SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Hrvoje vangi
Preddiplomski studij smjera Agroekonomika

POSLOVNI PLAN ZA UZGOJ JANJADI NA OBITELJSKOM

POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU
Zavrni rad

Osijek, 2014.

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Hrvoje vangi
Preddiplomski studij smjera Agroekonomika

POSLOVNI PLAN ZA UZGOJ JANJADI NA OBITELJSKOM

POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU
Zavrni rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu zavrnog rada:

1. Doc.dr.sc. Dalida Galovi, predsjednik
2. Prof.dr.sc. Ivan tefani, mentor
3. Doc.dr.sc. Snjeana Toli, lan

Osijek, 2014.

SADRAJ:

1.Uvod....................................................................................................................................1
2. Materijali i metode.............................................................................................................2
3. Tehnologija uzgoja ovaca...................................................................................................3
3.1.intenzivni sustav dranja ovaca............................................................................3
3.2.poluintenzivni sustav dranja ..............................................................................5
3.3. Ekstenzivni sustav dranja..................................................................................5
4.Swot analiza ......................................................................................................................7
5. Opis proizvoda opg-a (opis kvalitete mlade janjetine).......................................................8
6. Misija i vizija......................................................................................................................9
7.Tehnoloka analiza poslovnog poduhvata.........................................................................10
8. Poslovi usko vezani uz uzgoj ovaca na opg-u..................................................................12
8.1 stria ili ianje ovaca........................................................................................12
8.2. Odravanje papaka zdravim..............................................................................13
8.3. Preventivno lijeenje ovaca...............................................................................15
8.4. Dovoz slame, sijena te ienje.........................................................................16
9. Trite i marketing...........................................................................................................18
9.1. Analiza lokacije poslovnog poduhvata.............................................................19
10. Financijski plan..............................................................................................................20
10.1. Procjena koliine prodaje i planiranih prihoda................................................20
10.2. Organizacija poslovanja..................................................................................21
10.3. Proraun ulaganja u projekt.............................................................................22
11. Zakljuak........................................................................................................................27
12. Literatura........................................................................................................................28
13. Saetak...........................................................................................................................29
14. Summary........................................................................................................................30
15. Popis tablica...................................................................................................................31
16. Popis slika......................................................................................................................32
17. Prilozi.............................................................................................................................33

1. UVOD
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo vangi bavi se uzgojem ovaca zadnjih 20 godina,
od kojih zadnjih 10 intenzivno. Kako je ovo relativno jednostavna i jeftina proizvodnja,
odluili su se proiriti stado sa sadanjiih 200 rasplodnih jedinki na 500 rasplodnih ovaca.
Za 500 komada gospodarstvo ima uvjete to se tie panjakih povrina, te obrauje
dovoljno oranica za proizvodnju hranu za dohranu preko zime. Kako kompletna obitelj ima
dovoljno iskustva, te znanja logina je odluka o proirenj uproizvodnje
Cijena mlade janjetine je atraktivna proizvoaima i ima mala odstupanja od prosjeka.
Cijene se kreu od 19-21 kn/kg u kontinentalnoj Hrvatskoj te do ak 30 kn/kg na Jadranu,
ali je i razlika u janjadi, jer jadransko trite zahtjeva janjad manje tjelesne mase, dok u
unutranjosti tjelesna masa janjeta ipak bude neto vea.
U dananje vrijeme ovce se veinom uzgajaju radi proizvodnje mesa, neto rijee radi
proizvodnje mlijeka, te se najmanje uzgajaju radi vune. Prednost uzgoja ovaca u odnosu na
druge vrste proizvodnje je i taj to su ovce relativno otporne, lako se prilagode na razliite
klimatske uvjete, te ako im se posveti dovoljna koliina panje ovce daju puno.
Jedan od najbitnijih faktora za uzgoj ovaca je imati dovoljne koliine raspoloivih
kvalitetnih panjaka, jer to je najjeftinija hrana, a ovca za vrijeme kvalitetne vegetacije
nita drugo osim pae ni ne trai. U sluaju planiranja uzgoja ovaca za proizvodnju mesa u
zatvorenom te da se hrani tijekom cijele godine odmah se zna financijski rezultat te
proizvodnje.

2. MATERIJALI I METODE
Pri pisanju rada koritena je znanstvena i struna literatura iz podruja uzgoja ovaca kao i
relevantne internet stranice.
Analizom prikupljenih podataka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu sastavljene
su tablice financijskih pokazatelja ulaganja u projekt.
U izradi poslovnog plana koriteni su empirijski podaci obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva vangi iz 2013. godine.
U cilju procjene poduzetnikog projekta pripremljena je swot analiza, razvijen marketing
mix, financijski plan koji ukljuuje u investicijskom dijelu plan otplate kredita, plan radne
snage, projekciju rauna dobiti i gubitka i analizu osjetljivosti. Koristili su se obrasci i
metoda natjecanja u pisanju studentskih poslovnih radova Budi Uzor.

3. TEHNOLOGIJA UZGOJA OVACA

Postoje tri sustava dranja ovaca: intenzivni, poluintenzivni i ekstenzivni

3.1. INTENZIVNI SUSTAV DRANJA OVACA

Intenzivni sustav proizvodnje karakterizira specijalizacija proizvodnje. Velika su ulaganja

u nabavu kvalitetnog stada, objekte, mehanizaciju, opremu i krmnu bazu. Budui da su u
ovoj proizvodnji velika ulaganja to podrazumijeva postizanje visoke cijene ovjih
proizvoda da bi se pokrili nastali trokovi. Proizvodnja se zasniva na visoko produktivnim
pasminama i njihovim kriancima ako se radi o proizvodnji mesa, odnosno na visoko
produktivnim pasminama kada je proizvod mlijeko.
Objekti moraju biti funkcionalni da bi se osigurali normalni uvjeti proizvodnje u smjetaju
ovaca, zdravstvenoj kontroli, ishrani. Moraju biti izgraeni od materijala koji e im
osigurati to dulji vijek trajanja, a da istodobno ne budu skupi. Objekti moraju biti
izgraeni u blizini poljoprivrednih povrina da bi se izbjegli prazni hodovi u pripremi i
dovozu hrane.

