r Uporedo s kipovima, wsamovacr ‘Zvonko Sokicicrezbari karikaturne ‘orrete svojih pljatelia- Dakako, u ole e | autoporte ©@ Gitare iz puke potrebe i »kipec« od panja prijateljeve tresnje @ Vazno je imati dobar uzor — pa maker i na svega nekoliko sati @ xSljukae od lesonita i »flotac rasnih glisera @ Radionica u starom kuhinjskom elementu Gradnja akusticke _gitare mukotpan jes dugotajan 0800." Majsto-gractelt vege plementog glazbala slo. su ‘jets fed od. nih Yaljda. su" jedno navénicl u adoncama th umjetniks Spreinh ruku | bespsjekorna ‘ka. Medutim, upravo je za6u- Gujuce Kolko eu brojn nab Sitaoc! koji grade, pokusavau gral ii se respitvaj 20 fadu okralioo can inet menatar. Tome je 2acjlo pi onjela sina popularno tare; ona je Sanas_podjod nako_prisuina pr izvodenju Hlasiene, zabavne | narodne glazbe Zeleci doznati kako grad tel-amater iraduje tj, hop instrument posjetii_smo_ za rebackog ‘arhtekta. Zvonka jokiciea (53), ne shied na Kakva cemo. iznenadenia aie. Naimo, osim_gracnjom Skustikh | elostnnh gra, Ova} nekadasny muiar 1 je Srlcar, a sadn} por | bro Sogradite bavi” 30 tolim majstorjama da. smo go bez mnogo. promislianja uvrstih u izbor 28. nzlatnoge majstora godine. No, krenimo redom. Mislio‘sem da se netko Sali kad sam v uredy zatekao oruku da’ so_javin rodakeiy ‘Samav — priznao je Zvonko Sokiic uz srdaéanosmyjeh = "Vjerova0. sam, name, do me kolege pet "zadirkuju Bog moje ialosbe. © Vave ilozbe? =... kpova u divetu: ako ie risam.mogae priredti, u neko) od ‘posjeceniin. dvo- fang, v sredisty grade, ves Wwangradsko} tc, zanna ne pubike "preslo je 5va moja ocekwarja. © To su radow s izlozbe? = ‘pitame.nasega domacina razgiedajuci male kuenu gal hiv od desetek kipova iztez- Bareniv nano) mani A's, 10 je plod mog jed- nogedisnieg rada.Skeaino Zeposetog. Usivan, nicega fe’ bi bilo. da risam jednom 2gocom poteo tesat tenn an) pred vkendicom mog prijatelo . Droguina "Vunka: Nakon nekolko sat cada na stao je skipece starca 6. iom, ito je bio pocetek moga bavijona kipartvom Raciti se moze | w skucenu i neodgovaraiueem prostory. Radionicas Zvonka Sokiies nal je primjer onim ssamovcimas ko Wvrde da se ni ‘ta ne maze Ucn bez dobro opremijeni radnihprostorija i hrpe skupoga altaPLASTICA NEMA TAINL.. za vijed- ‘oga graditeja sjuine cbale Save @ A gitare — pitamo poti- ju, umjesto parttura razdijeli _ @ Osim iskustva u obradi zanimale. Medutim, kako to Euci razgovor © dielatnosti smo zaduenia; i meni je pri drveta, Sto vam je jo pomo- vrlo esto bive, autoru ostane koja nes je zapravo i dovela pala izrada gitara za cijeli glo u tom teékom poslu? Lite- tek ponoki primjerak iz nje- sastav. ratura?. Wlestite produkcije; u bodera, u_ novozagrebacko} Buduci da sam od — — Nikakvih oriruénika ni kudi imam samo Pea nea eee eer) Gs aaa en eect ee ee eer tort ra auntie eS ee eo i gredio "sam 1962." godine, lasie suse ubrzo. jovi’ zvu- ip Tada on ue Tela Gaus ih m Roe Naame, nas nekciko ibiele mojo improvistan) ragio~ dh, dnio mi je jednom zgo- 19S wok? fs ite- _— Na Zalos,jodva da stig- Je nem. Evo, ova zenimijve elok- Sets, osnovali_ smo grupu sve u svemu, Sto jodnh so samo nekoiKo sab, all to Je trcne gitara — nas domecin sTalasix. Kako smo na raspo- drugin, do danas sam napra- bilo dovoline da sskinme po- nam. pokazuje_primjorak gi- lagenju imal samo dobru vo- vio pedesetak komede jedinosti foje su me najvibe tare s dve vrata — vec me SF sepa tom én “matin moges vam jo pokazai Se eo town mo seesocima éeka na red. A imam tolko presi poslova. © Gradite éamce? Doznali ‘smo, naime, nesto i 0 tome, = | opet je bolje reéi: gra- dio sam. Jo$ u prom raz: redu tehnicke Skole sagradio am 0 lesonita jeri tipa uke. lako su joj. skeptich proricali brzo potonuce, nasa je lesonitns ljepotica ‘cijolo ljeto sjekla valove oko Mur- tora, da bih je na kraju se- zone prodao 2a vrio pristojnu cijenu. Kasnije sam sagradio stakloplastiéni gliser tezine 600 kg, @ imam i nedovréen model 2a izradu kalupa nesio suvremenijege brzog camca, @ Tako. svestrana ab nost zacijelo nije moguéa bez dobro opremijene radio- nice. Ne radite valida u ‘ovome stanu? U predahu imedu dva opseinija posi, Zvonko Sokiti je napravio ov li jepu eviesaticue za lle, = Ne govora 0 radonici — cdgovers ram wid Sar svofmalstor 8 comighom. Geis moj aches sri Sona jo strom luninghe slomentu Koy crim na fal Ne mogu se’ powalt mshi pin aston. “ge. bih ge Scpie alovo ted bh got © Pa pak radite »punom parome. — Bez toga ne mogu. Bilo dda radim oko éamca, gitara ili Kipova, uvijek sam s alatom u ruci. Cak | onda kad zahladi toliko, de pojava covjeka na lodi nebodera izaziva Cude- nje neupucenih susjeda. Stjepo Martinovieé Snimio: Braco Vukelié 'Najprije odaberem pogodan komad drveta. Na Zalost, do nega se ne do- »... a onda slijedi mukotrono oslobadanje ka krupnim i malim djetime, fez fake mi Jeftino, Zatim u grabim ertama skiciram bud! kip | jesavam — tupijom | busnim papirom njegove pojedinost shiads 8 osobinama komad.» 4 SAM-Jednom sam zgedom vidio u nekom stranom éasopisu fotografi swe ‘menoga samosirela | odmsh ‘dlc. da lradim prijerak tog. drevnog ‘onitja. Morom jo8 rij neke Konetrueljske probleme, all se nadam dt 6X uspjet« semouvjereno je rekao naé upomi domacin. Dio kipova ga svoje prve samostalne iriotbe Zvonko Sokici zadria0 je ‘svome viasndtv. Da bith mogao pokazatisvojim posjetiocims, iztatio Jeu regal borom pogodnog motia, ova plica posve se wilopilauemb- Jent sabe DLC Le oe cant CeO ees} Cee are en bboji nije bilo nimalo lako napraviti izbor. Odlueili smo. da objavimo dva rada jednog autora, jer je tesko eeu eee Rae ay dobrih. Autor, Drago Stein iz Kranjéeviceve 2 sve snima na foto-aparatu »minolte SR-T 101«. Prva slika oar erica) 1/80 sec if=22. »Prozor« je naslov druge slike, a snimljena je tako da je cvijece boéno osvijetlieno Cece OC ts) Eat eae Cee Ue ee ere e ng Seen aes ete eee y ee CPO uray Se Lr Car a es eee a cee ted Pc De CePere mara Re Ca acer) CTC ea PROPOZICIJE: Saljte nam i dalje lov svojih objektiva, bilo da rare eal Pe eee ere ne OS ear a Peron e ca PAL oS Ll Sheet ey ENTITY U) ee ae rie rT Sere eerie Cer bit emcee a ro CieraPoStovani prijatelji, hvala na Gestitkama! Buduéi da nismo u moguénosti svima osobno odgovoriti, niti poimence spomenuti sve éitaoce koji su nam poslali %estitke, s najboljim %eljama u nastupajuéoj godini, zahvaljujemo na ovaj na~ Gin. Dileme nema, podrska je oti- ta. "Samovci" su ostali okuplje- ni oko svog glasila. Snaga te o- kupljenosti dobila je novo priz— nanje. Po prvi put "Samu" i nje- govim Gitaocima sretnu i uspjes- nu Novu Godinu po%elio je Sitav niz privrednih organizacija. Mnoge od njih najavile su dale- ko veéu orijentaciju na proiz~ vodnju namijenjenu sam-svoj- -majstorima. Neée biti na po- klon, pa ipak "Samovca" vese- li da Ge u Novoj Godini biti bogatiji izbor trazene robe. A "Sam" ée i dalje na tome in- zistirati, podsticati domaéu proizvodnju i Stititi intere- se svojih Zitalaca. Ispunjenje svih poduhvata, umjeSnost i spretnost u sret- noj 1977. ¥eli vam VaS odani “Sam" IGRACKA: (OC = SNMATEL apt ko tlt err ‘Automatska ok i +E = Shiss om = i a = sa me He ones mie eee ee — Ee ae ee nee een cere ees Yeo2/s-r07. y va feesU Samu bj 10 tk je PAN MoTons Ses came 0 oan tatatas lkoes erp LAZAR MATAG Star! motor, ugradhia novog 2.179, kupo jo ozastvu 130 fje 1 dna tn mor : 73 meso! noo. ‘ronton brojkiomtaa. 'S obzirom na tako povolinu mogucnost” Zomjone ‘motor, Taste rebe promis 0 ent fpr 2 nana ow ‘Sto se tke rde ne pojedinin lotr softs sero Sorccine: Bearer pies te vars alors. U ayer 2. KAZUNIC { 2. HRVOD, Jo- ve. je strebarsko, mole nas da ‘ope rhama aute-porepsine rabovite ome. postupakgahenizkanya, 0 lzrok —Odgovarajuct spre] boje vakeg pope tee jaje nb Kol pe a Sas sv) br), proverte ° = a braj kupenag’ sprojeodoo- ah Boil Boe aja fo upesa Wes} sobracono) tick Thin sprojar ped! doe roe citetone ob oactae ‘ena mtomotsie ce? atin, rim ‘po eorevde, Bt co Sep jo 2 joie do so 2a a ae PREPRAVLIANJE MOTOCIKLA = oe i aay IVAN. ANTOLKOVIC, Zo. z Ne instrument ploti = Kjeve greb, oe molim vas da mi - ee ee ae is Re reece wate Soe Cee tae Soret oe koliko je KS potrebno za spojen. instrumenata ukjucivenje njega? Ba fi se terenskim voz 2 ‘brisaéa. Srecnja tka, 20 Osv- Se Soe ie pate ep a seer eu ju ne navo- fs Seri BE pron rp nor el ee ee o a are een eet eee er =p fe tea ae oy EEE & i u Snaga motocikla. je. relat ‘shar. Motocit! od 50 com koji ima. uw projektu 6 do 10 KS ‘moe bit takoder izvrstan to- ronski motocil. Ako vozilo rode ra tehnickom pregieds Smije 60 vozit javnim promot. coma, ‘Bh warm of Ini, »ME-As ih rian, moto Cilio’ za hoje modeto Kod nas habavi rezorvne dijolove. it ut i z $ | ase. 2 it i Srie Thome mS O£/T-5 uns. bLue4 08267Citalac ONOR WIADICA iz Siberike, Lubljanske 14” pita, Kako 's ‘voaia ‘oft boro simolu i wagove piica Xxx © Borow smoky k90. | Lopee emegoriény smaly, nko je" tesko cist. Uporebjava Gaines 5 loko ots pra t ugh Son ad fe ovata avatar vodon 1 Gora Alo ragos! ax ute Pate ty copese, fad | naton pone osm rtf, Urs 5 ftom fad Sn pal. tire tltone sis atone REGISTRACDA RADIO-STANICE HUSEIN MIZIC, iz Corates imo 23 savjet, kako da 10g sre, pimo-predjnk. 