19.

Linearno programiranje
Matematiko programiranje: linearno i nelinearno
programiranje

Ogranienja u obliku nejednaina
19.1 Jednostavni primjeri linearnog programiranja

Problem ishrane

Minimizirati
uz uslove

Grafiko rjeavanje

x1 , x2 0

Prva j-na f-ja cilja linearnog programa f-ja trokova

zasnovana na podacima o cijeni (nju treba minimizirati)
Tri sljedee j-ne ogranienja uslovljena dnevnim
potrebama
Dodatne j-ne uslovi nenegativnosti

Problem proizvodnje

Skup moguih rjeenja

Ekstremne take na
presjeku dva granina
pravca ili granine prave i
ose
x2=C-0.6x1
Na slici (b) 3 linije
jednakih trokova
Optimalno rjeenje (3,1)
Uinak promjena cijena
P1/P2 nagib linija
3
jednakih trokova

Maksimizirati = 40 x1 + 30 x2
x1
16 (ogranienje rezanja)
uz uslove
x2 8 (ogranienje mijeanja)
x1 + 2 x2 24 (ogranienje pakovanja)
i
x1 , x2 0
4

19.2 Opte formulisanje

linearnih programa

Grafiko rjeavanje

(za bjelanevine)
(za vitamin A)

2 x1 + 6 x2 12
i

10 x1 + 4 x2 20 (ogranienje za Ca)
5 x1 + 5 x2 20

C = 0.6 x1 + x2

Problem maksimiziranja
Linije jednakih profita
Optimalno rjeenje (16,4)
Maksimalni bruto profit
760$ po danu

Obini zapis

= c1 x1 + c2 x2 + ... + cn xn

C = c1 x1 + c2 x2 + ... + cn xn

a11 x1 + a12 x2 + ... + a1n xn r1

a11 x1 + a12 x2 + ... + a1n xn r1

a21 x1 + a22 x2 + ... + a2 n xn r2

a21 x1 + a22 x2 + ... + a2 n xn r2

...
am1 x1 + am 2 x2 + ... + amn xn rm

...
am1 x1 + am 2 x2 + ... + amn xn rm

xj 0

xj 0

Zapis pomou
n

= cj xj

C = cjxj
j =1

j =1

a
5

ij

x j ri

j =1

xj 0

ij

x j ri

j =1

xj 0

19.3 Konveksni skupovi i

linearno programiranje

Matrini zapis
x1
c1
x
c
2
2

x
c
...
...

xn
cn

a11
a
A = 21
...

am1

a12
a22
am 2

... a1n
... a2 n

...

... amn

= c('1n ) x( n1)

= c' x

C = c' x

A( mn ) x( n1) r( m1)

Ax r

Ax r

x( n1) 0 ( n1)

x0

r1
r
r 2
...

rm

Simboliki, za skup S kaemo da je konveksan ako

u S
w S , w u + (1 )v, (0 1)
vS

Konveksni skupovi se javljaju u veini aspekata linearnih programa

0 = c1 x1 + c2 x2
(zadata prava)
0 = c1 x1 + c2 x2 + c3 x3
(zadata ravan)
(zadata hiperravan)
0 = c1 x1 + c2 x2 + ... + cn xn
Hiperravan u n-dimenzionom prostoru je konveksan skup.
'
'
0
0 =cv

= cu

c w = c [u + (1 )v ] = c 'u + c ' (1 )v
'

x0

'

= c 'u + (1 )c 'v = 0 + (1 ) 0 = 0

Ekstremne take i optimalno

rjeenje

Hiperravan uvijek dijeli n-dimenzioni prostor

na dva poluprostora.
Zatvoreni (cx9) i otvoreni poluprostor
(cx<9)
Zatvoreni poluprostor n-dimenzionog prostora
je konveksan skup, to se moe pokazati.
Skup moguih rjeenja opteg linearnog
programa sa n varijabli je zatvoren konveksan
skup. To je presjek ukupno m+n zatvorenih
konveksnih skupova (m ogranienja + n
uslova nenegativnosti)
Teorema: Presjek konanog broja
konveksnih skupova je konveksan skup; ako
je svaki od skupova zatvoren, presjek e
takoe biti zatvoren.

