PLAN AKTIVNOSTI

ZA ASFALTNU BAZU
GP "PUT", D.D. SARAJEVO

Sarajevo, juni 2008. godine

PLAN AKTIVNOSTI
ZA ASFALTNU BAZU
GP "PUT", D.D. SARAJEVO

DIREKTOR:
Prof. dr Tarik Kupusovi
dipl.in.gra.

Sarajevo, juni 2008. godine

SADRAJ
OPI PODACI O PROJEKTU .....................................................................................III
POPIS PRILOGA ...........................................................................................................IV
POPIS SLIKA U TEKSTU .....................................................................................................IV
POPIS TABELA U TEKSTU ..................................................................................................IV
1 IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA .......................... 5
2 LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ........................................................................... 5
3 OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODINJI KAPACITET
PROIZVODNJE ............................................................................................................ 8
4 OPIS POGONA I POSTROJENJA .................................................................................... 8
4.1 Osnovni podaci o postrojenju asfaltne baze....................................................... 9
4.2 Tehnoloke i tehnike cjeline............................................................................. 9
4.3 Tehnoloki proces proizvodnje ........................................................................ 12
4.4 Oprema za smanjenje negativnog uticaja ........................................................ 13
5 DATUM POETKA RADA POGONA ............................................................................. 13
6 OTPADNI TOKOVI I TRENUTNO STANJE OKOLIA NA LOKALITETU POGONA .......... 14
6.1.1 Emisije u zrak ....................................................................................... 15
6.1.2 Otpadne vode........................................................................................ 18
6.1.3 Otpad .................................................................................................... 18
6.1.4 Buka ...................................................................................................... 19
6.1.5 Zagaenje tla ........................................................................................ 22
7 LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA UKLJUUJUI HEMIJSKE
SUPSTANCE I GORIVO .............................................................................................. 22
7.1 Lista sirovina i pomonih materijala ............................................................... 22
7.2 Lista hemijskih supstanci i goriva ................................................................... 23
8 VODOSNABDIJEVANJE I IZVORI ENERGIJE ............................................................... 23
8.1 Potronja vode.................................................................................................. 23
8.2 Potronja energije ............................................................................................ 23
9 MJERE ZA ODRAVANJE I IENJE OPREME .......................................................... 24
10 OPIS POSTOJEEG MONITORINGA ............................................................................ 24
11 OPIS POSTOJEIH MJERA PREVENCIJE .................................................................... 25
11.1 Mjere prevencije nastanka emisija i mjere za svoenje upotrebe sirovina, vode
i energije na minimum ................................................................................... 25
11.2 Opis konanog tretmana otpadnih tokova ....................................................... 25
11.3 Usporedba mjera koje se poduzimaju u pogonu sa mjerama datim u BAT-u . 26
12 ANALIZA PODATAKA O POTRONJI SIROVINA I EMISIJAMA ..................................... 29
13 SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTRONJE SIROVINA I PRIRODNIH
RESURSA U SKLADU SA BAT-OM I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH
AKTIVNOSTI I MJERA ............................................................................................... 30

14 PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA

PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA ............................................. 35
15 MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I
EMISIJA .................................................................................................................... 36
16 PLAN ZA SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA I ROKOVE ZA
PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA, ODGOVORNE OSOBE U

SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRAJU IZVJETAJA O STANJU SIGURNOSTI,

SADRAJU INFORMACIJA O SIGURNOSNIM MJERAMA I SADRAJU
UNUTRANJIH I SPOLJNIH PLANOVA INTERVENCIJE .............................................. 36

17 NAIN IZVJETAVANJA O REZULTATIMA IZVRENJA MJERA .................................. 37

18 FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRENJE PLANA NA GODINJEM NIVOU ............. 38
19 PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON
PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12. 2007. GODINE ................................................... 38
20 PRILOG -IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH
DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEIH ELABORATA (ZATITA OKOLIA,
PROTUPOARNA ZATITA, SIGURNOST NA RADU)................................................... 38
21 U SLUAJU DA JE POSTOJEI POGON DEPONIJA OSIM PODATAKA IZ TA. 1.-20.
OVOG LANA PLAN MORA SADRAVATI I PRIJEDLOG MJERA PRILAGODBE PO
FAZAMA I MINIMUM UVJETA PROPISANIH U PRAVILNIKU O SADRAJU PLANA
PRILAGOAVANJA, UPRAVLJANJA OTPADOM ZA POSTOJEA POSTROJENJA ZA
TRETMAN ILI ODLAGANJE OTPADA I AKTIVNOSTIMA KOJE PREDUZIMA
NADLENI ORGAN (SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BIH, BROJ: 9/05) I
TADA SE PLAN AKTIVNOSTI SMATRA PLANOM PRILAGOAVANJA U SMISLU
OVOG PRAVILNIKA. ................................................................................................. 38

PRILOZI ............................................................................................................................. 39

OPI PODACI O PROJEKTU

Naruilac:

GP "Put" d.d. Sarajevo

Ul. Branilaca Sarajeva broj 25
71 000 Sarajevo

Izvrilac:

Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta

u Sarajevu, d.d.
Stjepana Tomia br. 1
71000 Sarajevo
tel: + 387 33 212 466/7
fax: + 387 33 207 949
E-mail: heis@heis.com.ba
Web: http://www.heis.com.ba

Naslov projekta:

Plan aktivnosti za asfaltnu bazu GP "Put" d.d., Sarajevo

ifra projekta:

D-nar

Vrijeme izrade:

Juni 2008. godine

Obraivai:

Jasminka Bjelavac, dipl.in.gra.

