TEHNOLOKI PROCESI U ZATITI ZRAKA

CILJ:
Upoznavanje sa tehnolokim procesima i
ureajima koji se primjenjuju u zatiti zraka,
s posebnim naglaskom na optimiranje
radnih uvjeta procesa, dimenzioniranje
procesne opreme te razvoj integriranih
procesa

OKVIRNI SADRAJ PREDMETA-1

Izvori oneienja zraka (prirodni i antropogeni;
pokretni i nepokretni).
Definiranje temeljnih pojmova, definiranje emisija i
imisija.
Podjela oneiujuih tvari prema agregatnom stanju.
Mehanizmi nastajanja vrstih i plinovitih oneiujuih
tvari.
Nain rjeavanja problema u zatiti zraka
(primarni i sekundarni postupci, integralni pristup
zatiti zraka).
Smanjenje emisija oneiujuih tvari iz pokretnih i
nepokretnih izvora.
Tehniki procesi i ureaji u zatiti zraka i
osnovne znaajke na kojima se temelji njihov
rad.
2

OKVIRNI SADRAJ PREDMETA-2

Uklanjanje vrstih oneiujuih tvari iz otpadnih i/ili
ispunih plinova primjenom mehanikih metoda
separacije (centrifugalni sedimentatori, cikloni, filtri,
elektrofiltri, skruberi).
Uklanjanje plinovitih oneiujuih tvari (NO x, SO2, H2S,
CS2, CO, CO2 i dr.) primjenom fizikih metoda
separacije (adsorpcijski i apsorpcijski procesi).
Kemijska obrada otpadnih ili ispunih plinova:
visokotemperaturni procesi razgradnje (VOC, CO,
ugljikovodici i dr.), katalitiki procesi razgradnje (NO x,
SO2, VOC, N2O, CFC i dr.).
Bioloka obrada otpadnih plinova.
Odabrani primjeri: primjena monolitnih struktura u zatiti
zraka, fotokataliza i dr..

Literatura
1. N. de Nevers, Air Pollution Control Engineering, McGraw-Hill,
N.Y., 1995.
2. H. Brauer, Y.B.G. Varma, Air Pollution Control
Equipment, Springer-Verlag, Berlin, 1981.
3. R.A. Santen, P.W.N.M. van Leeuwen, J.A. Moulijn and B.A.
Averil, Catalysis-An Integrated Approach, 2nd Ed., Studies
in Surface Science and Catalysis, Vol. 123, Elsevier,
Amsterdam, 1998.
4. A. Cybulski and J.A. Moulijn, Structured Catalysts and
Reactors, Marcel Dekker, N.Y. , 1998.
5. C. D. Cooper, F.C. Alley, Air Pollution Control-A Design Approach,
Waveland Press, Long Grove, 2002.
6. R.C. Flagan, J.H. Seinfeld, Fundamentals of Air Pollution
Engineering, Prentice Hall, New Jersey, 1988.
7. Internet

Sastav i struktura atmosfere

Definiranje temeljnih pojmova
Posljedice oneienja
Biogeokemijski ciklusi
Povijest oneienja

ZRAK je naziv za plinoviti omota koji okruuje

Zemlju i tvori atmosferu.
Atmosfera se prua do vie od 500 km visine u
odnosu na nadmorsku visinu; predstavlja vrlo tanak
sloj uz povrinu Zemlje za koju ga veu gravitacijske
sile.
gr. atmos = para i sfaira = kugla
atmosfera- smjesa razliitih plinova

 ONEIENJE pojave neke tvari u okoliu

u odreenom mjestu, vremenu i koncentraciji
koja nije posljedica trajnog stanja i ne uzrokuje
tetu kao zagaenje
ZAGAENJE ljudskom djelatnou
uzrokovano unoenje zagaivala (tvari ili
energije) u okoli koja uzrokuju tetne
posljedice po iva bia i ljudsko zdravlje,
onemoguuju ili ometaju tradicijske ljudske
djelatnosti

