike!),
Radniko naselje na Trenjevci i drugo, ali (na to se kasnije
zaboravilo) jasno je ucrtana produena Runjaninova ulica i
Miramarska koje su se oblikovale (ili oblikuju) tek ezdeset
godina kasnije.
V. Bizjak