Interna kontrola:

Mr. Sanda Midi, dipl.in.gra.

III

POPIS PRILOGA
Prilog 1 Urbanistika suglasnost
Prilog 2 Mjerenja emisija u zrak
Prilog 3 Mjerenje okolinske buke
Prilog 4 Uporabna dozvola
Prilog 5 Vodoprivredni uvjeti
Prilog 6 Elaborat zatite na radu
POPIS SLIKA U TEKSTU
Slika 1 Asfaltna baza .................................................................................................................. 5
Slika 2 Tana lokacija asfaltne baze (Kopija katastarskog plana) ............................................. 6
Slika 3. Lokacija postrojenja asfaltne baze ................................................................................ 7
Slika 4. Izgled postrojenja .......................................................................................................... 9
Slika 5. Tehnoloka ema ......................................................................................................... 11
Slika 6. Tehnoloke podcjeline asfaltne baze s prekidnim nainom rada ................................ 12
Slika 7 Pozicija monitoring mjesta za emisije u zrak............................................................... 17
Slika 8. Mjerna mjesta za ispitivanje razine buke .................................................................... 21

POPIS TABELA U TEKSTU

Tabela 1 Mogue emisije u okoli iz asfaltne baze .................................................................. 14
Tabela 2 Rezultati mjerenja emisija u zrak iz 2008. godine..................................................... 15
Tabela 3 Rezultati mjerenja emisija u zrak iz 2005. godine..................................................... 16
Tabela 4 Kategorizacija otpada ................................................................................................ 18
Tabela 5 Dozvoljeni nivo buke................................................................................................. 19
Tabela 6 Rezultati mjerenja emisije buke iz pojedinih izvora ................................................. 19
Tabela 7 Rezultati mjerenja nivoa buke na granicama lokacije asfaltnebaze .......................... 20
Tabela 8 Potronja sirovina i pomonih materijala u 2007. godini.......................................... 23
Tabela 9 Opis postojeeg monitoringa ..................................................................................... 24
Tabela 10 Konani tretman otpadnih tokova sa lokacije asfaltne baze.................................... 25
Tabela 11 Analiza podataka o emisijama u zrak ...................................................................... 29
Tabela 12 Prijedlog monitoring plana ...................................................................................... 35
Tabela 13 Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija.................. 36
Tabela 14 Mjere planirane za postupanje u sluaju akcidenta ................................................. 37

IV

IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA

Naziv preduzea
Pravni oblik
Adresa

GP "Put" d.d.
Dioniko drutvo

Telefon
Faks
E-mail

+387 (0)33 580 140

+387 (0)33 580 141

Direktor
Kontakt osoba

Admir Eminovi
Kasim Hrustemovi (mob: 063 895 240)

Ul. Branilaca Sarajeva broj 25, 71000 Sarajevo

e-mail: uprava@put.ba

LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Postrojenje asfaltne baze poduzea GP "Put" d.d. smjeteno je na lokaciji koja se nalazi sa
desne strane regionalne ceste Sarajevo Kiseljak Busovaa i Rakovakog potoka, u
Gladnom polju kod Rakovice, na graevinskom zemljitu u vlasnitvu poduzea, oznaenom
kao k.. broj 704/6 K.O. Hadii i dijelovima k.. 711/21, 711/22 i 711/7 K.O. Hadii. Za
izgradnju asfaltne baze i prateih sadraja operator posjeduje urbanistiku suglasnost izdatu
od strane Federalnog ministarstva prostornog ureenja (Prilog 1).

Slika 1 Asfaltna baza

Tana lokacija asfaltne baze dana je na slici 1 (kopija katastarskog plana). Prostornim planom
Kantona Sarajevo za period 2003-20023 godina podruje je smjeteno u zonu "Privreda i
mineralne sirovine".

Slika 2 Tana lokacija asfaltne baze (Kopija katastarskog plana)

Na slici broj 2 dana je situacija asfaltne baze.

Slika 3. Lokacija postrojenja asfaltne baze

Prilaz lokaciji je sa puta Sarajevo Kiseljak Busovaa preko internog asfaltiranog puta.
Teren je ravan i sa jedne strane omeen rijekom Rakovica, a sa druge strane su objekti
ciglane. Na ulazu u asfaltnu bazu nalazi se portirnica i ulazna kapija. Unutar baze saobraaj je
rijeen krunim tokom. Povrine saobraajnica, kao i ostale povrine su nasute ljunkom.
Za potrebe zaposlenog osoblja postavljeni su kontejneri u kojima su smjetene kancelarije i
garderoba.
Na udaljenosti otprilike 100 metara od ulaza u asfaltnu nalaze se tri individualna stambena
objekta.
Na lokaciji ne postoji vodovodna mrea. Za potrebe snabdijevanja tehnikom vodom na
lokaciji se nalazi cisterna. Voda za pie se osigurava iz oblinjeg objekta ciglane. Na lokaciji
ne postoje sanitarni objekti, u tu svrhu se takoer koriste objekti oblinje ciglane.
Za protupoarne potrebe postoje dva protupoarna aparata punjena prahom, jedan aparat S50 i
jedan S9.
Postrojenje je prikljueno na javni elektrodistributivni sistem preko trafo stanice Ciglana
10(20)/0,4 (1356).
Ulaz-izlaz teretnih vozila osiguran je izgradnjom interne prometnice sa postojeeg puta za
"Ciglanu" GP "Put"-a, odnosno preko postojeeg prikljuka sa regionalne ceste Sarajevo
Kiseljak.
3

OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODINJI

KAPACITET PROIZVODNJE

Predmetna asfaltna baza je u vlasnitvu preduzea GP "Put" d.d. Sarajevo. Od osnivanja pa do

danas, GP Put se bavio projektiranjem i izgradnjom svih vrsta putova, autocesta, mostova,
stambenih i poslovnih objekata, eljeznikih pruga, betonskih i asfaltiranih aerodromskih
pista, kao i proizvodnjom razliitog graevinskog materijala.
Asfaltna masa je mjeavina triju osnovnih sastavnica: (1) ugljikovodino vezivo (bitumen),
(2) kameno brano (mljevena kamena sitne odnosno kamena praina veliina "zrna" do
najvie 0,25 mm, iznimno 0,71 mm, pri emu vei dio od 60 % do 85% granulometrijskog
sastava kamenog brana ini tzv. punilo promjera "estica" manjeg od 0,063 mm), i (3)
mineralna sastavnica tj. kamena sitne (nesijani ili sijani prirodni ljunak te drobljeni nesijani
ili sijani minirani kameni materijal) kao agregat asfaltne mase.
Kapacitet proizvodnje je 90-120 tona asfaltne mase na sat. Ovdje je potrebno napomenuti da
se radi o proizvodnji koja je sezonskog karaktera odnosno koja zavisi od vremenskih uvjeta i
koja se uglavnom odvija u periodu proljee-ljeto. Proizvodnja se takoer odvija u skladu sa
potrebama trita. U 2007. godini ukupno je proizvedeno 53.000 tona asfaltne mase to je
znatno iznad prosjeka prethodnih godina. Naime, proizvodnja u periodu 2001.- 2005 godina
iznosila je oko 30.000 tona asfaltne mase.
Na proizvodnji asfaltne mjeavine angairano je 8 zaposlenih.
4

OPIS POGONA I POSTROJENJA

Asfaltna baza sastoji se od elemenata koji omoguavaju pripremu i proizvodnju asfaltne mase
u koliini od 90-120 t/h.
Sastavni elementi postrojenja su rasporeeni u sklopu asfaltne baze u odgovarajuoj
tehnolokoj liniji, ime je omoguen normalan slijed izvravanja pojedinih faza rada.

Opsluivanje postrojenja kamenim agregatom razliitih granulacija vri se utovarivaem, dok

se za dovoz ulaznih sirovina (kameni agregati, bitumen, gorivo), kao i odvoz gotove asfaltne
mase koriste kamioni/cisterne.
Upravljanje procesom proizvodnje je sa jednog centralnog mjesta (potpuno automatizirano), a
omogueno je i nadziranje rada svih elemenata postrojenje. Sva oprema je uvoznog porijekla.
4.1 OSNOVNI PODACI O POSTROJENJU ASFALTNE BAZE
Proizvoa: SHIN SAENG PLANT IND. R. ENG. CO. LTD. Juna Koreja
Tip: TSAP 1500 AS
Godina proizvodnje: 1996
Kapacitet: 90-120 tona asfaltne mase na sat
Instalirana snaga: cca 400 kW

Slika 4. Izgled postrojenja

4.2 TEHNOLOKE I TEHNIKE CJELINE

Pogon asfaltne baze na koji se odnosi Plan aktivnosti ine sljedei sadraji:

Postrojenje asfaltne baze sa prateom tehnolokom opremom, i to:

9

o Dozatori: etiri spremnika za hladni materijala, kapaciteta po 10 m3 kamenog

agregata, sa otvorima za pranjenje frakcije razliite granulacije i
horizontalnim trakastim transporterima ispod spremnika, duine 19 m i irine
trake od 0,5 m..
o Kosi transporteri duine 10 m i irine trake 0,5 m za preuzimanje materijala sa
horizontalnih transportera
o Suara rotacionog tipa, duine 9 m prenika 2,5 m sa nagibom 100, za suenje
materijala, sa gorionikom na lo ulje za zagrijavanje zraka i ventilatorom
(snage 37 kW) za rasprivanje mase i izdvajanje praine, bolje sagorijevanje i
stvaranje podpritiska u sistemu.
o Suhi filteri (cikloni) za izdvajanje mikroestica (kamene praine, zemlje) iz
smjese koja dolazi iz suare i njihovo sakupljanje u vree.
o Mijealica: Toranj za mijeanje kamenog materijala razliitih granulacija sa
odreenom koliinom bitumena, kapaciteta 1,5 t po ciklusu odnosno 90-120
t/sat.
o Vage za agregat, filer i bitumen.
o Spremite za filer (kapaciteta 500 kg).
o Konvejer za filer punog tipa, za transport filera iz spremita do vage.
o Spremita za topli materijal (etiri komore) iznad vage, a ispod sita, sa 4
razdvojene komore za deponiranje prosijanog materijala iz sita kapaciteta 6 m3
materijala.
o Vibraciona sita za prosijavanje materijala iz toplog elevatora (razdvajanje po
veliini u toplom spremitu).
o Elevator za frakcije za podizanje materijala iz suare do sita.
o Elevator za filer.
o Filter za preiavanje ispunog zraka od praine sa vreastim filterima za
prikupljanje estica praine.
o Kontrolna soba: Kontejner za smjetaj elektronskih ureaja za centralno
upravljanje i kontrolu procesa proizvodnje.

Cisterne za skladitenje gotovog bitumena (nadzemni spremnici zapremine 4 x 25

tona), sa toplinskom izolacijom radi odravanja potrebne temperature (160 0C), sa
grijaem za zagrijavanje termikog ulja (nafta ili lo ulje) iz kojih se sistemom
dvostrukih, grijanih cijevi bitumen dozira u mijealicu.