Slika 1. Suvremena staja za ovce

Izvor: http://poljoinfo.com/showthread.php?390Stalska-oprema-za-koze-i-ovce/page9

Ova proizvodnja podrazumijeva prateu mehanizaciju kojom e se osigurati spremanje

kvalitetne hrane. Da bi se ta proizvodnja mogla normalno odvijati, potrebno je osigurati
kvalitetnu voluminoznu i koncentriranu hranu. U razdoblju vegetacije potrebno je dovoljno
kvalitetne sone voluminozne krme, tj. pae, a zimi su potrebne dovoljne koliine
kvalitetnog sijena, po mogunosti kvalitetne i zdrave sjenae te dovoljne koliine
koncentriranih krmiva.
Specijalizacija proizvodnje je meso ili mlijeko. Vrlo popularna pasmina kod nas koja slui
za proizvodnju mlijeka u ovom sustavu uzgoja je Awassi pasmina te na primjer Charollais
pasmina koja je dobar proizvoa mesa.

Slika 2. Awassi ovca sa janjetom

Izvor:http://www.agroklub.com/stocarstvo/un
aprijedjena-izraelska-awassi-ovca/5190/

Slika 3. Charollais ovan

Izvor:http://www.poljoforum.rs/viewtopic.php?f
=67&t=200&start=150
4

3.2. POLUINTENZIVNI SUSTAV DRANJA

Poluintenzivni sustav podrazumijeva dranje ovaca na pai u vrijeme vegetacije, a tokom
zime ovce se hrane kvalitetnim sijenom i koncentriranim krmivima.
Tokom panog razdoblja, u vrijeme sunog ljeta, kad je paa oskudna, ovce se prihranjuju
koncentriranim krmivima. U ovakvom sustavu proizvodnje obino se uzgaja 5 do 8 ovaca
na 1 ha panjaka.
Za poluintenzivnu proizvodnju najbolje su njemaka Wrttemberg ovca (Slika 4.) ili
Jezersko Solavska jer su to pasmine veih gabarita i dobro iskoritavaju pau. Cilj
proizvodnje je uzgoj mesa, ali s zadovoljavajuom kvalitetom vune.

Slika 4. Wrttemberg ovce

Izvor: http://poljoinfo.com/showthread.php?165-Virtemberg-Ovce/page8.

3.3. EKSTENZIVNI SUSTAV DRANJA

Ekstenzivni sustav podrazumijeva uzgoj ovaca malih proizvodnih mogunosti s malim
ulaganjima i niskim proizvodnim rezultatima. Provodi se u podrujima i na tlima na
kojima se ne mogu obavljati druge grane poljoprivredne proizvodnje.
To su brdsko-planinska i aridna podruja. Osim toga karakterizira ga mali broj ovaca po
jedinici povrine. Obino 1 ovca dolazi na 1 do 10 ha panjaka. Ovce vei dio godine
5

provode na pai. Zimska ishrana bazira se iskljuivo na sijenu rijetko na malim koliinama
koncentriranih krmiva.
Zbog nepovoljnih uvjeta dranja, njege i ishrane taj sustav podrazumijeva uzgoj autohtonih
pasmina, pasmina koje su upravo uzgojene u takvim uvjetima. Ove pasmine odlikuju se
otpornou, skromnou u ishrani i izdrljivou jer moraju prijei velike povrine u
potrazi za hranom. Primjer ovce koja se uzgaja u takvim ekstenzivnim uvjetima je Krka
ovca koja je izuzetno otporna. To su veinom kombinirane pasmine koje su namjenjene
proizvodnji mesa, mlijeka i vune.

Slika 5. Krka ovca

Izvor: autor

Glavnina ovaca u Hrvatskoj uzgaja se u pano - stajskim sustavom uzgoja u kojemu su

ovce u vrijeme vegetacije tijekom dana na panjaku,a tijekom noi i zimi borave u staji. Za
manji broj ovaca koristi se potpuno slobodni uzgoj. Na nekim otocima ovce koriste
iskljuivo za proizvodnju mesa pa tijekom cijele godine borave na otvorenom. Uzgoj
ovaca u staji (zatvorenom) ee je zastupljen u intenzivnoj proizvodnji ovjeg mlijeka

4. SWOT ANALIZA
Na osnovu dosadanjeg iskustva i stanja na tritu sastavili smo SWOT analizu kako bi
dodatno utvrdili kritine toke proizvodnje te ih pokuali izbjei u proizvodnji, te isto tako
uvidjeli smo pozitivne strane proizvodnje i mogunosti dodatnog poveanja proizvodnje.

Strengths

Weaknesses

-koeficijent obrtaja kapitala je bri nego kod

drugih proizvodnji

-neizvjestan rezultat industrijsko gkrianja

-vrlo dobra te stabilna otkupna cijena

-mogunost nabave velike koliine jeftine
hrane

-ukoliko se hrani koncentratom proizvodnja

postaje neisplativa
-puno fizikog posla
-cijelodnevno angairanje

-vlastita proizvodnja hrane

-jeftin smjetaj
Opportunities
mogunost daljnjeg proirenja proizvodnje
-ovce veinu vremena provode na
otvorenom na ispai to pojeftinjuje
proizvodnju
-velike povrine neiskoritenih panjakih
povrina.
-dobra potranja tijekom cijele godine

Threats
- razne bolesti koje zahtijevaju lijeenje i
poveavaju nam trokove
-nepostojanje dugoronog ugovora sa
otkupljivaem
-kraa

-nepogodni vremenski uvjeti koji oteavaju

ispau

-nisko ulaganje u proirenja

5. OPIS PROIZVODA OPG-A (opis kvalitete mlade janjetine)

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, janjetina je u grupi zajedno s ostalim

vrstama mesa te ribom, jajima, mahunarkama i oraastim plodovima. Za tu grupu
namirnica preporuka je 2-3 serviranja dnevno.
Energetska vrijednost janjeeg mesa iznosi oko 230 kcal, odnosno 961 kJ na 100 g. U 100
grama janjeeg mesa nalazi se 65g vode, 15g masti, 18 g bjelanevina i 0g ugljikohidrata.

Slika 6. Janjetina na ranju

Izvor: autor

Kao i ostale bjelanevine ivotinjskog podrijetla, bjelanevine iz janjeeg mesa imaju

visoku prehrambenu vrijednost. Sadre optimalnu koliinu osnovnih ili esencijalnih
aminokiselina koje su neophodne za procese obnavljanja i sinteze svih stanica organizma,
a organizam ih sam ne proizvodi. Uz to, bjelanevine iz janjeeg mesa koliinom su i
kakvoom ispred bjelanevina iz teletine i piletine.
Janjetina spada meu najukusnije i najbolje vrste mesa. Meso je po okusu vrlo slino
jaretine. Sadri lako probavljive proteine, koji ne optereuju na metabolizam. Zbog niskog
sadraja vezivnog tkiva proteini u janjeem mesu lake su probavljivi i upravo zbog toga
imaju prednost nad proteinima iz teletine i piletine.