20 9- lansk! opseg, 10 Kolko bi sta- joo. sav material potroban zo taradu Prime predajika =ATOM-6, XxX Regisiracjia CB. primo-pre- dajnka ws se kod Repub tog fi Pokrajnskog satretai- (fala 2a saobreaj 1 veze, koji ‘na osnow melbe izdaje.odo- brenje 2a njegows upotrebi. Pri tom vosrikprimo-predaj- pike ne treba bit clan radio. iuba, jor g2.n2 to no obave- Ze dosadasnji 22: wane esac» vewene | roveino “nopatne poeta tee tee te pesos trodes ™ Gesatcon (ober Seas br 2/76 ot oe: Clan 54 Rado stance koje pojednc nose icon nese tt ome moahe se pee granténom ‘utah Bosna prom ta tao 58 Radio-stanize se mogu pos- tavjat | ypotrobljavat samo na temelia unaprijed prbaviiene dozvole, lenimno od odredbe 1 ovog lana, ruéne redio-sanice 1 ra dio-telefoni mogu se postavijat Fupotrebjavatina tomaja una hed pobaviena odobrenje pps 8 let to ert eee veze u najbizoj okokci, a i ra- mer ie aap i a eas Sh wc oe pret eeatteeer sss rnarske mogu se korsti odgovaraju- Gam vrstom racho-stanica 0 Se wpotrebiiavaju u izwsenju Zadataka th organizaciia, Cran 68 Radio-sianica se moze posta- vit nabavid it njene trade ugo- postavhanje. Rune. racko-stanice | radio- telefon’ iz dl $4 st. 2 ovog z3 kona mogu se prodivat grada- ‘ima ‘samo na temely unapr- ‘moze ju prodeti it prenijeti od- ‘nosno dati na ypolreby uz na Knads ‘it bee nakrade samo ‘nome koji ima dozvolu za ‘potrebu fakve radio-stanice. Clan 75, Dozvols za rad rado-stanica dkdamb oxgana, orgenizocie tchugenog rade | hugh organ {ache grade ao oe Go-sanice | radoteltone (&. tan 91 Zabranjono je potrebiivatl radiosstancu 's ‘nedostoctna {oii bi moait ometat it onem>- gqucavatl fad drug radiosta- ‘ica starat smotnje v rade Gredstova wore Us nakom od 3 Stora vera. tan 130 ‘Nowéanom kaznom od 1500 80 50.000 dinars Kaz ce 50 ‘3 prokesa) hice ne. prj unosenje: radho-stanice u zemiji it I= nosenje lz zerije (én 54 ey 2) ako postavi if upotrebiiava radiostenicu | 29 koja clanu $8 ovog zakona nije ‘predvideno da je moze ko- ‘ist i ypowrebhovat 4) ako posted, abav! if ugo- ‘or aradburacho-stanco 22 ku mje unapied pb ppropisanu dozvolu 28 ‘postoujonje (on 68 3.1). Za protréa) iz stavka 1 ovog dasokor.U Grom Zanku opiujemo Konstrk ht ized edostavnn so) Ginae koje Ge obeshrabriti onoga tko bi namjeravao »posucitic vaée skie. U prodeveonicama pribora za Siepcen zeneke 8S bake Sisjecn zomaye. tl oboe Sprembjenim domacim, mogi s© tel agunoen dati 2s ski, cnoane Ueda 2a nghove a inavanje 20 trom) noea’. vo 2a: Reco odinet da se cone 1.500 dinara (), 8t0 je daleko od jettinog. Medutim, ako sami zasu- Goto rukave i izradite | bravu roma uputama iz ovoga élanka, Gili nStose nece vas stajat viée od 300 dinara, Razika je vi Jodha truda, zar ne. ‘Sve Sto vam treba jest komad luniniskoga Usprofila G@ox40x4 mm) na kojomu oto izrezati svratancae koja odgova ‘aju, presjoku skije negdje iz- medu veza i sirega predhieg di- jpla. Tako s0 one noce mot iz Reset 9 3s 1 00 ‘moglo ni podizanjom profil na sredini osigurajte lokotom koji ingée sluzi za zakljucavanje bic Wa, Da ot bridow ireze ne Ww skija, presvucite omen es vrpcom od pjenaste gume.cmo-tame $ pouzom <=> ie sigurniie @ Samogradnja_intervalnog _regulatora brzine rada brisaéa vjetrobranskog stakla © Stalno podegavanje mirovanja od Vjerojno ste mnogo puta | jypyLSN REGULATOR 0 lagano) Kis tsi ee PRKLIUCKOM IeBtvaonom costore beope | NAG ILI 12 Seno bate lop! 80 20 Yoo. bron, a mote brisoéa probe fi desea ace im zamasima razmazy providni zastor ispred vaiih DRAGICE: peo oe ie ee U ro uklucivani | skucia: | fovea i crugima koh vee duze nyo prokidoca tad 50 magia, ; Teta ia i arijog nkako no | Yiemene | Eekahs _odgovor tite kai seg kako 96 | Nou vee nao material Carma o pravom rotimu rads, Ne'l tome ime jek, relatwmo g2 ako mote propisate | fam vo) malstor pocetik sekrenci ions je 150-200 dia i malo vastog rod. No. felost 1 najswremeni rmaleivazn_automob poput natog besmvinog "cor imap! somo jog brzind kre. tanja‘metica, skonekeatc Srednjokatogemicl dio, 2 neato opremijeniji cak tri ili Ve, od off je somo jedea prava8 pauzom izmods va omaha, Tok toiko do see. meds dva zamahe stako do- vojno nevis oo iza motico svane eisto a ne blero sta: gui @ Uradi sam tiskanu plogicu fotopo- stupkom @ Ugradnja tvorniékog regulatora 470 ome za 12 V) ured so | moie prikjuéiti na bilo koji automobil s naponom od 12 prema shemi sa sl. 1. pa izgu- bili nacrt, drugine mogu naéi oznaéene (starje) tranzistore pa trae moguénost zamjene | V. Na crtozu itd. Taj uredaj 2a samograd- | impulsnog nj razradio je autor Glanka | brisaca s pauzama od 1—60 sokundi. Daklo tu morate imatidva prekidace za rad brisaéa, gla (Woricki ‘ugraden) prokidae G, kojim se metice pustaju uw pogor bez pauze medi ni hale pomocan impuen pe- idaé IP kojim se ukjubuje fad s pauzom od 260 se- kundi, ovisno 0 polozaju po- tenciometra P (500 K oma). Napoleje ta dug pre dag ugraditi uz _postojeti {ako da je na jedno} osovir ombiniran "'s potenciome- trom za regulranje duzine tr ianja pauze. Ovo rjese- je je prlagodeno zastarje- | lom sistemu jednobr- | Zinskih brisaca 8 Prekidaéem na instrumentnoj ploéi (zastava 750, 850, start 1300 itd). PRINCIP RADA Ukratko: uredaj se sastoji pie osam godina, a i danas ima jo8 mnogo »VWs, »opelae i sfordova« sa 6-voltnom elek- talacijom, Zamjonom samo _jed ‘otpornika (200 oma za 6 V re Bloo koje padenavaévjetrobran,meticeprebezim zamasina razmazijuu | od multvibratora, (wanziston| | neprovidni zasior T1 i T2 s pripadajucim ele- Kao posebna _oprema, ‘mentima) Kojeg _vremensku mogu se dokupiti_ intervalni regulstori rada brisaéa._ko- jima, prema trenutno} potrebi, moiete neprekidno podega- ati duzinu trajanja pauze izmedu va pokreta_ od 0-60 sekundi, dakle od ne- Prokinutog rade bilo kojom ‘od sbrzinas pa mirovanja do jedne minute izmedu dva Zamaha. To naravno dosta stoji po tvorniékoj_cijeni plus carina, Siéni uredaji za na- knadnu ugradnju samograd- injom mogu se naéi i u nagim trgovinama. ‘A So sa. starijim tipovima ‘automobila kojih ima _dosta na_nagim cestama? Jasno: sam uz »Same. imentne plote »125 Saja itealog regulator (rei? + potesiemeton) spd nen Konstantny, t dulinw pauze iamedu dva. njinaja_ meta, Cdredujekombinacya Kondo: Zatora © 21 otpomia R's 1. Trig rade motes, jeme napojana srjom odre- Suje Kombacia C1 — Ostatak rede, tranzistor T 5's szoner shodom=.0,.C.3 4 5 je stabiiator napona ko 50, ako se bat felt stedet, Ze | ostavi, Predviden je.samo zo to da braina rade Grisata ne vel 0 stan pont kimulatora mo, ie za pr Tweak ne. 6 V otpor- nik R 5 mora biti 200 oma, ze 12 \V 470 om ‘SAM 31‘Shema impulsnog regulatora rada brisaéa pauzama od 2-60 ‘sekundi. Moguenost prikijucka na 6 1 12V. IZRADA | UGRADNJA Lijevi dio sheme na si. 1 do vodova A i B je dodan impiety," des postojece instalagja.s fim prekidacem Gna’ plot i tkscentar_prokidacom ‘Eno pe _ koji pomeay metice ‘u donjem poloza}s (takvu konstrukciju imaju sta- fije »zastavex 750, 850, 1100 it). Ureds| je najoole’ugra- diti na malu metalnu (alumi- nijsku) plodicu s pertinaks plo- ‘cama i usicame za emia nje elemenata Tranzistori zbog hladenja, moraju biti ugradeni izravno on tin Pi lrolocrecto fronaie” taka. da rogue? moizete smiestiti u blizinu pre- kidaéa G ispod instrumentne ploce. Uz malo truda mozete eS eon ees pojevesiéru one eo she PRPAINDA: otis mute plotica tiskanih Epojeva _odgovare samo za tjetonje se Crtege 2, 20 ow. tow tinue merdte fo sai pre: (pect ae ode vere diodes i prekidaéa IP. UPOTREBA U PRAKSI Usljvsenjom dodanog pre- data P, ombinranog's tenciometrom Pi njegovir okretanjem, odredvje se Ze ljena duzina pauze od 2-60 ineenen. pretdece i a brisatt rade torn ogre. denom brzinom (cca 1 pokret vieno 0 polozeu prokideca ‘tora AC 122 mozete upotrije- biti | AC 555, 5541 556 i AC 128, AC 142 ii AC 188, a um- jesto »zener diodes ZF 5,1 — 5, DZ 5, BZY 5 ii BX 5. INTERVALNO — KONTINUIRANI REGULATOR To je suvremenie rjedenje problema Eistog vjetrobrans- kog stakla, predvideno za uk- fjucivanje jednim preki- dacem kombiniranim s po- tenciometrom (1M om) i u kombinaciji s _ polugicom ispod upravijaée, kakvu imaju ‘novi automobil, @ koja, pone- ad, ujedno (pritskom na gore) i ukjuéuje brizgalice za ispiranje vietrobrane vodom. Skica je na crtezu 2 s ozna- enim svim elementima i zam. ‘Shema regulatora & intervalno-Kontinranim radom (pauze od 0 do 50 sekund) =prosror ZA ReLe RY Tiskana plotica (prediozak 2a izradu fotopostupkom) umsnjti do ‘mjera za regulator. jenamo za tranzistore u 20- gradama. Uredaj radi na principu in- tervalno-kontinuiranog regula tora pauza_u_trajanju od 050" sekundi, is. radnim naponom od 12 V. (Suvreme- nil tipovi automobila ne kor- Ste vige akumulatore od 6 V) Princip rada’sican je kao i kod impulsnog reguiatora. sa crteda 1, no ovdje nije potre- ban poseban prokidaé jer se dutina pauze moze podesit od 0-50 sckundi kad je Ukijuéen— prekidaé iti polugice za oktvire- nie brisaca. Tiskana — plocicg spojeva dana je na crtezu umjerilu 1:2 260g mali dimenzija. Plotica je velicine 60 x 60 mm, no samo lew gomj do (50 x 30 mm) kos Se za spojeve, a ostatak je nosaé. za rele) RY i nosaé za uéwéenje na pogodnam mjests pod _instrumentne ploce automobila. Fotograts- kim aparatom za povecava- nie presnimite sku iz »Samer_u velicini 60 x 60 mm, @ zatim postupkom opi- anim u_izradi_primopreda}- nikaxatom 3e (Same 1/77 str. 80~84) izradite plodicu tiskanih spojeva za regulator duiine pauze intervalnog re- gulatora. Na sl 4 ucrtana je ugradna shema spaja- tj elrnenata ne goto) plo- Bere wo" ecosteve Korea‘ deem crit a sigumodt odie Bitomebilom, ued | dobre Prikijuéak tvorniskog regulatora. LUgradna shema intervaino-kontinuiranog regulatora. skondiciona vjezba« za vece pothvate u elektronici po si- stemu tiskanih spojeva (npr. samov satom Se ili HEF uredaj. Beisaea UGRADNJA TVORNICKIH REGULATORA Na sl 5 dana je shema ugradnje tvomickih regula tora (vHellaw i »Bosch:) koje, kao sam_svoj_majstor, mo- Zete postavitisigno kao i op sane 2a samougradniu u svo) automobil. Ova shoma va 3! za ugradnju u auto- mobile s elektro-in- stalacijom po DIN (njemackim) —— nor- udiv, »BMWs, ci »mercedese, le, »simcae, »peugeote, »volvor, »VW Za engleske auto- mobile | neke fra cuske: vescorts, scaprie, renault 5, 12, 16+, »saabe druge treba presjeci petlju ervenog Voda Ai lievi kraj Zice (o2- naka 1 na naéoj shemi spojti na »—« pol (masu) instalacije, vod koji je na. skici vezan uz +x prekidaée odvoji i “Seg toe Soe tod toga &to je ‘auto- mole Se «pana proicace, U svakom sluéaju. ako vas ‘automobil nije ni jedan od navedenih, posayjetujte se s auto-elektrigarom. Da_umje- sto. pobaliéanih brisaée ne dobijete brisaée 5. vjecnom pauzom! Napisao | snimio: Maio Saletto_ izaereti najpriklediniie i naljeftinije Radio-prijemnik u automobilu Stara engleska pdslovica: »Nisam toliko bogat da kupujem jeftinu robuc, naisla je na polju elektronskih aparata Siroke potrosnje, na punu primjenu. Ne bih vam preporuéio da kupujete automobilske prijemnike nepoznatih