MEHANIKA JE NAUKA KOJA SE BAVI POSTAVLJANJEM

MODELA TIJELA U PRIRODI I PROUAVANJEM NIHOVOG

KRETANJA POD DEJSTVOM RAZLIITIH MEHANIKIH
UTJECAJA.

Pojam mehanika prvi je uveo

Aristotel (384-322 p.n.e.u u djelu
problemi mehanike.
Meutim za osnivaa mehanike se
moe smatrati Arhimed (287-212
P.N.E.)koji je uoio osnovna
svojstva sile i u svom djelu O
ravnotei postavio teoriju
poluge. On je izmislio kotur,
ekrk,zavrtanji druge proste
maine.
Meutim,matematiku formulaciju
osnovnih principa mehanike dao je
I. Njutn (1643-1727), pa se zbog

TEHNIKA MEHANIKA
Mehanika obraena za potrebe
tehnik prakse se naziva tehnika
mehanika
Prema karakteru problema koji se
prouavaju tehnika mehanika se
dijeli na tri odvojene discipline:
1.Statika
a) krutih tijela-statika
b) vrtih tijela - Otpornost materijala
2. Kinematika
3. Dinamika

UVOD

1.Definicija mehanike

2. Apsolutno i relativno kretanje

3. Zadatak i podjela mehanike

Razvoj savremene tehnike postavlja

pred ininjere raznovrsne problema
koji su vezani za:

Proraun, projektovanje i
eksploataciju razliitih
konstrukcija:mostova, graevina,
puteva, mehanizama, motora i objekata
koji slue za prevoz i transport kao to
su cestovna vozila, lokomotive,
avioni,rakete.

Rjeenje
navedenih
problema
zasniva se na zajednikoj naunoj
osnovi ?????

U svim pomenutim konstrukcijama

potrebno prouiti zakone mehanikog
kretanja
ili
uslove
ravnotee

Nauna disciplina koja se bavi prouavanjem

mirovanja i mehanikog kretanja materijalnih
tijela kao i uzroka usljed kojih nastaju promjene
ovih stanja naziva se mehanika.
Sila , deformacije tijela
Pod mehanikim kretanjem, koje predstavlja
najprostiji i najlake uoljiv oblik kretanja,
podrazumijeva se promjena poloaja kojeg tokom
vremena jedno materijalno tijelo vri u odnosu na
drugo (osnovno tijelo) prema ijem poloaju se
odreuje poloaj posmatranog tijela.
9
tijelo miruje.

MEHANIKO KRETANJE
y
t+dt
t
T
F

T
OSNOVNO
TIJELO

x
10

apsolutno kretanje

relativno kretanje

meutim, kako u prirodi ne postoje tijela koja apsolutno

miruju to ne postoje ni apsolutna kretanja, sva kretanja su
relativna.

prilikom rjeavanja razliitih tehnikih problema

pretpostavlja da su neka tijela nepokretna (npr. Zemlja) pa
se prema njima posmatra kretanje drugih tijela.

promjena poloaja tijela je posljedica nekog vanjskog uzroka

(sile), pa se u mehanici prouavaju i sile, odnosno u
mehanici se prouava zavisnost izmeu kretanja i sila koje
djeluju na tijelo. Te zavisnosti se provjeravaju
eksperimentalno.
11

MEHANIKO KRETANJE
(APSOLUTNO KRETANJE)
y
t+dt
t
T
F

T
OSNOVNO
TIJELO

x
12

RELATIVNO KRETANJE

13

 MEHANIKO KRETANJE
SLOBODNO TIJELO U PROSTORU
3 TRANSLACIJE, 3 ROTACIJA - 6 STEPENI
SLOBODE
KRETANJA

14

Po karakteru problema koje prouava i metodama

rjeavanja se dijeli se na: Statiku, Kinematiku i
Dinamiku.

Statika je dio mehanike u kojem se prouavaju uslovi

ravnotee krutih tijela na koje djeluju sile.

Kinematika je dio mehanike u kojem se prouavaju

geometrijski oblici kretanja u njihovom odnosu sa
vremenom, bez obzira na uzroke zbog kojih je takvo
kretanje nastalo.