Sastav atmosfere
Najzastupljeniji sastavni dijelovi atmosfere izraeni u
volumnim
udjelima:
duik (N2)
78,084 %,
kisik (O2)
20,947 %,
argon (Ar)
0,934 %,
ugljikov dioksid (CO2)
0,033 %,
- u tragovima mogu biti zastupljeni:
neon (Ne), helij (He), metan (CH4), diduikov oksid (N2O),
duikov dioksid (NO2), vodik (H2), ozon (O3), kripton (Kr),
ksenon (Xe), radon (Rn), jod (I2), ugljikov monoksid (CO),
amonijak (NH3) i dr.
8

Sastav zraka
9

Podjela atmosfere

Do visine od 80
km

Iznad 80 km
10

Atmosferu s obzirom na kemijski sastav dijelimo na:

homosferu (do visine od 80 km)
- sastav pojedinih plinova (O2, N2, Ar, Ne, He, Kr, Xe, Rn)
je stalan
heterosferu
- dolazi do promjene volumnih omjera plinova, jer
apsorbiraju UV zraenje i dolazi do njihove ionizacije.

11

Podjela atmosfere

troposfera
stratosfera
mezosfera
termosfera
egzosfera
ozonosfera
ionosfera
12

Troposfera
- sloj koji je najblii povrini Zemlje, a prostire se do
priblino 11 km visine. Plinovi koji se nalaze u
troposferi omoguavaju ivot na Zemlji. Temperatura
tog sloja smanjuje se s visinom. Prosjena
temperatura na povrini Zemlje iznosi priblino 15 C,
a temperatura gornjeg rubnog podruja troposfere
iznosi oko 56 C.

13

Tropopauza
- tanak sloj izmeu troposfere i statosfere.
Stratosfera
- sloj koji se nalazi iznad troposfere (od 11 km do oko 50
km). U donjim dijelovima stratosfere (hladna statosfera)
temperatura se neznatno mijenja s porastom visine, a u
gornjim dijelovima (topla stratosfera) temperatura raste s
visinom, jer u tom dijelu ozon apsorbira ultraljubiasto
Sunevo zraenje.
Sa stratosferom se uglavnom podudara ozonosfera.
Najveu koncentraciju ozon postie na visinama izmeu
20 i 35 km (stratosferski ozon).
Ozon upija oko 4 % Suneve energije koja prolazi kroz
atmosferu, a najvie u ultraljubiastom dijelu spektra.

14

Ozonosfera
- sloj atmosfere koji se prostire do visine od 50 km
iznad povrine Zemlje.
Ionosfera
- sloj atmosfere izmeu 50 km i 600 km iznad
povrine Zemlje. Sastoji se uglavnom
od kisika i duika. Suneva energija u obliku ultra
ljubiastog (UV) i rendgenskog (X) zraenja
ionizira plinove i time omoguava nesmetano
gibanje elektrona.

15

Mezosfera
- dio atmosfere koji se nastavlja na stratopauzu, a
prostire se od 50 do 85 km visine. Temperatura zraka
u mezosferi smanjuje se s visinom.
Termosfera
- sloj koji se nastavlja na mezopauzu i prostire se do
500 km. Temperatura zraka u ovom dijelu atmosfere
naglo raste s porastom visine, a visoke temperature
posljedica su apsorpcije Sunevog zraenja i procesa
ionizacije.
Termopauza
- sloj izmeu termosfere i ezgosfere.
16

Egzosfera
- vanjski sloj atmosfere koji se nalazi iznad 500 km, a
njena granica nije tono odreena.
Temperatura zraka u ovom sloju je iznimno visoka i
moe dosei vrijednosti od 4 000 C.
Atomi plinova u egzosferi u stanju su plazme
(potpuno su ionizirani) i gibaju se kaotino.
U egzosferi mogu biti zarobljene estice
izvanzemaljskog podrijetla, koje se nastavljaju gibati
u orbiti Zemlje (unutar Zemljina magnetskog polja). U
egzosferi se nalaze i meteoroloki sateliti (do visine
36 000 km).
17