proizvodaca, kao i da vjerujete hvalospjevima prodavaca. Na trzistu mozete naéi radio-prijemnike vrlo zvuénih imena (Mirage i sl.), izradene »negdje na dalekom istokus, ijepog izgleda i vrio pristupaéne cijene. Vjerno ce vas sluziti — dok se ne pokvare. Garancije za njih nema, servisa takoder. Rijet je 0 proizvodima hongkonske industrije djegjih igracaka, vrlo vjeSto maskiranim i plasiranim na traistu. U tu skupinu nikako ne ubrajajte kvalitetne japanske proizvode (Sanyo, Sony, Hitachi i sl). Relativno niske cijene, dobra kvaliteta i servisna mreza, velike su prednosti japanskih proizvodaca. Odludii ste se na kupnju prijemnika, Nezgoda je u tome 8to za dinarska sredstva, na naSem trzistu, mozete kupiti svega nekoliko tipova automobilskih radio-prijemnika. Za nesto kvalitetniji potrebne su devize, izuzev nekih tipova »Beckers automobilskih radio-aparata.STO ZNACE SKRACENICE? aM = amplitudes modulacija (dug, rat (cups val) na | $TO KUPITI? Vecina proizvodaéa nudi komple- tan program, od prijemnika s jednim vainim podrugjem, do remek djela modeme elektronike. U Sarenilu ti pova, oznaka i kratica, kupcu se je vrlo tesko snaci a postavija se i pita- nje: »Za novac kojim raspolazem, ‘to. mogu kupiti2« Ne dozvolite da vas zavedu apa- rati_s mnogo valnih podruéja. Ust- i kod nas, a iu veéem dijelu za- ine Evrope, mogu se koristti je- ino srednij j ultra kratki val. Primije- tit. Cate da je dosta prijemnika i kon- struirano sa samo ta dva valna po- druéja. | iz tehniékih je razloga pri- jem dugog vala u automobilu ote- Zan (ratka antena, velki razmaci izmedu tjemena elektromagnetskih valova). Odluéujucu ulogu prigodom kup- nje treba imati sistem biranja_ste- nica (ako se niste odludii na prijem- nik $a ugradenim kazetofonom) erm a ae, Danas je vec uobiéajeno da se pri- tiskom na tipku odredenoga valnog podrugja namjesta biraé na neku tunaprijed namjestenu stanicu. Ako vam ne odgovara program, dugme- tom biraéa stanica trazite sijedecu i tako redom. Prijemnici koji imaju vie tipki za odredeno valno po- drugje omoguéuju nam da na svaku tipku 2smjestimoe odredenu stanicu. Tad umjesto jedne, imamo dvije ii tri stanice bez upotrebe dugmeta biraéa. Takvi se birati najéesce nazi- yaju poluautomatski ili mehanicki. Postoje automobilski radio-prijem- nici kod kojih je biraé stanica potre- ban (€ak i kod najkvalitetnijih). Za vozaéa najbolji, ali ujedno i najskuplji_ je automatski, odnosno elektronski biraé stanica. Pritiskom nna tipku valnog podruéja dobivamo unaprijed namjestenu stanicu (kao kod poluautomatskog biraéa). Ako Zelimo neku drugu stanicu, prits- nemo tipku automatskog biraéa. On krene i stane kod prve, ako nam pro- pee SE SS N ecnfezalerajucs\ecs) ee Jednostavni radio Prijemnici s biranjem stanica_ pomoéu dugmeta. Posjeduju dva ili viée valnih podrudja, Biranje sta- nica biti U voinji je nezgodno, a kod neiskusnih vozaéa moze ‘opasno. Tipke § notnim kljuéevima su regulatori boje tona, Motemo birati izmedu reprodukcije sovima ill sopranima (otvrda i mekax re malo novaca, malo glazber. ynim ba- kee). Za SAM 35BLAUPUNKT MANNHEIM K ey 12 FT) BLAUPUNKT Prijemnici s poluautomatskim, mehaniékim Relativno jednostavno posluzivanje i zadovo- biranjem stanica. Stalna regulacija boje ljavajuéa kvaliteta, odlike su tih prijemnika, tona. Izraduje se u mono i stereo-izvedbi. koje opravdavaju njihovu cijenu. 36 SAMPHILIPS RN 432 Prijemnic s aoe kazetofonom. Razli- stalna. Jeftinije izvedbe tih prijemnika mogu uju se mono i stereo-reprodukeiji biti veoma osjetljive (mrsenje trake, osjetljiv ee cee radio-programa. Stanice sistem biraca stanica i sl). Kombinacija koja se “biraju dugmetom. Regulacija boje tona mnogo pruza uz umjerenu cijenu. SAM 37gram ne odgovara, ponovno je pri- lisnemo, biraé sam nade slijedecu stanicu, i tako redom. Elektronski se biraé_ moze namjestiti da odabire sve stanice, ili samo one jaceg si- gnala, kvalitetnije reprodukcije. Cesto je prijem radio-difuznog programa veoma lo8 ili nemogue (vremenski uvjeti, smetnje, konfigura- Gija_terena isl). Ako i tada zelite -zvuénu kulisu, potreban vam je auto- mobilski kazetofon. Postoji vide ti- ova automobilskih radio-prijemnika 8 ugradenim kazetofonima, a ako veé posjedujete prijemnik bez ma- gnetofona, mozete kupiti samo auto- ‘mobilski kazetofon. Oni su najéesce bez pojaéala, predvideni za priklju- Givanje na automobilske radio-pri- jemnike. Mozete birati_izmedu ‘mono i stereo-reprodukeije (ovisi i o ‘Najviéa kvaliteta eutomobilskih prijemnike. Biranje stanica auto- matsko, stereo-prijem | reprodukcijas kazetotona, ubrzano premo- 38 SAM radio-aparatu), sa ili bez snimanja, s uubrzanim —pretovanjem u_oba smjera, s obiGnim ilr velikim (amerié- kim) kezetama itd Jo8 jedno upozorenje. Kazeto- foni koji se ukljuéuju pritiskom na kazetu, tako da se kompletna meha- nika pomakne vertikaino prema do- Iie, pokazali su se dosta slabi. Na logem kolovozu éitav sistem vibrira te se u reprodukoij pojavijuje brum. Upotrebom mehanicka veza slabi, te se nailaskom na neravan. teren sistem vraéa_u_prvobitan polozaj, Sto znaéi i automatski_ iskljucuje. Prednost treba dati_kazetofonima koji se ukljuéuju horizontalnim potis- kivanjem kazete. Slijedeca bitna razlike je u tipy kazeta s kojih se vr3i reprodukcija Svakako su u uvjetima jakih vibra- ‘vod w dep. jja i drugih mehaniékih opteree- nja, velike, osam-kanaine, ameriéke kazete daleko bolje i sigumije. Re- dene su na principu beskonaéne take, tako da premotavanje gotovo i nije potrebno. Istovremeno_mo- Zemo izabrati jednu od éetiri stereo, snimke pritiskom na tipku za biranje kanala. Ako ne Zelimo mijenjati ka- niale, tad ekamo da kazetofon »ods- virae jedan, na éijem se kraju auto- matski prebacuje na drugi, i tako redom dok ga ne iskljuéimo ‘li zami- jenimo kazetu. Snimanje na te ka- zete nije moguée, a sama tvornicka snimka velo je kvaitetna. Debijina je trake neato veca od oni kod. mali kazeta, S10 joj uz njenu Sirinu i kompletan mehaniéki sistem daje veliku otpornost na lom, savijanje i sl Ipak male su danas ‘ayanje trake u obe smjora, snaga proko § W po kenelu. Kombine- lia Koja Ge zadevoljti | najprobiriivje, ali ruku treba duboke 22-BECKER CASSETTE STEREO 355 Kazatofoni bex pojeéala Koji se prikjuduju na automobillske radio-prijemnike (obavezno ste- ‘eo jer inate dobivamo iskrivijenu ‘mono-prijernik rik jucuj, nisu_pretiorano ‘mono-reproduceh). A ms Supt Ef 9 aT nog mamaria. nna so ope europe fal xl al of af x 7260 moecpe wee altos feelelaste ne “ke fon 2 2 x x 2601 [Twonza cass. |x| x| [x] = x 2016 [Cnerico ene [el Te 2276 Tues ova] Sey speaeianar 738 5 Tease ese me arene | nanhaam 3 me 238 tabeck x 17 aren cove [el 3200 cos] Tas ae noun] weane [ale] e/a] [al e 3] | 134 860 xls zp ae oa) rin eta aca in 8 najvige u upotrebi. Prednost im je u nizoj cijeni, moguénosti snimanja u Viastitom aranzmanu, rasprostranje- nosti_kazetofona (malu traku mo- Zemo upotrebljavati i u svim ostalim kazetofonima koje _posjedujemo, kuénom, prijenosnom i sl). Standar- dizirane kazete imaju diroku prim- jenu s brzinom trake od 475 cm/sek, éirinom 3.81 mm j trajanjem reprodukcije 2x30 min, 2x 45 min, 2x60 min 1. C-60, C-90 i C-120. Prednosti_ stereo-prijemnika su vidljive. Karakterizira ih veca snaga i bolja kvaliteta prijema, dok je sam stereo-dojam u automobilu diskutabi- lan. Vega je snaga kod automobils- ih radio-prijemnika potrebna_ radi vanjskih lo8in uvjeta sluganja (buka motora, guma, vjetra i si). Prijemni- cima ispod 10 W ukupne izlazne snage, veoma je te&ko ostvariti do- bru kvaiitetu reprodukcije. To vrijedi samo okvimo, jer su razlike u stvar- 1noj i deklariranoj snazi velike, kao i ‘one u buénosti raziiitin tipova auto- mobila. PRIBOR Kvaliteta ugradnog pribora vain je kao i kvaliteta samog prijemnika ‘Ako je rijeé 0 renomiranom proizvo- daéu, koristite i njegovu ugradnu opremu, vodeéi se uputstvima i pre- porukama za taj prijemnik. Grundi- gov se aparati isporuéuju sa zvucni- cima, a Beckerovi i sa_prikljucnim vodovima. ‘Antenu, dodatne zvuénike, blo- kadu za izvore smetnji na samom brojevina »Sama jje no to se odluéite na kupnju pribora progitajte te élanke jo3 jed- nom. Zeljko Sefer SAM 39eT @@@@ 16 malihvelikana S Cuvara : ee08ee@ vaseg automobila @ OC IDOL autokozmetika Koliko je istinski veliko vase vjetrobransko staklo? nn a a @ SJAJ — poveéani horizont sa sjedista vaseg automobila | Prjavitina razr vsta, koja s0 z0 vijome voinje teoti na \jetrobranska slakle, znaino smonije vidjvost posebno za ‘rjeme magioitn | iovith dane. Samo risaci vods rss davolin' da temajito peru svu priiavstiny posetno, ako su se rahvatale imasne mi. Takvo verobransko stako fo mnogo , manje, u odnosu na svoje prave dimenzije. Time se ne smanjuje ‘samo vidhivost sa sjedista vozaca, vec se istovremeno povecava [patebe Site gornta vm csocsvstbronshog tall ‘e vam éistoéuvjtrobranskog stall, 2 & rishi tomperatur so / koriétonje »STAJe-a na rama, bez dodatka vode, ‘spreéava smrzavanje. IDOL svictozmetia @ SIA) — univerzalno sredstvo za 8 } oa ~~ Z wee BX \malo prostora, a hladno zimsko vijeme kao da je stvorend za taj uni hobi, sone een F'umetane furira razr tonova i boa. Koko je. prikazano na sikama, sed’ Weplenje Umetnuth iarezaka paprom. Za sare je po nna podlogu od Sper-ploée ii panel-ploce, po- ive stato | bee Ralve povinsko obice, Predstawa konaéno foo dela. Drugi nacin je trv. stolarska intarzio, pri Ss jen ieresci furia, Kjepe u cjal na oe kira i poira. Ovakav £0 postupok primjonju za ivadavene dete polucotv, huge to. Po zavréenom radu razika je ipak viljve: cdok su u dovréenoj sci zadrzane autenticne boje,rlloks i noraynost vakana drveta u sto larsko} intarzij boja se pod utjecajem ope sez i, oa prs ks En jor nesta i gube se trazeni refleksi svotis, al je rad trajno zadticen U podotku smo rl da je material za intar 2p jin. U prodevacrie Furi, rite 19 u Zagrebu, dobil smo podatak od 1m ria ovsho ows sof16— 30 dnara.U wor nicena hemes | nanatje mano dnenso dobiju. se kao olpad. Debline fumira su 07-08 mm. Ctaccima predaiomo dau posethu i rade jdnostavme oblite manjo [powéine, die