Dinamika je dio mehanike u kojem se prouava

zavisnost izmeu kretanja i sila koje djeluju na tijelo.
15

Prema svojstvima materije koju

prouava,odnosno modelu materijalnog tijela koji
se razmatra mehanika se dijeli na:

Mehaniku materijalne take- prouava kretanje i

mirovanje take ispunjene masom.

Mehaniku sistema materijalnih taaka-prouava

kretanje i mirovanje vie materijalnih taaka, koje
se nalaze na konanom rastojanju (diskretni
materijalni sistem).

Mehaniku krutog tijela, koja prouava kretanje i

mirovanje materijalnog sistema kod kojeg su
materijalne take neprekidno kontinualno
rasporeene po prostoru. Rastojanja izmeu
materijalnih taaka pri djelovanju optereenja se
ne mijenjaju. Kruta tijela ne postoje u prirodi. Ona
16
su apstraktna i uvedena su radi lakeg
objanjenja nekih pojmova u mehanici.

Mehaniku vrstih (deformabilnih) tijela, koja

prouava kretanje i mirovanje materijalnog
sistema kod kojeg se pri djelovanju optereenja
mijenja rastojanje izmeu taaka tijela.
vrsta tijela se deformiu, odnosno mijenjaju
oblik. Prouavanje vrstih tijela pripada
Otpornosti materijala.

Mehaniku fluida, koja prouava kretanje

mirovanje vode, zraka, plinova, kapljevina.
17

 Statika

-kruto tijelo (uslovi ravnotee tijela

pod djelovanjem sila)

Otpornost materijala vrsto

(deformabilno) tijelo, (odreivanje dimenzija i

oblika svakog dijela konstrukcije prema
stvarnom optereenju)
Kinematika materijalne take,krutog tijela
Dinamika materijalne take,dinamika krutog
tijela,
18

STATIKA KRUTIH TIJELA STATIKA

19

Zadatak i podjela statike

Osnovni pojmovi i aksiome statike
Statiki pojam sile
Sistem sila
Klasifikacija sistema sila
Aksiomi statike
Veze i reakcije veza
Sistem sueljnih sila
Uslovi ravnotee tijela sueljni
sistem sila

OSNOVNI POJMOVI I AKSIOME

STATIKE
ZADATAK STATIKE

Zadatak i podjela statike

U statici se prouavaju zakoni slaganja

sila i uslovi ravnotee materijalnih tijela
pod dejstvom sila

Pod statikom ravnoteom tijela se

podrazumijeva njegovo stanje mirovanja (pri
djelovanju sila) s obzirom na odreeni
sistem referencije. Kada je sistem referencije
inercijski, ravnotea (mirovanje) je
apsolutno, u protivnom je relativno .
20

OSNOVNI POJMOVI I AKSIOME

STATIKE
ZADATAK STATIKE

U tehnikoj praksi u veini sluajeva se izuava

apsolutno mirovanje.

Za apsolutno nepokretni sistem referencije,

u odnosu na kojeg se ispituju uslovi ravnotee
materijalne take, sistema materijalnih taaka i
krutog tijela, uzima se Descartov pravougli
koordinatni sistem vezan za Zemlju, za koji se
pretpostavlja da je uslovno nepokretan.
21

STATIKA- PODJELA- metod prouavanja

Prema agregatom stanju :statiku vrstih tijela,

statiku tekuina (hidrostatiku), statiku
plinovitih tijela (aerostatiku).

Statika vrstih tijela prema svojstvima materije koje

prouava se dijeli na statiku krutih (stereostatiku)
i statiku vrstih tijela.

Prouavanju statike krutih tijela moe se

pristupiti na dva naina.
Prvi nain prouavanja statike krutih tijela
podrazumijeva pruavanje statike krutih tijela prvo u
prostornom obliku, pa se onda uz odreene uslove
prelazi na njegove jednostavnije oblike - krutu plou,
a zatim na materijalnu taku. Ovakav nain
prouavanja je krai, ali je mnogo zahtjevniji.

