Sloboda je mogunost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogunost samoodreenja ovjeka

. Sloboda se odnosi, u openitom smislu, na tvrdnju biti slobodan (neogranien, nezaro

bljen). Francuzi su ustanovili da je stanje slobode priroeno ovjeku radi injenice d
a posjeduje du u i svijest, s dodatkom da svaki odnos s dru tvom podrazumijeva donek
le gubitak slobode. Sloboda se ne mo e tono definirati i svatko ju drugaije zami lja.
No, ideal slobode pokreta je ljudske aktivnosti, dok dru tveno ograniavanje slobode
pojedinca mora i mo e biti jedino dopu teno na sprjeavanju gubitka sloboda drugih jed
inki. Time se ostvaruje dru tvena ravnopravnost, socijalna dr ava, ali postoji opasn
ost od gubljenja kriterija i individualizma, poput poznate uravnilovke u komunis
tikim dr avama.
Sloboda je esto bila uzrok revolucijama. Biblija govori o tome da je Mojsije izba
vio narod iz ropstva i odveo ga u Slobodu. U uvenom govoru Martina Luthera Kinga
"I Have A Dream", citirao je staru duhovnu pjesmu pjevanu od crnih amerikih robov
a: Napokon slobodni! Napokon slobodni! Hvala Bogu Svevi njem napokon smo slobodni! S
umerska klinasta rije ama-gi, je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju
slobode.
Vrlo esto ostvarivanje slobode na nasilan nain paradoksalno je s njezinom biti. Na
silje i fiziki sukobi esto prerastaju u rat. Rat je najvee ograniavanje individualne
slobode u cilju za tite prava vee skupine ljudi, odnosno u cilju za tite ili usposta
vljanja nekoga poretka. Od njega te i napad na ljudsku slobodu predstavlja jedino
kriminal i nasilje izvan zakona.
Mo da je najbolja definicija slobode - sloboda ljudskog duha. Kod tako relativnog
pojma, jasno je da e sloboda za razliite ljude podrazumijevati razliita stanja i os
jeaje.
O va nosti slobode kroz hrvatsku povijest napisano je mno tvo knjiga i rasprava. Mo da
je najpoznatija oda hrvatske knji evnosti posveena slobodi ona Ivana Gundulia (1589
.-1638.) O lijepa, o draga, o slatka slobodo! plemia, vijenika i graanina Dubrovake re
publike te mo da najveeg pjesnika hrvatskog baroka.ku Republike Bosne i Hercegovine
, Sarajevo.
internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/naci
on%20po%20mjesnim.pdf
i i Ferdo, "Vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini i njegovo doba (1350-1416)", 1902.godina,, Zag
reb.
Vego Marko, "Naselja Bosanske srednjovjekovne dr ave", 1957.godine., Sarajevo.
Klai Vjekoslav, "Poviest Bosne do propasti kraljevstva", 1882.godina., Zagreb.
grupa autora, "Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hecegovine od najstarijih vreme
na do godine 1463.", 1942.godine, Sarajevo.
Klai Nada, "Srednjovjekovna Bosna; politiki polo aj Bosanskih vladara do Tvrtkove kr
unidbe (1377.g.)", 1994.godine., Zagreb.