Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 25

Neka teorijska pitanja

Determinanta reda n- definicija

| A |=

a11 a12 ... a1n


a21 a22 ... a2n
... ... ... ...
an1 an 2 ... ann
n

| A |= ai1 Ci1
i =1

Inverzna matrica - definicija i izvoenje


formule za n=2.

Da ponovimo: za kvadratnu matricu A kaemo da je


regularna ako je njena determinanta razliita od nule.
Neka je A regularna matrica reda n, E jedinina matrica
istoga reda i A' matrica transponovana matrici algebarskih
komplemenata elemenata matrice A. Matrica A' je takoe
reda n, pa je definisan proizvod (det A)-1AA' i taj proizvod
je matrica reda n. Dokazaemo da je:
(det A)-1AA' = E

Dokaz za n = 2:

a11
A=
a21

a12

a22

a11 a12 A11


(det A) A A = (det A)

a21 a22 A12


1 a11 A11 + a12 A12 a11 A21 + a12 A22

det A a21 A11 + a22 A12 a21 A21 + a22 A22


1

A21
=

A22

Koje od navedenih tvrenja nije tano:


Rang matrice je jednak
a) redu najveeg (po dimenziji) nenultog
minora
b) broju nenultih kolona trapezne matrice
c) broju nenultih vrsta trapezne matrice
d) broju linearno nezavisnih vektora vrsta

Kramerove formule- formulacija i


izvoenje za n=3.

Praktian nain rjeavanja sistema linearnih j-na


Izvoenje pravila za sistem j-na Ax=d
1
x = A d = (adjA)d
A
1

C11
x1
x = 1 C
2 A 12
C13
x3

C21
C22
C23

d1 C11 + d2 C21 + d3 C31


C31 d1
1

C32 d2 = d1 C12 + d2 C22 + d3 C32


A
d1 C13 + d2 C23 + d3 C33
C33 d3
9

1
x1 = (d1 C11 + d2 C21 + d3 C31 )
A
1
x2 = (d1 C12 + d2 C22 + d3 C32 )
A
1
x3 = (d1 C13 + d2 C23 + d3 C33 )
A
|A1| - determinanta koju dobijamo tako to prvu
kolonu od |A| zamijenimo vektorom d
j-ta kolona zamijenjena sa d
10

Linearan model trita rijeiti


Kramerovim formulama

11

model trita Q=a-bP (tranja); Q=-c+dP


(ponuda);

bP + Q = a
b 1
= b + d,
D =
d 1
dP + Q = c
D1 =

c 1

= a + c, D2 =

= bc + ad

a+c
ad bc
;Q =
P=
b+d
b+d
12

Model nacionalnog dohotka rijeiti


Gausovim postupkom.

13

Model nacionalnog dohotka


Y=C+I0+G0
C=a+bY

(>0; 0<<1)

I0 i Go su egzogene varijable

Y = C + I 0 + G0 Y C = I 0 + G0

C = a + bY

-bY + C = a

1 1 I 0 + G0 1
a
b

~
a 0 1 b a-b(I 0 + G0 )
b 1

a-b(I 0 + G0 )
I 0 + G0 + a
C=
;Y =
1 b
1 b

14

Model trita rijeiti Gausovim postupkom.

15

bP + Q = a b 1 a 1 b a

~
~
dP + Q = c d 1 c 1 d c
1
b
a

0 d b c a
ac a+c
ad bc
P=
=
Q=
bd b+ d
b+d

16

Elastinost funkcije. Definicija. Izvoenje.


Tumaenje.

17

Elastinou diferencijabilne funkcije y = f(x) u taki


x zovemo izraz

x
x dy
E y ( x) = y =
y
y dx
y
Ako uzmemo da je y
dobija se
x

x y
x y
y
x
E y ( x)
=

E y ( x)
y x x y
y
x
.,

Ako pretpostavimo da je

x
= 1% dobija se
x
y

E y ( x)%

18

Tumaenje
Elastinost funkcije u nekoj taki kazuje koliki je priblino
releativni prirataj funkcije u procentima ako relativni
prirataj argumenta iznosi 1%. Drugim rijeima: ako se
argument x sa vrijednosti x0 povea na x0 + 1%x0, onda se
funkcija y(x) sa vrijednosti y(x0) promijeni (povea ili
smanji) priblino za Ey(x0)%y0 tj. na y0 + Ey(x0)%y0.
Apsolutnu vrijednost elastinosti zovemo koeficijentom
elastinosti i oznaavamo sa : (x) = | Ey(x) |.
Ako je (x) > 1 kaemo da je u taki x funkcija elastina,
ako je (x) < 1 - neelastina.
19

Dat je model trita Q=a-bP (tranja);


Q=-c+dP (ponuda); Kako na promjenu
ravnotene cijene utie promjena
parametra a? Skicirati grafik.

Varijacija b, c, d.

20

Reenja modela(reducirani oblik):

a +c
P=
b+d
ad bc
Q=
b+d

Poveano a
Nova ravnotena
cijena

P
Tranja

Ponuda

P
1
=
a
b+d

Q
d
=
a
b+d

21

Data je nejednaina 2x+3y6. Koja


od sledeih taaka ne pripada
reenju:
a)(1,1)
b) (0,2)
c)(3,0)
d)(2,2)

22

Izvod funkcije- def. Geometrijsko


tumaenje (dokaz) i primjer y=lnx.

23

PRVI IZVOD
Neka je y = f(x) funkcija definisana na intervalu [a,b], x0
unutranja taka tog intervala, x ( >< 0) prirataj argumenta i
y odgovarajui prirataj funkcije. Ako postoji granina
vrijednost kolinika prirataja funkcije i prirataja
argumenta, kad prirataj argumenta tei nuli, onda za
funkciju y = f(x) kaemo da je diferencijabilna u taki x0.
Graninu vrijednost kolinika prirataja funkcije y i
prirataja argumenta x, kad x0, zovemo (prvim)
izvodom funkcije u taki x0 i oznaavamo sa

yx0 ili sa f ( x0 )
.

f ( x 0 + x ) f ( x 0 )
y
= lim
y x 0 f ( x 0 ) = lim
x 0 x
x 0
x
24

Prvi izvod funkcije y = f(x) u taki x0


geometrijski predstavlja koeficijent pravca
tangente grafika u taki M0(x0,y0).
ln( x + x) ln( x)
f ( x + x ) f ( x )
=
= lim
x 0

0
x
x
1
x + x
x

x
ln
x

x = lim 1 ln1 + x = lim ln 1 + x =


lim
x 0
x 0 x
x
x x0
x

y = lim

1
x

ln e =

1
x

25

You might also like