22

STATIKA-PODJELA-METOD PROUAVANJA
Drugi nain prouavanja statike zasniva se na
postepenom rjeavanju.
od statike, kada sile djeluju na jednu taku,
zatim na jednu krutu plou. Ovaj posljednji dio
statike se naziva statika u ravni.
Nakon ovog uvodnog pristupa prelazi se na
prouavanje proizvoljnog prostornog sistema
sila koji djeluju na kruta tijela i postavljaju uslovi
ravnotee vezanog tijela pod dejstvom
prostornog sistema sila.

23

 Statiki

pojam sile

Koliinska mjera mehanikog uzajamnog

dejstva materijalnih tijela u mehanici se
naziva sila.
Sila je u potpunosti definisana Newtonovim
zakonima koji utvruju: postojanje sile, nain na
koji se mjeri intenzitet sile, kao i potrebne uslove
za postojanje sile.

Prvi Newtonov zakon utvruje uslov za

postojanje sile a taj uslov je promjena stanja
mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja
slobodnog krutog tijela.

Drugi Newtonov zakon pokazuje nain

odreivanja intenziteta sile, dok

Trei Newtonov zakon pokazuje da je za

24

koncentrisane (sile koje djeluju u

jednoj taki nekog
tijela)
VRSTE
SILA
kontinualno rasporeene sile
(djeluju u svim takama odreene
oblasti tijela)

vanjske

i unutranje.
Vanjske sile (aktivne i pasivne (sile
otpora)).
sile koje na dijelove krutog tijela djeluju
od strane drugih tijela.
Aktivne ili dinamike sile su sile koje
izazivaju kretanje tijela, kao npr. sila tee
,sile pritiska koje se iskoritavaju za
vrenje rada (kod motora sa unutranjim
sagorijevanjem) itd, vuna sila na toku ).

25

VRSTE SILA
pasivne sile- sile koje se protive kretanju ili
onemoguuju neko kretanje nazivaju ili sile otpora
(otpori veza, otpori trenja, otpori vazduha, otpori
kotrljanja).
Unutranje sile su sile kojim dijelovi jednog
krutog tijela djeluju jedni na druge. Unutranje sile
ine uravnoteeni sistem sila i ne utjeu na uslove
ravnotee krutih tijela. Zbog toga se u statici
krutog tijela razmatraju uslovi ravnotee samo
vanjskih sila. U statici deformabilnih tijela uzimaju
se u obzir vanjske i unutranje sile.
26
Prema duini trajanja dejstva sile, sile mogu
biti trajne, koje djeluju due vremena i trenutne

27

28

Dakle, moe se zakljuiti da postoje razliite vrste

sila, koje predstavljaju primarni pojam u statici.
One su vektorske veliine jer se njihovo djelovanje
na kruto tijelo odreuje sa:

a) brojanom vrijednou (intenzitetom,

modulom),

b) pravcem i smjerom i

c) napadnom takom, tj. takom u kojoj sila

djeluje na tijelo.
29

Brojana vrijednost (intenzitet) sile se odreuje

specijalnim priborima - dinamometrima. - (npr.
dinamometrima sa oprugom iji se princip rada
zasniva na deformaciji (skraenju ili izduenju)
opruge, uzimajui u obzir da se pri djelovanju
sila istih intenziteta opruga skrati ili izdui za
istu veliinu).
Osnovna jedinica za mjerenje sile u
Meunarodnom sistemu jedinica SI - (Systeme
Internationale dUnites) je Njutn (Newton) i
obiljeava se sa N.

30

GRAFIKO PREDSTAVLJANJE VEKTORA SILE

sila u uetu AB, djeluje u
pravcu AB i ima smjer od
A prema B, prikazan
strelicom.
Pravac u kojem djeluje sila
naziva se pravac
djelovanja sile. Brojana
vrijednost ili intenzitet sile
je odreen teinom
objeenog tereta G,
odnosno odsjekom F
i
obino se oznaava sa
ili jednostavno sa F.

