Professional Documents
Culture Documents
Zakon o Prekrsajima Srbije Iz 2013. Godine
Zakon o Prekrsajima Srbije Iz 2013. Godine
Zakon o Prekrsajima Srbije Iz 2013. Godine
O PREKRAJIMA
SLUZBENI GLASNIK SRBIJE, BROJ 63/13
Deo prvi
MATERIJALNO-PRAVNE ODREDBE
Glava I
OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se: pojam prekraja, uslovi za prekrajnu
odgovornost, uslovi za propisivanje i primenu prekrajnih sankcija, sistem sankcija,
prekrajni postupak, izdavanje prekrajnog naloga, postupak izvrenja odluke,
registar sankcija i registar neplaenih novanih kazni i drugih novanih iznosa.
Pojam prekraja
lan 2.
Prekraj je protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom nadlenog
organa odreeno kao prekraj i za koje je propisana prekrajna sankcija.
Zakonitost u propisivanju prekraja i prekrajnih sankcija
lan 3.
Niko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema njemu mogu primeniti
druge prekrajne sankcije, ako to delo pre nego to je bilo izvreno nije bilo
zakonom, ili na zakonu zasnovanom propisu predvieno kao prekraj i za koje
zakonom ili drugim na zakonu zasnovanom propisu, nije propisano kojom vrstom i
visinom sankcije uinilac prekraja moe biti kanjen.
Propisivanje prekraja
lan 4.
Prekraji se mogu propisivati zakonom ili uredbom, odnosno odlukom
skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada i skuptine grada
Beograda.
Organi ovlaeni za donoenje propisa o prekrajima mogu propisivati samo
sankcije predviene ovim zakonom i u granicama koje odreuje ovaj zakon.
Organi ovlaeni za donoenje propisa iz stava 1. ovog lana mogu
propisivati prekrajne sankcije samo za povrede propisa koje oni donose u okviru
svoje nadlenosti utvrene ustavom i zakonom, pod uslovima odreenim ovim
zakonom.
-3Diplomatski imunitet
lan 9.
Prekrajni postupak nee se voditi niti e se izricati prekrajna sankcija protiv
lica koja uivaju diplomatski imunitet, u sluaju postojanja reciprociteta.
Glava II
IZVRENJE PREKRAJA
Radnja izvrenja prekraja
lan 10.
Prekraj moe biti izvren injenjem ili neinjenjem.
Prekraj je izvren neinjenjem kad je proputanje da se preduzme odreeno
injenje propisom predvieno kao prekraj.
Vreme izvrenja prekraja
lan 11.
Prekraj je izvren u vreme kada je uinilac radio ili bio duan da radi, bez
obzira kada je posledica nastupila.
Mesto izvrenja prekraja
lan 12.
Prekraj je izvren kako u mestu gde je uinilac radio ili bio duan da radi,
tako i u mestu gde je posledica nastupila.
Nuna odbrana
lan 13.
Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj uinjena u nunoj
odbrani.
Nuna odbrana je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od
svog dobra ili od dobra drugoga odbije istovremeni protivpravni napad.
Uinilac koji je prekoraio granice nune odbrane, moe se blae kazniti. Ako
je to prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, uinilac se
moe osloboditi od kazne.
Krajnja nuda
lan 14.
Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj uinjena u krajnjoj
nudi.
Krajnja nuda postoji ako je prekraj uinjen da uinilac otkloni od svog dobra
ili dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, i ako pri tome uinjeno zlo nije vee od zla koje je pretilo.
-4Uinilac koji je prekoraio granice krajnje nude, moe se blae kazniti. Ako je
to prekoraenje uinjeno pod posebno olakavajuim okolnostima, uinilac se moe
osloboditi od kazne.
Sila i pretnja
lan 15.
Nema prekraja ako je uinilac postupao pod dejstvom neodoljive sile.
Uinilac koji je izvrio prekraj pod dejstvom sile kojoj se moglo odoleti ili pod
dejstvom pretnje moe se blae kazniti, ako se sila i pretnja ne mogu smatrati
neskrivljenom opasnou u smislu lana 14. ovog zakona.
Pokuaj
lan 16.
Za pokuaj prekraja uinilac e se kazniti samo ako je to posebno
propisano.
Glava III
ODGOVORNOST ZA PREKRAJ
Subjekti odgovornosti
lan 17.
Za prekraj mogu da odgovaraju fiziko lice, preduzetnik, pravno lice i
odgovorno lice u pravnom licu.
Republika Srbija, teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave i
njihovi organi ne mogu biti odgovorni za prekraj, ali zakonom moe biti propisano da
za prekraj pod uslovima iz lana 18. stav 1. ovog zakona odgovara odgovorno lice u
dravnom oganu, organu teritorijalne autonomije ili organu jedinice lokalne
samouprave.
Odgovornost fizikog lica
lan 18.
Fiziko lice odgovara za prekraj koji mu se moe pripisati u krivicu zato to
je bilo uraunljivo i uinilo prekraj sa umiljajem ili iz nehata, a bilo je svesno ili je
bilo duno i moglo biti svesno da je takav postupak zabranjen.
Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredba iz stava 1. ovog lana
primenjuje se i na preduzetnika, odgovorna lica u pravnom licu, dravnom organu,
organu teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave ili kod preduzetnika.
Neuraunljivost, skrivljena neuraunljivost i bitno smanjena
uraunljivost
lan 19.
Neuraunljiv uinilac nije odgovoran za prekraj.
Neuraunljiv je uinilac koji nije mogao da shvati znaaj svog postupka ili nije
mogao da upravlja svojim postupcima usled duevne bolesti, privremene duevne
poremeenosti, zaostalog duevnog razvoja ili druge tee duevne poremeenosti.
-6Podstrekavanje
lan 24.
Ko drugog sa umiljajem podstrekne da uini prekraj kaznie se kao da ga je
sam uinio.
Pomaganje
lan 25.
Ko drugom sa umiljajem pomogne da izvri prekraj kaznie se kao da ga je
sam uinio.
Granice odgovornosti sauesnika
lan 26.
Podstreka i pomaga su odgovorni u granicama svog umiljaja, a saizvrilac
je odgovoran za prekraj u granicama svog umiljaja ili nehata.
S obzirom na prirodu prekraja, nain i okolnosti pod kojima je pomaganje
izvreno, pomaga se moe blae kazniti.
Odgovornost pravnog lica
lan 27.
Pravno lice je odgovorno za prekraj uinjen radnjom ili proputanjem dunog
nadzora organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica koje je u vreme
izvrenja prekraja bilo ovlaeno da postupa u ime pravnog lica.
Pravno lice je odgovorno za prekraj i kada:
1) organ upravljanja donese protivpravnu odluku ili nalog kojim je
omogueno izvrenje prekraja ili odgovorno lice naredi licu da izvri prekraj;
2) fiziko lice izvri prekraj usled proputanja odgovornog lica da nad njim
vri nadzor ili kontrolu.
Pod uslovima iz stava 2. ovog lana pravno lice moe da odgovara za
prekraj i kada:
1) je protiv odgovornog lica prekrajni postupak obustavljen ili je to lice
osloboeno od odgovornosti u skladu sa odredbama lana 250. ovog zakona;
2) postoje pravne ili stvarne smetnje za utvrivanje odgovornosti
odgovornog lica u pravnom licu ili se ne moe odrediti ko je odgovorno lice.
Odgovornost fizikog ili odgovornog lica u pravnom licu za uinjeni prekraj,
krivino delo ili privredni prestup ne iskljuuje odgovornost pravnog lica za prekraj.
lan 28.
Prestankom postojanja pravnog lica u toku prekrajnog postupka prestaje
njegova odgovornost za prekraj, osim u sluaju postojanja pravnog sledbenika,
kada za prekraj odgovara pravni sledbenik.
Ako je pravno lice prestalo da postoji nakon pravnosnano okonanog
prekrajnog postupka, izreena sankcija e se izvriti prema pravnom sledbeniku.
-7Pravno lice koje se nalazi u steaju moe da odgovara za prekraj uinjen pre
otvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna, nego samo
zatitna mera oduzimanja predmeta i oduzimanje imovinske koristi.
Odgovornost preduzetnika
lan 29.
Preduzetnik odgovara za prekraj koji uini pri vrenju svoje delatnosti.
Odgovornost odgovornog lica
lan 30.
Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice kome su u pravnom
licu povereni odreeni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces
rada, kao i lice koje u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije i jedinice
lokalne samouprave vri odreene dunosti.
Nije odgovorno za prekraj odgovorno lice koje je postupalo na osnovu
nareenja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja i ako je preduzelo sve radnje
koje je na osnovu zakona, drugog propisa ili akta bilo duno da preduzme da bi
spreilo izvrenje prekraja.
Odgovornost odgovornog lica ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos
u pravnom licu, dravnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave niti zato to
je nastala nemogunost da se pravno lice oglasi odgovornim usled njegovog
prestanka.
Odgovornost stranih lica
lan 31.
Strano fiziko lice, strano pravno lice i odgovorno lice odgovaraju za prekraje
jednako kao i domae fiziko, pravno i odgovorno lice.
Strano pravno lice i odgovorno lice kaznie se za prekraj uinjen na teritoriji
Republike Srbije ako strano pravno lice ima poslovnu jedinicu ili predstavnitvo u
Republici Srbiji ili je prekraj uinjen njegovim prevoznim sredstvom, ako propisom
kojim je prekraj regulisan nije neto drugo predvieno.
Glava IV
PREKRAJNE SANKCIJE
lan 32.
Prekrajne sankcije su:
1)
kazne;
2)
kazneni poeni;
3)
opomena;
4)
zatitne mere;
5)
vaspitne mere.
-81. Kazne
lan 33.
Za prekraj se mogu propisati kazna zatvora, novana kazna i rad u javnom
interesu.
U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija (lan 5. stav 2.) svrha kanjavanja
je da se izrazi drutveni prekor uiniocu zbog izvrenog prekraja i da se utie na
njega i na sva ostala lica da ubudue ne ine prekraje.
Nain propisivanja kazni
lan 34.
Za jedan prekraj se moe propisati i kazna zatvora i novana kazna i obe se
mogu izrei zajedno.
Za prekraj pravnog lica moe se propisati samo novana kazna.
Nadlenost za propisivanje kazni
lan 35.
Kazna zatvora moe se propisati samo zakonom.
Novana kazna i rad u javnom interesu, mogu se propisati zakonom ili
uredbom, odnosno odlukom skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine,
skuptine grada ili skuptine grada Beograda.
Izricanje kazni
lan 36.
Kazna zatvora se moe izrei samo kao glavna kazna.
Novana kazna i rad u javnom interesu mogu se izrei kao glavna i kao
sporedna kazna.
Ako su novana kazna i kazna zatvora propisane alternativno, kazna zatvora
se izrie samo za prekraj kojim su bile prouzrokovane tee posledice. ili za
prekraje koji ukazuju na vei stepen krivice uinioca u skladu sa lanom 18. stav 1.
ovog zakona.
Kazna zatvora
lan 37.
Kazna zatvora se ne moe propisati u trajanju kraem od jednog ni duem od
ezdeset dana.
Kazna zatvora ne moe se izrei trudnoj eni, posle navrena tri meseca
trudnoe, ni majci dok dete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dete mrtvo roeno
ili ako je umrlo posle poroaja dok ne proe est meseci od dana poroaja.