A wste fui, a potom da 90 ok {apna slaenim crezima s vise tonove. Najéeaée se koriste furiri oraha, jasena, javora, platane,topole,brasta i dr Pri radu je potrebno stppenje, a uspjeh w 2naino) mien ovis i 0 indviduanom izboru boje i tonova. Pripremio: Reut Kapetanovié, dipl. inz.Tjudskin ruku na mnogim podruclima; med rach gazbala, danes je vvige stvar Govjokova umijeca i iskustva, ompjutorskih proraéuna, strojne matenjala | moderne organizacile proizvod: je. Graditelji glazberih instrumenata pose ban su soj judi. Nibova upomost kao da pri Sam tehnologijapotisla_je_rad pada prosim sojecima, jhove _ubov prema proizvadu svoj ruku ravna je ono Zaneserih umjetnika sikara i kipara, astra vanje i rad na stvaranju osobnoga eceptax {rani duhovnim marom akomicara Sudeci po pisrima éitlaca »Samae, sve vide ibieja giare,kraljce Ziéanihintrume naa, 20 uzhatswrajue na clazbalu — via site zrade, Na alos, osim fetkn sabuvanh primjeraka davno objavjenih privénka 20 prolesionaine gradille gira, erature do Stupne samovcima gotove vopée nema. Zat0 smo_ se obra jednom od ‘anh radio amatera, koji su upomosca i radom dosbgl ms prawh majstore, da 2a nase Gtooce pripremi prikzz osnovnih uputa © grad tere. Vigruemo da ce sera clanaka ind. 20 ninira Sokiééa sadrZati cdgovore na mga pitanja postavjena u vatim pismima. secs pcan ero gtake koji vet maj zanimljv iskustava savjtima pomognu onima Koj 2asad raspo- lazu samo neizmjernom vliom. Odakle poteti? loko u ovem Ganku necemo govorit o sv ranju gitare, ukratko cemo vas podsjeltt na scored oe Suinel i ste gira koje se danas upotebijavaju. To Su: Spanjolska (zvana i Skolska)giara,zatim jazz, jazz-elektiéna, nerezonantna elkiriéna “oleitréna bs tara, Rock-muziari upoteb- liavaju takoder tz. side-gitany, gitaru s dva vrata, te gitare s vdvojenim Zicama fs devet ii dvanaest Zica, Medutim, svaka aiara sas \oji se od jednakin dijelova: tupa, vrata, jave s mehanizmom za ugadanje i tice zim th postede(h koje morte Ki uspe- ijarano) tgovn, sve ostale dielove mo- ete sami izradit 1 t0 od rveta odredene vrs, Dro je v praviy dober vodié 2wka. To njogovo svojsvo vs 0 ves dra, Gstoci struture, 0 th i Kimi u kojo je stabio raso Voalivest je najveca po uzdunom sors daske, a bitno jo} doprinose takoder gustoco godova, eastiénost | starost(odnosno isue- Fost) drveta, Ravnamjemast vibirana i dobre provodlivost zvuka unanjyju smola i voga, Kerice 1 nepravian raspored mekih i wc godova ‘Domaci graditeligtara upotrblavaju kal tetra rezonanin smvekovinu (2a "got 0 Hela instrumental, javor rah (28k | Gruge masvne dijelove)2.u novie vrjeme i managoni, Sljivino i brezovo diva,VRSTE GITARA: spanjolsks it skoleka (1), nglosaksonska folk-itara (2), folk-gitara s dvangest tica (3), akusticka iazz-gitara (4), jazz-eloktiéna gitara (5), neakusticka elektricna gitara (6) Foloktricna bas-gitara (7). SMREKOVINA je bakuljavo divo (s likuje od ostalog dice), lagano meko, oscednje évstoée i elasténost, malo 3e skupla, loko cjepa i obraduje. Za gradrju gitara bolja je smrekovina iz planinshin po- drugja, i. ona koja ima kralak vegetaciski period i spor rast (odnesno guste godove Najéuvenija je ona s Bjelaénice, Romani slovenskih planina vin od 2000 m. JAVOR je jedrigavo drvo (sr2 se razikuje cod ostaloga dijla), osrednje je tezine i 2, alasténo je i dobro se obraduie. ‘Osim gorskoga javora i onoga éije je drvo gotovo posve bijele boje (trv. mijec), za ‘radeju gitara upotrebljava se i klenovina. postoje dvije vste: suijetia (H obiena) i cma. Jedriéavo je dvo, tirdo, Ewsio i elastiéno, te8ko se cjepa, wio je trajno i izvrsno se obraduje. (Osim domacih vesta, za gradnju gitara do- bre su i neke egzotiéne: mahagonij, palsand- ina (atrcka | azijska), sapell, plerygota id la Zolost, ove vrste dr abawit, pa su domaci grat a nije ijk ako gitara ofent Kako se grat radnju gitare potinjemo izradom vrata Osim mehaniékin (retain) dijelova kao Sto kljuéevi za ugadanje i posebno profirana ica za kotranje pragova vrata, potrebna su nam ti komade javorovine dimenzije 60010025 mm i jedan komad orahovine veléine 500%70%5 mm. Najprije se sliepe (prema uputama na criezu 1) javorove daé- Gice i ostave stegnute stegama il teskom najmanje 24 sata da se dobro zaljepe. Ljep- om drvotixom i stolarskim tutkalom. Nakon vadenja iz fjeska, sliepjeni element otisto 2 0d ljepila | poravnaju blanjom, a zatim se zalp i orahova daséica (crteZ 1 i 2) Daé- ce Se ponovo savijaju u tjesak (it stezu) i drZe tamo sve dok se lieplo posve ne osu. Nakon vadenja elemenata iz tieska, uorta 0 oblk vrata gare (cred 2) koji se zatim iz reze ruénom i traénom pilom. Toéne dimen- zije pojedinih dielova vrata gitare prkcazane u na crteZima 3 i 4 Dotjevanje mora i bli vrata obavija se turpjama za devo, naj- prje onom grubliega zuba, a zaim finog, Si- Jedeca faza rada jest kolranje vata, od. nosno urezivanje wiora u koje se uade Kobi na dica. Najpriie iaju osi pragova (ovo est! apsoluino togno — kontrola je a), @ zat pilom listaricom urezu 2 Komadi katie Zice (ukupno ¢e nem tre batt 1m) odeijeku 80 2 ~ 3 mm dudi od sa mi pragova, dio koji se ulage w ulor nazubi se da ne bi kasnije ispa0, @ zatim se prag uje laganim udarcima Gekiéa i na kraje ima obradturpijom za metal da pri svranju viraé ne bi ozijedio prste NNakon toga ugraduju se oznake na njoj ploci vrais (Ctez 8), Postupak je wl jed nostavan, na vatu se izbuse rupe kojh prom jer odgovara deblini_ plasti¢noga star (mode se nabavit, ctez 5), u ypu se kapne malo jepla i nabije ciel Stap. Kad se lepio sui, 8tapi¢ se. pom listaricom prep ura ini vrata, Nakon buSenja rupa za ugredniu mehanizma 2a ugadanje, cijel se vrat fio ‘obrusi brusnim papirom. Nekon prvoga bruie: nia, drvo se malo naviagi da se izdignu via ina, i kad se ona osuée, ponovo se prebruse ppapirom finijega 2ma. Napominjomo da se gitara boji i lakra tek nakon io se cijela iz ‘ad i sastavi, a ne dio po dio! U siijedecem nastaviu: IZRADA TRUPA Gl- TARE Tekst i crted dipl. ini. Zvonimir Sokiciccm corona masina feena wrt poten snaaon ‘on Nl, poo bu uve -zoleno sredozemo rasiinje can ‘aieaidefmam tis ton rl oe cre ae Aamo} ob v pa ton ne get sje jroo sovan roca ojosth ee rum taza: pelud s praénika svakog cvjeta (rue) skida se rukom 52 SAM iim sjemenjom, te na ckorim po- me stvorene su naipeznate i na lepée svete ute med koji Teatkog vremens i jedna od ‘ima, okijevanja, te “godnama i Koja Bi srijog | mraz uni sx tnd pa je sve taboo potinjal Teele danainjem — cxjetnom carst ud su nakon preg Sot rug taza: ovien o boi laticaVobiku rut pelud se odmah odvaa i anwstave‘Treéafaza: pomotu nafnijeg slikarsogkista na tuéak se nanosi prethodno odabran pelud ‘Svaka od oplodenih ruta na petelil ima priévrécena karticus imenom ‘oca vstes|ostalim podacima, rina svojstva i pot: ostuSeno da Joj na Kongreeu cvjocara v Poss (ent dade | me Bodue! da Je kiétenjo tute obov jeno ba na dan pada Bering, ona je ‘pontono "prezvana oRUzoM mi Zeana | ambatadorom mis, pep je rakon rata Slav svijet asa fe Na {gobovina pal vena, oko bona ranjonicima, oko Sola, po park vima, te netolko godna iz rata dose a Boje od test miljuna grove Nekoiko godina kasnije, zahval jue tanijemama koje sv pritzale manje_nedaleko Saint | osneva jako, modemo Umnogotrojnim stalenicima, zavalvivl posebnim uredlima, odéa ‘se potreona Klima. etwas faza:nakon oplane svaki se evjet pokrije zadttnimtujkom, koji 98 til od prrodne oplodnje KAKO SE UZGAJAJU NOVE RUZE? Tou Antbess storen jeu sas podizeea | jak ieradivathl centr, |e. zarwalusvaznostsoqh pokuta otra, uorze stekao svat as Mode f se gover o wart kad je fie 0 naéem posh? pta se u $vojo)knjti »2vot modu. rutamae ane prem Alin Mailand | objae java tackionalnam anaéenis te Fei ~ ne. Mi ne pravino evjece ‘ad cijesa, 2boq same tgovne prodsje Ned stale, nade Poljane yecno. 80 i nab laboratory T nage ruta iskortave v ixativ wha. Si smo mi zapodien na ro prelednem obtvagu evest, rieto 0 eavaonetva. Za ras je Tula 200 ‘ost, sport ponekad | puteoving, rejoice izazovs a bi se uzgojla samo jedna vrata rue, tobe napreviiSest sna Kembinacja izmedu razieth vot Zemijta na Kojima so terutaéno u uagaa oko dest et mina mi Taspres se na 24000 evr: th meta, Stake e gone, of s¥D- ja. do_srpna, ivr! najmanje 12000 Unjanin open. U jeson so bi spledov unjetne oplodnje, da bi se Z2mje ponovno posi (oko 60.000) u lisopady se godine ‘SHjedeteg projoca miode so sod- rice pretadvju u pokratne stakent, (je kroz deve gona slain. Tau Kad dode vrjome Konaéne oc luke, sastaju se predstowie!orgariza- {je sUnivorsal Rose Selections i raz rh zemaja (to je oroanizacia foja fe sino; vj nedgld uago} ise fekajy novh vata ruta) dat emedu ‘ajboih wea rufa odabral one koje Leovaljavau sv zahjovina godom odabanja ne gleda so sano na: Hepes, upon sy, cris nojstia tao: otpomost prema Boke tm, ade, enim sremenatim repogodama i uvjtina, 3 tod visa amijanjenh prodai proviereva se 1 jotovau vazame, crest venta ad ‘2 RUZA JE SIMBOL ZIVOTA Rute su, kako u svoj) kil pide ‘Also Melland, sib! lopote, mira Mnoge nove vst cvjecarske kuée Melland nose imena po uglednim svjetshim umjetnicima, Na sit je ruta Koja nos\ ime MarieCatas,Najpeobiciji put 20 raga svetstog rata preva je somenie sk) ‘anaa jana od nacavonih Mellandovit ula ~ -Rum mires. SAD}e. ‘Stiglapostednjim avionom koji je napusto okupiranu Francuska, a godine 1945. nova je vest vee promoviana u aRutu mas. Poeaie, zabljenst,. trots. Jer ‘ua Se moze usporedti samo sa 6 stotrmim Konjom. Prods je storia Kerja njegovom sragom,poleton i energjom, njogovor ljepotom. Al yj je sv0 10 podolsa0, opleme fio njogova soja do sevens Kona je dao: bi ra teams, poet, skok, foocu midis, epoe ost prema von Rui: obi, mis lepots 1 duti wok wajans, dzone, dipomost prema bolestina, ponase- nj u vari Kupec obiéro uzina raze re zrajoci za tute | tee sa mu Ferpnag ads, szmalana Kombinra nj. rita... On i pe sania da je iat, fo ga jo upravo uz00 od svog prodevaée, odebran lzmedu 600 suéa nestaih cyjotovas RUZA »MARSAL TITO« sabe koja je cyjotaria Iaca drole ru srjrovm me. ‘om fete su — pene | prnceza od Monaka, engleska iralica, Josephine Baker, rncuski romik Charles Se Gaule. edema jo és nates Predsjeda jcra ovens ve Bh whale prone” Merl Tho Gmovina 6 pretase bye rite = sca ruiGanin | oxen Ghrbe zasadero je Gave pote U ‘Sen ambjo tomes Caress | Suet Tropera, ae ltite arin ut M mo psi gpa Vik jv je Non Maand pono. $n ne pve velo prlananje So 90 fe io rufa dob satus medal. tej oJ dadjojon ra ogo tio) pojeno) eto “roma ew jocac's Spits — Tada so Spt Srguiact PK dade ovo Iho. predavan. 