HRVATSKA KNJIEVNOST

1914. 1952.
KNJIEVNOST

Hrvatska
1
knjievnost 1914. 1952.

HRVATSKA KNJIEVNOST OD 1914-1952

Pobuna protiv kulta ljepote
Ekspresija umjetnika
Dva razdoblja:
- Prvo razdoblje (1914-1928)- dominacija ekspresionizma
- Antun Branko imi
- Drugo razdoblje (1928-1952)- socijalno angairana knjievnost
- lijevi programi
- ukazuju na socijalne probleme
Miroslav Krlea najznaajniji pisac ovih dvaju razdoblja, ujedno i
njihova poveznica

HRVATSKA MLADA LIRIKA

1914. Drutvo hrvatskih knjievnika objavilo zbirku Hrvatska mlada
lirika
Uzori su im A. G. Mato i Vladimir Vidri

Ekspresionistika djela odraava se duh ratne stvarnosti, tjeskobe i

straha, ali i pobune

ASOPISI
Ulderiko Donadini asopis Kokot (1916.)
Antun Branko imi Vijavica (1917.) i Juri (1919.)
Miroslav Krlea i August Cesarec Plamen (1919.)
asopis Kritka (1928.)
PROZA
Obnova realistikog romana
Djela socijalnog realizma dominiraju
Prvi hrvatski moderni roman Miroslav Krlea, Povratak Filipa
Latinovicza

POEZIJA
Tin Ujevi, Dobria Cesari, Dragutin
Tadijanovi
1

Hrvatska
2
knjievnost 1914. 1952.

IGK pjesnik i prozni pisac

U ovom razdoblju poinju stvarati i Jure Katelan i Vesna Parun
DIJALEKTALNA LIRIKA
Miroslav Krlea, Balade Petrice Kerempuha
Mate Balota, Dragi kamen
ANTUN BRANKO IMI
Jedina pjesnika zbirka Preobraenja 40-ak pjesama,
Teme Preobraenja ljubav smrt, tijelo, odnos prema Bogu
Zapoinje pjesmom Pjesnici, a zavrava pjesmom Budui, pretposljednja
pjesma je Opomena
Ljubav i smrt dominante su teme u imievu stvaralatvu

Prvu pjesmu objavio 1913.

asopisi Vijavica, Juri, Knjievnik
eli jezik svesti na bitno, ogoliti rijei, rijeiti se interpunkcija
Uvodi nevezani, slobodan stih
IVO ANDRI
PRVA STVARALAKA FAZA:
U antologiji Hrvatska mlada lirika

Pjesme nastale pod utjecajem Matoa i impresionizma

U njima se osjea i pesimizam (kasnije izraen u zbirkama Ex ponto i

Nemir)
Tjeskoba, strah, usamljenost, tenja za osloboenjem od vrstih formi
DRUGA STVARALAKA FAZA:

Udaljava se od hrvatske knjievnosti

Hrvatski jezini izraz u potpunosti zamijenio srpskim
Poezija ustupa mjesto prozi
PROZA: - zaokupljen rodnom Bosnom, fabula u 2.planu, u 1.planu
unutarnja analiza lika
2

Hrvatska
3
knjievnost 1914. 1952.

Novele Put Alije erzeleza, Pria o kmetu Simanu, Pod Grabiem,

Ljubav u kasabi, Anikina vremena, Most na epi
Romani Na Drini uprija, Travnika hronika, Gospoica, Prokleta avlija
Eseji Goya, Razgovor s Goyom
PROKLETA AVLIJA
Kratki roman ili dulja pripovijetka
Povijesna graa
Teme odnos vlasti prema pojedincu, pojedinac u odnosu prema svijetu
i samom sebi
Kompozicija prstenasta, izmjenjuje se nekoliko pripovjedaa
Stil preuzet iz starih franjevakih kronika, objektivan, precizan, slikovit i
simbolian

MIROSLAV KRLEA
Pjesma Snijeg dio pjesnikog ciklusa Pjesme o rezignaciji kasnije

uvrten u Knjigu lirike

U ekspresionistikoj poetici boja ima poseban emocionalni naboj, njom

se izraava duhovno stanje

Ekspresionistika poezija Pjesme I, Pjesme II, Pjesme III, Lirika

KRALJEVO

jednoinka, radnja se zbiva u predratnom Zagrebu na Kraljevskom

sajmu (18.8 20.8.)