Rad u javnom interesu
lan 38.
Rad u javnom interesu je neplaeni rad u korist drutva koji se ne obavlja pod
prinudom, kojim se ne vrea ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit.
2)
3)
- 11 1) izrei kazna ispod najmanje mere kazne koja je propisana za taj prekraj
ali ne ispod najmanje zakonske mere te vrste kazne;
2) umesto propisane kazne zatvora izrei novana kazna ili rad u javnom
interesu, ali ne ispod najmanje zakonske mere te vrste kazne;
3)
tih kazni.
- 13 pre donoenja presude ispunio propisanu obavezu, odnosno otklonio ili nadoknadio
nanesenu tetu.
4. Zatitne mere
Svrha i propisivanje
lan 51.
U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija (lan 5. stav 2), svrha primene
zatitne mere je da otkloni uslove koji omoguavaju ili podstiu uinioca na izvrenje
novog prekraja.
Zatitna mera moe se propisati zakonom i uredbom.
Vrste zatitnih mera
lan 52.
Za prekraje se mogu propisati sledee zatitne mere:
1)
oduzimanje predmeta;
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
- 14 Oduzimanje predmeta
lan 54.
Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namenjeni za izvrenje prekraja ili koji
su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti od uinioca prekraja.
Sud koji je doneo presudu odredie, u skladu sa posebnim propisima, da li e
se oduzeti predmeti unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu, odnosno
organizaciji.
Ako je uinilac samovoljno otuio ili unitio predmete ili je na drugi nain
onemoguio njihovo oduzimanje, u presudi e se odrediti da plati novani iznos koji
odgovara vrednosti predmeta.
Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvideti obavezno izricanje
zatitne mere oduzimanja predmeta.
Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad se prekrajni postupak
ne zavri presudom kojom se okrivljeni oglaava odgovornim ako to zahtevaju
interesi opte bezbednosti ili razlozi morala kao i u drugim sluajevima odreenim
posebnim zakonom. O tome se donosi posebno reenje na koje okrivljeni ima pravo
albe.
Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo treih lica na naknadu tete od
uinioca.
Zabrana vrenja odreenih delatnosti
lan 55.
Zabrana vrenja odreenih delatnosti sastoji se u privremenoj zabrani
uiniocu prekraja da vri odreenu privrednu ili drugu delatnost za koju se izdaje
dozvola nadlenog organa ili koja se upisuje u odgovarajui registar.
Ako propisom kojim se odreuje prekraj nisu posebno predvieni uslovi za
izricanje zatitne mere iz stava 1. ovog lana, mera se moe izrei ako uinilac
prekraja delatnost zloupotrebi za izvrenje prekraja ili ako se opravdano moe
oekivati da bi dalje vrenje te delatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi ili druge
zakonom zatiene interese.
Zabrana vrenja odreene delatnosti moe se izrei u trajanju od est meseci
do tri godine, raunajui od dana izvrnosti presude.
Vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u trajanje
izreene mere.
Zabrana pravnom licu da vri odreene delatnosti
lan 56.
Zabrana pravnom licu da vri odreene delatnosti sastoji se u zabrani
proizvodnje odreenih proizvoda ili vrenja odreenih poslova u oblasti prometa
robe, finansija i usluga, ili u zabrani vrenja drugih odreenih poslova.
Ako propisom kojim se odreuje prekraj nisu posebno predvieni uslovi za
izricanje zatitne mere, mera se moe izrei ako bi dalje vrenje odreene delatnosti
bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi, tetno za privredno ili finansijsko poslovanje
drugih pravnih lica ili za privredu u celini.
Zabrana pravnom licu da vri odreenu delatnost moe se izrei u trajanju od
est meseci do tri godine, raunajui od dana izvrnosti presude.
- 17 trajanja mere ili ostvari kontakt sa oteenim na nedozvoljeni nain ili u nedozvoljeno
vreme izrei e se sankcija po propisu kojim je predvien prekraj za koji je izreena
ova mera.
Zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama
lan 63.
Zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama sastoji se u obavezi
uinioca prekraja da se neposredno pre poetka vremena odravanja odreenih
sportskih priredbi lino javi slubenom licu u podrunoj policijskoj upravi, odnosno
policijskoj stanici na podruju na kojem se uinilac prekraja zatekao i da boravi u
njihovim prostorijama za vreme odravanja sportske priredbe.
Zatitna mera iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajanju od jedne do
osam godina.
Vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava se u trajanje
mere.
Kanjeni kome je pravnosnanom presudom izreena mera zabrane
prisustvovanja odreenim sportskim priredbama, a koji ne izvri obavezu iz stava 1.
ovog lana, kaznie se zatvorom od trideset do ezdeset dana.
O izreenoj zatitnoj meri iz stava 1. ovog lana, sud je duan da obavesti
podrunu policijsku upravu prema mestu prebivalita kanjenog lica.
Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvideti obavezno izricanje
zatitne mere zabrane prisustvovanja odreenim sportskim priredbama.
Javno objavljivanje presude
lan 64.
Zatitnu meru objavljivanja presude sud e izrei ako smatra da bi bilo
korisno da se javnost upozna sa presudom, a naroito ako bi objavljivanje presude
doprinelo da se otkloni opasnost po ivot ili zdravlje ljudi ili da se zatiti sigurnost
prometa roba i usluga ili privreda.
Prema znaaju prekraja sud odluuje da li e se presuda objaviti preko
tampe, radija ili televizije ili preko vie navedenih sredstava informisanja, kao i da li
e se obrazloenje presude objaviti u celini ili u izvodu, vodei pri tom rauna da
nain objavljivanja omogui obavetenost svih u ijem interesu presudu treba
objaviti.
Presuda se moe objaviti u roku od najdue 30 dana od dana
pravnosnanosti presude.
Propisom kojim se odreuje prekraj moe se predvideti obavezno izricanje
zatitne mere javnog objavljivanja presude.
Trokovi javnog objavljivanja presude padaju na teret kanjenog.
Udaljenje stranca sa teritorije Republike Srbije
lan 65.
Udaljenje stranca sa teritorije Republike Srbije moe se izrei strancu koji je
uinio prekraj zbog koga je nepoeljan njegov dalji boravak u zemlji.
Zatitna mera iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajanju od est meseci
do pet godina.
Glava V
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
PRIBAVLJENE PREKRAJEM
Osnov oduzimanja imovinske koristi
lan 68.
Niko ne moe zadrati imovinsku korist koja je pribavljena prekrajem.
Korist iz stava 1. ovog lana se oduzima presudom kojom su utvreni
prekraj i odgovornost za njega, pod uslovima koji su predvieni ovim zakonom.
Glava VI
ODREDBE O MALOLETNICIMA
Odgovornost maloletnika za prekraj
lan 71.
Prema maloletniku koji u vreme kada je uinio prekraj nije navrio etrnaest
godina (dete) ne moe se voditi prekrajni postupak.
Na maloletnika starosti od navrenih etrnaest do navrenih osamnaest
godina koji uini prekraj, primenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe ovog
zakona samo ako nisu u suprotnosti sa ovim odredbama.
Odgovornost roditelja, usvojitelja, staratelja ili hranitelja deteta i
maloletnika
lan 72.
Kada je dete uinilo prekraj zbog proputanja dunog nadzora roditelja,
usvojitelja, staratelja, odnosno hranitelja, a ova lica su bila u mogunosti da takav
nadzor vre, roditelji, usvojitelj, staratelj odnosno hranitelj deteta kaznie se za
prekraj kao da su ga sami uinili.
Zakonom se moe propisati da e za prekraj koji je uinio maloletnik
odgovarati i roditelji, usvojitelj, staratelj, odnosno hranitelj maloletnika starog od
navrenih etrnaest do navrenih osamnaest godina ako je uinjeni prekraj
posledica proputanja dunog nadzora nad maloletnikom, a bili su u mogunosti da
takav nadzor vre.
Osim roditelja, usvojitelja, staratelja ili hranitelja, zakonom se moe propisati
da e za prekraj maloletnika odgovarati i druga lica za koja je propisana obaveza
vrenja nadzora nad maloletnikom koji je uinio prekraj.
2)
da se izvini oteenom;
- 23 Dejstvo punoletnosti
lan 83.
Ako je maloletni uinilac prekraja pre ili u toku prekrajnog postupka postao
punoletan, primenjivae se odredbe o maloletnicima, osim odredaba o vaspitnim
merama.
Ako je maloletnik postao punoletan posle donoenja odluke kojom je izreena
vaspitna mera, obustavlja se izvrenje te mere.
Glava VII
ZASTARELOST
Zastarelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka
lan 84.
Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna
godina od dana kada je prekraj uinjen.
Zastarevanje pokretanja i voenja prekrajnog postupka ne tee za vreme za
koje se pokretanje i voenje postupka ne moe preduzeti po zakonu.
Zastarevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog suda koja se
preduzima radi voenja prekrajnog postupka.
Posle svakog prekida zastarevanje poinje ponovo da tee.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za prekraje iz oblasti carinskog,
spoljnotrgovinskog, deviznog poslovanja, javnih prihoda i finansija, javnih nabavki,
prometa roba i usluga, ivotne sredine, spreavanja korupcije i vazdunog
saobraaja moe se posebnim zakonom propisati dui rok zastarelosti.
Rok iz stava 5. ovog lana ne moe biti dui od pet godina.
Pokretanje i voenje prekrajnog postupka zastareva u svakom sluaju kad
protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarelost.
Odredbe st. 1. do 4. i stava 7. ovog lana shodno se primenjuju na
zastarelost pokretanja i voenja postupka za izdavanje prekrajnog naloga.
Zastarelost izvrenja kazne i zatitne mere
lan 85.
Izreena kazna i zatitna mera ne mogu se izvriti ako je od dana
pravnosnanosti presude protekla jedna godina.
Zastarevanje izvrenja kazne i zatitne mere poinje od
pravnosnanosti presude kojom je izreena kazna odnosno zatitna mera.
dana
Deo drugi
PREKRAJNI POSTUPAK
Glava VIII
OSNOVNA NAELA POSTUPKA
Naelo zakonitosti
lan 86.
Ovaj zakon utvruje pravila kojima se osigurava da niko nevin ne bude
kanjen, a da se odgovornom uiniocu prekraja izrekne prekrajna sankcija pod
uslovima koje predvia ovaj zakon i na osnovu zakonito sprovedenog postupka.
Zakonitost u izricanju prekrajnih sankcija
lan 87.
Prekrajnu sankciju moe izrei samo nadleni sud koji vodi prekrajni
postupak po ovom zakonu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana novanu kaznu moe izrei:
1) Republika komisija za zatitu prava u postupcima javnih nabavki koja
vodi prvostepeni prekrajni postupak u skladu sa zakonom kojim se ureuju javne
nabavke;
2) ovlaeni organ, odnosno ovlaeno lice prekrajnim nalogom u skladu
sa zakonom.
Optuno naelo
lan 88.
Prekrajni postupak pokree se i vodi na osnovu:
1)
2)
Glava IX
ORGANI NADLENI ZA VOENJE POSTUPKA
Nadlenost
lan 100.
Prekrajni postupak u prvom stepenu vode prekrajni sudovi.
Izuzetno od stava 1. ovog lana prvostepeni prekrajni postupak za prekraje
iz oblasti javnih nabavki vodi Republika komisija za zatitu prava u postupcima
javnih nabavki.