1 sje domecine pono ¢tanomade fnen 1 To ok joc pels fru daujona neo posttna, Mara ‘i, kad fo sor 20 ra i, Bo je. tacovsln, 0 na je pre pr res poten "se rose un inte A Velie Snimio: Marko Cole Late koje pono kaa Milan va ej ona pozvana Chee ‘54 SAMKALENDAR BILINOG ZIVOTA w — - oO a aD => Si hte t sane a i ial ink He i te hast raul teil nn a + (age a) AaBE J, -! Held i { mi a i (tanta? tat isi dj neue ie tue i i Pail atl hati butltnl a ay at : ul sel ube het Eis inkl che a abut seeesaiggansptncey | a/ceeue page agit (iis nh HEL at Ha fienitiitin iat | seloensudtaadis 28 igi eestlindtle iae UR i ree iit at Q eile ae Gu if; hal ian) >: at Grn it ily ail AGH al rat i ‘tet Hi ial i 2 iH i > i S828 ; fal wins Sept aa 8h A 8 iifit Ha ee a ut i ile Ha itd ff A AH He Hal ee alta HH me : ieploce | Bar 206 U takav sanduk mozete spremiti nekoliko desetaka LP-ploéa da vam jo uvijek ostane dovolino mjesta i za boce s picem, koje ce upotpuniti uzivanje u glazbi. Sanduk je izraden ‘od panel-ploéa, obojenih bijelim plastiénim lakom. Najprije Gete toéno izmjeriti i ispiliti sve © dijelove. Pregrade i boéne strane slijepit cete tutkalom i ucvrstiti vijcima. Pri buSenju otvora za vijke pazite da busite precizno. Sve vidljive bridove presvucite plastiénom trakom. Otvore u koje dolaze vijci, treba = prigodom buSenja upustiti. Vijci su konstruirani tako da im se glave mogu prekriti plasticnim kapama. Kad je sanduk gotov, prebrusite jos jednom sve bridove. Ako Zelite, u postolje sanduka ugradite tockove, tako da ga bez potesko¢a mozete pomicati ‘Sve bridove Koj 6080 vijot presvuctto bijelom ‘plasticnom trakom koja se Pojedini dijelovi sanduka uévrécuju se Luewrécuje glaéalom (ukljugenim na o2- —vijeima. és rnaku »pamuke).Prirodan zvuk imiiuesti = »PIONEER TX-9500« Nakon io je AM/FM stereo-sner TX 9100 potupio mage piznanja ‘a rang-istama u Englesko) | SAD, noralno je bio a vat Ce japanaka tka sPonaer<1 daje raza proves ny yaoi ner pra za ugar etka Kao a {at 1og ravoja protzveden fo TX-3000 AWFM steroo-tuner Pogo dajmo fio se sve alos na predho} poo Na gomjom sot, peoko Stave rine protese oo oki uta kojog se nal! shal, ws tjeva na dese: signal natps da fot ner ukjuéen,iravumont za njerene jaéine sgnaa,indhstor pode. Senost (uning mete) to signal nalpis do stoice emia sore progr Na donjom dijelu prednje plose ispod obvre nalaze se sie dete komande: sklopka 2a uljuewvanje tunera, potenciometar Z2 ppodesavanje izlazne razine signal, mubiploks fier, te sklopka 53 ‘Saje muting razine, desno od timeirale nalazi se Died storica, te rotaciona “shiopka 2a Biranje funkelja prijermnika (am, autem, ‘mono-tm, rec. level check). ‘Osnowe su kerakteristke tog uredaja: osjetiivost 15 V za ‘mono-prijem, odnos signal-Sum je 75 dB, THD stereo je 0.2%, se- lektinost 65 0B, storee-soparacija mjerena na KHz je boljé od 40 0B, frekventniraspon u folerancijama od +0,2 i -2 db iznost od 20 do 1000 Hz, cimenzije pejemnika eu 420 x 150 x 365 mm. \Unekoj od engleskih prodavaorica ovaj visokokvalitetni prjem- rik mozete dob 28 oko’ 190 funk, az »AUDIO RESEARCH SP-3A-1« Audio Research Corporations ekskluzivna je ame. i¢ka twtka koje program obuhvata prolzvodnya Ze nike poznath’ pod nazivom smagneplanar tympani. Bitty shrevicsprelpjatle | ojala napravior te fe x Zu ees ek os ge oy ee eieee ree eee eae fe eae ee oe eee eee ora at cae eee ears eae ions re een ee le eee mire ner aes Soom charset atien eee s azetotona il crugh izvora, Adress cere eae are ata es pace one 58 SAM»Acoustic Research AR-12« -ARLA2 zwana je kutja amerike twike «Acoustic Research koje od ielotbe sinerdse 75+ Kod nas zastupa Beograd =Kon taktor No prije nego Sto prjedemo na tehrigki opis, spomernt Gamo joan bolech htarjes it Aka Nelms, pevopice secnksone {og'swuénita lols v magnetskom fhidu ko} je Grit centivanw i ‘madi magneta i nastavake polova Tim naéinom ovjesena, upot jeblieneg tmjesto Hasienog contatera (ong. spd) postze se Soja tnearnostraspodjele mognetskog pol Boje haderye 23 wince Ta, kao i sve ostale kulje u AR gam’ je kompresionog tia, 20 promnine 41.9 Iara ‘Opronijona je sti zvuénika. Bas-zwrik od 254 mm, sredeo tonal od 86 mm kalo visokotonshs everik od 19 man napa 2 energjom preko LC-skrerico od 700 14000 He. Rezonanina fretvencye lubje jo 52 Hz. Minimal snaga pojacal, 6 kojim se Imoke rata saat asin, lvon po upto {Sace 2x18 W tajne snage. Madutim, ove) zine sistom moze ‘Sarzat' hraorana opterecerja od 100 W. ‘Nominaina impedancija kuje je 8 ohma. Oimonaija kui je 35434635 4278 mmm a tozina 18,9 kg. Cjena jednog para iznos ‘ko 550 dolore. »Stax SR-44« Za raztku od ostath staksovih shialica, ove risu elekiostatske vet tay. selacret typer. Bez obzira na lo, ove se stereo-subalice mmogu usporedii s Bolim modelima iste Kuce, zahvaljyucl preci2- 9) ugradn utvatanke dijatragne. Te su shiéaice otvorenog tipa, zahvaljyjuci njemu ostvaren je ‘vooma dobar tranzijenini dz i mirimalna fazna tsksivijenja, Mo- Sole skionia ingemara stenmarka Redakcija magazina »SAM« ekskluzivno za Tako ée slavni Ingemar u ukupno éetiri svoje citaoce objavijuje CRTANU SKOLU nastavka prenijeti éitaocima »SAMA« svoja SKUANIA. Izradena je prema uputstvima bogata iskustva. Zahvaljujuéi jednostavnim i poznatog skija3kog Sampiona Ingemara ciznim ertezima ova j Skola jednako Stenmarka koji je na ELANOVIM skijama imijiva i poéetnicima i naprednim »IMPULS« osvojio niz svjetskih priznanja.Sovjeti za boéno skijanje: daske su malo razmsknute a gomja malo ists- Na strmom terenuisturte hukove prema uzbrici a gomji dio t- rena naptijed (polota|sskara). Donja sija treba da bude vise opterecena _jela savijte prema padini Rubnike podesite tako da priette boéno Wliza- (od godnie. nj. Obratite paznjo na polotaj mofihramena | ruku! raven code ia» podogom, Voiniom po nerevom terenu cicne ivetbt osjta za crdanje rmoteie Nog ska evs io fao'o ome HOM fe nabjra seine podogs foam skate, Podltudi»gomjue sj lko dete dati votnjipravismjer. Pokutajte boéno ‘kati tomo gdje je magi jak a snifeg Evrstonabljon a da pri tom jpak ne SAM 61‘Ako boéno sijate padinom i razmaknete ropove ska (alia) a dana sva- to] ostane jodnok pritisak,ofklizit cote nz strminu, Pravac vosnje mij sjaite promjenom optereceniaskije.Pitiskom na desnu ski skrenut cele lire, risa ews wdesno. Ski hj rla el evodera = s‘unutamje strane zakrijenja istrite malo ispred wvanjskee na koja iste prenijel tezinu, jer cote tako mnogo lakse irvest! zaokretane. \VIE2BATTE NA BLAGO} PADIN! eee eres ee ‘apotinjete skretane sralicome. Polzet Ujlom prema dole Webspa be dot! do vjugana.Pritiskom ‘jagonalan pomak nag a priskom na repove ia (napijed razed)‘Na turdom snijegu katkad je teiko iavestiekiju iz duboko jeba. Opteretite odgovarajuéu skju dok je urate proms van i napijed da‘Ako telte obje skijeistovremono zaokrenuti tad ée biti dobro da zaur- _tijelo ostane relativno nepokretno. Vedbajte shjanje u tom stavu a da SPER Pecans ‘mate pognut stay. Moti éete preijti maksimaiw snogu na daske da vam —_ruke budu laprudane napriied i rasirene. neprekidni pomaci tijela 4 olakéat Ge zaokretanje skija i kom. Postepeno povecavajte polumjer zaokretanja podetavs A ech Sie ore doe clint Ss aston ete! kn prenjuifbe na verjocs exp Yo sa pons ordejo = dite bic linje pada, e rezmaknutin skijama i naglaéenim boénim poma- _bacivanjem kukova i kojena, Cy ‘Sejae aj nag rb ws tte _— = Sten mse — Nskon it ste nail ono oso, pomeci vam mote biti rodans- ona iusto shown jedou p na drug trans tkoder suo Tas cepa tied cnc pte el een eco ce tae| ee ekdee aemre pretence eo mf vs en osjecaj kako fo tapravo bebe teal. Riiéno saviane I lapravjane ko: Jestan ritam, ‘SAM 65ei ie SS 1 1 $Stapor birost: kao, ao. mag a ate nin bi woe svi pena ‘produtenjo ee pigoson shina, tons | Sonia arta eo cca mci pl eae i, najéedée se étapovi upotrebljavaju prigodom zaokrela — zabijaju Seu seg tema pte pow prema fore ts onal vvopotaile Ispravnog ttm, zaokretiprikuplerim skijama izvode se jednako Para 21 ao i paral Zaokret razdvojenim skijama, Ako zapotinjelesiretanjom na whu uzvisine (kupsera.) i tamo gdje naglb postaje sti to Ge vam pomocl jer cele lade caslrerut che si isiom renuhu, Ua tapvina tad so ‘dete. Vetbate drugs poiovinsokreta (fr rezana) sah oko zata- ica razmedtenh tao ne natem creda. a S Brin spuitane tila morte nodes v odnony on radios [Naglim soginianjem skrait ete zaokret _ 66 SAM Neate to tbe fee vaste sone rasan. Nace, a prinjt, mora wrapied od kako ée ivestizaokzet i prema tome ée pedestti svoje polzetefotoe~tapete ea Evo prijedioga kako da postavite foto-tapete na zid, na malo drugaéiji, originalan naéin. Kad se tapeta osuii, gornje i donje letvice okvira obojite emom bojom i tad ‘mogu na Zid, Jos viaznu tapetu priévrstite cavli- Mokru foto-tapetu (ima ih do 1.25 ima na stragno) strantokvira. Pi im tiring) postavite na okvir. Kad ‘tom pazite da je ranomjemo na- Se osuéi, zategnut ée se. pinjete.Gh ie ny iit BH a saseuity ae B ih ea i 5 ie a ii ts dniatile 5 ih a it i 5 bf ij fig a a i ¢ at i it lah jelen eat hy Py Ga Hi tp i ditty ii i ao Bats the ce @ 188 HH inal itt > istit Han ‘@ Oo Eke iy mi a :B3 estiifes iui_ —DOBARHONORAR levied, ok pete saya: eons Cee ties _——_oromfon nak Baer am oho dene ct 2nati 0. e rao ci ne exo re «+. presviaéenju | = pone. | ... lakiranju drveta i radon od chi. dest Pei voice, Spienh po- pe, adeno od mao drveta: panel-ploéa: daiécu vkucaju so éaviey | to Obe tako da im ile vie oko 3 mm ut atte padre, Posi jo iad. yes Lop, eusog tmotockla FRAN, tkodor 60 com 3 4 : i 9 ‘webs najprje—_nekplogi il _drveno) powsini promazati tomaljnom bojom Hi Kou presdaste. Obje povrsine