Janjetina sadri sve vitamine i minerale u optimalnim koliinama. Lake je probavljiva od

govedine i ovetine. Kuhana janjetina sadri manje kolesterola nego piletina ili purei
batak. S obzirom na sastav i karakteristike mesa, preporuuje se bolesnicima koji imaju
problema sa kolesterolom, sranim bolesnicima, bolesnicima sa loom krvnom slikom i
naroito se preporuuje kao prva vrsta mesa koje se uvodi u jelovnik devetomjesenih
beba.

6. MISIJA I VIZIJA
Stanje na tritu janjeeg mesa zadnjih nekoliko godina potaknulo nas je na proirenje
postojee proizvodnje sa 200 na 500 rasplodnih ovaca. Poto trenutna proizvodnja ne
zadovoljava potrebe trita u naem okruenju ova proizvodnja sa kvalitetnim proizvodom
ima svjetlu budunost. Cilj nam je tijekom cijele godine imati janjad za konzumaciju te
tako osigurati dobru likvidnost gospodarstva i egzistenciju sebi i svojoj obitelji.
Na cilj je tijekom godina podii proizvodnju sa 1,4 janjeta po ovci, na 1,7 janjia po ovci
godinje, te da kvalitetom proizvedene janjadi budemo prepoznati u okolnim upanijama, a
ne samo u naem okruenju. elimo naim kupcima osigurati kvalitetan proizvod koji je
primjeren svaijem proraunu
Planira se ulaganje u izgradnju prateih objekata, ali u vlastitoj reiji to nam uvelike
pojeftinnjuje proizvodnju, i olakava nabavu 300 rasplodnih ovaca. Ove dvije stavke su
ujedno i najvei trokovi u poetku jer se na gospodarstvu nalazi veina mehanizacije
potrebne za proizvodnju.

7. TEHNOLOKA ANALIZA POSLOVNOG PODUHVATA

Planira se ovce za rasplod koristiti 6 godina. Temeljem dosadanjeg iskustva, u tom
vremenu ovce nakon janjenja i othrane janjadi uspiju doi u kondiciju do idueg ciklusa.
Nakon 6. godine opada i kvaliteta ovjeg mlijeka, a samim time i janjad imaju manji
prirast, due im treba za postizanje potrebne kilae za klanje.
Zbog svojih karakteristika ovce nisu zahtjevne za uzgoj. Dobro iskoritavaju ostatke biljne
proizvodnje, te zbog toga uvijek imaju na raspolaganju velike koliine za njih kvalitetne
hrane. Treba im samo osigurati dovoljne koliine pitke vode, te soli.
Tjeranje ovaca je zavisno o ovci. Veina se tjera u 7., 8. i 9. mjesecu. Ako se ne oplodi u
trenutku tjeranja tjera se ponovno nakon 2-3 tjedna. S obzirom da su ovnovi stalno meu
ovcama, 95 % ovaca bude oploeno. Ovca nosi mlado u sebi od 145 do 150 dana. Najee
jedno ili dvoje mladunadi, a rijetko se zna dogoditi da nosi i troje.
Romanovska pasmina ovce janji i po troje, etvero janjadi, al u mom poslovnom planu se
baziramo na Wurtenberg ovce, mlijeno-mesnate pasmine, koje se oplouju sa francuskom
rasom Charolais ovnova, koji u Hrvatskoj nisu toliko poznati. To je izrazito mesnata
pasmina sa odlinom konverzijom hrane i velikim dnevnim prirastom koji se kree i do
350g/dnevno kod jednog janjeta u leglu te do 250g/dnevno kod dvojki u leglu. Takva
janjad sa 100 dana bude u prosjeku 35-40 kg, a takvo janje je najlake prodati za raanj, a i
kvaliteta mu je vrhunska.
Potrebno je osigurati zatvoreni ovarnik za malu janjad jer kod nas zime znaju biti hladne
te je janjad tee podnosi.U periodu nakon janjenja do mjesec dana nakon janjenja, ovce su
zatvorene u ovarniku sa janjadi te se hrane sa sijenom, kukuruzom, zobi, jemom, repinim
rezancem, silaom , te se stelji sa itnom i sojinom slamom. Ovce i u sojinoj slami uspiju
nai zaostalih mahuna koje im takoer osiguravaju dodatnu hranu.
Janjad od 20-25 dana starosti poinje polako sama traiti hranu, te u posebnom dijelu
dobivaju kukuruznu prekrupu, koncentrat, jeam, zob i sijeno lucerne koje je
najkvalitetnije. U poetku je to samo grickanje, dok se ne naviknu na suhu hranu.
Nakon mjesec dana ovce izlaze u pau sa ostalim ovcama, i tada janjad poinje jesti sve
vie i tada je dnevni prirast i do 350g/dnevno.

10

Slika 7. Guva na jelu

Izvor: Autor
Ovarstvo samo po sebi nije zahtjevan posao, ali zahtjeva puno panje. Kada krene
janjenje potrebno je 24 satno prisutstvo meu ovcama da bi se na vrijeme moglo pomoi
pri janjenju ako zatreba, te takoer poto ovce ne razvrstavamo po boksovima prije
janjenja, nego tek neposredno nakon janjenja potrebna je stalna prisutnost.

Slika 8. Netom ojanjeno janje

Izvor: Autor

11

8. POSLOVI USKO VEZANI UZ UZGOJ OVACA NA OPG-u

8.1 Stria ili ianje ovaca
S obzirom na tehnologiju uzgoja, smjetaj i hranidbu, ovca je relativno skromna u odnosu
na neke druge vrste domaih ivotinja. Nema puno poslova koje je potrebno odraditi uz
hranjenje. Ipak, postoji jedan zahvat ili postupak koji je za mnoge ovare vrlo zahtjevan, a
za neke starije i preteak stria ili ianje ovaca.
Ovce iamo najmanje jednom godinje iako neki (rijetki) ovce iaju dva puta. Ovisno o
temperaturama zraka i vremenu stria ovaca poinje od sredine travnja sve do poetka
lipnja. U nekim krajevima obavlja se i kasnije odnosno u lipnju pa sve do srpnja posebno
na nekim hrvatskim otocima. Vrijeme poetka strie ovaca ovisi i o porastu nove vune.
Ukoliko nije porasla nova vuna, to ovisi o vie imbenika prije svega hranidbi i dobi
ivotinje, ianje je puno tee. Sam zahvat ianja obavlja se runim ili elektrinim
karama.
Kod strie sa runim karama, gotovo je nemogue oiati ovcu ako vuna nije podrasla.
U velikom stadu prvo se iaju ovnovi i jalove ovce jer im vuna prije podraste, a kasnije
ovce koje su se janjile.