U prekrajnom postupku iz stava 2. ovog lana shodno se primenjuju odredbe
ovog zakona, osim ako zakonom kojim se ureuju javne nabavke nije drugaije
propisano.
Prekrajni postupak po albama na odluke prekrajnih sudova i komisije iz
stava 2. ovog lana vodi drugostepeni prekrajni sud.
Drugostepeni prekrajni sud odluuje i o sukobu i prenoenju mesne
nadlenosti sudova i vri druge poslove odreene zakonom.
Drugostepeni prekrajni sud pregleda i prati rad sudova, pribavlja od sudova
podatke i izvetaje potrebne za praenje prekrajne prakse, primenu zakona i drugih
propisa, praenje i prouavanje drutvenih odnosa i pojava i podatke o drugim
pitanjima od interesa za ostvarivanje njihove funkcije.
Javnost rada
lan 101.
Javnost rada suda obezbeuje se: javnim odravanjem roita, objavljivanjem
odluka, davanjem obavetenja zainteresovanim licima o toku prekrajnog postupka,
upoznavanjem javnosti o svom radu putem sredstava javnog informisanja.
Radi ouvanja tajne, zatite morala, interesa maloletnika ili zatite drugih
posebnih interesa drutvene zajednice, moe se iskljuiti javnost rada suda u svim ili
samo u pojedinim fazama prekrajnog postupka.
Sastav suda
lan 102.
U prvostepenom prekrajnom postupku sudi i odluuje sudija pojedinac.
2)
- 29 3)
prema sauesnicima;
4)
Glava X
IZUZEE
Osnovi za izuzee
lan 112.
Sudija koji uestvuje u prekrajnom postupku bie izuzet:
1)
6)
Glava XI
OKRIVLJENI
Okrivljeni i njegova prava
lan 118.
Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak.
Okrivljeni ima pravo da podnosi dokaze, stavlja predloge i koristi pravna
sredstva predviena ovim zakonom.
Za okrivljenog koji nije poslovno sposoban radnje u postupku preduzima
zakonski zastupnik.
Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz strunu pomo branioca.
Branilac okrivljenog
lan 119.
Okrivljeni moe uzeti za branioca advokata, a njega moe, u skladu sa
zakonom, zameniti advokatski pripravnik.
Branioca okrivljenom mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani drug,
srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj okrivljenog,
kao i lice sa kojim okrivljeni ivi u vanbranoj zajednici ili u drugoj trajnoj zajednici
ivota.
Branilac je ovlaen da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moe
preduzeti okrivljeni.
Branilac je duan da podnese pisano punomoje sudu.
Okrivljeni moe braniocu dati punomoje i usmeno na zapisnik kod suda.
Prava i dunosti branioca prestaju kada otkae punomoje ili kada okrivljeni
opozove punomoje.
Okrivljeno pravno lice
lan 120.
Za okrivljeno pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov
predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe da preduzima
okrivljeni.
Predstavnik okrivljenog pravnog lica
lan 121.
Predstavnik okrivljenog pravnog lica je lice ovlaeno da to pravno lice
predstavlja ili zastupa na osnovu zakona ili drugog akta.
Predstavnik okrivljenog pravnog lica iz stava 1. ovog lana, osim zakonskog
zastupnika, mora da ima pisano ovlaenje organa koji ga je odredio za
predstavnika.
Glava XII
OTEENI
lan 126.
Oteeni, u smislu ovog zakona, je lice ije je kakvo lino ili imovinsko pravo
povreeno ili ugroeno prekrajem.
Oteeni koji je navrio esnaest godina moe sam podneti zahtev za
pokretanje prekrajnog postupka.
Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili
punomonika:
1)
Glava XIII
JAVNI TUILAC I DRUGI ORGANI OVLAENI ZA PODNOENJE
ZAHTEVA ZA POKRETANJE
PREKRAJNOG POSTUPKA
Javni tuilac kao stranka u postupku
lan 127.
Javni tuilac je stranka u prekrajnom postupku.
Javni tuilac:
1) preduzima mere radi otkrivanja, pronalaenja i pribavljanja potrebnih
dokaza za gonjenje uinilaca prekraja i uspeno voenje prekrajnog postupka pred
sudom;
2) podnosi zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, albu ili vanredna
pravna sredstva protiv odluka suda;
3) preduzima druge radnje na koje je ovlaen ovim zakonom i posebnim
propisima.
Javni tuilac je stvarno nadlean da postupa u prekrajnom postupku ukoliko
je podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka.
Ako je javni tuilac prvi podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka,
postupak e se voditi po njegovom zahtevu, a nastaviti po zahtevu oteenog ili
drugog organa nadlenog za podnoenje zahteva za pokretanje postupka ako javni
tuilac odustane od zahteva.
Ako odustane od zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, javni tuilac je
duan da u roku od osam dana od dana odustajanja od zahteva, obavesti oteenog
ili drugo lice ovlaeno za pokretanje postupka da bi nastavili postupak.
Ako je oteeni ili drugi ovlaeni organ za pokretanje prekrajnog postupka
ve podneo zahtev za pokretanje postupka, postupak e se nastaviti po tom zahtevu.
Glava XIV
PODNESCI I ZAPISNICI
Podnesci
lan 129.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, predlozi, pravni lekovi i druge
izjave i saoptenja (u daljem tekstu: podnesci) podnose se u pisanom obliku ili se
daju usmeno na zapisnik.
Pisani podnesci se predaju neposredno ili se alju potom.
Kratka i hitna obavetenja mogu se dati telefaksom, teleksom, telefonom,
elektronskom potom ili na drugi odgovarajui nain o emu se sastavlja slubena
zabeleka i prilae u spis predmeta.
Podnesci iz stava 1. ovog lana moraju biti razumljivi i sadrati sve to je
potrebno da bi se po njima moglo postupiti.
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po
njemu moglo postupiti, sudija koji vodi prekrajni postupak naloie podnosiocu
podneska da u odreenom roku, a najkasnije u roku od petnaest dana, podnesak
ispravi odnosno dopuni, a ako to ne uini, podnesak e se odbaciti kao neuredan.
Sastavljanje zapisnika
lan 130.
O svakoj radnji preduzetoj u toku prekrajnog postupka sastavie se zapisnik
istovremeno kad se radnja vri, a ako to nije mogue, neposredno posle toga.
Zapisnik vodi zapisniar.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, kad se pretresaju stan ili lice ili se radnja
preduzima van slubenih prostorija prekrajnog suda, a zapisniar se ne moe
obezbediti, zapisnik moe voditi lice koje preduzima radnju.
Kad zapisnik vodi zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to lice koje
preduzima radnju glasno govori zapisniaru ta e uneti u zapisnik.
Licu koje se sasluava, moe se dozvoliti da samo diktira odgovore u
zapisnik. U sluaju zloupotrebe, to pravo mu se moe uskratiti.
- 36 Sadrina zapisnika
lan 131.
U zapisnik se unose naziv suda, mesto gde se vri radnja, dan i as kad je
radnja zapoeta i zavrena, lina imena prisutnih lica i u kom svojstvu prisustvuju,
kao i naznaenje prekrajnog predmeta po kom se radnja preduzima.
Zapisnik treba da sadri bitne podatke o toku i sadrini preduzete radnje. U
zapisnik se unosi samo bitna sadrina datih iskaza i izjava. Pitanja se unose u
zapisnik samo ako je potrebno da se razume odgovor.
Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovno uneti pitanje koje je postavljeno i
odgovor koji je dat. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to
e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari e se prikljuiti zapisniku ili e se
navesti gde se nalaze.
U zapisnik e se uneti izjava okrivljenog da li ima predloga za izvoenje
drugih dokaza.
Prilikom preduzimanja radnji kao to su uviaj, pretresanje stana ili lica, ili
prepoznavanje lica ili predmeta, u zapisnik e se uneti i podaci koji su vani s
obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovetnosti pojedinih predmeta
(opis mera i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako
su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i slino, to e se
navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku.
Urednost zapisnika
lan 132.
Zapisnik se mora voditi uredno. U njemu se ne sme nita izbrisati, dodati ili
menjati. Precrtana mesta moraju ostati itka.
Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih
overiti lica koja potpisuju zapisnik.
itanje zapisnika
lan 133.
Sasluano lice, lica koja obavezno prisustvuju radnjama u prekrajnom
postupku, kao i okrivljeni, branilac i oteeni ako su prisutni imaju pravo da proitaju
zapisnik ili da zahtevaju da im se proita. Na to je duan da ih upozori sudija koji
preduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti da li je upozorenje uinjeno i da li je
zapisnik proitan.
Zapisnik e se uvek proitati ako nije bilo zapisniara, i to e se naznaiti u
zapisniku.
Potpisivanje zapisnika
lan 134.
Zapisnik potpisuje sasluano lice. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica,
sasluano lice potpisuje svaku stranicu.
Na kraju zapisnika potpisae se tuma ili prevodilac ako su bili prisutni, a pri
pretresanju i lice koje se pretresa ili iji se stan pretresa, kao i svedoci koji su
prisustvovali pretresanju.
- 37 Ako zapisniar ne pie zapisnik, zapisnik potpisuju lica koja prisustvuju radnji.
Ako takvih lica nema ili nisu u stanju da shvate sadrinu zapisnika, zapisnik potpisuju
dva svedoka.
Nepismeno lice umesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a
zapisniar e ispod otiska potpisati njegovo ime i prezime. Ako se usled
nemogunosti da se stavi otisak kaiprsta desne ruke stavlja otisak nekog drugog
prsta ili otisak prsta leve ruke, u zapisniku e se naznaiti sa kojeg je prsta i sa koje
ruke uzet otisak.
Ako sasluano lice nema obe ruke proitae zapisnik, a ako je nepismeno
zapisnik e mu se proitati, i to e se zabeleiti u zapisniku.
Ako sasluano lice odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta,
zabeleie se to u zapisnik i navee se razlog odbijanja.
Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i
as kad je nastao prekid, kao i dan i as kada se radnja nastavlja.
Ako je bilo prigovora na sadrinu zapisnika, navee se u zapisniku i ti
prigovori.
Zapisnik na kraju potpisuju sudija i zapisniar.
Zapisnik o veanju i glasanju
lan 135.
O veanju i glasanju pred drugostepenim prekrajnim sudom sastavlja se
poseban zapisnik.
Zapisnik o veanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je doneta.
Zapisnik potpisuju svi lanovi vea i zapisniar.
Odvojena miljenja prikljuie se zapisniku o veanju i glasanju ako nisu
unesena u sam zapisnik.
Zapisnik o veanju i glasanju zatvara se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe
razgledati samo vii sud kad reava o pravnom leku i u tom sluaju duan je da
zapisnik ponovo zatvori u poseban omot i da na omotu naznai da je razgledao
zapisnik.
Glava XV
ROKOVI I VRAANJE U PREANJE STANJE
Rokovi
lan 136.
Rokovi predvieni ovim zakonom ne mogu se produiti, osim kad je to
zakonom izriito dozvoljeno.
Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je data u roku ako je pre nego to
rok istekne predata onom ko je ovlaen da je primi.
Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim
putem, dan predaje poti smatra se danom predaje onome kome je upueno.