Fazrjedenim akon kop ljepte promazte ravoom- Uuput proizvodaéa)_ i Ostavti —_jerno nanesenim Kontak le- flo fou do eo cm Nokon pon, ole panos ube. tog, japanskom lopaticom nane- ste lopatice pazitona sto lak ra da iz ivcel" Ostavte.opio dase ate pore. Ponovite _suii dvadesetak muta, i. dok nekolko pula poviséenjem lo- se ne bude ljeplo 2a pre ‘om i nanesito zavrni slo} ka rota colczonog.pustom, {to naj na vce, a zatim ra raiy rubove bedite brusrim lame pone. eprom. F g 8Cuvara : @ & vaSeg automobila @@ @ IDG@L autokozmetika Zelite li zastititi kromirane dijelove i zadriati njihov sjaj? Grad. Magia 1 kolone automobile koja se krece, ispusni plinovi i magia stveray spor isn koe zatin azn koruna lromeanen dake ima automobia. Najprie se pojaviuju samo male, skoro nevidlive tocke, koje se zalim postepeno pretvaraju u sve vece. Zatim 80 vro lako moze Lao ca val lon Lams poets esomo, ah krone, fa ta] nacin stare mnogo brie Sanlog sutomcbda Ye pojave mabe be sorjecl sano rerkign zataan ‘promazima od mh a0 eprzin' | ao hae ep lege rma. ‘aj problem. Stuénjacima je poslo za rukom da proizvedu hop ahaae i 1 ronnie Seo ‘xtc Osi eg, oni os Joc vol prochos! — sve komrare lve motel jdncgino| bo sam zat Kemeny wananom oft ‘anak prozini zastin sloj promaza. On se jedhostavno abnavia, | 10 tata; nacn So be sprojem nopraka ctedona powsne~ |) @ SIA) — univerzaino sredstvo za ciééenje vjetrobrana @ GLYSANTIN — nttc,@ OTO spray @ DOL-SOL @ Expres odvin: @ Expres ‘start spray @ Ekspres odmrzivaé spray @ HINAX — MoS, ue @ IDOL — auto- sredsivo za GiScenje hladhjaka @ 1001 — KRISTAL ~ za pranje staklenih povrsina @ KRISTAL — za diSéenje skaja i plastke s antistatkom @ IDOL — sredstvo za diécenje ruku © IDOL — auto-pols R @ IDOL — auto-polé E , Scr NOVISAD‘ane sop = yj Sor kaa ts pone ran Nom clo ‘ide fn on upewr noee s e ZA BOLI! STROP th (area fe peeiemenn aoe Sips mere cates eae eee od Secbaeceerinten ears) aaron irae Miser "Sullpme neo to oor epoca Yeah, alo reo casilek cath coe we kane nine kona aero eel ae eee eee ‘ aie aos nal doeacention i Iron rater. Ne ovinnokolKo shcic, koje bamo mogk nazvat vodem luredenje sobe od poda do stropa, upoznajemo vas 8 osnovnim sam-svoj-maj- storskim znanjma, é velo jednostavno pomagal ‘vas upucujemo kako se moze vigestruko iskoristt 10: cbiean Komed dacke Guin 181 rine 7.5 cm.<= Ga > Pravila ove igre vido su n jednostavna: skakaci se. uloze U sve rupice osim u onu u sre- ddini plote, Zatm se jedan ska. kaé prebacuje preko drugoga a moze ih proskoeit | nekolko 2a redom. Svi preskeéeni se izbacuju iz igre, i to se ponav- Jjadok ne. ploti ne ostane Samo jedan’ stapic. Jedno- stavno, zar ne? Pripazite ipak 4a ne biste iz igre izbacilne- og od noproskodenih sigraéae, kao i da aktivnog ska kaca ne biste doveli u poloza) U kojemu ga nema tko presko &t Da bi ploéa za ovu igru bila liepa i, u vijeme kad se ne upotreblieva,"_predstaviala kas. u'vabo} sobi, izaberito neki od plemenith "matenjala Preporucujemo vam dato bude lijepo masivno drvo neo- bienih i vo izrazith rit, Da- kako, daska od koje ¢ete odre- zati komad za vaéu plocu treba da bude ona koja je do- bro odlezala, kako 0 kasniio 1 bi mijonjao njezin izgled ti Promer npc ana. veto) stici (gore Pee eerste ad oe , medutim, ne mozete doGi do Komada toge rijetkog | skupocjenog drveta, plocu izra- dite od -nekog jeftnijeg, Ci ete izgled ii pave fodabrarim. mogiom i lakom Rubove plose od oéteconja Geto zadttiti dobro nalieple- fim vepcama furnica”jecnake visto. "Prije busenja rupica na plots, njhov raspored i veliginy ono odredte_na_komadu Sper-plote koji Ge vam poslu- 38 kao uzorak. Ova) dio posla obavite Sestarom i ravnalom — "ito So toénije mozete. Buienje rupica_na_samoj pploti za igru ide ovim redosije- dom: nejprije se izbusi rupica ‘na_jednom od vrhova trokuta koji one oblikuju, a zatim se jednim skakaéem uzorak spoji 72 SAM wi Bos zis stant bh polie 20 skokauee” © vidite na ovo) sic izradena je SUtomade shonevine deine 2 Sa Bp em, dutine 23,5 sirine 11 cm. ©) Skakaci su odrezani od ‘aluminijske aipke promjera 10 im, @ duzine (zapravo visina) im je 3 cm, Rupice su Izbugene ‘Ova ploca kvadrat- ‘nog oblika izrezana jo od tko- vine debljine 25 cma stranica je duga 22 cm. Prije busenja stalin, najprije.odredite. mje- ‘to srediénje rupice. .“ eth —: ~ ms ror konatiie ma yap, ibuite wea komadiéu sper-ploée. To rupicu, jednim Je istostrani¢en trokut, @ \skakacem' privremeno ‘azmak medu rupicama fenosi spojite uzorak s plocom | izbu- 25 em. Site ostale rupe.Ploéa s rupicama i 8tapici-skakati, to je sve Sto vam treba za ovu zanimijivu igru koju mozete igrati i sami. Kako se to vidi iz naSega élanka, pribor se moze izraditi iz najraznovrsnijih materijala, a od alata trebat Ge vam jedino busilica s radnim stalkom. glecati “Komadicem mie: izraditi od Sipke 2a zav- Skakaéa | mozeve De bi se skakoéi ako ul jevi na elo] pove- ese: za skakaée duzine pravilne izglacati gall_u rupice, nilhove bri ‘refete nekolko 26mm (za ploey na slici) dovo- najprije ulotite uw pomagalo dove. blago. zarubite po- pilin Bijebove, ijan je 1 m sipke, Koje tzadite prema nago} slici, motu obiénog Silla za olovke. SAM 73 Rupice motete Iznutra iz- = Gornju i donju_stranicus ploéom i ostale rupice iz- buse prema rasporedu na njemu. Promjer rupica ne smije biti_za vide od pola milimetra esi od promjera Stapica-ska- kaéa. lako €e Se oni u pocetku mozda nesto teze utiskivati u rupice, vremenom ée one biti dovoljno srazradenee pa s ula ganjem skakaca neée biti po- tedkoca, ‘Skakaée moiete izraditi od raznih materijala: drva, pla- stike, obojenih metala, akrinog stakla (plexiglasa) itd. Bitno je da njhova boja bude razlicita ‘od boje plote. Redosiijed rad ‘ji prikazan je na snimkama uz ‘ovaj tekst, @ u posetnom ok- viru. prikazujemo vam i neko- liko moguéih varijacija raspo- reda rupica $ razliitm brojem skakaéa Uzorak za buéenje rupica na ovo} plotl jednake je eligine kao i original, 2 3 se pri buéenju ne BI pom! cc20, rubovi ploge zaéti¢eni ‘vinom letvicom. Osim za igru skakaga, na slian nagin motete Iara | plotu 2a ign =Covjece ne fut see, (Ova na nado| alii teradena jo od debele Sper-plote, a stranica Jo} Je 37 cm. Cunjii, koji treba da budu razliciti boja, od raznih ou vrsta plemenitog drva. Vi cete, dakako, upotijebiti fone veste do kojih mozete najiakse doc Qcevom 22 sloseie, 5 2: rm oe Neste uspesa "Sur bin 4mm, Probe na aso) sl Gebele je 25 om, rupice otpilite. pilom i => U ovom napisu donosimo neéto vide 0 axtematsiom osrosver saporeie, Sars mete 60 nop, nafepa ade, ako nije prevno osvetjen, mje usp. Ds F evslomjeugede’u tamer, advo. Spe am ote tems tse FP 0 nuino, nb korelc ekapocce? Roxy die nao! koi saéina ada jeter. Doda fe njre Fee Gage bor cht a ae jr, 2 ge kor objet. Mee tor Céjetvprecane jt bop Tu takoder pentoe do verre; urds| mje jeden Go sveta Loe prolaikoz objet po febrin 20 ogledsiom 1 pzmame doves do svetones, se et sve jo igri ion apts a eae shape, pan tw eC (Capa Kee) je oeno tome, prima ince i slab rtontete sj, prosvos ru Te sje overs | zavre vatosn ‘ve, Reguranje top oto avo 28 na ny te (elektromotorom, zavojni- Potebne je napoment de kod nih kamera nite) mote iti autem Si rat rune syplonjrom. Kod sr Inna sprog vo, prom ma edo Gage ovore se sega ONO" £8 dn span toko bisno obit paving ekepo- trae sin jor 8 adometko ium Zakazda Sono nets kamere = ena. tim syjtlosnog otvore doz: \olvaju korea 28 £2 over. 'U dom je prednost TTL-vjettomjora (paziv TTL dolazi od englestog strcugh the longs)? Oni mjoro ist vidrt kt Koj snima objektv,zatm se avtomatsk obra- umava fier faktor kod ~ubacianjar tora, U rizu drugh svjetlosnih uvjete_on rad besprikomo,osim u posebrim stua- Cama, o Kojima ée bit red. Name, ne postoj automatke koja bi mogla"Zemjons Zovjoka. Automat ko ijn kroz kameru, uwek 80 zadovolava Srednjom vrjednodeu,stednjm hontra- stom, u_nokim jo slucajovima_krvac Uprave ta sredhjavrjocnost, dobivena kag rezutatinegrahog mjorera ‘Seimamo sijedec) przor.pjeskoviu morsku pladu | kupaéa uv prvom planu. Buduti de svetomer bed sredns vrjod- nost, za njega su glewni punktov ont na koja se zasriva rezutat mjrenj, vlka Pjeteana plata i do noba. Covjka u Bredajem planu potpuno zapostave i on e na filmy, siguno bit podekspontan. U lk siajpvne povebna 6 naknedne orokcia, U ovo) i sérim sivacjama primjenit emo selokino mjreye. U poof = leobjektvaizmjerino otvor potreban za prawino eksponianje lke i predmela. Zaiprotiu cutomatske ekspozicije fuéno nanjetio svjllonje ne ngs i wralio objet fan forse Ue ‘ost, Neki rade ovako: kad ustanove da! vijednost. dobivena automatskim viet lomjerom i ona izmjerena na nekom sred- nje sivom objektu refekira oko 18% svet- Toot, i je tome po svjetiog bizu,biaju sxjetlosn’ olvor izmedu vjednosti dob vone TTL-syjettomjerom i: one mjerenjem sede sivog objokta. ‘Sada bismo mogi navest riz primjera ada je ruzna korekcija. Kako mnogi sni- maja |_u_zimskom periody, pogledajno Bio se tada dogada. Otvorsyjetlost zbog snijege korigramo za jednu vijednost Moramo znati da se to odnosi somo na tolale, jer u_vetim planovime skjoéa imamo nedeksporici. To se dogads kod ea — ‘na neki prednji plan i 1 08 nokim slutajevima Mnogi se amaterteéko snalaze u odre- ivanju cbjekia koji ée mje, 1 prema njomu reguira ckspoziija avielomjera u amen, Za to moéete upotriebti novine, tako da ih rastvorte i pod punim svjetiom izmjerte ekspaziciu. Nakon toge evjetiom feet dobvensyetosn ober Povecajte za jedan otvor. To je potrebno bog t0ge, 0. novine rollktraiu. dio- siruko vise syjtia nego normalen objekt, snimijen u jednakim uyjetima, Usjeina podjela korekture svjetiosnog ctvora izgledela bi ovako: {iz subjektiih razioga (neki vole 2a Cenijo boj, sto se uz ostslo posi dekspozicijom ii u Zelj do. se poki nike viaje, sjecanja i sl. korsti se mala nadekspozicia); 'b) kod ekstremnih suprotnih svjetiosnh situaciia (0 Gemu je ves bilo govore); (©) iz dramaturskh pobuda (kao Bio pos tavjanjem, glazbom i drugin iarazajim rmoguenostme povecavamo cramotiénost fimskin prizora, prema Zoli | potrebame sadrieja th prizora nastajs fkowpe kva- fete, ugods), npr. podekspozicja od jed- og’ sveosnog otvora u scenineve- mena); 4) za postizavanje razrih ti ova, srimanja not usred dana (zv. xame- ‘iéka nog) io. Po danu srimamo podek spozicijom dvaju svjelosnh otvora i olo- rjenim konverzionima_fiterom. Nastaje flava dominanta koje na glodatol ostay Fa. dojam nod. Bil su 10 s4mo neki prinjr. Verjamo da ste se so mnogimo od njh vee i suse ty svom radu Jeviite nam se i dale, redo emo adgovont na svako vate pismo. Kregimir MikiéU sSamus 8/76 opisal smo raaike tzmeds satoma Ye 1 ‘atoma 3, Koj je kao sevrse ‘ij C8-primopredajnik pred Sen prvenswveno za red. iz mobilax (automobil, é% > itd) i razradili elektriénu shemu prjemnika, @ u bro 9/76 predajnka | modulatora. U adem djelu akcje *Jezora "76s pital smo va. proto tipa satoma Seu prekténom radu izmeds centralne sto nice, brodova uplovidbi Gradanski val (10) »ATOM3« a spajanie na plocici slrbie ain) (Same 9/76) gdje je | prema misle~ niu profesionalnih radio-ope. tatera xatom 3« pokazao re- zultate iznad oéekivania. 