Slika 9. Stria ovaca

Izvor: http://www.radiosarajevo.ba/novost/71937

12

Stria ovaca na gospodarstvu se obavlja elektrinim karama. Striu obavljamo tata i ja, uz
pomo rodbine koja uskoi da se taj posao bre obavi. Netko plaa ianje, ali mi se sve
vie vodimo politikom da svaki posao koji moemo obavimo sami, jer ianje po ovci
iznosi od 13 do 15 kn , a za ovnove i 30 kn. Zbog tog razloga, a i zbog toga jer imamo
vremenske mogunosti i fizike sposobnosti taj posao jo uvijek obavljamo sami

8.2. Odravanje papaka zdravim

Zarazna epavost ovaca i koza prenosiva je bolest papaka koju karakterizira propadanje
(nekroza) tkiva u meupapanom podruju nogu. Bolest je kroninog tijeka, a javlja se 510 dana nakon to se ovce zaraze. Bolest nanosi velike tete ovarima koje se oituju
smanjenjem proizvodnje vune, mesa i mlijeka, velikim trokovima lijeenja, a u stadima u
kojima je obolio veliki broj ovaca i u kojima je bolest zanemarena moe doi i do uginua.
Uzronici bolesti ulaze u organizam ovaca i koza kroz povrede na koi. Neprestanim
boravkom ovaca i koza na mokrom podu u staji, na itkom stajskom gnoju ili pak kretanju
po vlanom i mokrom terenu omekava roina papaka i koa na nogama odnosno u
meupapanom podruju, pa od trenja izmeu papaka nastaju sitne ranice kroz koje
bakterije uu u papak, u njemu se razmnoe i uzrokuju nekroze odnosno propadanje papka.
Razliite mehanike povrede mekanog papka i okolne koe, takoer, dovode do pojave
rana kroz koje ulaze uzronici bolesti u papak.
Razvoju bolesti pogoduju razdoblja s mnogo kie i vlaan teren. Od zarazne epavosti
obolijevaju ovce i koze, bez obzira na pasminu, spol i dob. Jednom preboljela bolest ne
ostavlja imunitet, pa ivotinja moe ponovno oboljeti od zarazne epavosti.
Stada ovaca koja su zdrava treba uvati od uvoenja zaraenih ovaca (karantena). Prilikom
putanja ovaca na ispau bilo bi dobro voditi rauna da se ovce ne vode na panjake,
putovima na kojima su boravile ili borave ovce drugih stada. Ovce je mogue i zatititi
vakcinacijom komercijalnom vakcinom protiv zarazne epavosti ovaca.
Suzbijanje bolesti treba poduzeti za suhog, ljetnog perioda, a ne treba zanemariti injenicu
da su uzronici epavosti neotporni na djelovanje niskih temperatura (zima). Higijensko
13

dranje ovaca, pravovremena korekcija papaka, moe znatno smanjiti mogunost pojave
bolesti. Svaki stoar koji posjeduje ovce morao bi biti upoznat s tehnikom obrade papaka.
Ako se epavost pojavi u stadu, bolesne ovce moramo odvojiti od zdravih.
Papke bolesnih ovaca potrebno je kirurki obraditi i lokalno tretirati ljekovitim mastima, te
ukloniti podminirani dio roine i nekrotine dijelove papka. Nakon obrade svake pojedine
ovce potrebno je noeve za obrezivanje dezinficirati. Ako je dolo do pojave sekundarnih
infekcija, trebalo bi se obratit veterinaru za daljnju terapiju.
Najjednostavniji nain odravanja papaka zdravih je redovita, tj svakodnevna kontrola
stada te vizualno treba uoitikoja ovca epa te je uhvatiti i izvriti dezinfekciju papka(Slika
10). Najjednostavnije je na izlazu iz ovarnika postaviti dezinfekcijsku barijeru preko koje
ovce prelaze svaki dan kada se vode na ispau te tako dezinfekciju odrade same, ali to je
ipak neto skuplji nain.

Slika 10. Dezinfekcija papka

Izvor: http://poljoinfo.com/showthread.php?639-Sjenicka-ovca/page6

14

8.3. Preventivno lijeenje ovaca

Preventivna zatita obuhvaa redovito tretiranje ovaca i janjadi odgovarajuim
antihelminticima i lijekovima radi sprijeavanja pojave odreenih bolesti, ali i njihova
irenja, odravanje dobrog zdravlja, rasplodne kondicije, smanjenja utroka hrane za
kilogram prirasta te bri rast i razvoj mladih ivotinja.
Preventivna zatita provodi se protiv zaraznih, parazitarnih i drugih bolesti. Te bolesti
mogu dovesti do velikih gubitaka u proizvodnji, zato je jako vano na vrijeme provoditi
zatitu.
Parazitne bolesti dijele se na unutarnje i vanjske. Najee unutarnje su metiljavost i
trakaviavost, a od vanjskih se najee pojavljuje ugavost. Od zaraznih bolesti postoji
zarazna epavost koja je ve objanjena, zatim Qgroznica s kojom se jo nismo susreli.
Postoji jo razliitih bolesti, no s njima se kao kao uzgajivai jo nismo susreli. Lijeenje
se provodi do 4 puta godinje ako tijekom godine bude vie oborine, a ako prevladava sua
cijepljenje se provodi do 3 puta.

Od cijepiva koje koristim tu su Fascoverm i Closamectim (Slika 11.) koji se daju

injekcijom potkono, a imaju velik obujam djelovanja, a daje se u koliini 1 ml na 25
kilograma tjelesne mase, te postoje cijepiva koja se daju peroralno kao to su Monil 5% i
Valbazen 2.5%. Primjena kod Valbazena ili Monila ne ide odjednom, nego se daje u
razmaku od 2 tjedna. Tada djelovanje bude uinkovito. Koliina koja se daje iznosi 1 ml na
10 kg tjelesne mase.

Slika 11. Cijepivo Closamectin

Izvor: http://www.medicalintertrade.hr/index.php?cat=proizvodi__&art=365

15

8.4. Dovoz slame, sijena te ienje

Ovce ne mogu biti na otvorenom cijele godine, tj. na ispai. Potrebno je osigurati dovoljne
koliine sijena i slame za zimu, tj za loije vrijeme kada je vegetacija loija i kada ovcama
nije dovoljna samo ispaa da bi mogle zadovoljiti svoje uzdravane i proizvodne potrebe.
Da bi zadovolji sve potrebe ovaca na gospodarstvu proizvodimo kukuruz, jeam, triticale,
ozimu i jaru zob. Takoer je zasijana lucerna, te se kose prirodne livade. Povrine koje su
dovoljne za proizvodnju hrane koja je potrebna za zimu iznose cca 10 ha. Nekad vie,
nekada manje ovisno o tome kakva je proizvodna godina, kina ili sua.