Okrivljeni koji se nalazi u zavodu za izvrenje kazne zatvora ili maloletnikog
zatvora moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik ili predati upravi zavoda.
- 38 Dan kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi zavoda
smatra se danom predaje organu koji je nadlean da je primi.
Ako je podnesak koji je vezan za rok, zbog neznanja ili oigledne omake
podnosioca, predat ili upuen nenadlenom organu pre isteka roka, a stigne
nadlenom organu posle isteka roka, smatra se da je podnet na vreme.
Raunanje rokova
lan 137.
Rokovi se raunaju na asove, dane, mesece i godine.
as ili dan kada je dostavljanje ili saoptenje izvreno, odnosno u koji pada
dogaaj od kada treba raunati trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za
poetak roka uzima prvi naredni as, odnosno dan. U jedan dan rauna se 24 asa,
a mesec se rauna po kalendarskom vremenu.
Rokovi odreeni po mesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom
onog dana poslednjeg meseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu
kada je rok otpoeo. Ako nema tog dana u poslednjem mesecu, rok se zavrava
poslednjeg dana tog meseca.
Ako poslednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedelju ili u neki drugi
dan kada sud ne radi, rok istie protekom narednog radnog dana.
Rok za vraanje u preanje stanje
lan 138.
Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavljivanje albe na
odluku, sud, koji vodi prekrajni postupak, reenjem e dozvoliti vraanje u preanje
stanje radi izjavljivanja albe, ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka
zbog koga je proputen rok podnese molbu za vraanje u preanje stanje i ako
istovremeno s molbom preda albu.
Posle proteka mesec dana od dana proputenog roka ne moe se traiti
vraanje u preanje stanje.
Molba za vraanje u preanje stanje podnosi se prekrajnom sudu koji je
doneo prvostepenu odluku.
Molba za vraanje u preanje stanje ne zadrava izvrenje odluke, ali sud
kojem je predata molba moe, prema okolnostima, odluiti da se sa izvrenjem
zastane do donoenja odluke po molbi.
Odluivanje o vraanju u preanje stanje
lan 139.
O vraanju u preanje stanje odluuje prvostepeni prekrajni sud.
Kad sud dozvoli vraanje u preanje stanje zbog proputenog roka za albu,
albu sa spisima predmeta dostavie na reavanje drugostepenom prekrajnom
sudu.
Protiv reenja kojim se dozvoljava vraanje u preanje stanje nije dozvoljena
alba.
Sud iz stava 1. ovog lana albu protiv reenja kojim nije dozvoljeno vraanje
u preanje stanje, sa albom na odluku i ostalim spisima predmeta dostavie na
reavanje drugostepenom prekrajnom sudu.
Glava XVI
TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA
ta obuhvataju trokovi
lan 140.
Trokovi prekrajnog postupka su izdaci uinjeni povodom prekrajnog
postupka od njegovog pokretanja do zavretka.
Trokovi prekrajnog postupka su:
1)
2)
trokovi uviaja;
3)
4)
5)
8)
9)
paualni iznos;
10)
trokovi izvrenja.
Obaveza plaanja trokova
lan 141.
- 40 Odluka o trokovima
lan 142.
U odluci o trokovima e se navesti ko snosi trokove prekrajnog postupka,
u kom iznosu i u kom roku je duan da ih plati.
Ako za utvrivanje visine trokova nema dovoljno podataka, o trokovima e
se odluiti kada se ti podaci pribave.
Kad u presudi ili reenju nije odlueno o trokovima postupka, odluie se o
tome naknadno, posebnim reenjem na koje je dozvoljena alba.
Rok iz stava 1. ovog lana ne moe biti krai od 15 ni dui od 30 dana od
dana pravnosnanosti odluke.
Solidarni trokovi
lan 143.
Lice protiv kojeg je voen jedinstveni prekrajni postupak za vie prekraja
nee snositi trokove za prekraj za koji je prekrajni postupak obustavljen ili je
osloboen odgovornosti, ako je mogue te trokove izdvojiti iz ukupnih trokova.
U presudi kojom je vie okrivljenih oglaeno odgovornima, sud e odrediti
koliki e deo trokova snositi svaki od njih, a ako to nije mogue, odluie da svi
okrivljeni solidarno snose trokove. Plaanje paualnog iznosa odredie se za
svakog okrivljenog posebno.
Trokovi otkrivanja uinioca
lan 144.
Kad je posebnim propisom odreeno da e trokove nastale povodom
otkrivanja prekraja snositi uinilac, na predlog podnosioca zahteva obavezae se
okrivljeni da plati te trokove.
Razlog za oslobaanje od dunosti naknade trokova
lan 145.
U odluci kojom se odluuje o trokovima sud moe osloboditi okrivljenog od
dunosti da u celosti ili delimino naknadi trokove prekrajnog postupka, ako bi
njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje izdravanje okrivljenog ili lica koja je on
duan da po zakonu izdrava.
Trokovi prevoenja i tumaenja
lan 146.
Trokovi prevoenja i tumaenja koji nastanu primenom odredaba ustava i
zakona kojim se ureuje slubena upotreba jezika i pisama, odnosno tumaenja
gluvima, slepima i nemima, padaju na teret suda koji vodi postupak.
Naknadna naplata trokova
lan 147.
Trokovi prekrajnog postupka iz lana 140. stav 2. ta. 1) i 2) ovog zakona
isplauju se unapred iz sredstava prekrajnog suda koji vodi prekrajni postupak, a
Glava XVII
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTEV
Raspravljanje o imovinskopravnom zahtevu
lan 149.
O imovinskopravnom zahtevu odluuje sud.
Imovinskopravni zahtev koji je nastao usled izvrenja prekraja raspravie se
na zahtev oteenog ili drugog ovlaenog lica, po pravilu, u prekrajnom postupku
osim ako se time znaajnije ne odugovlai postupak.
Imovinskopravni zahtev moe se odnositi na naknadu tete i povraaj stvari.
Lica ovlaena na podnoenje zahteva
lan 150.
Predlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva u prekrajnom postupku
moe podneti lice koje je ovlaeno da takav zahtev ostvaruje u parnici, najkasnije
do donoenja prvostepene presude.
Lice ovlaeno na podnoenje imovinskopravnog zahteva duno je da svoj
zahtev opredeli po osnovu i visini kao i da podnese dokaze.
Odluivanje o zahtevu
lan 151.
Ako dokazi izvedeni u prekrajnom postupku ne pruaju pouzdan osnov da
se imovinskopravni zahtev u celini ili delimino usvoji, sud e uputiti oteenog ili
drugo ovlaeno lice da imovinskopravni zahtev, odnosno viak tog zahteva moe da
ostvaruje u parnici.
Ako je zahtev za pokretanje prekrajnog postupka reenjem odbaen ili je
prekrajni postupak obustavljen, ili je okrivljeni osloboen odgovornosti, oteeni ili
drugo ovlaeno lice e se uputiti da svoj imovinskopravni zahtev ostvari u parnici.
Ako je oteena imovina u javnoj svojini, o odluci iz st. 1. i 2. ovog lana
obavetava se nadleni javni pravobranilac.
Protiv odluke o imovinskopravnom zahtevu, oteeni ili drugo ovlaeno lice
koje je podnelo zahtev ima pravo albe.
Glava XVIII
DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA
Vrste odluka
lan 153.
U prekrajnom postupku sud donosi odluke u obliku: presude, reenja i
naredbe.
Saoptavanje odluka
lan 154.
Odluke se saoptavaju, po pravilu, odmah nakon donoenja.
Odluke se saoptavaju usmenim objavljivanjem prisutnim strankama,
oteenom i drugim licima koja imaju pravo albe na tu odluku (u daljem tekstu:
zainteresovana lica), a dostavljanjem overenog prepisa ako su odsutna.
Kad je odluka usmeno saoptena, to e se naznaiti u zapisniku ili u spisu, a
lice kome je odluka usmeno saoptena, potvrdie to svojim potpisom.
Na zahtev zainteresovanog lica izdae se overen prepis odluke koja mu je
bila usmeno saoptena.
Zainteresovana lica koja ne zahtevaju dostavljanje prepisa odluke pouie se
o pravu na albu i o roku za albu.
Pismeni otpravak odluke u sluaju iz stava 4. ovog lana izradie se
najkasnije u roku od osam dana od dana usmenog saoptenja, a pismeni otpravak
presude odmah ako se odreuje izvrenje presude pre pravnosnanosti.
Postupak odluivanja drugostepenog suda
lan 155.
Odluke drugostepenog prekrajnog suda donose se veanjem i glasanjem
nakon usmenog izlaganja sudije izvestioca o stanju stvari. Odluka je doneta kad je za
nju glasala veina lanova vea.
Predsednik vea rukovodi veanjem i glasanjem i glasa poslednji. On je
duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Ako se u pogledu pojedinih pitanja glasovi podele na vie razliitih miljenja
tako da ni jedno od njih nema veinu, razdvojie se pitanje i glasanje e se ponavljati
dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se
doneti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojiti glasovima
koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne veina.
Glava XIX
DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA
Dostavljanje pismena
lan 156.
Pismena se dostavljaju preko pote, druge slube ovlaene za dostavu,
slubenog lica suda ili drugog organa, odnosno neposredno u prostorijama suda.
Dostavljanje moe da se vri i elektronskom putem, u skladu sa posebnim
propisima ako za to postoje uslovi.
Dostavljanje se vri svakog dana na radnom mestu ili u poslovnoj prostoriji u
radno vreme, ili u stanu od 7 do 22 sata ili u sudu kada se lice kome dostavljanje
treba da se izvri tamo zatekne ili kada ga sud zbog dostavljanja pozove.
Dostavljanje moe da se izvri i u drugo vreme i na drugom mestu na osnovu
posebne odluke suda koju je dostavlja, na zahtev lica kome se dostavljanje vri,
duan da pokae.
Poziv za usmeni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saoptiti licu koje
se pred njim nalazi, uz pouku o posledicama nedolaska. Takav usmeni poziv
zabeleie se u zapisniku koji e pozvano lice potpisati, osim ako je poziv zabeleen
u zapisniku o pretresu, ime se smatra da je izvrena dostava.
Obavezno lino dostavljanje
lan 157.
Poziv radi sasluanja okrivljenog, odnosno davanja pisane odbrane ili za
sasluanje svedoka, kao i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu
dostavljaju se lino, osim kada je ovim zakonom drugaije propisano.
Na isti nain dostavljaju se i odluke oteenom, za koje od dana dostavljanja
tee rok za albu.
Dostavljanje na adresu stana
lan 158.
Pismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se lino dostavlja, predaje se
neposredno licu kome je upueno na adresu na kojoj je prijavljeno ili koju je saoptilo
nadlenom organu prilikom otkrivanja prekraja.
Ako se lice kome se pismeno mora lino dostaviti ne zatekne tamo gde se
dostavljanje ima izvriti, dostavlja e pismeno predati nekome od njegovih
punoletnih lanova domainstva, koji je duan da pismeno primi i time se smatra da
je dostavljanje izvreno.
- 44 Ako lice kome se pismeno mora lino dostaviti ili punoletni lan njegovog
domainstva odbije da primi pismeno, dostavlja e zabeleiti na dostavnici da je
prijem odbijen, ko je odbio prijem, kao i dan i sat kada je prijem odbijen, a pismeno
e ostaviti u stanu ili pribiti na vrata primaoca i time se smatra da je dostavljanje
izvreno.