1 eto plotica Stampanih spojeva i snimke nacina spa- janja pojedinih elemenata su pred "vama. Istaknuli_ smo Vee: satom 3, 2a razliky od ratoma 1x ima samo jednu zajednicku ploticu tiskanih Spojeva na Kojo} su rue njeni« prijemnik, predajnik i modulator. Tu plogicu.otis- futu na si 1 u naravnoj veli ini mozete kao vee zacijelo vvje8t »samovace izraditi sami foto-postupkom koristeci tu ‘snimku ~ ih je naruéiti pouze- em posredstvom »Samer. ‘SPAJANJE PRIJEMNIKA Sika 2 prikazuje _kom- pletno spojen primopredajnik na plotici s gomje, a sl. 3 s dovje strane. Zbog bole pre glednosti, stanica »atom 3« ‘zvadena’je sa svim elomen. tima iz kuciéta, a osnovni su celementi oznaeni na si- kama, Na si. 4 u dotalu ou Vidlive meduirekventne zav9} nice (Zuta i bijele) i nagin na koji_su (zbog maksimalne uitede u prostory) ulemijeni otpornici, kondenzator i tran: zistori prijemnik‘Svi podaci o elementima dani su'na sher spojeva pi jemnia iv >Somun 8/76 (68 + 768), au ucom broju objet como preglednu Oik-shem donje strane ploéice vskanih Spojeve, sa svimucrtanim el montima na. njiov mje: Sima, Tako éete kortenjom th spomenuta” Seman, ber vedi "potedkote, jecho- Savno mod spojt prfemnic ‘atoma 3x Na ikem Je Pr Kazan smjosta) osnovnh el mmonata, tako Jana. vrjome mmofete iaredt savopsce, spojeve _Kanainog _prekiop: tka ostalo ito ete ured MODULATOR | PREDAJNIK Preporuéamo vam da. prije spajanja modulatora | predaj- nika potpuno. zavesite, Isp tate I podesite priemnik na plotici (racin i instrument Spisani su u_ materijaima 0 vatomu 1s), i tek tada predete ‘na spajanye predajnog dita Na sl. 5 su element modu- latora i nadin spajanja prijem- ri i predajpih guarz-kristala Upotrijebljeno je est mjesta 2a Sest pari kristala, Na sici 3 vidite da su s donje strane Plogice, u stampanim spoje- vima predvidena mjesta za ‘ukupno 12 pari kristala. Ako. to Zelite, svo} primopredajni opseg mozete prosirti do 12 kanal, Neravno u tom slu- Gaju odmah umjesto Sestopol- nog predvidite ugradnju dva- naestopolnog kanalnog pre- klopnika. Bolna tocka ‘samo- graditoljima je izrada zavoj- fica. Zbog toga osim poda- taka u »Somue 9/76 (str. 858 i £859) sada donosimo i njhove slike. Ne a6 eu zai L 3 (35 zavoja Cul 1 mm, vanjski 2.14 mm) iL 4 predajnika {ios zara C1 fom tng ae Tem) top so nant ie de sje Seton 0 Peo “pan eke". 13 sh smo tod peda By sch eomptd padeinn aoe tT Klop elemenata oko tranzi- fon Tv Seiaon prea tka Uj deur ore * inno, modulator | prea. tent Bevoje Cul 08 vn to fn Tiana pln ste a riomns, . 1 wn fee Teen peta raivan oboe cl toans meas mapomstie epee ore fo pobadna snpia i (8 zavoja Cul 0.3 mm na tijelu SAM 81= dikatorom izboja, utiénicama, Soeeeceaes oadendes © 5 mm, s@ feritnom jezgrom) "shades navacen! na ran: zistore. Nadamo se da je sada sve jasno i da ée do iduéeg broja | spajenja eleme- rata na plotici sve zavojnice vyeé biti pripremijene. Odmah da spomenemo: u. shemama prijemnika i predajnika greé- kom isu otisnute neke oz- rake ii nisu dovolino jasne (npr. zavojpica L 4 izmedu C 91 L 5 u predajniku), sve po- trebne ispravke bit Ge dane uz Blok shemu span ui Gem broju SAMOGRADNJA SWR-METRA Veti bro} Gitalaca trazio je Podatke i nacrte u eli da semi_izrade SWR-metar 2a Pedetavane prmepredeta atom Te nj priago- dong. anteniNe stil (al 8) dena je shema uz naznaku wrilednosti svn elemenata Bitni dio instrumenta je 10 cm koaksijainog provodnika im Pedance 50 ohma, : U_semograda) mora odrezsti 11 em tog provod. rig de. bi prom: lomionja Trajove »rutoge cole (cm ttalnog_voda) voda' »amphe- ole prkiperice antone pre anika pod okloplienim Gie- Jom (smasom) voda ostalo one 10 em mjemog vod. SSWR signal se mjeri 100 kroamperskim instrumentom, ako da se_na polozaju 1 jeri izboj, a na polozaju 2 ‘efiekirani’ signal iz antone. Vod V 1 i V 2 posteviaju se tiesno uz kooksijalni na slie- i nacin: s koaksijeinog oda ukloni se metalni oplet 3 po dufini izolacie srecis- njeg voda staviaju se, jedna asuprot drugoj, dvije Cul dice 1mm V1 iV 2). Tankom izolacionom tra- kom ta dva vode se sto tjes- nie prijube uz srediénji vod i izoliraju. Uklonjeni_ metal oplet sad se malo stisne, da bi se prosirio, i navude ne svoje mjesto | spoji s wma Diode, (AA 131) otpomnici i kondenzatori moraj ima jed- ake medusobne vijednosti, zbog toénijeg mjorenya. SWR metar ukljucuje se izmedy antenskog ulaza primopreda}-SI. Modulator predajik | utignice quars-kritala ® gornje ‘strane SI. 8 Shema spoja SWE-metra i jeer ur Fo. A ener £ locate hae cs Giga ee wet S16 Detalj spoja ( samogradnje) zavojnica L 3 iL 4 predajnika. nika i antenskog vods. Predaj- rik se ukljuéi (pritiene tipka rmikrofona) ina polozaju 1 | (SFWDs) potenciometrom in Strument podesi na maksi- ‘malni otklon. Zatim se prebaci na polo ‘aj 2 (-REF.) gdje bi kod uk- ijucenog predaynika ~otkion instrumenta. treboo bit mini malan. To je znak da su re- flektrani signal nikakyi i min: mani, dakle »SWRs je u redu, : | primopredajik radi & optimal: hom rezimu. U__stjededim nastavcima pozabavit Como se uz pre glednu blok shomu, spaja jem elemenata _prijemnika, predajnika i oscilatora na tis- anu plogicu »Atoma 3 CB-SAM SAM 83Gradanski val fote~postuskom do tiskane plogice PRIPREME Na trv. plans (maga. asim {govnama) u postiva 6 Umer presnimi sa nase 3 forbr 1 tekana plocice vo kon trasino (bjelo, more estat pro {iena. 8 cmo gotovo noprozero i tkcirantt osend lm piper 2a dalp rad) ica, tnvopetar (pte rakes ¢ barerom tom ¢ [oie stan) ireds se uno fama cca 10 mm woem od foto. eatin. presen Bo- oe apt eet a tees iets pepe eres ono majstor, savrSenijm foto-postup- ua tee lente SS ‘vam pomoci prijatelj foto-amater, Bonito fotografie. [rads tiskane plotice a poner tate fs oon ss Za rad se pripremi sporty {etolake i spray »pozitw 20s, az Evo dito je potrebno za ized platice toms tory arate pa beta el ped Eanes ek "h oj cea 400 dir). Zan raza she (een boce, proved Ciame: Gale}, natjeva latina (mijeSa so 20—25 zma na 1 ‘sui, ona Kselina,vodikov superoksid obiéa iv Fil plaetiénefoto-posude odgovarajuce veliine, ‘yode) u foto-po- sialiea od 400 W, viet C7 wor vook Sale tedine {1 do superokeice fa'8 do 10 djlove sone Hoe: tne) Sta yoda, eve u edgovers: inom posudema ze rervjene 2 tto-gosipak potebns tara Komre (be sameocone Ichi i tupeonea) saver & Ponowo w mak (i crve- (Seavetan satin ape | om st) ooon fee ihorhitcesta od weve | ror eva pre, oon ‘aevjeta)srage 500-500 W. "| Ton Go v pesudu ee ralnevor ubinom na 2—3 minute, tolko dogo dok sa ocvijetjenih'mjesta festane slotolaks | pojavi se ba ‘ar (olja sbakropert« plotice) 7, Prodica se dobro ispere u ca, Pi, a, oe: sak teeter vom | Fipeont ao deo apr plo: pepegestol spenls ti ee a nao a vena," Naton fogs pleticu sus napale Sekinenm apara: | Sb] vod! | oohedt. tom zs susone kore pa ele cpr nade oe aeeetoor toige FOTO-POSTUPAK ermaper oes naan ane tcperoati | Soto Nlon Ge aa "tho'syeta, atom | smo spomenuh 1 co suport sida na 8—10 djelova kiseline) | jstka (nagriza) 1015. minuta, i Fron foliu plotice spoztw foto- | Tako dugo dok nestane bakar so lake opoztiv 20,2 zai se | nezaticenh dielovaplotice ‘contitugelno raspréi po ploéic. | (fazas natrjovom kzinom), | na Fu'moe possi stat gramoton | rj] 20 polew torre reproduce a Gi se rotrauci ick Stevi ne- | Uskenin spojeva s nage sike fom lakirana plotics. Som, 2. dalje uw mraku plotica se ‘sui elekinénim aparatom 28 su- Sonjekozo 3-8 min, —dok 86 fotorlak potpuno ne osusi 3. Na buduéu 0 tiskanu plo- | clu empl erven svjetlom, 'oén0_prlegne plan Be fremingenm soja To je najpaje usin take da plo- et fim ne) polepimo fav fie cstim sta ii'sprojom jedaolko se, u deblin: od cca 1/10 mm, nanese na be 8. Plotica se ispire u tokuéo} vedi, sve dok nestans i posliedny. tragow kisoline | zatim dobro 410. Na kraju se baiceni spojevi pola najlinjim smirkovim pa- from, pram loner le Imenata buSenjorn odgovarajucih ‘plea. ra oznadene miostma, Iskopea Ber njega vam nece dozvolt) upotrebu PiGare, Udarac pobje {le skje moze bit veo opasan Tekst i snimke: ‘Mario Saletto, i paijvo pritognut pedi ves. «i podesenog gana sredinu moguéeg pomaka Drslnit vz peu cipele, a zatim itim ostupkom Kao kod prednjog veza ugradt na iu ‘Ako kao peti vez imate ti sian automatski tp, ispravna postavjenna ski, pre utckivaja eipele mora igledat (akoFrancuska je modna kreatorica Coco Chanel post gla svjetsku populamost kad je prije pedesetak godina odbacila steznik i uvela modu suncem preplanule koze lca i fijela. Novu modu prihvatile su Zene cijeloga svi- iota. Chanel je, osim po »chanely — kostimima i parfe- mima, poznata i po nogenju nakita od jeftinih materijala. Prie toga su Zene u gradu nosile samo zlato i srebro a na selu korale i sedet. Dakle, zahvalit treba slavnoj i originainoj Coco Cha- nel, Sto je-danas moguée kreirati i nositi nakit od kuku- ruznog i suncokretova zmija, Zire, koze pa Gak i od ée- vala kojima se inace potkivaju konji Bakar i drugi metali takoder su modem, isto kao i Bijela ogrlica s crvenim zmcima izradene je od biele dzce (Koly matete kuptu prode