Spremnici lo ulja (dva podzemna spremnika po 20 t)

Deponija mineralnog agregata (kamena).

Manipulativne povrine i interna saobraajnica krunog toka za potrebe transporta

sirovina i gotovih proizvoda.

Navedena oprema je opremljena odgovarajuom zatitnom, kao i mjerno-regulacionom i

sigurnosnom armaturom.

10

Legenda:
1.

Deponije gotovog materijala

11.

Termogen za zagrijavanje bitumena

21.

Bunker bitumena

2.

Utovariva za doziranje

12.

Spremnici za bitumen

22.

Vaga filera

3.

Dozatori

13.

Pumpa za bitumen

23.

Vaga minerala

4.

Vodoravna traka

14.

Cijevi za transport bitumena

24.

Vaga bitumena

5.

Kosa traka

15.

Silos za filer

25.

Mijealica

6.

Suara

16.

Punica za filer

26.

Kamion sa gotovom masom

7.

Spremnici lo ulja

17.

Elevator fillera

27.

Filter vreasti

8.

Pumpa za lo ulje

18.

Punica sopstvenog filera

28.

Dimnjak sagorjelih gaosva

9.

Vrue elevator

19.

Bunker filera

29.

Kabina za kontrolu i upravljanje

10. Vibraciona sita

20.

Bunker minerala

Slika 5. Tehnoloka ema

11

Na narednoj slici uoavaju se navedene tehnoloke podcjeline asfaltne baze s prekidnim

nainom rada, kakva je i predmetna asfaltna baza.

Slika 6. Tehnoloke podcjeline asfaltne baze s prekidnim nainom rada

4.3 TEHNOLOKI PROCES PROIZVODNJE
Tehnoloki proces postrojenja asfaltne baze obuhvata proizvodnju bitumenskog konglomerata
(asfalta). Asfalt je vrua mjeavina mineralnih agregata, punjenja (filera) i bitumena.
Postrojenje je proizvedeno u Junoj Koreji 1996. godine.
Kapacitet postrojenja je 90 120 tona asfaltne mase na sat. Postrojenje zauzima povrinu od
oko 1.080 m2, a deponija na kojoj se skladite materijali je oko 7.000 m2.
Postrojenje je smjeteno na otvorenom prostoru, pa je i proizvodnje uvjetovana vremenskim
prilikama (postrojenje ne radi na niskim temperaturama i loim vremenskim uvjetima), a i
potrebama trita.
U zavisnosti od primjene proizvodi se vie vrsta konglomerata. Ove vrste sa razlikuju po
granulaciji koritenih frakcija i procentualnom ueu komponenti mjeavine. Za svaki tip
(vrstu) bitumenskog konglomerata propisana je receptura koja se ubacuje u automatski sustav.
Naime, sustav proizvodnje je kompjuteriziran i sav rad postrojenja se vodi iz kontrolne sobe
(kontejnera) koja je izolirana od svih okolnih utjecaja i klimatizirana.
Tip postrojenja je prekidni, to znai da nakon svakog mijeanja mijealica (mikser)
isporuuje finalni proizvod.
Postrojenje se sastoji od dozatora (spremita za hladni materijal), transportnih traka, rotacione
suare, filtera, tri linije za snabdijevanje (agregat i bitumen) sa vibracionim sitima i vagama,
mjealice, te kabine za upravljanje procesom.
12

Mineralni agregat se kamionom dovozi u krug asfaltne baze i skladiti na predvienu

deponiju.
Sa deponije se utovarivaem pune dozatori (spremite za hladne frakcije). U sklopu
postrojenja su etiri dozatora kapaciteta po 10 m3 za frakcije razliite granulacije. Na dnu
dozatora je otvor za pranjenje preko koga se dozira frakcija na horizontalni transporter, pa
preko kosog trakastog transportera do rotacione suare.
Suara je rotacionog tipa i u njoj se frakcije otprauju, sue i zagrijavaju na temperaturu od
oko 170 0C. Zagrijavanje se vri lo uljem. Praina i neistoe se vode u filter, a ugrijana
frakcija se die elevatorom na sita. Funkcija sita je da materijal razdvoji po frakcijama i
deponuje ga u topla spremita.
Filter slui za preiavanje ispunog zraka od praine. Bazira se na sakupljanju estica u
azbestnim vreama. Time se postie preiavanje izlaznog zraka i njegovo izbacivanje u
atmosferu.
Iz toplih spremita frakcije idu na vagu prema recepturi, pa u mijealicu gdje se vri mijeanje
svih komponenti.
Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma. Po primljenom impulsu filer se dozira
na vagu (ako je po recepturi potreban filer) pa u mijealicu.
Bitumen se u bazu dovozi cisternama i pretae u rezervoare- cisterne. Za skladitenje se
koriste etiri rezervoara kapaciteta po 25 tona. Rezervoari-cisterne su nepropusni i toplinski
izolirani.
Temperatura bitumena u rezervoarima je cca 160 0c i odrava se cirkulacijom termikog ulja.
Zagrijani bitumen se sistemom cirkulacije odvozi do tornja za mijeanje.
Izvagane i zagrijane sirovine se mijeaju u mijealici (mikseru). Proces se odvija na
temperaturi od 150 do 180 0C.
Za zagrijavanje kamenih agregata i termikog ulja koje zagrijava bitumen koristi se nafta ili
lo ulje koje se deponuje u posebnim tankovima.
Nakon mijeanja gotova smjesa (asfalt) se tovari u kamione i odvozi van baze.
4.4 OPREMA ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA
Oprema za smanjenje negativnog utjecaja emisija u zrak sastoji se od suhih ciklona, vreastih
filtera i dimnjaka. Dimni plinovi sa kamenom prainom odlaze u ureaj za otpraivanje.
Ureaj za otpraivanje sastoji se od suhih ciklona, baterije vreastih filtera, ventilatora,
dimnjaka, kompresora za otresanje vrea i punog transportera. Iz ciklona krupnija praina se
mijea sa osuenim agregatom i punim transporterom se prebacuje u ureaj za mijeanje, a
fina praina (filer) iz vreastog filtera u ureaj za opskrbu mineralnom sirovinom.
Dimni plinovi koji prolaze kroz vreasti filter se ventilatorom transportuju u dimnjak.
5