Kompozicija temeljno naelo je krug, unutranja kompozicija je

dvodijelna, u prvom dijelu sajam u kojem se uje mnotvo anonimnih

glasova, a u drugom dijelu se prikazuju pojedinane sudbine
Odnosi meu likovima Janez i tijef (lice i nalije ivota), Janez i Anka

(dijalog ivota i smrti), Janez i Herkules (Janezova slabost i Herkules kao

utjelovljenje snage i nadmoi)
Stilska obiljeja scenski simultanizam (dojam kaotinosti), uporaba
groteske, fantastini elementi, didaskalije su iznimno znaajne, pisane
su kao poetske proza i utemeljene na sintezi jezinih, zvukovnih,
vizualnih i plesnih elemenata
3

Hrvatska
4
knjievnost 1914. 1952.

Vrsta scenska groteska; kvantitativna drama; Ekspresionistika drama

u kojoj se donosi kritika drutvene stvarnosti

BARAKA PET BE

Simbolika predstavlja agoniju naroda zatoenih u A-Ug Monarhiji

Ona je sredinja novela Krleine antiratne zbirke Hrvatski Bog Mars
HRVATSKI BOG MARS
Zbirka Krleinih antiratnih noveli s domobranskom temom
Naslov se temelji na ironiji kojom Krlea istie suprotno, Mars nije
hrvatski bog, ali Hrvati su u njegovoj vlasti jer im je sudbina da ginu u
ratovima za tue interese
U zbirci nalazimo realistiko pripovijedanje i naturalistike opise ratnih
stradanja, ali prevladava ekspresionistiki stil u slikanju masovnih
scena i ekspresionistika simbolika
Ironija i groteska
BALADE PETRICE KEREMPUHA

U pjesmama se donose konkretni povijesni dogaaji i osoba, uglavnom

vezani za seljaku bunu
Tematske rijei krv, megla, tama

Balade su razliito intonirane, uvijek s obzirom na odnos hrvatskog

kmeta prema vlastitoj traginoj sudbini

Lirski subjekt sam hrvatski seljak kojem Krlea daje ime, karakter i

glas Petrice Kerempuha koji progovara u ime seljaka

Stilsko obiljeje barokna kienost leksiko bogatsvo kajkavskog

narjeja, razgranata atribucija, nabrajanja i ponavljanja

Jezik Balada kajkavsko narjeje:

Bogato naslijee kajkavske knjievne tradicije: Antun

Vramac, Ivan Pergoi, Juraj Habdeli, Titu Brezovaki,
Toma Mikleui 4

Hrvatska
5
knjievnost 1914. 1952.

ivi kajkavski govor svoje bake Terezije iz Varadina

Izrazi iz zagrebakog razgovornog jezika 20.st

GOSPODA GLEMBAJEVI

Ova drama pripada dramskom ciklusu o Glembajevima u kojem se prati

propadanje zagrebake patricijske obitelji
Uz ciklus se veu novele o nekim likovima tog ciklusa

Radnja se odvija na jednom mjestu (izmeu 1 i 5 sati ujutro)

Suavanjem prostora i vremena radnja usmjerena na odnose likova
Kompozicija 3 ina
1. in u salonu
2.in svaa Leonea i Ignjata
3.in financijski slom Glembajevih, smrt barunice Castelli i Ignjata
U sreditu radnje je lik Leonea Glembaya on je poveznica svih
elemenata drame
Govorna karakterizacija likova agramerski obojen njemaki jezik

Naturalistika obiljeja bioloka motivacija likova

Vrsta psiholoka drama
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Prvi hrvatski moderni roman

U sreditu je lik slikara Filipa Latinovicza
Stilska obiljeja:
Analitika introspekcija radnja je u svijesti glavnog lika
Subjektivno vrijeme simultani niz, izmjenjuju se prolost i sadanjost
Izravni unutranji monolog, slobodni neupravni govor
5

Hrvatska
6
knjievnost 1914. 1952.

Asocijativna tehnika vanjski poticaj potie sjeanja, Filipov dijalog s

prolou
Esejistiki dijelovi digresije vezane uz Filipove meditacije o likovnim

problemima, razgovore o umjetnosti i sl.