Tablica 1. Proizvodnja itarica za ishranu ovaca tijekom zime

Kultura

Povrina/ha

Prinos u t/ha

Uk.prinos u t

Kukuruz silani

1.25

40

50

Zob(ozima i jara)

1.25

Triticale

Jeam

4.5

4.5

Kukuruz za zrno

8.5

17

Izvor: Rezultati poljoprivredne proizvodnje Opg vangi

Na ukupno 6 ha proizvede se dovoljna koliina itarica za ishranu ovaca tijekom zime te

tov janjadi do konane teine, a ostala 4 ha otpadaju na lucernu i prirodne livade na kojima
se proizvede sijeno. Uz hranu koju sami pripremimo, kupuje se koncentrat za janjad, te
repin rezanac za ovce.
Na naem gospodarstvu ovce se dre na dubokoj stelji, te je potrebno osigurati dovoljne
koliine slame za stelju. Godinje se doveze oko 50 t itne slame, te 10 t sojine slame.
Trenutno se taj posao obavlja fiziki uz pomo mehanizacije, jer se koristimo sa balirkom
za male bale koje se runo utovaruju. Koristimo takve bale radi lake manipulacije tijekom
zime u objektima koji su nii te se ne moe strojem ulaziti u njih.
16

ienje se obavlja dvaput godinje. Dio se isti strojevima, a dio se obavlja runo zbog ne
mogunosti ulaska strojeva u objekt. isti se pred zimu, tj.pred poetak sezone janjenja, te
se isti nakon to se ovce prestanu hraniti i odbiju se od janjadi te vode na ispau.

Slika 12. Priprema zemlje za sjetvu

Izvor: Autor

17

9. TRITE I MARKETING
Nabavno trite je vano za osiguravanja kvalitete i kvantiteta proizvodnje. Nabavno
trite podrazumijeve trite gdje nabavljamo repromaterijal za proizvodnju hrane, lijekove
i koncentrat. Nai dobavljai su Klas d.o.o. Benianci, od kojih se nabavlja repromaterijal i
ito d.o.o. od kojih nabavljamo koncentrat za janjad.
Prodajno trite nam je raznoliko. Najvei kupac nam je Krma kod Svrtana koja otkupi
veinu uzgojenih janjadi. Ostalo se proda fizikim osobama. Sa proirenjem proizvodnje
planiramo takoer i pronai kupca na Jadranu da bi plasman bio to laki. Promocija ovog
proizvoda je specifina i najvie se planira odvijati na samom prodajnom mjestu direktno u
odnosu promotor-kupac. Vano je takoer neprestano napominjati kako je proizvod
izvorno Hrvatska kvaliteta i kako ovaj proizvod uz aromatska svojstva takoer posjeduje i
zdravstvene kvalitete.
Vana je jo i promocija od usta do usta. Vjerojatno i najbolja za nas jer tako potencijalni
kupci direktno saznaju od ve stalnih kupaca, kakva je kvaliteta naeg proizvoda.
U cilju to uinkovitije promocije i komunikacije s kupcima planiramo brendirati
proizvodnju i zatititi figurativni ig. Prijava 1 nalazi se u privitku.

Slika 13. Figurativni ig Opg-a vangi

Izvor: Autor
18

to se tie distribucije sva janjad se prodaju na kunom pragu, to znai da kupac dolazi
kod nas kui i odvozi proizvod. Cijena po kilogramu iznosi od 20 do 22 kn ovisno o teini
janjeta. Optimalna teina za prodaju je oko 33 kg. Najvei konkurenti su nam veliki
trgovaki lanci, koji janjetinu razliite kvalitete nabavljaju uglavnom izvan granica RH,
gdje proizvodi ostvaruju znatno manje cijene proizvodnje. Konkurenti su nam i ostali
proizvoai konkurentnih proizvoda. Konkurentsku prednost namjeravamo postii visoko
kvalitetnim proizvodom i pristupanim cijenama

9.1. Analiza lokacije poslovnog poduhvata

S obzirom da se nalazimo na takvoj lokaciji da relativno blizu imamo velike panjake
povrine smatram koje nam omoguuju ispau tijekom vie od 9 mjeseci da je naa
lokacija idealna za proirenje rasplodnog stada. To nam uvelike pojeftinjuje proizvodnju
budui da ne moramo odvajati velike iznose za hranu, te je na naem podruju relativno
dobra potranja i mogunost plasmana proizvedene janjetine.

19

10. FINANCIJSKI PLAN

10.1. Procjena koliine prodaje i planiranih prihoda
Polazna stavka za izraun prihoda nam je prodaja janjadi. Na 500 rasplodnih ovaca
planiramo proizvest od 700 janjadi prve godine prosjene teine 33 kg do 800 janjadi u
5.god.Takoer u prihod nam ulazi i poticaj po grlu i po hektaru panjaka te prihod od
izluenih ovaca. Za kilogram ive vage uzimamo polaznu cijenu od 20 kn.
Tablica 2. Proraun opsega proizvodnje
Tablica: Planirana koliina prodaje
I.
Naziv proizvoda/usluge
Prodaja janjia
23.100
Poticaj po grlu
500
Poticaj po ha panjaka
50
Prihod od izluenih ovaca
85
Usluga 2**
Usluga 3**

II.
23.925
500
50
85

Tablica: Planirana cijena po jedinici -kn

I.
Naziv proizvoda/usluge
Prodaja janjia
20
Poticaj po grlu
120
Poticaj po ha panjaka
700
Prihod od izluenih ovaca
500
Usluga 2**
Usluga 3**

III.
24.750
500
50
85

IV.
26.400
500
50
85

III.
20
120
700
500

IV.
20
120
700
500

II.
20
120
700
500

V.
27.225
500
50
85

V.
20
120
700
500

Izvor: Autor

Tablica 3. Proraun prihoda

Tablica: Proraun prihoda

Proizvod / usluga
r.b.
1. Prihod od prodaje proizvoda
Prodaja janjia
Poticaj po grlu
Poticaj po ha panjaka
2. Prihod od prodaje usluga
Prihod od izluenih ovaca
Usluga 2**
Usluga 3**
Ukupno prihodi

I.
557.000
462.000
60.000
35.000
42.500
42.500
0
0
599.500

II.
573.500
478.500
60.000
35.000
42.500
42.500
0
0
616.000

III.
590.000
495.000
60.000
35.000
42.500
42.500
0
0
632.500

IV.
623.000
528.000
60.000
35.000
42.500
42.500
0
0
665.500

V.
639.500
544.500
60.000
35.000
42.500
42.500
0
0
682.000

Izvor: Autor
20

10.2. Organizacija poslovanja

Na OPG-u su stalno zaposlena tri radnika. Pastiri koji vodi ovce na ispau dok ista traje, te
u zimi zajedno sa vlasnikom obavljaju poslove hranjenja i brige oko janjadi.