You might also like

• Elektronika U Praksi

  

  Document43 pages

  Elektronika U Praksi

  Provera Raspolaganja

  100% (4)
• Popravka Video Rekordera

  

  Document109 pages

  Popravka Video Rekordera

  Peca

  67% (3)
• Knjiga Tajne Ribolova 1

  

  Document253 pages

  Knjiga Tajne Ribolova 1

  Denis Kovačević

  100% (5)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Albert Anstajn Za Pocetnike

  

  Document41 pages

  Albert Anstajn Za Pocetnike

  Sascha Qzmanowitz

  No ratings yet
• Uputstvo Za Izradu Stampanih Plocica

  

  Document2 pages

  Uputstvo Za Izradu Stampanih Plocica

  Peca

  100% (1)
• Dječija Enciklopedija Znanja - KAKO

  

  Document117 pages

  Dječija Enciklopedija Znanja - KAKO

  Abdullah Arifović

  100% (1)
• Dr. Valent Vnuk - Kucni Lijecnik

  

  Document437 pages

  Dr. Valent Vnuk - Kucni Lijecnik

  josif68

  No ratings yet
• Popravka TV Prijemnika

  

  Document143 pages

  Popravka TV Prijemnika

  Peca

  83% (6)
• Instumnti Za VIS

  

  Document136 pages

  Instumnti Za VIS

  Peca

  83% (12)
• Tajne Ribolova 2-Ribolovne Tehnike I Sistemi

  

  Document220 pages

  Tajne Ribolova 2-Ribolovne Tehnike I Sistemi

  Armin Halaba

  100% (1)