DATUM POETKA RADA POGONA

Asflatna baza na ovoj lokaciji poela je sa radom 2001. godine.

13

OTPADNI TOKOVI I TRENUTNO STANJE OKOLIA NA LOKALITETU

POGONA

Mogui utjecaji na okoli od postrojenja asfaltne baze javljaju se u toku preuzimanja i

skladitenja sirovina i energenata, u proizvodnom procesu, te u toku pretovara, skladitenja i
transporta gotovih proizvoda.
Indikatori utjecaja asfaltne baze na okoli su:

kapacitet asfaltne baze u sklopu postrojenja je 90-120 t/h,

u procesu proizvodnje ne koristi se tehnoloka voda,

udaljenost od najbliih kuca je oko 100 m, postrojenje se nalazi u industrijskoj zoni.

Negativni utjecaji se mogu oekivati od ostavljenih sirovina i gotovih proizvoda sukladno

fiziko-kemijskim svojstvima pojedine tvari. Mogunost istjecanja sadraja iz spremnika je
relativno mala, pa je mala i mogunost zagaenja okolnog tla, podzemnih voda i oblinjeg
vodotoka, a najveu opasnost predstavlja loivo ulje.
U narednoj tabeli dat je prikaz moguih emisija iz postrojenja asfaltne baze, u skladu sa
okolinskim smjernicama o najboljim raspoloivim tehnikama za proizvodnju asfaltnih
mjeavina iz juna 2007. godine. (Environmental Guidelines on Best Available Techniques for
the Production of asphalt paving mixes, june 2007)
Tabela 1 Mogue emisije u okoli iz asfaltne baze
Oblici zagaenja

Porijeklo

Kanalisano izbacivanje praine kroz dimnjak

Suenje agregata u rotacionoj suari

Izbacivanje crnog dima iz dimnjaka

Prisustvo ai i nesagorjelih dijelova u gasu

Difuzno izbacivanje

Podizanje materijala sa skladita, podizanje

praine kroz mapnipulacije, kvar ureaja za
otpraivanje

Buka

Gorionik, pogonski ureaji, vozila

Izbacivanje vodene pare

Voda u agregatu

Izbacivanje CO i CO2

Loe sagorijevanje

Izbacivanje SO2 i SO3

Sumpor u gorivu

Izbacivanje NO i NO2

Otvoreni plamen

Neprijatan miris

Sumpor, isparenja vrue mjeavine

Zagaenje tla

Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen)

Zagaenje voda

Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen)

Otpad

Proizvodnja neupotrebljivih mjeavina,

Viak filera i frakcija

14

Vizualna zagaivanja

Izgled postrojenja, kretanje tekih vozila,

praina na zelenilu.

6.1.1 Emisije u zrak

U okolinu atmosferu se isputaju dimni plinovi nastali izgaranjem loivog ulja u postrojenju
za zagrijavanje bitumena kao i plinovi nastali u bubnju za suenje i zagrijavanje agregata.
Otpadni plinovi iz bubnja za suenje sadre i prainu dio vrstih estica koje su preostale
nakon prolaska kroz filter. Njihova koncentracija ovisi iskljuivo o ispravnosti ugraenih
filtera. Dimni plinovi sadre uglavnom okside duika (NOx), vrste estice, ugljik (IV), oksid
(CO2) ugljik (II,), oksid (CO) i ugljikovodike (CxHy) i CO2.
Oksidi duika, Nox, nastaju reakcijom duika i kisika na povienim temperaturama. Ovi
oksidi doprinose nastanku ozona i, u neposrednoj blizinitla, smoga. Osim toga, izazivaju
zakiseljavanje zraka odnosno tla. Sitne vrste estice se, u prvom redu, sastoje od ai.
Nastaju nepotpunim izgaranjem goriva i kodljive su za organe za disanje, ukoliko udisanjem
dou u organizam.
Ugljik (II) oksid, CO, takoer nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja goriva. Kao toksina
tvar se u vrlo malim koliinama nalazi u emisiji plinova nastalih izgaranjem goriva.
Ugljikovodici, CxHy, nastaju kao ostatni produkt izgaranja goriva. Ovi sastojci dimnih
plinova, zajedno s oksidima duika, dovode do nastanka ozona.
Ukoliko je izgaranje goriva dobro regulirano, tj. ukoliko je optimalan omjer goriva i zraka,
onda dimni plinovi ne sadre vidljivu a.
Postoji i mogunost pojave tekih ugljikovodika na prostoru mijeanja i skladitenja asfalta
ukoliko bi temperatura bitumena prela 200oC.
Na osnovu nalaza o ispitivanju kvaliteta emisija otpadnih gasova u zrak iz rotacione suare
kapaciteta 900-1100 kW i kotlovnice za zagrijavanje termikog ulja na ekstra lako lo ulje
kapaciteta oko 100 kW u koje je vrila firma Tehnounion iz Sarajeva 24. aprila 2008. godine
(Prilog 2), ustanovljeno je da otpadni gasovi na izlazu iz rotacione suare i ureaja za
zagrijavanje bitumena imaju sljedee karakteristike:
Tabela 2 Rezultati mjerenja emisija u zrak iz 2008. godine