ONEIENJE ZRAKA

18

Zato brinuti zbog oneienja

zraka?
Urbanizacija i industrijalizacija - sve
vei broj ljudi na sve manjoj povrini
Kontinuirano izlaganje ljudi velikom
koncentracijama oneiujuih tvari
Ljudska populacija jo uvijek raste
eksponencijalnom brzinom

19

Oneienje zraka
sve vie utjee na ljudsko zdravlje, izaziva ozbiljne
zdravstvene probleme i u ekstremnim sluajevima smrt,
utjee na prirodne procese u okoliu , ugroava prirodnu i
bioloku raznolikost,
dovodi do globalnih procesa u okoliu (uinak staklenika,
fotokemijski smog, nastajanje troposferskog ozona,
smanjenje stratosferskog ozona, globalno zagrijavanje i dr.)
smanjuje vidljivost,
uzrokuje koroziju materija i oteenje materijalnih i kulturnih
dobara,
moe dovesti do znaajnih ekonomskih gubitaka.

20

20 000 puta udahnemo svakoga dana i pritom unesemo 12

000 litara zraka u naa plua da bismo pribavili kisik
neophodan za ivot. Meutim, ne provodimo veinu naeg
vremena na svjeem zraku. Naprotiv, 90% naeg vremena
provodimo u zatvorenim prostorima.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije

(WHO) zbog oneienja zraka svake godine prerano
umire preko 3 milijuna ljudi, to predstavlja oko 3 %
21
smrtnosti godinje.

TEMELJNE DEFINICIJE I POJMOVI

Oneienje zraka - prisutnost jedne ili vie
oneiujuih tvari (ili oneiivala) u zraku u dostatno
visokoj koncentraciji, dovoljno dugo i u takvim
okolnostima da tetno ili opasno djeluje na udobnost,
zdravlje i dobrobit ljudi i/ili na okoli i izaziva neeljene
posljedice u okoliu.
Oneiujua tvar (ili oneiivalo) - bilo koja tvar
isputena/unesena u zrak izravnim ili neizravnim
ljudskim djelovanjem ili prirodnim procesima koja
nepovoljno utjee na ljudsko zdravlje, kvalitetu ivljenja
i/ili kvalitetu okolia u cjelini.
22

 oneiiva: pravna ili fizika osoba ije djelovanje izravno ili neizravno
oneiuje zrak; do oneienja zraka uglavnom dolazi zbog emisija
oneiujuih tvari koje nastaju ljudskim djelovanjem (antropogeni izvori) ili
prirodnim procesima (prirodni izvori)
emisija proces isputanja/unoenja oneiujuih tvari, mirisa (ili
mirisnih tvari), buke, topline ili radijacije u okoli
imisija primanje oneiujuih tvari iz atmosfere u receptor; koliina
oneiujue tvari u zraku na nekom mjestu
granina vrijednost emisije - najvea doputena emisija, izraena ili
koncentracijom oneiujuih tvari u ispunim plinovima i/ili koliinom
isputanja/unoenja oneiujuih tvari u odreenom vremenu
izvor oneienja mjesto isputanja oneiujuih tvari u atmosferu;
ponor - proces, aktivnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjanju
stakleniki plinovi (npr. ume, oceani)
23

 aerosol - sustav s dvije faze, od kojih je glavna faza plinovita, a u njoj

moe biti dispergirana kapljevita ili kruta faza
lebdee estice - krute estice razliitih veliina i podrijetla koje se
mogu odrati u struji ispunih ili dimnih plinova tijekom duljih razdoblja
jer su premale da bi imale znaajnu brzinu taloenja
krute estice dolaze u obliku praine, pepela (ili lebdeeg pepela),
ae (estice bogate ugljikom koje nastaju nepotpunim izgaranjem i
taloe se prije isputanja dimnih plinova u zrak) ili dima (plinovi izgaranja
i njim anoene krute estice)
para - plinovita faza tvari koja moe istodobno postojati u kapljevitom ili
u vrstom stanju
mirisne tvari (odoranti) tvari koje imaju izrazit i svojstven miris