Vrste romana: monoloko-asocijativni i analitiko-psiholoki roman

DRAME
Simbolistiko-ekspresionistika faza (ciklus legendi)
-Legenda, Maskerata, Kraljevo
-opeljudska pitanja, legendarne linosti, ekspresionistika
obiljeja, scenska radnja je kvantitativna
Ekspresionistiko-realistika faza (ratni ciklus)
-Galicija, Vujak, Golgota
-scenski realizam, kvalitativna drama, likovi su psiholoki
produbljeni
Psiholoka faza; ciklus o Glembajevima
-U agoniji, Gospoda Glembajevi, Leda
Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici
-Krleina posljednja drama, fantazija u 5 slika, izmjenjivanje
realnog i fantastinog
ROMANI
Tri kavalira gospoice Melanije, Vraji otok, Povratak Filipa Latinovicza,
Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave

AUGUSTIN (TIN) UJEVI klasik naeg modernizma

RANE PJESME
Nastaju pod utjecajem hrvatske knjievne tradicije i A.G.Matoa
Pisane impresionistiko-simbolistikim stilom
Obiljeja klasian oblik(sonet), pravilan stih, bogata rima, naglaene
6
zvune figure

Hrvatska
7
knjievnost 1914. 1952.

Domoljubni intimni i pejsani motivi

Petar Zorani, Za novim vidicima, Oprotaj, Nae vile
PRVA FAZA
Zaokret prema modernoj europskoj poeziji s odjecima trubadurskopetrarkistike tradicije
Poezija proeta pesimizmom
Osjeaj usamljenosti s motivom ljubavi prema imaginarnoj eni
Sonetni oblik i vezani stih, naputa vrstu, klasinu struktura stiha i
strofe
Zbirke Lelek sebra, Kolajna
DRUGA FAZA
Obrat od emocionalne prema misaonoj poeziji
Od vlastite intime se okree prema vanjskom svijetu
Refleksivne, gotovo filozofske pjesme
Teme slavljenje ljudskog rada i stvaranja, zanesenost prirodom do
uzleta u svemirske visine
Obiljeja osjeaj prkosa, snage i ivotnosti te povratak vjere u ovjeka
Umjesto vezanog stiha sve je ee zastupljeniji stih osloboen rime
Zbirke Auto na korzu, Ojaeno zvono

TREA FAZA
Postupno smirivanje
Miri se sa svijetom, rezigniran, prihvaa ivot onakav kakav je
Pjesme su duljeg oblika i otvorene strukture
Stihovi su razliite duljine, ponekad nepravilno rimovani, ponekad
slobodni
Zbirka edan kamen na studencu

DOBRIA CESARI
CESARIEVA ISTA LIRIKA
Veina Cesarievih pjesama napisana je u zatvorenoj formi i vezanim

stihom
Glavna obiljeja svakodnevni motivi, jednostavan izraz, naglaen

ritam i simbolika
U motivima u simbolici sklonost prema romantizmu
7

Hrvatska
8
knjievnost 1914. 1952.

U socijalnim pjesmama bliskost s angairanom knjievnou

meuratnog razdoblja
Zbog saetosti, jasnoe i zvunosti njegove pjesme se smatraju
najpotpunijim izrazom iste lirike
PJESNIKE ZBIRKE

Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Osvijetljeni put, Goli

asovi, Proljee koje nije moje, Izabrane pjesme, Moj prijatelju, Slap,
Voka poslije kie i dr.

DRAGUTIN TADIJANOVI
MEURATNA LIRIKA
Pjesme vezane uz svijet djetinjstva i prirode rodnog sela Rastuja
Tuga zbog odlaska u grad, enja za djetinjstvom
Stil pjesama je jednostavan, graen na neposrednim spontanim
dojmovima, ali i proet dubokim osjeajem samoe
govorni ritam ostvaruje se slobodnim stihom, poetska gipkost
postignuta povremenom rimom, promjenjivom duljinom stihova i
ritmikim stankama
POSLIJERATNA LIRIKA
Novo stvaralako razdoblje nastupa nakon viegodinje stanke
Prvotni infantilizam i svjeinu zamjenjuju tamni tonovi i osjeaj
zabrinutosti i rezignacije
Zaokret od zaviajno-intimnim preokupacija prema univerzalnom
problemu ljudske egzistencije
Osjeaj samoe i otuenosti ivota u gradu, tragina spoznaja ovjekove
prolaznosti i tjeskoba smrti
PJESNIKE ZBIRKE
Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje,
Blagdan etve, Prsten, Sabrane pjesme, Kruh svagdanji, Dom
tajnovitosti

Hrvatska
9
knjievnost 1914. 1952.