Ako se lice kome se pismeno mora lino dostaviti ili punoletni lan njegovog
domainstva ne zateknu u stanu pismeno e se predati punoletnim licima koja se
zateknu u stanu ako oni na to pristanu i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
Dostavljanje na radnom mestu
lan 159.
Ako se dostavljanje vri na radnom mestu lica kome se pismeno ima lino
dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti predajom pismena
licu ovlaenom za prijem pote ili bilo kom drugom licu koje je zaposleno kod istog
poslodavca na istom mestu, a koja su duna da prime pismeno i time se smatra da je
dostavljanje izvreno.
Ako lice kome pismeno treba dostaviti lino odbije da primi pismeno ili to uini
lice iz stava 1. ovog lana, dostavlja e zabeleiti na dostavnici dan, sat i razlog
odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti na radnom mestu i time se smatra da je
dostavljanje izvreno.
Dostavljanje odsutnom licu
lan 160.
Ako se na adresi gde se dostavljanje ima izvriti niko ne zatekne, ostavie se
u potanskom sanduetu ili pribiti na vrata obavetenje da lice kome je pismeno
upueno treba da ga preuzme u sudu u roku od 15 dana od dana pokuanog
dostavljanja.
Po proteku roka iz stava 1. ovog lana, pismeno e se istai na oglasnoj tabli
i internet stranici suda, ako za to postoje tehniki uslovi. Dostavljanje se smatra
izvrenim po isteku roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli i
internet stranici suda.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana sadri: ime i prezime lica kome je
pokuano dostavljanje, svojstvo u postupku, datum i as kada je pokuano
dostavljanje, adresu na kojoj je pokuano dostavljanje, naznaku da pismeno treba da
preuzme u sudu i u kom roku uz upozorenje da e u sluaju ne preuzimanja kopija
pismena biti istaknuta na oglasnoj tabli i na internet stranici suda, kao i da e se u
tom sluaju po proteku roka od osam dana smatrati da je dostavljanje izvreno.
Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti odsutno ili da
privremeno boravi na drugoj adresi i da mu se zbog toga ne moe pismeno na vreme
predati, pismeno e se vratiti sudu uz naznaenje gde se odsutni nalazi, i kada i gde
e mu se moi izvriti dostavljanje pismena.
Ako se pri ponovljenom pokuaju pismeno ne moe dostaviti u vreme i u
mestu odreenom na nain iz stava 4. ovog lana, pismeno e se istai na oglasnoj
tabli i internet stranici suda ako za to postoje tehniki uslovi. Dostavljanje se smatra
izvrenim po isteku roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli i
internet stranici suda.
Glava XX
POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA
lan 167.
Prekrajni postupak se pokree reenjem suda na osnovu:
1)
2)
3)
organa;
4)
5)
13) mesto za potpis, odnosno potpis i peat lica protiv koga je izdat
prekrajni nalog;
14)
15)
16)
mesto za zabeleke.
2)
- 52 odlazi u inostranstvo radi boravka, a kome je izdat prekrajni nalog u radno vreme
banke ili pote, naloie se da izreenu kaznu uplati odmah preko banke ili pote.
Ukoliko je uiniocu prekraja izdat prekrajni nalog van radnog vremena
banke ili pote ili ako je prekraj uinjen van naseljenog mesta, novana kazna e
mu se naplatiti na licu mesta uz izdavanje potvrde u kojoj je naveden i iznos
potarine koji je uinilac prekraja duan da plati na licu mesta, a ovlaeni slubenik
e prvog narednog radnog dana uplatiti novac preko pote.
Ako uinilac prekraja ne plati novanu kaznu, smatrae se da je podneo
zahtev za sudsko odluivanje i odmah e se dovesti pred nadleni sud.
Ukoliko nije mogue uinioca prekraja odmah dovesti pred sud, tada
predstavnik ovlaenog organa moe preduzeti mere iz lana 199. stav 1. ovog
zakona.
2. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka
lan 179.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi ovlaeni organ ili
oteeni (u daljem tekstu: podnosilac zahteva).
Ovlaeni organi iz stava 1. ovog lana su organi uprave, ovlaeni
inspektori, javni tuilac i drugi organi i organizacije, koje vre javna ovlaenja u iju
nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem propisa u kojima
su prekraji predvieni.
Oteeni kao podnosilac zahteva za pokretanje
prekrajnog postupka
lan 180.
Oteeni je ovlaen da podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka
uvek osim ako zakonom nije odreeno da je za pokretanje prekrajnog postupka
iskljuivo ovlaen organ iz lana 179. stav 2. ovog zakona.
Oteeni koji je podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ima
poloaj stranke u postupku.
Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana ovlaeni organ ne podnese zahtev za
pokretanje prekrajnog postupka, oteeni moe u skladu sa odredbama ovog
zakona podneti takav zahtev.
Ako je zahtev za pokretanje postupka podneo ovlaeni organ pre nego to je
po zahtevu oteenog otpoeo postupak, postupae se po zahtevu za pokretanje
postupka nadlenog organa.
Prekrajna prijava oteenog podneta nadlenom organu pod uslovima iz
ovog zakona smatrae se zahtevom za pokretanje prekrajnog postupka ako
ovlaeni organ sam ne inicira pokretanje prekrajnog postupka.
U sluaju iz prethodnog stava, ovlaeni organ je duan da u roku od osam
dana od dana podnete prekrajne prijave, pismeno obavesti oteenog kako je
postupio sa prekrajnom prijavom.
Oteeni moe u toku postupka preuzeti gonjenje od javnog tuioca koji
odustane od zahteva za pokretanje postupka. Oteeni moe ostati pri ranijem
zahtevu ili ga promeniti.
- 53 Sadrina zahteva
lan 181.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pisanoj formi i sadri:
1) naziv i sedite podnosioca zahteva odnosno lino ime i adresu lica koje
podnosi zahtev;
2)
- 54 Neuredan zahtev
lan 182.
Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primeraka
koliko ima okrivljenih i jedan primerak za sud. Ako zahtev ne sadri sve podatke iz
lana 181. ovog zakona, zatraie se od podnosioca zahteva da ga u odreenom
roku dopuni.
Rok iz stava 1. ovog lana ne moe biti dui od 15 dana.
U sluaju da podnosilac zahteva ne otkloni nedostatke u odreenom roku,
smatrae se da je odustao od zahteva i zahtev e se reenjem odbaciti.
Ispitivanje uslova za pokretanje postupka
lan 183.
Kad nadleni sud primi zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, ispitae
da li postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka i odluiti o daljem toku
postupka.
Kada zahtev sadri podatke o tome da je povodom istog dogaaja pokrenut
krivini postupak ili postupak za privredni prestup prekrajni sud e spise predmeta
dostaviti nadlenom sudu na dalje postupanje i o tome obavestiti podnosioca
zahteva.
Na nain iz stava 2. ovog lana sud e postupiti i kada u toku postupka sazna
da se povodom istog dogaaja vodi krivini postupak ili postupak za privredni
prestup.
Odbacivanje zahteva
lan 184.
Kad sud utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka,
zahtev za pokretanje postupka, odbacie reenjem.
Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka:
1)
2)
3)
4)
5)
Glava XXI
MERE ZA OBEZBEENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG
Vrste mera
lan 186.
Mere koje se mogu preduzeti za obezbeenje prisustva okrivljenog i za
uspeno voenje prekrajnog postupka su: poziv, dovoenje, jemstvo i zadravanje.
Prilikom odluivanja koju e od navedenih mera primeniti, sud e se
pridravati uslova odreenih za primenu pojedinih mera, vodei rauna da se ne
primenjuje tea mera ako se ista svrha moe postii blaom merom.
Pozivanje okrivljenog
lan 187.
Prisustvo okrivljenog pri izvoenju radnji u prekrajnom postupku obezbeuje
se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upuuje sud.
Okrivljeni koji treba lino da prisustvuje izvoenju radnji u prekrajnom
postupku, odnosno lino da uestvuje u njihovom izvoenju, poziva se pisanim
pozivom.
Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv
suda, lino ime okrivljenog, pravnu kvalifikaciju prekraja koji mu se stavlja na teret,
mesto gde okrivljeni ima doi, dan i as kad se okrivljeni treba javiti, naznaenje da
se poziva u svojstvu okrivljenog, slubeni peat i potpis sudije. U pozivu kojim se
okrivljeni poziva naznaie se da li mora lino prisustvovati radi sasluanja ili svoju
odbranu moe dati i pisanim putem.
Kad se okrivljeni prvi put poziva, uz poziv mu se obavezno dostavlja primerak
zahteva za pokretanje prekrajnog postupka.
Kad se okrivljeni prvi put poziva, pouie se u pozivu o pravu da moe uzeti
branioca i da branilac moe prisustvovati njegovom sasluanju.
- 60 -
Glava XXII
SASLUANJE OKRIVLJENOG
Nain sasluanja
lan 200.
Okrivljeni se sasluava po pravilu usmeno.
Okrivljeni moe biti sasluan u odsustvu branioca ako je branilac
neopravdano odsutan iako je obaveten o sasluanju ili ako za prvo sasluanje
okrivljeni nije obezbedio branioca i ako okrivljeni izjavi da e odbranu dati bez
branioca.
Izjave okrivljenog o razlozima odsustvovanja branioca unose se u zapisnik.
Na iskazu okrivljenog koji nije bio upozoren na pravo da uzme branioca po
svom izboru ili da bude sasluan u prisustvu branioca ne moe se zasnovati odluka.
Kad se okrivljeni prvi put sasluava, pitae se za lino ime, nadimak ako ga
ima, lino ime jednog od roditelja, mesto i datum roenja, jedinstveni matini broj
graana, iji je dravljanin, zanimanje, adresu stanovanja i zaposlenja, adresu
elektronske pote, porodine prilike, koji stepen strune spreme ima, kakvog je
imovnog stanja, broj dinarskog i deviznog rauna, da li je osuivan ili prekrajno
kanjavan i za ta, da li se protiv njega vodi krivini ili prekrajni postupak i za koje
delo, a ako je maloletan, ko mu je zakonski zastupnik.
Za davanje netanih i nepotpunih podataka iz stava 5. ovog lana sud moe
okrivljenog kazniti novanom kaznom do 50.000 dinara.
Ako posle odluke o kanjavanju iz stava 6. ovog lana okrivljeni da tane
podatke sudija moe opozvati odluku o kanjavanju.
Posle uzimanja linih podataka, okrivljenom e se saoptiti zato se okrivljuje
i pozvae se da navede sve to ima u svoju odbranu.
Prilikom sasluanja okrivljenom e se omoguiti da se u neometanom
izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu
slue za odbranu.
Ako okrivljeni nee da odgovara ili nee da odgovori na postavljeno pitanje,
pouie se da time moe oteati prikupljanje dokaza za svoju odbranu.
Kad okrivljeni zavri iskaz, postavie mu se pitanje ukoliko je potrebno da se
popune praznine ili otklone protivrenosti i nejasnoe u njegovom izlaganju.
Odredbe o sasluanju okrivljenog shodno e se primenjivati pri sasluanju
odgovornog lica u pravnom licu i preduzetnika.
Sasluanje predstavnika okrivljenog pravnog lica
lan 201.