Parametar
Temperatura dimnih gasova (0C)
Izmjereni udio kisika u dimnim gasovima
(vol. %)
Oksidi nitrogena (NOx) (mg/m3)
CO (mg/m3)
Spojevi sumpora (SO2) (mg/m3)
a (po Bucharachu)

Utvrena prosjena vrijednost na osnovu 4

mjerenja
Kotao za
Rotaciona suara
zagrijavanje
bitumena
94,67
401,67
8,26
15,69
0,25
9836,25
4327
0,75

33
605
624,5
1

Poredei dobivene rezultate sa rezultatima prethodnih mjerenja izvrenih takoer u aprilu ali
2005 godine od strane Fidges inenjering d.o.o. iz Sarajeva (Prilog 2), predstavljenih u
narednoj tabeli vidljive su znaajne razlike u izmjerenim vrijednostima.
15

Tabela 3 Rezultati mjerenja emisija u zrak iz 2005. godine

Parametar
Temperatura dimnih gasova (0C)
Izmjereni udio kisika u dimnim gasovima
(vol. %)
Oksidi nitrogena (NOx) (mg/m3)
CO (mg/m3)
Spojevi sumpora (SO2) (mg/m3)
a (po Bucharachu)

Utvrena prosjena vrijednost na osnovu 4

mjerenja
Kotao za
Rotaciona suara
zagrijavanje
bitumena
75
356
7,5
16
20
366
769
1

43
62
163
3

Iz razloga ovako znaajnih razlika Planom aktivnosti predlae se ponavljanje mjerenja uz

uvjet rada postrojenja u punom kapacitetu.
Naalost, podaci o kvalitetu zraka u predmetnom podruju na osnovu kojih bi se mogla dati
elaboracija o uticaju ovih emisija na kvalitet zraka nisu dostupni. Iz ovog ali iz razloga razlike
u rezultatima mjerenja predlae se izvriti mjerenje kvalitete zraka na lokalitetu asfaltne baze i
izvriti poreenja sa Pravilnikom o graninim vrijednostima kvalitete zraka (Sl. novine
Federacije BiH, br. 12/05).
Dostupni su federalni pravilnici o graninim vrijednostima za emisije iz loita koji mogu
sluiti kao osnova za poreenje. Usporedna analiza je dana u poglavlju 12.

16

Slika 7 Pozicija monitoring mjesta za emisije u zrak

17

6.1.2 Otpadne vode

Pri normalnom radu postrojenja ne dolazi do pojave tehnolokih otpadnih voda. Meutim,
realno je oekivati pojavu oneienja tla uljem, mazivom kao i loivim uljem na prostoru
asfaltne baze u dijelu pretakalita i manipuliranja, kao i od vozila.
Potrebno je naglasiti da povrine nisu asfaltirane, te da ne postoje separatori ulja i masti.
Tako, da pojavom oborinskih voda dio ovih oneienja moe prei i u podzemne vode, te
dospjeti u oblinji vodotok.
Na pojedinim mjestima na lokaciji dolo je do prosipanja ulja i masti tako da su ti dijelovi ve
zagaeni, te je takav sloj zemljita potrebno ukloniti i zbrinuti na odgovarajui nain. Zbog
prisutnih prosipanja i mogunosti oticanja u podzemne i povrinske vode prostor se oko
postrojenja asfaltne baze i pretakalita mora tako urediti da se sve oborinske i druge vode
prikupljaju i obrauju u separatoru za odvajanje masnoa. To znai da ovaj prostor mora biti
odgovarajuim preprekama fiziki odvojen od ostale povrine. Separator mora biti projektiran
i izabran da omoguava kvalitetno i sigurno izdvajanje masti i ulja i da kapacitetom odgovara
koliini vode u svim uvjetima.
6.1.3 Otpad
Operator ne posjeduje izraen Plan upravljanja otpadom na temelju obaveze iz Zakona o
upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH 33/03), te ga je potrebno sainiti u to skorijem roku.
Te se takoer ne vodi niti evidencija o nastanku i zbrinjavanju otpada. Ovakvu praksu je
potrebno to prije izmijeniti. Takoer na kraju svakog radnog dana se vri pranjenje
postrojenja, a ovaj materijal se kao otpad deponuje u krugu baze.
Proizvodnja asfalta pri redovnom radu nema otpadaka koji bi mogli znaajno ugroziti okoli,
jer se radi o prirodnim materijalima.
Povremeno dolazi do nastanka izvjesne koliine otpada iz samog bitumena koji se prospe kod
punjenja rezervoara. Naime, kod pretakanja bitumena, u crijevu koje spaja rezervoar sa
cisternom moe ostati 2-3 litra bitumena. Ovaj je materijal prirodnog porijekla i urednim
manipuliranjem sa ovim otpadom ne moe doi do nepovoljnog utjecaja na okoli. Ovaj
bitumen se sakuplja u burad, a prostor ispod rezervoara je betoniran radi lakeg odravanja i
ienja.
Takoer, kod odravanja postrojenja javljaju se odreene koliine rabljenog ulja za
podmazivanje, koje prema katalogu spada u opasni otpad, koji treba na odgovarajui nain
zbrinuti.
Pri radu postrojenja moe doi do prosipanja filera i frakcija, ali to najee nisu vee
koliine. Ovaj rasuti materijal se redovito sakuplja, i odlae na lokaciji postrojenja.
Takoer, povremeno se javlja potreba za zamjenom vreastih filtera, koji se kada vie nisu u
upotrebi odlau na gradsku deponiju.
U narednoj tabeli date su ifre i naziv otpada koji nastaje na lokaciji postrojenja asfaltne baze,
prema katalogu otpada.
Tabela 4 Kategorizacija otpada
ifra