31

Descartov pravougli
koordinatni sistem.
Intenzitet se predstavlja
ANALITIKO
pomou duiPREDSTAVLJANJE
u poznatoj
razmjeri.
VEKTORA
SILE U RAVNI
Ravan npr. (Oxy) poloaj
napadne take A, sile, je
odreen vektorom poloaja
(vektor poloaja take A),
odnosno pomou projekcija
vektora poloaja x i y
Pravac i smjer sile je odreen
uglom koji gradi napadna linija
sile sa pozitivnom osom Ox..
Dakle, sila u ravni je odreena
sa etiri podatka

I ODREIVANJE

x
O

32

ANALITIKO PREDSTAVLJANJE i
ODREIVANJE VEKTORA SILE U
PROSTORU

est podataka
Intenzitet sile F
koordinate napadne take
sile x, y i z
i uglovi koje napadna linija
sile ini sa koordinatnim
osama
Iz Analitike geometrije,
postoji odnos izmeu uglova
koje prava ini sa
koordinatnim osama, za koji
vrijedi:

cos 2 cos 2 cos 2 1

33

SISTEM SILA

Tijelo koje je ogranieno u

mogunosti kretanja je neslobodno,
odnosno vezano

34

35

KLASIFIKACIJA SISTEMA SILA

Sistem sila koje djeluju na kruto tijelo moe biti:
ravan (ravninski ili komplanarni) i
prostorni.
U opem sluaju ravnog ili komplanarnog sistema
sila, sile koje djeluju u jednoj ravni nisu meusobno
paralelne a njihovi pravci djelovanja se ne sijeku u
jednoj taki.). Specijalni sluajevi ovog sistema su:
Pravci djelovanja svih sila sijeku se u jednoj taki
(ravan sistem sueljnih sila ili komplanarno konkurentni sistem
Pravci djelovanja svih sila su meusobno paralelni
(ravan paralelni sistem ili komplanarno paralelni sistem
36
c) Sile imaju isti pravac djelovanja (kolinearni
sistem)

KLASIFIKACIJA SISTEMA SILA

37

KLASIFIKACIJA SISTEMA SILA

U opem sluaju prostornog

sistema sila sve sile nisu
meusobno paralelne, djeluju
u razliitim ravninama i ne
prolaze kroz jednu taku
prostora (Specijalni sluajevi
prostornog sistema sila su:
Sve sile prolaze kroz istu
taku prostora (prostorni
sueljni sistem ili
prostorni konkurentni
sistem sl.4.b.).
Pravci djelovanja svih sila su
paralelni (prostorni
paralelni sistem sila
sl.4.c.).
38

AKSIOMI STATIKE
Aksiomi statike formuliu
najjednostavnije ope zakone i principe
kojima se podvrgavaju sile koje djeluju
na jedno tijelo.
U aksiomima statike svojstva sila
predstavljaju rezultat mnogobrojnih
neposrednih promatranja, tako da se
osnovne postavke usvajaju bez
matematikog dokaza.
Na temelju aksioma statike se izvode
teoreme i jednaine statike.

39

PRVI AKSIOM

40

DRUGI AKSIOM

41

DRUGI AKSIOM
Iz ove definicije proizilazi :
dva sistema sila ekvivalentna meu
sobom ako se razlikuju samo za
uravnoteeni sistem sila.

42

POSLJEDICA PRVOG I DRUGOG

AKSIOMA

43

TREI AKSIOM

44

ETVRTI AKSIOM

45

PETI AKSIOM
Kada se bilo koje vrsto (deformabilno) tijelo
pod dejstvom datog sistema sila nalazi u
ravnotei, ta se ravnotea nee poremetiti
kada se tijelo posmatra kao kruto.
Na temelju ove aksiome moe se zakljuiti
da su uslovi ravnotee potrebni i dovoljni za
kruto tijelo, ali za deformabilno tijelo ti
uslovi su potrebni ali nisu i dovoljni.