24

pepeo (eng. ash), lebdei pepeo (eng. fly ash) estice pepela
dispergirane u dimnim plinovima
aa (eng. soot) estice bogate ugljikom koje nastaju pri
nepotpunom izgaranju i taloe se prije isputanja dimnih plinova u zrak

25

 najbolja raspoloiva tehnika (BAT)

najuinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njom
povezanih naina proizvodnje, uz gospodarski i tehniki odrive uvjete,
uzimajui u obzir i trokove i prednosti, koja u pravilu moe biti
primjerena osnova za odreivanje graninih vrijednosti emisija, s ciljem
sprjeavanja i smanjivanja emisija u zrak
upravljanje kakvoom zraka
osiguravanje izvrenja mjera kojima se provodi strategija sprjeavanja i
smanjivanja oneiivanja zraka na svim razinama, tako da se time ne
ometa uravnoteeni razvoj
emisijski faktor
Prosjeni stupanj emisije plina u odnosu na podatke o djelatnosti toka
izvora, pod pretpostavkom potpune oksidacije pri izgaranju i potpune
konverzije pri ostalim kemijskim reakcijama

26

27

Tablica - Uobiajena oneiivala zraka i problemi u

okoliu koje izazivaju.
Problemi u okoliu

SO2

fotokemijski smog
acidifikacija

NOx

NH3

+
+

eutrofikacija

razgradnja ozonskog
sloja

klimatske promjene

VOC

CO

CH4

CFC

28

Utjecaj oneienja zraka na zdravlje ljudi

CO: Utjecaj na zdravlje ljudi
CO ulazi u krvotok i vee se na hemoglobin, zamjenjujui
kisik
O-O
O2

Fe

Fe
CO

C-O
Fe
320 puta jaa veza od
veze hemoglobin-O2

29

Hlapljivi organski spojevi*, VOC

sick building syndrom, SBS (sindrom bolesti zgrada)
Pojam se odnosi na pojavu kad stanovnici neke kue ili stana osjeaju akutne
zdravstvene probleme ili zdravstvene tegobe (glavobolja, iritacije oiju, nosa ili
grla, suhi kaalj, stalno curenje iz nosnica, umor, problemi sa koncentracijom i
suha i iritirana koa), a koji se mogu vezati uz njihov dui boravak u odreenom
zatvorenom prostoru, iako se ne moe detektirati neko specifino oboljenje ili
uzrok tih tegoba.
Prema nekim istraivanjima razina oneiivala u zatvorenim prostorima
moe dosei vrijednosti koje su viestruko vee (2-5 puta, a ponekad i do
100 puta u izuzetnim situacijama) u odnosu na one izvan zgrada
ovjek u toku samo jednog sata udahne vie od 0,5 m3 zraka u svoja plua
Pretpostavlja se da postoji vie od 300 VOC-a koji uzrokuju SBS
*hlapljivi organski spojevi su organski spojevi iji tlak pare iznosi 0,01 kPa ili vie
kod temperature od 293,15 K, odnosno spojevi koji imaju odgovarajuu
hlapljivost pod odreenim uvjetima upotrebe.

30

Smanjena vidljivost kao posljedica oneienja zraka

(fotokemijski smog)

31

Utjecaj kiselih kia na biljni svijet

32

Globalne posljedice oneienja zraka

Nastajanje troposferskog ozona
Globalne klimatske promjene (globalno zagrijavanje ili
stakleniki uinak)
Stakleniki uinak popularan pojam, ali ponekad u krivom
kontekstu. Odnosi se na zadravanje IR zraenja (topline)
uslijed prisutnosti odreenih plinova u atmosferi (primarno CO 2 i
H2O). Meutim, bez prirodnog staklenikog uinka u naoj
atmosferi Zemlja bi bila 33 C hladnija nego to je sada. Kad
govorimo o staklenikom uinku mislimo primarno na nedavni
neeljeni porast sposobnosti atmosfere da zadri toplinu.
Smanjenje ozonskog sloja (ozonske rupe) - halogeni
(kloridi, bromidi i fluoridi) i haloni