(1) Za bilo koju zadatu vrijednost od (ili C), f-ja cilja linearnog
programa sa n varijabli uvijek definie hiperravan koja je zatvoren
konveksan skup i (2) skup moguih rjeenja koji je presjek od m+n
zatvorenih poluprostora takoe je zatvoren koveksan skup F.
Granina taka b bilo kojeg skupa S ima svojstvo da svaka, ma kako
mala, okolina od b mora sadrati makar jednu taku koja ne pripada
skupu S. (take stranica kvadrata)
Unutranja taka i skupa S ima svojstvo da e dovoljno mala okolina
take i sadrati samo take koje pripadaju skupu S. (unutar kvadrata)
Ekstremna taka je granina taka koja ne lei na duini to spaja
bilo koje druge dvije take skupa, tj. taka koja se ne moe prikazati
kao konveksna kombinacija bilo kojih dviju drugih taaka skupa.
(tjemena kvadrata)

10

Lokalni i globalni optimum

Skup svih ekstremnih taaka od S je podskup skupa svih graninih

taaka od S; skup svih graninih taaka je disjunktan sa skupom
svih unutranjih taaka.
Potporna hiperravan Hp je hiperravan koja ima jednu ili vie
zajednikih taaka s konveksnim skupom F, ali koja je tako
smjetena da skup F lei iskljuivo na jednoj strani od Hp.
Samo granine take skupa F mogu se pojaviti na hiperravnima.
Teorema I Za datu graninu taku u zatvorenog konveksnog
skupa postoji barem jedna potporna hiperravan u u.
Teorema II Za zatvoreni konveksan skup ogranien odozdo postoji
barem jedna ekstremna taka u svakoj potpornoj hiperravni.
Znaaj teorema oigledan: skup moguih rjeenja suziti na skup
ekstremnih taaka.
11

Teorema globalnosti (dovoljan ali ne i nuan uslov da je lokalni

ujedno i globalni minimum): Ako je skup F moguih rjeenja
zatvoren konveksan skup i ako je fja cilja neprekidna konkavna
(konveksna) f-ja na skupu moguih rjeenja, tada: (a) bilo koji lokalni
maksimum (mimimum) ujedno je i globalni maksimum (mimimum) i
(b) take od F u kojima f-ja cilja dostie optimum ine konveksan
skup. Ako je f-ja cilja strogo konkavna (konveksna) na skupu
moguih rjeenja, tada je globalni maksimum (mimimum) jedinstven.
Vano svojstvo L.P. (razlika od klasinih problema optimizacije)
12
Viestruki optimumi?

Nizovi

Primjeri nizova

Realnu funkciju jedne realne promjenljive ija je oblast definisanosti

skup prirodnih brojeva zovemo nizom. Nezavisnu promjenljivu niza
obino oznaavamo sa n, a odgovarajuu vrijednost funkcije sa a(n) ili,
ee, sa an. Vrijednost niza za dato n zovemo i lanom niza.

1
1
< = an
Primjer 1. Niz a n = n monotono opada jer je , n N.a n +1 =
n +1 n

Za niz an kaemo da monotono raste ako je an < an+1 za svako n N.

Ako je an an+1, n N, kaemo da niz an ne opada. Analogno se
definie mononotono opadanje odnosno neraenje niza an.
Za niz an kaemo da je ogranien ako postoji realan broj M > 0, takav da
je |an| M, n N.

Ovaj niz je i ogranien jer je , n N.n

1
1
n

n+1

4 5

n
Primjer 2. Niz( 1) n
za n = 1,2,... ima vrijednosti2, 2 , 3 , 4 , ...
i, oigledno, nije monoton. Kako je ( 1) n n + 1 = n + 1 2 , n N dati
n
n
niz je ogranien.

13

14

ARITMETIKI NIZ

ARITMETIKI NIZ

ARITMETIKI NIZ ili ARITMETIKA PROGRESIJA je niz od n

realnih brojeva kod kojih je razlika svaka dva uzastopna lana ovog
konanog niza (proizvoljnog i njemu prethodnog) konstanta.

Primjenjujui poslednju relaciju imamo da je:

a 1 + a n = a 1 + ( n 1)d
a 2 + a n 1 = a 1 + d + a 1 + ( n 2) d = a 1 + ( n 1) d

Neka je d konstantna razlika odnosno diferencija .