Kada se predstavnik okrivljenog pravnog lica prvi put sasluava, pitae se za
naziv i sedite okrivljenog pravnog lica, lino ime predstavnika i funkciju, odnosno
poslove koje obavlja u pravnom licu, brojeve poslovnih rauna pravnog lica, PIB i
matini broj pravnog lica, i da li je pravno lice osuivano za krivino delo, privredni
prestup ili prekraj.
Odredbe o sasluanju okrivljenog shodno e se primenjivati prilikom
sasluanja predstavnika okrivljenog pravnog lica.
- 62 -
Glava XXIII
SASLUANJE SVEDOKA
Svojstvo svedoka
lan 207.
Kao svedoci pozivaju se lica za koja je verovatno da e moi da daju
obavetenja o prekraju i uiniocu i o drugim vanim okolnostima.
Oteeni se moe sasluati kao svedok.
Dunost svedoenja
lan 208.
Svako lice koje se kao svedok poziva duno je da se odazove pozivu, a ako
ovim zakonom nije drukije odreeno, duno je i da svedoi.
Pozivanje svedoka
lan 209.
Svedoku se dostavlja pisani poziv, u kome se navode lino ime i zanimanje
pozvanog, vreme i mesto dolaska, prekrajni predmet po kome se poziva,
naznaenje da se poziva kao svedok i upozorenje o posledicama neopravdanog
izostanka.
Svedok se poziva preko stranke koja je predloila njegovo svedoenje, a ako
to nije mogue sud e ga neposredno pozvati.
Kad se oteeni poziva kao svedok, u pozivu e se to naznaiti.
Maloletno lice koje nije navrilo esnaest godina poziva se kao svedok preko
zakonskog zastupnika odnosno staratelja, osim ako to nije mogue zbog potrebe da
se hitno postupi ili zbog drugih okolnosti.
Svedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih telesnih mana ne mogu
odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu.
Zabrana svedoenja
lan 210.
Ne moe se sasluati kao svedok:
1) lice koje bi svojim iskazom povredilo dunost uvanja slubene ili vojne
tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti;
2) branilac okrivljenog o onome to mu je okrivljeni kao svom braniocu
poverio, osim ako to sam okrivljeni zahteva.
Osloboenje od dunosti svedoenja
lan 211.
Osloboeni su od dunosti svedoenja:
1)
- 63 3)
4)
Sudija koji vodi prekrajni postupak duan je da lica iz stava 1. ovog lana pre
njihovog sasluanja ili im sazna za njihov odnos sa okrivljenim upozori da ne moraju
svedoiti. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.
Maloletno lice koje s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobno
da shvati znaaj prava da ne mora svedoiti ne moe se sasluati kao svedok, osim
ako to sam okrivljeni zahteva.
Lice koje ima osnova da uskrati svedoenje prema jednom od okrivljenih
osloboeno je od dunosti svedoenja i prema ostalim okrivljenim ako se njegov
iskaz prema prirodi stvari ne moe ograniiti samo na ostale okrivljene.
Posledica povrede pravila o svedoenju
lan 212.
Ako je kao svedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svedok (lan
210) ili lice koje je osloboeno dunosti svedoenja (lan 211), a nije na to
upozoreno ili se nije izriito odreklo tog prava, ili ako upozorenje ili odricanje nije
ubeleeno u zapisnik, ili ako je sasluan maloletnik koji ne moe shvatiti znaaj prava
da ne mora svedoiti, ili ako je iskaz svedoka iznuen silom, pretnjom ili drugim
zabranjenim sredstvima, na takvom iskazu svedoka ne moe se zasnivati odluka.
Uskraivanje odgovora na pojedina pitanja
lan 213.
Svedok nije duan da odgovara na pojedina pitanja ako je verovatno da bi
time izloio sebe ili svog bliskog srodnika tekoj sramoti, znatnoj materijalnoj teti ili
krivinom gonjenju.
Nain sasluanja svedoka
lan 214.
Svedok se sasluava pred sudom koji vodi prekrajni postupak, a ako svedok
ima prebivalite odnosno boravite van njegovog podruja, moe se sasluati pred
sudom, na ijem podruju svedok ima prebivalite odnosno boravite.
Svedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva ostalih svedoka.
Svedok je duan da iskaz i odgovore na postavljena pitanja daje usmeno.
Svedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne sme
nita preutati, a zatim e se upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino
delo.
Svedok e se upozoriti i da nije duan da svedoi ako postoje okolnosti iz
lana 211. ovog zakona, a to upozorenje e se uneti u zapisnik.
Prilikom sasluanja svedok e se prvo pitati za lino ime, lino ime jednog od
roditelja, starost, mesto roenja, prebivalite, zanimanje i njegov odnos sa okrivljenim
i oteenim.
Posle optih pitanja svedok e se pozvati da iznese sve to mu je o predmetu
poznato, a zatim e mu se postavljati pitanja radi proveravanja, dopune i
razjanjenja.
- 65 -
Glava XXIV
UVIAJ I VETAENJE
Uviaj
lan 217.
Ako je za utvrivanje ili razjanjenje kakve vane injenice potrebno lino i
neposredno opaanje sudije koji vodi prekrajni postupak, na predlog stranaka
izvrie se uviaj.
Izuzetno od stava 1. ovog lana sud moe po slubenoj dunosti izvriti
uviaj, pod uslovom iz lana 89. stav 5. ovog zakona.
Uviaj se moe obaviti uz prisustvo vetaka.
Sudija koji vodi prekrajni postupak odredie koja e se lica pozvati da
prisustvuju uviaju.
O uviaju se vodi zapisnik. U zapisnik se unosi naziv suda, odnosno organa
uprave koji sprovodi uviaj, podaci o prisutnim licima, rezultatima uviaja i drugim
vanim injenicama.
Vetaenje
lan 218.
Vetaenje se odreuje na predlog stranaka kada je za utvrivanje ili ocenu
neke vane injenice neophodno pribaviti nalaz i miljenje od lica koje raspolae
strunim znanjem, kojim sud ne raspolae.
Izuzetno od stava 1. ovog lana sud moe po slubenoj dunosti odrediti
vetaenje, pod uslovom iz lana 89. stav 5. ovog zakona.
Vetaenje odreuje pisanom naredbom sud, koji vodi prekrajni postupak. U
naredbi e se navesti u pogledu kojih injenica se obavlja vetaenje i kome se
poverava. Po pravilu se odreuje jedan vetak, a ako je vetaenje sloeno, dva ili
vie vetaka.
Vetaenje se moe poveriti odgovarajuoj strunoj ustanovi, dravnom
organu ili stru njaku, prvenstveno sa liste stalnih sudskih vetaka, a drugi organi ili
lice se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja, ako su stalni vetaci
spreeni ili ako to zahtevaju druge okolnosti.
Okrivljenom i oteenom saoptie se ime vetaka na njihov zahtev.
Lica koja ne mogu biti vetaci
lan 219.
Za vetaka se ne moe uzeti lice koje ne moe biti sasluano kao svedok
(lan 210) ili lice koje je osloboeno od dunosti svedoenja (lan 211), kao ni lice
koje je prekrajem oteeno, a ako je takvo lice uzeto za vetaka, na njegovom
nalazu i miljenju ne moe se zasnivati presuda.
Zahtev za izuzee vetaka
lan 220.
Stranke mogu zahtevati izuzee vetaka iz razloga propisanih u lanu 112.
ovog zakona.
- 66 Tok vetaenja
lan 221.
Pre poetka vetaenja pozvae se vetak da predmet vetaenja briljivo
razmotri, da tano navede sve to opazi i nae i da svoje miljenje iznese
nepristrasno i u skladu s pravilima nauke ili vetine. On e se posebno upozoriti da
davanje lanog iskaza predstavlja krivino delo.
lan 222.
Vetaku se mogu davati dopunska razjanjenja, a po potrebi upoznae se sa
stanjem u spisima. Po osnovanom predlogu vetaka mogu se izvoditi novi dokazi da
bi se utvrdile okolnosti koje su vane za vetaenje.
Vetak pregleda predmete vetaenja u prisustvu sudije koji vodi prekrajni
postupak i zapisniara, osim ako su za vetaenje potrebna dua ispitivanja ili se
ispitivanja vre u ustanovama odnosno dravnom organu, ili ako to trae obziri
morala.
Ako se sumnja u uraunljivost okrivljenog, odredie se psihijatrijsko
vetaenje pregledom ili posmatranjem u zdravstvenoj ustanovi.
Nalaz i miljenje vetaka
lan 223.
Vetak daje svoj nalaz i miljenje, po pravilu, u pisanoj formi u roku koji odredi
sud.
Izuzetno, vetaku se moe odobriti da nalaz i miljenje da usmeno na
zapisnik. Nesaglasnost ili nejasnoe u nalazu i miljenju vetaka otklonie se
njegovim sasluanjem ili ponavljanjem vetaenja preko istog ili drugog vetaka.
Strankama u postupku dostavie se pisani nalaz i miljenje vetaka o kome
se mogu izjasniti u roku od 15 dana.
Kanjavanje vetaka
lan 224.
Lice koje se poziva kao vetak duno je da se odazove i da da svoj nalaz i
miljenje.
Ako vetak koji je uredno pozvan ne doe, a svoj izostanak ne opravda ili ako
neopravdano odbije da vetai, moe mu se naloiti da nadoknadi prouzrokovane
trokove, a moe se i kazniti novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.
Reenje o kanjavanju unosi se u zapisnik, a pismeno izraeno reenje o
kanjavanju dostavlja se i ministarstvu nadlenom za poslove pravosua.
alba protiv reenja o kanjavanju vetaka ne odlae izvrenje reenja.
U sluaju da vetak ne plati izreenu novanu kaznu, ona e se naplatiti
prinudnim putem.
lan 225.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na vetake primenjuju se shodno i na
tumae.
- 67 -
Glava XXV
PRETRESANJE PROSTORIJA I LICA
Osnovi pretresanja
lan 226.
Stan i druge prostorije, kao i lica mogu se pretresati ako je verovatno da e se
u stanu, drugim prostorijama, stvarima ili kod pojedinih lica nai predmet ili tragovi
koji bi mogli biti znaajni za prekrajni postupak, ili da e se pretresom stana i drugih
prostorija uhvatiti okrivljeni.
Pretresanje lica, prostorija i stvari koje pripadaju licima koja uivaju imunitet
po meunarodnom pravu nije doputeno.
Naredba za pretresanje
lan 227.
Pretresanje se odreuje pisanom naredbom suda.
Naredba o pretresanju predaje se, pre poetka pretresanja, licu kod koga e
se ili na kome e se pretresanje izvriti. Pre pretresanja pozvae se lice na koje se
naredba za pretresanje odnosi da dobrovoljno preda lice odnosno predmete koji se
trae.
Naredbu o pretresanju izvrava policija.
Nain pretresanja
lan 228.
Pretresanju prisustvuju dva punoletna graanina.
Dralac stana ili prostorije pozvae se da prisustvuje pretresanju, a ako je
odsutan, pozvae se da pretresanju prisustvuje jedan od odraslih lanova
domainstva ili sused.
Pretresanje u prostorijama pravnih lica moe se vriti samo u prisustvu
predstavnika tog pravnog lica.
Pretresanje lica obavlja i u svojstvu svedoka mu prisustvuju lica koja su istog
pola kao i lice koje se pretresa.