33

Globalne klimatske pojave

Porast prosjene temperature na povrini zemljine atmosfere i povrini oceana

Porast prosjene temp. u zadnjem stoljeu: 15 C

Pokazatelji:
uestale promjene vremena,
otapanje ledenjaka,
otapanje Grenlandske ploe,
tropske nepogode,
nestajanje koraljnih grebena,
dezertifikacija,
otapanje polarne kape,
erozija tla,
porast razine mora,
porast saliniteta voda,
smanjenje bioraznolikosti,
nestajanje otoka,
promjene u raspodjeli oborina,
promijenjena hidrologija i dr.

34

STATOSFERA
smanjenje koncentracije
ozona (tzv. ozonske rupe)
1971. Paul Crutzen upozorio da
NOx unitavaju ozon
1984. Joe Farman otkrio manjak
ozona iznad Antarktika

TROPOSFERA
(tzv. lo ozon)

35

Prosjena
koncentracija
O3 u troposferi i
stratosferi
u razliitim vremenskim
periodima

Staehelin and Schmid, 1991

36

Sezonska raspodjela
troposferskog ozona
prema geografskim
podrujima
- najvea koncentracija u
ljetnim mjesecima na
sjevernoj hemisferi

37

Nastajanje troposferskog ozona - Chapmanov

mehanizam
Moe se opisati sloenim kemijskim reakcijama oksidacije u
kojima sudjeluju hlapljivi organski spojevi (engl. volatile organic
compounds, VOC), uglavnom ugljikovodici (HC) i duikovi oksidi:
NO + HC + O2 + h NO2 + O3
Duikovi oksidi i ozon meusobno reagiraju u atmosferi to se
moe opisati sljedeim reakcijama:
NO2 + h O + NO
O + O2 + M O 3 + M
NO + O3 NO2 + O2
h - foton s energijom zavisnom o frekvenciji svjetlosti (),
M - uglavnom molekula kisika ili duika

38

Smanjenje stratosferskog ozona

Koncentracija ozona u stratosferi rezultat je dinamike ravnotee
izmeu kemijskih procesa nastajanja i procesa njegove razgradnje

Mehanizam nastajanja
i razgradnje ozona

39

Mehanizmi nastajanja i razgradnje

fotodisocijacija kisika
O2 + h O + O
O + O 2 + M O3 + M
O3 + h O2 + O
fotodisocijacija ozona
kemija klora i broma:
CCl3F + h CCl2F + Cl
Cl + O3 ClO + O2
ClO + O Cl + O2
ukupno:

O + O 3 O2 + O2

klorofluorougljici
(CFC),
hidroklorofluorougljici
(HCFC)
bromoklorofluorougljici
(haloni).

jedan atom klora moe sudjelovati u razgradnji mnogo molekula ozona

40
(prema nekim procjenama 104 do 106)

Tablica - Spojevi klora koji izazivaju oteenje ozonskog

sloja
Spoj

Globalna
koncentracija u
atmosferi/ ppb

CH3Cl
CF2Cl2
CFCl3
CCl4
CH3CCl3

0,62
0,48
0,28
0,12
0,12

Procijenjen vijek
trajanja u
atmosferi/
godine
2-3
>80
ca. 83
50
ca. 9

% emisija
koje
dospijevaju
do stratosfere
3
100
100
100
9

41

Indikatori globalnog zagrijavanja

Indikator globalnog zatopljenja je prosjena globalna

temperatura zemlje (AGT); u dvadesetom stoljeu je iznosila 15
C, ali je naglo porasla tijekom zadnjih godina (u kasno ledeno
doba iznosila je 9 C)
Bolji pokazatelj je temperaturna devijacija ili temperaturna
anomalija (AGTA): najvei porast u periodu od 1880-1940 i od
1976 do danas
Prema predvianjima prosjena temperatura e porasti za
2,5 C u sljedeih 100 godina ( u usporedbi sa porastom od
0,6 C tijekom zadnjih 100 godina)