Tablica 4. Organizacija poslovanja

Tablica: Organizacija poslovanja

Bruto plaa s
Naziv radnog mjesta Zanimanje Broj radnika
dopr. na
plau
Vlasnik
VSS
1
3.000
Radnik
NK
2
3.000

Neto plaa
2.264
2.264

Izvor: Autor

Tablica 5. Struktura zaposlenih radnika

Tablica: Struktura zaposlenih radnika
Godina
I.
II. i dalje

VSS
1
1

VS

SSS

VKV/KV

NK
2
2

Ukupno
3
3

Novozaposleni

Prosjean broj
radnika u godini
3
3

Izvor: Autor
Tablica 6. Prorauna trokova radnika

Godina
I.
II.

Prosjena mjesena
Radnici
bruto plaa s
doprinosom na plau
stalni
3.516 kn
sezonski
3.000 kn
stalni
3.516 kn
sezonski
3.000 kn

Prosjean
broj radnika
godinje
3
0
3
0

Proraun
troka radnika
126.576 kn
126.576 kn
0 kn
126.576 kn
126.576 kn
0 kn

Izvor:Autor

21

10.3. Proraun ulaganja u projekt

Tablica 7. Ukupna predraunska vrijednost ulaganja
Tablica: Ukupna predraunska vrijednost ulaganja
r. b.
1
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.

Struktura ulaganja u projekt

Osnovna sredstva
Osnivaka ulaganja
Zemljite i graevinski objekti
Oprema
Istraivanje i razvoj
Obrtna sredstva
Ukupna ulaganja u projekt

Ukupna ulaganja
270.000
255.000
15.000

150.000
420.000 kn

%
64
61
4
0
0
36
100%

Izvor: Autor
Najvei iznos otpada na kupovinu rasplodnog stada sa ovnovima jer nam je to osnovni
uvjet za pokretanje proizvodnje. Ostatak otpada na obrtna sredstva koja su potrebna za
kupovinu hrane te koncesiju za panjake povrine i troak lijekova i veterinarskih usluga.

Tablica 8. Izvori financiranja

Tablica: Izvori financiranja projekta

Izvori financiranja
r. b.
Iznos -kn
1.
Tui dugoroni kapital
250.000
Kreditna sredstva
250.000
2.
Drugi izvori financiranja
3.
Vlastiti izvori sredstava
170.000
Ukupno
420.000 kn

%
60
60
0
40
100%

Izvor: Autor

Ukupno ulaganje u prvoj godini je 420 000 kn, ali zbog uteevine potrebe za kreditom
iznose neto vie od polovice cjelokupnog iznosa.

22

Tablica 9. Obraun kredita

Tablica: Obraun kredita
Godina
otplate
1.

2.

3.

4.

5.

Kvartal
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
III
Ukupno

Iznos duga
250.000
238.784
227.441
215.971
204.372
192.642
180.781
168.786
156.656
144.389
131.985
119.441
106.756
93.928
80.956
67.838
54.572
41.157
27.591
13.873

Iznos kte.
2.813
2.686
2.559
2.430
2.299
2.167
2.034
1.899
1.762
1.624
1.485
1.344
1.201
1.057
911
763
614
463
310
156
30.577

Otplata

Anuitet

11.216
11.343
11.470
11.599
11.730
11.862
11.995
12.130
12.266
12.404
12.544
12.685
12.828
12.972
13.118
13.266
13.415
13.566
13.718
13.873
250.000

14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
14.029
280.577

God. kamate God. anuitet

10.487

56.115

8.399

56.115

6.215

56.115

3.932

56.115

1.543

56.115

30.577

280.577

Izvor: Autor

Uvjeti kreditiranja:
Rok otplate: 5 godina, Kamata: 4,5%, Obraun kamata: kvartalno

23

Tablica 10. Proraun rashoda

1.

2.
3.

4.
5.
6.

7.

Materijalni trokovi
Osnovni i pomoni materijal
Trokovi energenata (struja, grijanje)
Trokovi ambalae za pakiranje
Materijal za ienje
Uredski materijal
Troak hrane tijekom godine
Troak lijekova i vetarinarskih usluga
Naziv troka
Naziv troka
Ostali materijalni trokovi
Usluge
Proizvodne usluge (koopreacija)
Intelektualne (raunovodstvene, pravne...)
Usluge reklame, promidbe i sajmova
Usluge telefonije
Usluge istraivanja trita
Komunalne usluge (odvoz smea, voda...)
Naziv troka
Naziv troka
Naziv troka
Naziv troka
Ostale usluge
Troak rada - plae
Amortizacija
Materijalne imovine
Nematerijalne imovine
*Ostali trokovi poslovanja
Ukupno trokovi redovnog poslovanja

165.000
15.000
0
0
0
0
135.000
15.000
0
0
0
8.500
0
5.000
0
0
0
3.500
0
0
0
0
0
126.576
42.500
42.500
0
0
342.576

165.000
15.000
0
0
0
0
135.000
15.000
0
0
0
8.500
0
5.000
0
0
0
3.500
0
0
0
0
0
126.576
42.500
42.500
0
0
342.576

165.000
15.000
0
0
0
0
135.000
15.000
0
0
0
8.500
0
5.000
0
0
0
3.500
0
0
0
0
0
126.576
42.500
42.500
0
0
342.576

165.000
15.000
0
0
0
0
135.000
15.000
0
0
0
8.500
0
5.000
0
0
0
3.500
0
0
0
0
0
126.576
42.500
42.500
0
0
342.576

165.000
15.000
0
0
0
0
135.000
15.000
0
0
0
8.500
0
5.000
0
0
0
3.500
0
0
0
0
0
126.576
42.500
42.500
0
0
342.576

Izvor:Autor

U osnovni i pomoni materijal nam ulazi troak te koncesija za panjake povrine. Troak
amortizacije raunamo na cijelo stado od 500 komada, jer uvijek nakon to amortiziramo
dio stada, taj isti dio se izluuje i nabavljaju mlade ovce, tako da se amortizacija uvijek
rauna za 500 komada.