46

VEZE I REAKCIJE VEZA

slobodno tijelo.
vezano-neslobodno tijelo.
Prepreke-tijela koja spreavaju slobodno kretanje
tijela, nazivaju se veze.
Veze koje se koriste u statici ostvaruju se
pomou materijalnih tijela, koja mogu biti kruta ili
savitljiva.
Sila kojom tijelo-veza djeluje na posmatrano tijelo
ograniavajui njegovo slobodno kretanje naziva
se reakcijom veze (protivdejstvo veze).
Pravac sile reakcije veze poklapa se sa
pravcem u kojem je tijelo, usljed te veze,
sprijeeno da se kree. Smjer reakcije veze
je suprotan smjeru u kojem veza ne
doputa pomjeranje datom tijelu.

47

48

VEZE I REAKCIJE VEZA

Iz etvrte aksiome statike proizilazi da sila kojom
posmatrano vezano tijelo djeluje na vezu i reakcija
veze imaju uvijek iste intenzitete a suprotno su
usmjerene.
Pri rjeavanju zadataka, u statici se prouava
ravnotea vezanih (neslobodnih ) tijela tj. tijela
koja se oslanjaju (dodiruju) druga tijela, ili su za
njih vezana. U ovim zadacima znaajno je
izraunavanje sila reakcije veze koje nisu
unaprijed date. Ove sile razlikuju se od
aktivnih sila koje djeluju na tijelo a njihov
intenzitet zavisi od aktivnih sila.
U zavisnosti od karaktera privrivanja ili od
oblika oslonca mogu se navesti slijedei osnovni
49
oblici veza:

VEZA OSTVARENA PREKO

GLATKE POVRINE.

50

VEZA OSTVARENA PREKO GLATKE

POVRINE

51

VEZA OSTVARENA PREKO

GLATKE POVRINE

52

B) VEZA OSTVARENA POMOU

GIPKIH (SAVITLJIVIH) TIJELA
(KONOPAC, UE, LANAC)

53

CILINDRIAN ZGLOB
(NEPOKRETNI I POKRETNI)

54

NEPOKRETNI CILINDRIAN ZGLOB

Tijelo AB moeda se obre
oko ose koja prolazi kroz
taku A, a koja je normalna
na ravan tapa AB. Taka A
datog tijela ne moe se
pomjerati ni u kom pravcu.
Zanemari li se trenje u
zglobu, reakcija veze moe
da ima bilo koji pravac u
ravnini koja je normalna na
obrtnu osu tapa (ravan
Axy).
Iz tog razloga sila raekcije
se zamjenjuje sa njenim
komponentama i , sa
napadnom takom u taki A.

55

56

D) VEZA OSTVARENA POMOU

SFERNOG ZGLOBA

57

Veza ostvarena pomou

sfernog zgloba

58

AKSIOM O VEZAMA

Ravnotea vezanih tijela u statici prouava se pomou

aksioma o vezama koji glasi:

Svako vezano (neslobodno) tijelo moe

se razmatrati kao slobodno ako se
pretpostavi da su veze uklonjene a
njihov utjecaj zamijenjen desjtvom
reakcije veza.

59

AKSIOM O VEZAMA
Na temelju ove aksiome statike se mogu i na
vezana tijela primijeniti uslovi ravnotee,
odnosno moe se izraunati pravac, smjer i
intenzitet reakcija veza.
Odreivanje reakcija veza predstavlja
jedan od najvanijih zadataka koji se rjeava
u statici. Odreivanjem reakcija veza, na
osnovu etvrte aksiome, odreeni su i pritisci
kojima tijela djeluju na veze. Poznavanje sila
pritiska prestavlja polazne podatke za
60
proraun konstrukcije.

1.4.2. PRIMJER AKSIOMA O

VEZAMA

Za posmatrani sistem
koji se nalazi u
ravnotei pod dejstvom
aktivnih sila pokazati
primjenu aksioma o
vezama.
Uzimajui za sistem
cjelokupnu konstrukciju
(zadatak 1.a.).
Rastavljajui datu
konstrukciju na
podsisteme (zadatak
1.b.).
61

KADA SE KAO SISTEM POSMATRA CIJELA KONSTRUKCIJA,

SISTEMU SE DODAJU SAMO
REAKCIJE SPOLJANJIH VEZA I SISTEM (KONSTRUKCIJA) SE
POSMATRA KAO SLOBODNO KRUTO TIJELO.

62