42

Biogeokemijski ciklusi
Svi kemijski elementi koji se pojavljuju u organizmima dio su biogeokemijskih ciklusa.
Biogeokemijski ciklusi oznaavaju kretanje kemijskih elemenata ili molekula izmeu biotikih
(biosfera) i abiotikih (hidrosfera, litosfera i atmosfera) dijelova Zemlje.
Najznaajniji biogeokemijski ciklusi:
- ciklus/kruenje duika, kisika, ugljika, sumpora, fosfora i vode
- u novije vrijeme poinju se izuavati ciklusi ive i atrazina koji takoer mogu utjecati na uestalost
pojave odreenih spojeva u okoliu.

43

Ciklus/kruenje duika

Biogeochemical Cycle-Wikipedia

44

Ciklus/kruenje ugljika

M. Pidwirny, (2006). "The Carbon Cycle". Fundamentals of Physical Geography,

45
2nd Edition, http://www.physicalgeography.net/fundamentals/9r.html)

Ciklus/kruenje sumpora

http://www.omafra.gov.on.ca/english/crops/field/news/croptalk/2006/ct_0606a2.htm)

46

POVIJEST ONEIENJA ZRAKA

Ako ne uimo iz prolosti neemo uspjeti u budunosti.
Paul Crutzen, 1995.
Najvei povijesni dogaaji vezani za oneienje zraka:
-1285 veliko oneienje zraka u Londonu zbog izgaranja jeftinog
ugljena s visokim sadrajem sumpora; London je bio godinama poznat po
tzv. Londonskom smogu; donoenje prvog pravnog akta o oneienju
zraka
-1930 trodnevna magla u Meuse Valley, Belgija
-1931 devetodnevna magla u Manchesteru, Engleska
-1948 emisija iz postrojenja u Donori, Penn, USA
-1952 Veliki Londonski smog etverodnevna magla u Londonu - od
posljedica oneienja umrlo 4.000 Londonana

47

 1970 emisija radionuklida, Three Mile Island, USA

1984 isputanje metil izocijanata u Bhopalu, India
1986 isputanje radionuklida, ernobil, Ukraina

- uglavnom vezani za ubrzani industrijski razvoj, nagli porast broja

stanovnika i za krize goriva

48

Kada se poelo intenzivnije razmiljati o potrebi zatite zraka?

nakon 1945. god.
1956 Pravilnik o istom zraku, London (Clean Air Act);
uvoenje zona bez dima (smokeless zones); uvodi se obaveza
uporabe ieg ugljena
intenzivniji napori se javljaju 70 -tih godina prolog stoljea (SAD
Clean Air Act, 1970.)
naftna kriza 1973. god. i porast svijesti o problemima
uzrokovanim oneienjem okolia (aktivnosti usmjerene protiv
vijetnamskog rada i ostali dogaaji)

49

to mi moemo uiniti?
Zakonodavstvo na dravnoj i EU razini:
1992. UN konvencija o klimatskim promjenama
1997. Kyoto protokol (smanjenje emisija staklenikih plinova za
7 % u odnosu na razinu iz 1990. u periodu od 2008-2012.)
do 2050. radikalno smanjenje emisija CO2: do 80 % ukupno, u
proizvodnji el. energije do 95 %!
Na razini pojedinaca:
smanjenje potronje energije; smanjenje nastajanja otpada;
sadnja drvea; recikliranje i supstitucija produkata...
Na razini inenjera i znanstvenika:
utjecaj na drutvenu svijest (odgoj i obrazovanje); poboljanje
postojeih i razvoj novih tehnologija za smanjenje emisija i/ili
pronalaenje alternativnih izvora energije i odreenih produkata;
utjecati na smanjenje globalnih promjena (misliti globalno,
djelovati lokalno)

50