24

Tablica 11. Raun dobiti i gubitka

r.b.

Stavke

1. Ukupni prihodi
2. Ukupni rashodi
Materijalni trokovi
Ostali materijalni trokovi
Trokovi usluga
Ostali trokovi usluga
Troak rada - plae
Ostali trokovi poslovanja
3. Oper. dobitak prije am. (EBITDA)
4. Amortizacija
5. Operativni dobitak (EBIT)
6. Financijski rashodi - kamate
7. Dobitak prije oporezivanja
8. Porez na dobit (20%)
9. Dobitak nakon oporezivanja

Iznos -kn po
I.
II.
599.500
616.000
300.076
300.076
165.000
165.000
0
0
8.500
8.500
0
0
126.576
126.576
0
0
299.424
315.924
42.500
42.500
256.924
273.424
10.487
8.399
246.437
265.025
49.287
53.005
197.149
212.020

godinama
III.
632.500
300.076
165.000
0
8.500
0
126.576
0
332.424
42.500
289.924
6.215
283.709
56.742
226.967

projekta
IV.
665.500
300.076
165.000
0
8.500
0
126.576
0
365.424
42.500
322.924
3.932
318.992
63.798
255.194

V.
682.000
300.076
165.000
0
8.500
0
126.576
0
381.924
42.500
339.424
1.543
337.881
67.576
270.304

Izvor:Autor

Iz rauna dobiti i gubitka vidimo da je na poslovni poduhvat isplativ i odriv. Ukupna

dobit na razini 5 godina iznosi preko milijun kuna.

25

Zbog moguih negativnih oscilacija u proizvodnji ili na tritu izradili smo analizu
osjetljivosti da vidimo koliko nam se dobit smanjuje ako se smanjuje cijena ili proizvodnja.

Tablica 12. Analiza osjetljivosti

A
B
C

A
B
C

A
B
C

Prihodi -5%
Trokovi +5%
Prihodi -5% & Trokovi +5%

Iznos -kn po godinama projekta

I.
II.
III.
IV.
V.
569525
585200
600875
632225
647900
359704,8 359704,8 359704,8 359704,8 359704,8
209820,2 225495,2 241170,2 272520,2 288195,2

Prihodi -10%
Trokovi +10%
Prihodi -10% & Trokovi +10%

Iznos -kn po godinama projekta

I.
II.
III.
IV.
V.
539.550 554.400 569.250 598.950 613.800
376833,6 376833,6 376833,6 376833,6 376833,6
162716,4 177566,4 192416,4 222116,4 236966,4

Prihodi -20%
Trokovi +20%
Prihodi -20% & Trokovi +20%

Iznos -kn po godinama projekta

I.
II.
III.
IV.
V.
479600
492800
506000
532400
545600
411091,2 411091,2 411091,2 411091,2 411091,2
68508,8 81708,8 94908,8 121308,8 134508,8

Izvor:Autor

Iz analize osjetljivosti vidimo da ako nam se u najgorem sluaju prihodi smanje za 20%, a
trokovi poveaju 20 % opet emo ostvariti dobit u proizvodnji. To je jo jedan od razloga
zato mislim da ova proizvodnja ima svjetlu budunost.

26

11. ZAKLJUAK
Poslovni plan opisuje proirenje postojee proizvodnje. Posljednjih godina na podruju
Istone Hrvatske sve vei broj manjih uzgajivaa ovaca zatvara svoja vrata, to omoguava
nama veim uzgajivaima laki plasman.
Ukupna vrijednost ulaganja u proirenje stada za 300 komada iznosi oko 255 000 kn. U taj
iznos ulazi 300 komada rasplodnih ovaca prosjene vrijednosti 800 kn/kom, te 6 ovnova
prosjene vrijednosti 2500 kn./kom. U hranu i ostale trokove se ulae dodatnih 150 000
kn. Trokovi koji se javljaju u proizvodnji su, troak hrane, amortizacije i plaa te nam
prosjena dobit narednih godina iznosi od 197 000 do 270 000 kn. Uz tu prosjenu dobit
vlasnik sam sebi isplauju bruto plau, te isplauje plau za dva zaposlenika koja su stalno
zaposlena na gospodarstvu.
Prosjena cijena mlade janjetine iznosi od 18-22 kn/kg, ali veinom iznosi 20 i vie kuna.
Ovi podaci se temelje na naem iskustvu u proizvodnji, te praenju stanja prolih 5 godina.
U blioj budunosti planiramo pronai kupca na moru, te dio janjadi prodavati na Jadran i
ostvariti bolju cijenu, a samim time i bolji financijski rezultat.
Najvea prednost uzgoja ovaca je ta to one kao stoka za uzgoj nisu zahtjevne koliko
ostale grane proizvodnje te to mogu biti na ispai cijelo vrijeme. U izraunima sam
uzimao da provode 9 mjeseci na ispai, meutim kada je povoljno zimsko vrijeme budu na
ispai i 11 mjeseci. Jedan mjesec otpada na vrijeme kad se ojanje dok ponovno ne krenu na
ispau.
Poslovni plan OPG-a vangi je izvediv i financijski ostvariv, jer najmanja odstupanja u
prihodima ima upravo u ovoj proizvodnji. Kumulativna dobit u 5 godina iznosi
1.161.634,00 kn, te iz te dobiti moemo osigurati egzistenciju svojoj obitelji, te jo uloiti
dio u modernizaciju gospodarstva.