Zakljuane prostorije, nametaj ili druge stvari otvorie se silom samo ako
njihov dralac ili njegov punomonik nije prisutan ili nee dobrovoljno da ih otvori. Pri
tom e se izbegavati nepotrebna oteenja.
Zapisnik o pretresanju
lan 229.
O svakom pretresanju stana, odnosno prostorije ili lica sastavie se zapisnik
u kome e se navesti naredba na osnovu koje se vri pretresanje, opis prostorija
odnosno lica koje se pretresa i lica odnosno predmeta ili tragova koji su naeni.
Zapisnik potpisuje lice kod koga se ili koje se pretresa i lica ije je prisustvo
obavezno.
Licu kod koga je, odnosno koje je pretresano izdaje se prepis zapisnika.
Glava XXVI
SPORAZUM O PRIZNANJU PREKRAJA
Zakljuivanje sporazuma
lan 233.
Kada se prekrajni postupak vodi za jedan prekraj ili za vie prekraja u
sticaju, ovlaeni podnosilac zahteva, usmeno ili pisano, moe predloiti okrivljenom
i njegovom braniocu zakljuenje sporazuma o priznanju prekraja (u daljem tekstu:
sporazum o priznanju), odnosno okrivljeni i njegov branilac mogu ovlaenom
podnosiocu zahteva predloiti zakljuenje takvog sporazuma.
2)
Glava XXVII
PRETRES
Odreivanje pretresa
lan 239.
Pretres se odreuje kada sud oceni da je to potrebno radi pravilnog i
potpunog utvrivanja injeninog stanja.
Na pretres se pozivaju okrivljeni i njegov branilac, oteeni, podnosilac
zahteva za pokretanje postupka i drugi uesnici postupka. Ako je okrivljeni pravno
lice na pretres se poziva predstavnik pravnog lica.
U pozivu na pretres okrivljeni e se upozoriti da e se u sluaju neodazivanja
pozivu narediti njegovo dovoenje.
Ako na pretres ne doe uredno pozvani okrivljeni i svoj izostanak ne opravda,
sud e odloiti pretres i izdati naredbu za dovoenje, ako ne postoje uslovi da se
pretres odri i bez prisustva okrivljenog.
Nedolazak okrivljenog
lan 240.
Sud moe odluiti da se pretres odri u odsustvu okrivljenog koji je uredno
pozvan ako je on sasluan, a nae da njegovo prisustvo nije neophodno za pravilno
utvrivanje injeninog stanja.
Pod istim uslovima pretres se moe odrati i u odsustvu uredno pozvanog
predstavnika odnosno branioca okrivljenog pravnog lica.
Pretres se moe odrati bez prisustva podnosioca zahteva.
Pretres e se odrati ako ne doe uredno pozvani branilac okrivljenog koji
nedolazak nije opravdao, a okrivljeni se sa tim saglasio.
Javnost
lan 241.
Pretres je javan.
Sud moe iskljuiti javnost za ceo pretres ili jedan njegov deo ako to
zahtevaju opti interesi ili razlozi morala.
Ako se postupak vodi protiv maloletnika, pretres e se odrati bez prisustva
javnosti.
- 72 U sluaju iz st. 2. i 3. ovog lana sud e upozoriti lica koja prisustvuju pretresu
na kome je javnost iskljuena da su duna da kao tajnu uvaju sve ono to su na
pretresu saznala i ukazae im se da odavanje tajne predstavlja krivino delo.
Tok pretresa
lan 242.
Sud prvo vri proveru prisustva pozvanih i utvruje njihov identitet.
Pretres poinje iznoenjem sadrine zahteva za pokretanje prekrajnog
postupka, nakon ega se pristupa sasluanju okrivljenog. Ako su okrivljeni pravno
lice i odgovorno lice u pravnom licu, prvo se sasluava predstavnik pravnog lica, a
posle njega odgovorno lice. Svedoci ne mogu prisustvovati sasluanju okrivljenog,
predstavnika pravnog lica i odgovornog lica. Po sasluavanju okrivljenog prelazi se
na izvoenje dokaza sasluanjem svedoka i vetaka i izvoenje drugih dokaza.
Sud o izvoenju dokaza sasluanjem svedoka, vetaka i drugih dokaza
odluuje reenjem.
Red izvoenja dokaza utvruje sud.
Sud u toku postupka moe opozvati doneto reenje o izvoenju pojedinog
dokaza.
O radu na pretresu vodi se zapisnik u koji se unosi ceo tok pretresa.
Zapisnik o pretresu potpisuju prisutne stranke, branilac, sudija, zapisniar.
Pravo stranaka na pretresu
lan 243.
Podnosilac zahteva, okrivljeni i njegov branilac, predstavnik i branilac pravnog
lica i oteeni imaju pravo da u toku pretresa predlau dokaze i daju druge predloge,
a po odobrenju sudije koji vodi postupak mogu da postavljaju pitanja licima koja se
sasluavaju.
Ovlaeni predstavnik podnosioca zahteva ima pravo da na pretresu izmeni
sadrinu zahteva u pogledu injeninog opisa prekraja.
U sluaju iz stava 2. ovog lana sud e reenjem odloiti pretres da bi se
okrivljeni upoznao sa izmenom zahteva i da bi pripremio odbranu.
Posle zavrenog dokaznog postupka stranke i branilac mogu dati zavrnu re
sa svojom ocenom o izvedenim dokazima. Poslednja re uvek pripada okrivljenom,
odnosno predstavniku okrivljenog pravnog lica.
Ako sud nae da pretres ne treba odlagati radi dopune postupka ili radi
pripreme odbrane okrivljenog po izmenjenom zahtevu, zakljuie pretres, a moe
doneti presudu i javno objaviti izreku presude uz kratko navoenje razloga.
Kada u sluaju iz stava 5. ovog lana, okrivljeni i podnosilac zahteva izjave da
ne trae da im se dostavi pismeno izraena presuda i da se nee aliti, okrivljenom
e se uruiti, a podnosiocu zahteva dostaviti, samo prepis izreke presude.
- 73 -
Glava XXVIII
ODRAVANJE REDA
Staranje o odravanju reda
lan 244.
Dunost sudije je da se stara o odravanju reda za vreme izvoenja radnji u
prekrajnom postupku.
Ako stranka u postupku odnosno drugo prisutno lice ometa red ili se ne
pokorava nareenjima za odravanje reda, sudija e ga opomenuti, a ako opomena
bude bezuspena, moe narediti da se to lice udalji, to e se konstatovati u
zapisniku.
Ako opomena bude bezuspena, lica iz stava 2. ovog lana mogu biti
kanjena novanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara. Odluka suda koja se tie
odravanja reda unosi se u zapisnik.
Punomoniku ili braniocu koji posle kazne produi da naruava red reenjem
se moe uskratiti dalje zastupanje odnosno odbrana.
Ako kanjeno lice ne plati izreenu novanu kaznu u odreenom roku kazna
e se naplatiti prinudnim putem.
alba protiv reenja o kanjavanju iz st. 2. do 4. ovog lana ne zadrava
izvrenje reenja.
Glava XXIX
PREKID POSTUPKA
lan 245.
Sud e reenjem prekinuti postupak:
1) ako se ne zna boravite okrivljenog ili je on u bekstvu, ili inae nije
dostupan dravnim organima, ili se nalazi u inostranstvu na neodreeno vreme;
2) ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno duevno oboljenje ili
privremena duevna poremeenost.
Pre nego to se postupak prekine, prikupie se svi dokazi o prekraju i
odgovornosti okrivljenog do kojih se moe doi.
Prekinuti postupak nastavie se kad prestanu smetnje koje su izazvale
prekid.
O prekidu i nastavljanju postupka obavestie se podnosilac zahteva, a u
prekrajnom postupku iz oblasti carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja i
oteeni.
- 74 -
Glava XXX
PRESUDA I DRUGE ODLUKE
Donoenje presude i drugih odluka
lan 246.
Prekrajni postupak zavrava se donoenjem osuujue ili oslobaajue
presude, reenja kojim se postupak obustavlja ili reenja kojim se maloletnom
uiniocu prekraja izrie vaspitna mera.
Pismeni otpravak presude, odnosno reenja izradie se u roku od osam dana
od dana okonanja svih radnji u prekrajnom postupku koje prethode donoenju
presude, odnosno reenja.
Presuda, odnosno reenje zasniva se na izvedenim dokazima i injenicama
koje su utvrene u postupku.
Objektivni i subjektivni identitet
lan 247.
Odluka u prekrajnom postupku odnosi se samo na lice koje se zahtevom za
pokretanje prekrajnog postupka tereti i samo na prekraj koji je predmet podnetog
zahteva.
Sud je duan da u celosti odlui o podnetom zahtevu.
Sud nije vezan za predloge i ocenu u pogledu pravne kvalifikacije prekraja.
Ako nakon pokretanja prekrajnog postupka pravno lice protiv koga se vodi
postupak, prestane da postoji, podnosilac zahteva za pokretanje postupka moe
usmeriti zahtev protiv njegovog pravnog sledbenika.
Reenje o obustavi prekrajnog postupka
lan 248.
Prekrajni postupak zavrava se reenjem o obustavi kad sud utvrdi:
1) da je prekrajni postupak voen bez zahteva, odnosno da podnosilac
zahteva za pokretanje prekrajnog postupka nije bio ovlaen za njegovo
podnoenje;
2)
6)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
- 76 Objavljivanje presude
lan 252.
Presuda se objavljuje usmeno ako je okrivljeni prisutan, a pisano izraena
presuda sa obrazloenjem dostavie se okrivljenom i podnosiocu zahteva samo ako
to zahtevaju.
Ako se presuda objavljuje, u zapisnik se unosi samo izreka presude i
konstatuje da je presuda usmeno saoptena, da je dato kratko obrazloenje presude
i uputstvo o pravnom leku.
Ako okrivljeni zatrai da mu se dostavi pisano izraena presuda, sud je duan
da je dostavi u roku od osam dana od dana objavljivanja.
Prisutnom okrivljenom e se uruiti, a podnosiocu zahteva dostaviti samo
prepis izreke presude ukoliko:
1) okrivljeni izjavi da ne zahteva da mu se dostavi pisano izraena presuda;
2) kada se okrivljeni odrekne prava na albu.
Izjava o odricanju od prava na albu daje se na zapisnik i mora sadrati
potpise okrivljenog i sudije.
Sud je duan da na zahtev podnosioca zahteva izradi i dostavi pisani
otpravak presude sa obrazloenjem. Rok za albu podnosioca zahteva tee od
prijema pisanog otpravka presude sa obrazloenjem.
Presuda za vie prekraja
lan 253.
Ako se prekrajni postupak vodi zbog vie prekraja, u presudi e se navesti
za koje se prekraje okrivljeni oglaava odgovornim, a za koje se oslobaa
odgovornosti ili se postupak obustavlja.
Sadrina pisano izraene presude
lan 254.
Pisano izraena presuda iz lana 252. stav 6. ovog zakona sadri: uvod,
izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na albu, kao i broj, datum, potpis sudije i
slubeni peat.
Uvod presude sadri: naznaenje da se presuda donosi u ime naroda, naziv
suda koji je doneo presudu, lino ime sudije, lino ime okrivljenog, mesto prebivalita
okrivljenog odnosno naziv i sedite okrivljenog pravnog lica, pravnu kvalifikaciju
prekraja koja je predmet podnetog zahteva, dan donoenja presude i osnov po
kome je presuda doneta.