Slijede relacije:

Odnosno

= a1 + d

a 1 + a n = a 2 + a n 1

a 3 = a 2 + d = a 1 + 2d
Na isti nain se provjerava da vai:

Odnosno

a i = a 1 + ( i 1) d ,

i = 1, 2 , K , n

a1 + an = a3 + an 2 = a 4 + an 3 =K
15

16

ARITMETIKI NIZ

Kako je za:

i k {1, 2,..., n}

i + k {1, 2,..., n}

ARITMETIKI NIZ
n

i, k N

Zbir prvih n lanova aritmetikog niza je:

= a1 + a 2 + K + a n

i =1

a i k = a1 + (i k 1)d

Kako je, takoe:

a i + k = a 1 + ( i + k 1) d

= a n + a n 1 + K + a 2 + a 1

i =1

To je

Slijedi:

a i k + a i + k = 2a 1 + 2(i 1)d = 2[ a 1 + (i 1)d ] = 2a 1

Odnosno:

a + a i+k
a i = ik
2

2 ai = (a1 + a n ) + (a2 + a n1 ) + K+ (a n + a1 ) = n (a1 + a n )

i =1

Proizvoljni lan aritmetikog niza je

aritmetika sredina dva u odnosu na
njega simetrina lana.
17

Odnosno:

a
i=1

n
(a 1 + a n )
2

18

GEOMETRIJSKI NIZ

GEOMETRIJSKI NIZ

GEOMETRIJSKI NIZ je niz n realnih brojeva takvih da je kolinik svaka

dva uzastopna lana (proizvoljnog i njemu prethodnog) konstantan.

GEOMETRIJSKI NIZ je niz n realnih brojeva takvih da je kolinik svaka

dva uzastopna lana (proizvoljnog i njemu prethodnog) konstantan.

a 2 = a 1q

a 2 = a 1q

a3 = a2 q = a1q 2

a3 = a2 q = a1q 2

an = a1q

n 1

a 2i = a i k a i + k
n

a
i =1

= a1

an = a1q n1
proizvoljni lan ai, i 2 , 3,..., n 1
{
} je
geometrijska sredina dva u odnosu na njega
simetrina lana

1 qn
a
a
= 1 1 qn
1 q 1 q 1 q

a 2i = a i k a i + k

Zbir prvih n uzastopnih lanova

19
geometrijskog niza

a
i =1

= a1

proizvoljni lan ai, i 2 , 3,..., n 1

{
} je
geometrijska sredina dva u odnosu na njega
simetrina lana

1 qn
a
a
= 1 1 qn
1 q 1 q 1 q

Zbir prvih n uzastopnih lanova

20
geometrijskog niza

Konvergencija niza
Za niz an kaemo da konvergira broju a ako za svako > 0 postoji broj n0 N takav
da an (a-, a+), za svako n > n0. Za niz an koji konvergira broju a kaemo, takoe, da
ima graninu vrijednost ili granicu a i piemo:

a n a, n

ili

lim a n = a

a itamo an tei a, kad n tei beskonanosti ili limes an, kad n tei beskonanosti, jednak
je a.
Kako an (a-, a+) a - < an < a + |an - a| < , to konvergenciju niza an broju a
moemo da definiemo i na sledei nain:
Niz an konvergira broju a ako za svako > 0 postoji n0 N takvo da je
|an - a| < , n > n0

Za niz koji ne konvergira nekom broju kaemo da divergira.

Ako za proizvoljni broj M > 0 postoji n0 N takvo da je an > M,
n > n0, onda za niz an (koji je, oigledno, divergentan jer nije
ogranien) kaemo, takoe, da konvergira plus beskonanosti i piemo

a n + , n

ili

lim a n = +

Za (divergentan) niz an kaemo da konvergira beskonanosti ili da je

beskonano veliki, ako za dato M > 0 postoji n0 N takvo da je
|an| > M, n > n0. Simboliki:

a n , n

ili

lim a n =

21

OPERACIJE SA GRANINIM
VRIJEDNOSTIMA NIZOVA

Neka tvrenja

22

Ako niz an ima granicu, onda je ta granica

jednoznana.
Svaki konvergentni niz je ogranien.
Svaki ogranieni neopadajui ili nerastui
niz konvergira.

Neka su an i bn dva niza koji konvergiraju broju a odnosno b.

Tada je niz an + bn, (anbn, i za bn 0 i b 0, a n ) takoe
a
konvergentan i njegova je granica a + b (ab, ). b n

b
Ojlerov broj e2,718

1
e lim f (m) = lim 1 +
m
m
m
23

24