27

12. LITERATURA

OPG vangi Branko , Farma za uzgoj ovaca primjenjena iskustva i rezultati u

praksi
Knjiga: Ovarstvo , Prof. dr. sc.B.Mio, Prof. dr. sc. V.Pavi, Prof. dr. sc.
V.Sui, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 2007

tefani, I. (2012): Razvijanje poduzetnike ideje i pokretanje poslovanja. TERA

TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek

tefani, I. (2012): Poduzetnike vjetine. TERA TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek

tefani, I. (2012): Istraivanje trita znaaj,koristi i alati. TERA TEHNOPOLIS

d.o.o. Osijek

tefani, I. (2012): Konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. TERA

TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek

tefani, I. (2012): Unapreivanje poslovanja. TERA TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/o_zastita.pdf

http://www.agro-hit.com/index.php/stocarstvo/zarazna_shepavost_ovaca

http://www.savjetodavna.hr/?page=savjeti,14,357

http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/o_pasmine.pdf

Slike:
http://poljoinfo.com/showthread.php?390-Stalska-oprema-za-koze-i-ovce/page9
http://www.agroklub.com/stocarstvo/unaprijedjena-izraelska-awassi-ovca/5190/
http://www.poljoforum.rs/viewtopic.php?f=67&t=200&start=150
http://www.radiosarajevo.ba/novost/71937
http://poljoinfo.com/showthread.php?639-Sjenicka-ovca/page6
http://www.medical-intertrade.hr/index.php?cat=proizvodi__&art=365
http://poljoinfo.com/showthread.php?165-Virtemberg-Ovce/page8

Tablice: Izradio osobno

28

13. SAETAK
U zavrnom radu se opisuje uzgoj ovaca i proizvodnja janjeeg mesa na poluintenzivan
nain u agroekolokim uvjetima koji su prisutni na podruju istone Hrvatske. Opisuju se
kompletni tehnoloki postupci koji se dogaaju u uzgoju ovaca. Od ianja, brige o
papcima pa sve do krajnjeg proizvoda. tj. mlade janjetine koja je spremna za isporuku.
Najee to bude kada je janje oko 33 kg tjelesne mase. Cijena se veinom kree oko 20kn
za kilogram. Sastavljene su tablice iz kojih je vidljivo kolika su potrebna ulaganja, koliki
su prihodi, rashodi, koliko radnika treba, te na kraju i kolika je dobit. Sve to je izraunato
za razdobolje od 5 godina.
Kljune rijei: ovca, janje, dobit

29

14. SUMMARY
The final paper describes the sheep and lamb production in the environmental conditions
that are present in eastern Croatia. It is describe a complete technological processes that
occur in sheep breeding, from grooming, care of hoofs until the final product, young lamb
that is ready for delivery. Most often it is when the lamb about of 33 kg body weight
average. Price is around 20kn per kilo. Tables show from investment, revenues,
expenditures, number of workers needed, and ultimately the size of net financial result..
All of this is calculated for 5 years
Key words: sheep, lamb, profit

30

15. POPIS TABLICA

Red.br.

Naziv

Str.

1.

Proizvodnja itarica za ishranu ovaca tijekom

zime

16

2.

Proraun opsega proizvodnje

20

3.

Proraun prihoda

20

4.

Organizacija poslovanja

21

5.

Struktura zaposlenih radnika

21

6.

Proraun trokova radnika

21

7.

Ukupna predraunska vrijednost ulaganja

22

8.

Izvori financiranja

22

9.

Obraun kredita

23

10.

Proraun rashoda

24

11.

Raun dobiti i gubitka

25

12.

Analiza osjetljivosti

26

31

16. POPIS SLIKA

Red. br.

Naziv

Str.

1.

Suvremena tala za ovce

2.

Awassi ovca sa janjetom

3.

Charollais ovan

4.

Wurttemberg ovce

5.

Krka ovca

6.

Janjetina na ranju

7.

Guva na jelu

11

8.

Netom ojanjeno janje

11

9.

Stria ovaca

12

10.

Dezinfekcija papka

10

11.

Cjepivo Closamectin

15

12.

Priprema zemlje za sjetvu

17

13.

Figurativni ig OPG-a

18

32

17. PRILOZI
Obrazac -1

DRAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO

VLASNITVO REPUBLIKE HRVATSKE

OBRAZAC PRIJAVE ZA REGISTRACIJU

IGA

10000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 78

Popunjava Zavod

(popuniti itko tiskanim slovima)

Datum i sat podnoenja prijave, klasifikacijska oznaka i ur.

broj:

Broj prijave:

Popunjava podnositelj prijave

Ovom prijavom trai se registracija iga za predloeni znak i priloeni popis

proizvoda i usluga

1. ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU IGA

2. PODACI O PODNOSITELJU PRIJAVE

Osobni identifikacijski broj (OIB)*

68374662238

Prezime i ime (za fizike osobe)

vangid Hrvoje
Pravna osoba (puni naziv pravne osobe)

Adresa (podatke navesti redom): ulica,

broj, potanski broj, grad, drava
prebivalita ili drava poslovnoga
sjedita

Tel.:031/643-917

Telefaks:

B.Radida 39,31555 Marijanci, Hrvatska

E-pota:hrca0007hotmail.com

3. PODACI O ZASTUPNIKU

33

Osobni identifikacijski broj (OIB)*

Prezime i ime (za fizike osobe)

Pravna osoba (puni naziv pravne osobe)

Adresa (podatke navesti redom): ulica,

broj, potanski broj, grad

Tel.:

Telefaks:

E-pota:

4. PODACI O ZNAKU

Prijava se podnosi za
a)

verbalni ig u znakovima standardnog oblika

x
figurativni ig

g) prikaz znaka

trodimenzionalni
ig

x jedna boja ili kombinacija boja

druga vrsta iga (odrediti
koja):
b)

zajedniki ig

c)

naznaka boja:

d)

transliteracija
znaka:

e)

prijevod znaka:

f)

____________

jamstveni ig

opis znaka:

34

18. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Zavrni rad
Poslovni plan za uzgoj janjadi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Busines plan for lamb breeding on family farm
Hrvoje vangi
SAETAK:
U zavrnom radu se opisuje uzgoj ovaca i proizvodnja janjeeg mesa na poluintenzivan nain u
agroekolokim uvjetima koji su prisutni na podruju istone Hrvatske. Opisuju se kompletni tehnoloki
postupci koji se dogaaju u uzgoju ovaca. Od ianja, brige o papcima pa sve do krajnjeg proizvoda. tj. mlade
janjetine koja je spremna za isporuku. Najee to bude kada je janje oko 33 kg tjelesne mase. Cijena se
veinom kree oko 20kn za kilogram. Sastavljene su tablice iz kojih je vidljivo kolika su potrebna ulaganja,
koliki su prihodi, rashodi, koliko radnika treba, te na kraju i kolika je dobit. Sve to je izraunato za
razdobolje od 5 godina.
Kljune rijei: ovca, janje, dobit
SUMMARY: The final paper describes the sheep and lamb production in the environmental conditions that
are present in eastern Croatia. It is describe a complete technological processes that occur in sheep breeding,
from grooming, care of hoofs until the final product, young lamb that is ready for delivery. Most often it is
when the lamb about of 33 kg body weight average. Price is around 20kn per kilo. Tables show from
investment, revenues, expenditures, number of workers needed, and ultimately the size of net financial
result.. All of this is calculated for 5 years
Key words: sheep, lamb, profit
DATUM OBRANE:

35