Izreka presude sadri osnovne podatke o okrivljenom iz lana 181. stav 1.
taka 3) odluku kojom se okrivljeni oglaava odgovornim ili oslobaa odgovornosti,
injenini opis i pravnu kvalifikaciju prekraja.
U obrazloenju presude ukratko e se izneti sadrina zahteva za pokretanje
prekrajnog postupka, utvreno injenino stanje uz navoenje dokaza na osnovu
kojih su pojedine injenice dokazane, iz kojih razloga ih sud uzima kao dokazane ili
nedokazane, iz kojih razloga nije uvaio pojedine predloge stranaka, propisi na
kojima se zasniva presuda i razlozi za svaku taku presude.
Glava XXXI
REDOVNI PRAVNI LEK
Izjavljivanje albe
lan 258.
Protiv presude i reenja prekrajnog suda moe se izjaviti alba
drugostepenom prekrajnom sudu. alba se predaje sudu koji je doneo prvostepenu
odluku.
alba se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja presude ili
reenja.
Lica ovlaena za izjavljivanje albe
lan 259.
albu mogu izjaviti okrivljeni, branilac i podnosilac zahteva.
2)
3)
2)
3)
usmeno saoptena presuda nije uneta u zapisnik (lan 252. stav 2);
14)
3) presuda ili reenje uopte nema razloga ili nisu navedeni razlozi o
odlunim injenicama, ili su ti razlozi potpuno nejasni, ili u znatnoj meri protivreni, ili
ako o odlunim injenicama postoji znatna protivrenost izmeu onog to se u
razlozima odluke navodi, o sadrini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku,
i samih tih isprava ili zapisnika, osim u sluaju iz lana 252. stav 4. ovog zakona;
2)
kazne.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
lan 266.
Odluka se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove
injenice ili novi dokazi.
Pobijanje presude i reenja zbog odluke o sankciji i
drugih razloga
lan 267.
Odluka se moe pobijati zbog odluke o prekrajnoj sankciji kad tom odlukom
nije prekoraeno zakonsko ovlaenje (lan 265. stav 1. taka 5) ali sud nije pravilno
odmerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja.
Odluka o kazni moe se pobijati i zbog toga to je sud primenio ili nije
primenio odredbe o ublaavanju kazne, o osloboenju od kazne, ili to nije izrekao
opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi.
Odluka o zatitnoj meri, drugoj prekrajnoj sankciji ili o oduzimanju imovinske
koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda iz lana 265. stav 1. taka 5) ovog
zakona, a sud je nepravilno doneo ovu odluku ili nije izrekao zatitnu meru odnosno
oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uslovi.
Odluka o imovinskopravnom zahtevu kao i odluka o trokovima prekrajnog
postupka moe se pobijati kad je sud o tome doneo odluku protivno zakonu.
- 81 Postupak po albi
lan 268.
Neblagovremenu, nedozvoljenu ili od neovlaenog lica izjavljenu albu sud
e odbaciti reenjem.
Blagovremenu, dozvoljenu i od ovlaenog lica izjavljenu albu prekrajni sud
e sa spisima predmeta dostaviti drugostepenom prekrajnom sudu u roku od tri
dana.
Odluke drugostepenog prekrajnog suda
lan 269.
Drugostepeni prekrajni sud odluke donosi u formi presude ili reenja.
Presudom se potvruje ili preinauje presuda prvostepenog prekrajnog
suda.
Reenjem se odbacuje alba izjavljena na presudu ili reenje, odluuje po
albi na reenje ili ukida presuda prekrajnog suda.
Reenjem se preinauje presuda ili reenje iz razloga propisanih lanom 248.
ovog zakona.
Nain odluivanja po albi
lan 270.
Reavajui po albi na presudu ili reenje prekrajnog suda drugostepeni
prekrajni sud moe:
1)
albu odbaciti;
2)
3)
Glava XXXII
VANREDNI PRAVNI LEKOVI
1. Zahtev za ponavljanje prekrajnog postupka
Razlozi za ponavljanje postupka
lan 280.
Prekrajni postupak zavren pravnosnanom odlukom moe se ponoviti ako:
1) se dokae da je odluka zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu
svedoka ili vetaka;
2) se dokae da je odluka doneta usled krivinog dela sudije ili drugog
slubenog lica koje je uestvovalo u postupku;
3) se utvrdi da je lice koje je kanjeno za prekraj za istu radnju ve jednom
kanjeno za prekraj, privredni prestup ili krivino delo;
4) se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji bi sami za sebe ili u
vezi sa ranijim dokazima doveli do drugaije odluke da su bili poznati u ranijem
postupku;
Glava XXXIII
POSTUPAK PREMA MALOLETNICIMA
Primena zakonskih odredbi
lan 291.
U prekrajnom postupku prema maloletniku primenjuju se odredbe ove glave,
a ostale odredbe prekrajnog postupka predviene ovim zakonom samo ako nisu u
suprotnosti sa ovim odredbama.
- 89 -
Glava XXXIV
NAKNADA TETE I VRAANJE NOVANOG IZNOSA ZBOG
NEOPRAVDANOG KANJAVANJA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja
lan 301.
Pravo na naknadu tete ima neopravdano kanjeno lice.
Neopravdano kanjenim se smatra lice kome je pravnosnanom presudom
bila izreena prekrajna kazna, zatitna mera ili vaspitna mera, a povodom
vanrednog pravnog leka je novi prekrajni postupak pravnosnano obustavljen ili je
okonan oslobaajuom presudom, osim u sledeim sluajevima:
1) ako je prekrajni postupak obustavljen zbog toga to je u novom
postupku povodom vanrednog pravnog leka oteeni kao podnosilac zahteva
odustao od zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, a na osnovu sporazuma sa
kanjenim;
2) ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti pokretanja i
voenja postupka do koga je dolo zbog nedostupnosti kanjenog;
3) ako je kanjeni svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namerno
prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinuen.
Pravo na naknadu tete zbog neosnovanog lienja slobode ili
izvrenja prekrajne sankcije
lan 302.
Pravo na naknadu tete ima i lice:
1) prema kome je odreeno izvrenje prekrajne sankcije pre
pravosnanosti presude ako u albenom postupku doe do obustave prekrajnog
postupka ili do oslobaanja od odgovornosti;
2) koje je bilo zadrano a prekrajni postupak prema njemu nije pokrenut ili
je pokrenuti postupak kasnije obustavljen, ali ne iz razloga navedenih u lanu 301.
stav 2. ta. 2) i 3) ili je osloboeno od odgovornosti;
3) koje je izdralo kaznu zatvora pa mu je povodom vanrednog pravnog
leka ili povodom albe izjavljene protiv presude kojom je odreeno izvrenje presude
pre pravnosnanosti, izreena kazna zatvora kraa od kazne koju je izdralo, ili je
izreena prekrajna sankcija koja se ne sastoji u lienju slobode;
4)
Glava XXXV
IZVRENJE ODLUKA
Sticanje svojstva izvrnosti
lan 307.
Presuda, odnosno reenje (u daljem tekstu: odluka) stiu svojstvo
pravnosnanosti kada se vie ne mogu pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena.
- 94 1)
2)
3)
4)
7)
4)
5)
zakona;
ako nisu ispunjeni uslovi za zamenu novane kazne iz lana 41. ovog
GLAVA XXXVI
JEDINSTVENI REGISTRI
1. Registar sankcija
lan 324.
U svrhu voenja jedinstvene evidencije izreenih prekrajnih sankcija vodi se
jedinstveni registar sankcija.
Registar sankcija je centralizovana elektronska baza podataka u kojoj se
uvaju i obrauju svi uneti podaci.
uvanje i rukovanje podacima u registru sankcija
lan 325.
Registar se uva na centralnom eletronskom nosau podataka pri
ministarstvu nadlenom za poslove pravosua koje je odgovorno za njegovo
odravanje i uvanje.
Ministarstvo nadleno za poslove pravosua je duno da preduzme tehnike,
kadrovske i organizacione mere zatite podataka, u skladu sa utvrenim standardima
i postupcima, koje su potrebne da bi se podaci zatitili od gubitka, unitenja,
nedoputenog pristupa, promene, objavljivanja i svake druge zloupotrebe, kao i da
utvrdi obavezu lica koja su zaposlena na obradi da uvaju tajnost podataka.
3)
4)
5)
6)
9)
datum upisa.
Unos podataka u registar sankcija
lan 328.
Unos podataka iz lana 327. ovog zakona vri sud koji je doneo pravosnanu
odnosno konanu odluku koja je osnov za unos, odnosno prvostepeni sud na ijem
podruiju je izdat prekrajni nalog koji je osnov za unos.
Unos podataka u registar sankcija vri se odmah po nastupanju
pravnosnanosti, odnosno konanosti odluke kojom je izreena prekrajna sankcija,
o emu nadlean sud vodi rauna po slubenoj dunosti.
Izdavalac prekrajnog naloga, u skladu sa lanom 173. stav 3. ovog zakona,
obavezan je da odmah po isteku roka iz lana 173. stav 2. ovog zakona dostavi
nadlenom sudu kopiju izdatog prekrajni naloga sa konstatacijom konanosti i
zabelekom da li je novana kazna plaena.
4)
prekrajni sud koji je doneo odluku odnosno organ koji je izdao prekrajni
5)
6)
7)
8)
datum upisa.
nalog;
Glava XXXVII
KOLIZIONE NORME I USTUPANJE PREDMETA NA IZVRENJE U
ODNOSIMA IZMEU SUDOVA U REPUBLICI SRBIJI
Ustupanje izvrenja
lan 337.
Sud koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu meru ili zatitnu meru moe
zahtevati da se ta kazna, odnosno mera izvri na podruju drugog suda u Republici
Srbiji, na kome je prebivalite, odnosno boravite lica prema kome se izvrenje ima
sprovesti.
Obaveze suda po ustupanju izvrenja
lan 338.
Sud koji je sproveo izvrenje donosi reenje o trokovima koji su nastali pri
sprovoenju izvrenja.
Radi namirenja trokova izvrenja, sud koji je sproveo izvrenje zadrae
potrebnu sumu od naplaenog iznosa.
- 101 -
Glava XXXVIII
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 339.
Propisi o prekrajima koji nisu u skladu sa ovim zakonom uskladie se do
dana poetka primene ovog zakona.
lan 340.
Prekrajni postupci zapoeti do dana poetka primene ovog zakona
okonae se po odredbama Zakona o prekrajima (Slubeni glasnik RS, br. 101/05,
116/08 i 111/09).
Postupcima iz stava 1. ovog lana od dana poetka primene ovog zakona za
reavanje po albi na reenje organa uprave nadlean je drugostepeni prekrajni
sud.
Predmeti prekrajnih sudova u kojima do dana poetka primene ovog zakona
nije doneta odluka po albi na odluke organa uprave, ustupie se drugostepenom
prekrajnom sudu na nadlenost.
lan 341.
Podzakonski akti propisani ovim zakonom donee se u roku od est meseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 342.
Danom poetka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima
(Slubeni glasnik RS, br. 101/05, 116/08 i 111/09).
lan 343.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku Republike Srbije, a primenjuje se od 1. marta 2014. godine.