IVAN GORAN KOVAI

JAMA
Tema ratno stradanje i zloin
Knjievna vrsta poema u kojoj se dogaaji prikazuju iz perspektive
rtve koja je preivjela stradanje, narativni tijek se prekida
reminiscencijama
Kompozicija 10 pjevanja; prvih 5 prikazuju zbivanja pred jamom, a
drugih 5 doivljaje u jami i spaavanje preivjele rtve
Stil ekspresivne slike (osljepljivanje i ubijanje, bacanje u jamu,
posipanje vapnom i odlazak krvnika). Naturalistiki je opisan rtvin
nagon za preivljavanjem. Sugestivnost izraza ostvaruje se mnotvom
epiteta i snanim metaforama, poruka djela se gradi na opreci svjetla i
tame
Stih i strofa veinom jedanaesterake sestine, osim nekoliko katrena u
desetom pjevanju
Ideja poticaj za nastanak ove poeme su ratne stradanja i zloini u
WWII, problem zloina se uzdie na viu etniku razinu, izjednauje se sa
zlom
ZBIRKE
Lirika, Ognji i roe
NOVELE
Dani gnjeva zbirka novela

DIJALEKTALNA POEZIJA
Afirmirala se u razdoblju moderne, tridesetih godina 20.st. doivljava

procvat
akavska poezija Mate Balote tematski usmjerena na ivot njegove
rodne Istre
DRAGI KAMEN
Zbirka dijalektalnih pjesama na istarskoj akavtini

Inspirirana zaviajnim motivima, od prirode i nostalginih sjeanja na

djetinjstvo do siromatva i socijalne nepravde
9

Hrvatska
10
knjievnost 1914. 1952.

4 dijela Zemlja, Mati, Ljudi, Dinamit

U obradi motiva izmjenjuju se lirski i socijalnokritiki ton
U ritmu se ostvaruje bliskost s narodnom poezijom i narativnost

ostvarena stihom osloboenim rime

Mate Balota je pisao knjievna djela i na standardnom jeziku Tijesna
zemlja i Smrtni grijeh

SINTEZA (1914.-1928.)
Pjesniki jezik ima dvostruku namjenu, njime se definira zbilja, ali se
njim eli zbilju i promijeniti; u pjesmama dominiraju imenice i glagoli,
to stvara dojam kretanja, promjene
este su hiperbole i personificiranost nematerijalne zbilje

Najznaajniji predstavnici ekspresionistike poezije su A.B.imi,

M.Krlea i Gustav Krklec

Glavni predstavnik ekspresionistike proze je Ulderiko Donadini:
-zbirka novela Lude prie
-romani Sablasti, Vijavice, Kroz ibe

SINTEZA (1928.-1952.)
Prozno se stvaralatvo razvija u 2 smjera; paralelno nastaju djela pisana
u duhu socijalnog realizma, ali i romani koji nastavljaju modernistiku
tradiciju i tragaju za novim umjetnikim sredstvima u prikazu ovjekove
svijesti
TEMATSKA PODJELA
Ruralna tematika
-prikaz seoske svakodnevice
-regionalizam, folklorni elementi
-irok tematski raspon: od prikaza seoske zbilje i narodnog ivota do
sloenije psiholoke razrade
10

Hrvatska
11
knjievnost 1914. 1952.

-predstavnici- Danko Angjelinovi (Robovi zemlje), Sida Kouti (S naih

njiva), Mile Budak (Ognjita)
Urbani realizam
-prikaz gradskog ivota s naglaskom na ocrtavanju najniih socijalnih
slojeva
-svijet viih drutvenih slojeva i analiza malograanskog mentaliteta
-predstavnici- Zlatko Milkovi (Zrinjevac), Vjekoslav Majer (Pepi u
prostoru i vremenu), Stjepan Mihali (Rakovac u Vinovrhu)
Politiki roman: August Cesarec (Careva kraljevina) i Miroslav Krlea
(Banket u Blitvi)
Satiriko-humoristini roman: Vjekoslav Majer (Dnevnik Oenaeka)
Najznaajniji predstavnik duhovno-religiozne poezije je Nikola op
Dijalektalnu poeziju piu i Drago Gervais, Marin Franievi i Pere Ljubi

11

Hrvatska
12
knjievnost 1914. 1952.

12