Naziv otpada

05 01 17

bitumen

13 02 06*

Sintetika motorna ulja, ulja za mjenjae i podmazivanje

18

Napomena: Opasni otpad u katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*)

6.1.4 Buka
Podruje u kojem se nalazi asfaltna baza, preduzea GP "Put" d.d. Sarajevo a na osnovu
Zakona o zatiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo iz 1999. godine) svrstava se u Vi zonu
u kojoj su definirani nivoi buke kako slijedi u narednoj tabeli:
Tabela 5 Dozvoljeni nivo buke
Zona

Namjena podruja

Dozvoljeni nivoi buke dB(A)

(podruje)

VI

Ekvivalentni nivo Leq

Industrijsko, skladino, Dan

servisno i saobraajno
70
podruje

Vrni nivo
L1

L10

85

80

No
70

Treba napomenuti da se u tretiranom podruju vri intenzivan meugradski i lokalni

saobraaj. Prilikom mjerenja ustanovljeno je da lokalni prolazni saobraaj parcijalno znatno
utie na opi nivo buke, ali takoer i normalna gradska ivost, posebnu u toku dana.
U smislu zakona dan je period od 6 sati do 22 sata, a no je od 22 sata do 6 sati.
Vrni nivo buke L1 je nivo buke koji pokazuje prisustvo buke viih tonova u trajanju od 1%
ukupnog perioda mjerenja, a L10 je nivo buke koji pokazuje prisustvo buke viih tonova u
trajanju od 10% ukupnog perioda mjerenja. Ekvivalentni nivo buke Leq je nivo buke pri
srednjoj energetskoj vrijednosti buke promjenjivog nivoa i ekvivalentna je kontunuiranoj buci
u periodu od najmanje 15 minuta.
Mjerenje buke na lokaciji postrojenja asfaltne baze vreno je 23.04.2008. godine u periodu
dana (Prilog 3), od strane Zavoda za zatitu na radu iz Sarajeva.
Buka je mjerena na kljunim izvorima buke u okviru postrojenja, te na granicama asfaltne
baze. Rezultati mjerenja na kljunim izvorima buke unutar asfaltne baze dati su u narednoj
tabeli.
Tabela 6 Rezultati mjerenja emisije buke iz pojedinih izvora
Red. Broj

Mjerno mjesto

Izmjerene vrijednosti u dB(A)

Leq

Dozvoljeno

Mijealica (na etai)

91,1-91,8

95

II

Gorionik rotacione pei 91,2-91,4

i ventilator

95

III

Filtersko postrojenje

81,4-82,2

95

86,5-86,9

95

(pored ventilatora
dimnjak)
IIII

Usipni koevi

za

19

Rezultati mjerenja buke na granicama asfaltne baze prikazani su u narednoj tabeli.

Tabela 7 Rezultati mjerenja nivoa buke na granicama lokacije asfaltnebaze
Red.
Broj

Mjerno mjesto

Period
mjerenja

Izmjerene vrijednosti u dB(A)

Leq

L1

L10

M1

Prema ciglani

Dan

57,3

64,7

63,8

M2

Iza deponije agregata

Dan

56,2

64,4

63,9

M3

Pored
potoka
asfaltne baze

unutar Dan

69,8

71,3

70,2

M4

Preko potoka

Dan

65,4

68,7

67,6

M5

Iza kontejnera
potoka

pored Dan

63,1

68,1

66,3

Na narednoj slici prikazani su mjerna mjesta za ispitivanje razine buke.

20

Slika 8. Mjerna mjesta za ispitivanje razine buke

Na osnovu rezultata mjerenja jasno je da buka zadovoljava propisane norme. Zamjenom
gorionika za rotacionu pe buka bi se mogla jo vie smanjiti. Regionalni put je vrlo
frekventan, te se u smislu smanjenja okolinske buke ovaj element ne moe zanemariti.
21

6.1.5 Zagaenje tla

Radom asfaltne baze moe doi do zagaivanja tla naftom, lo uljem i mazivom
nekontrolisanim isputanjem iz rezervoara, postrojenja i mehanizacije, kao rasipanjem po
radnim i manipulativnim prostorima. Zagaenje tla ovim materijama se moe oekivati pri
pretakanju (manipulisanju u krugu asfaltne baze) i sa manipulativnih povrina uslijed
rasipanja iz mehanizacije i vozila, kao i nekontrolisanog curenja i rasipanja.
Za sluaj nekontrolisanog koritenja i prolijevanja nafte, mora se imati u vidu nekoliko vanih
injenica, koje su aplikativne na datu radnu sredinu. Naime, nakon to se razlije po zemljitu,
nafta dijelom penetrira u porozno tlo i nastavlja gravitaciono kretanje u dubinu do nekog
nepropusnog sloja podzemlja. Dio oneiene vode sa naftom ili same nafte moe i povrinski
otjecati po povrini terena uslijed nagiba. Nafta koja je penetracijom prodrla do podzemne
vode iri se horizontalno, stvarajui specifini talog na povrni vode. Horizontalno irenje
imat e identian smjer sa smjerom toka podzemne vode. Proces irenja nafte moe trajati
vrlo dugo, dok se ne postigne kapacitet zasienja zemljita. Svako dalje kretanje nafte, kao
tene faze, moe uslijediti jedino noenjem vodom.
Treba naglasiti da oborinska voda ispire i nosi naftu prema dubljim slojevima zemljita, na
povrinu podzemne ili povrinske vode. Meutim, za naftu je ipak rijetkost da odlazi dalje od
neposrednog okolia rasipanja. Nafta se mijea sa prainom i drugim mehanikim
neistoama, a i samo rasipanje uglavnom ne moe biti u koliinama koje bi se mogle razliti
na vee povrine i vee udaljenosti od mjesta izlijevanja.
Inae, mogunost da se dogodi situacija razlijevanja relativno veih koliina nafte je zaista
minimalna budui da se presipanje vri pod kontroliranim uvjetima.
Meutim do manjih prosipanja moe doi budui da pojedine povrine nisu odgovarajue
ureene, te se ovom problemu treba posvetiti posebna panja u narednom periodu.
7

LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA UKLJUUJUI HEMIJSKE

SUPSTANCE I GORIVO

7.1 LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA

Za proizvodnju bitumenskog konglomerata (asfalt) koriste se sljedee sirovine:

Mineralni agregat,

Punjenje (filer),

Bitumen.

Mineralni agregat je krenjakog porijekla i dovozi se kamionima na deponiju u krugu

asfaltne baze. Sa deponije se kameni agregat prebacuje u bunkere pomou utovarivaa.
Koliina mineralnog agregata na deponiji zavisi od potreba proizvodnje, odnosno
iskoritenosti kapaciteta postrojenja.
Punjenje (filer) vano je kao sredstvo za punjenje i njegovo procentualno uee u finalnom
proizvodu poveava se kod finijih konglomerata (troni sloj). Filer je takoer krenjakog
porijekla. Spremite za filer je komora kapaciteta 500 kilograma. Filer se dprema u krug
asfaltne baze sa autocisternom i pomou zraka se prebacuje u silos za filer.
Bitumen se koristi kao vezivo mjeavine u proizvodnji asfalta. Cisterna se dovozi u krug
asfaltne baze i pomou crijeva i pumpe pretae u etiri rezervoara kapaciteta po 25 tona. Na
vrhu rezervoara nalazi se oduak za pare koje se razvijaju pri zagrijavanju bitumena.

22

U sluaju nekontroliranog izlijevanja bitumena moe doi do oneienja vode i tla. Potrebno
je istai da je bitumen je vrlo pogodan materijal za reciklau, to je jedna od njegovih velikih
prednosti u odnosu na sintetske materijale. Bitumenski otpadci mogu se samljeti u posebnim
mlinovima.
U narednoj tabeli dat je prikaz potronje sirovina i pomonih materijala u 2007. godini.
Tabela 8 Potronja sirovina i pomonih materijala u 2007. godini
Redni
broj

Materijal

J/m

Potronja

Bitumen -60

kg

1.821.540

Bitumen 45/90

kg

451.770

Filer

kg

1.367.060

Mineralni agregat

54.500,00

Mineralni agregat

m3

6.148,18

7.2 LISTA HEMIJSKIH SUPSTANCI I GORIVA

Za proizvodnju asfaltne mase koriste se emulzije, odnosno aktivne tvari - ovisno o vrsti
kamenog materijala - koje smanjuju povrinsku napetost izmeu rasprenog bitumena i vode
te time omoguavaju brzo vezanje odnosno "lijepljenje" bitumena po povrini agregata.
U 2007. godini ukupno je potroeno 10.850 kg emulzije.
Lo ulje se doprema u krug asfaltne baze autocisternama i pretae u rezervoar lo ulja.
Potronja lo ulja je prikazana u narednom poglavlju.
Termiko ulje se doprema kamionom, a pakovano je u metalna burad i pretae se u rezervoar
termikog ulja pomou pumpe. Ona ima cirkulaciju kod zagrijavanja bitumena, pa se
povremeno samo dopunjava, a ne isputa se.
8

VODOSNABDIJEVANJE I IZVORI ENERGIJE

8.1 POTRONJA VODE

U procesu proizvodnje asfalta ne koristi se voda. Takoer, voda za pie se obezbjeuje iz
oblinje tvornice opeke, a tehnika voda se obezbjeuje cisternama.
8.2 POTRONJA ENERGIJE
Za pogon asfaltne baze koristi se elektrina energija, dok se za zagrijavanje kamenih agregata
i bitumena koristi lo ulje, koje se deponira u posebnim tankovima.
U prethodnoj godini ukupno je utroeno 527.391 litara lo ulja.
Dovod elektrine energije do postrojenja asfaltne baze vri se iz trafo stanice smjetene u
krugu postrojenja.
23

Kako ne postoje rezervni izvori elektrine energije kao to su akumulatorske baterije ili dizel
agregat, to ne postoje izvori koji bi mogli zagaditi okoli gledajui sa aspekta koritenja
elektrine energije kao osnovnog energenta kojeg koristi postrojenje.
Za elektrinu energiju u prethodnoj godini ukupno je izdvojeno 59.647 KM.
9

MJERE ZA ODRAVANJE I IENJE OPREME

Preduzee provodi redovne periodine preglede i ispitivanja opreme, koje vre strune
ustanove ovlatene za te poslove. Redovni remont se vri jednom godinje prije svake radne
sezone.
Periodini pregledi i ispitivanja vre se svake tri godine, te se ne osnovu ispravnosti izdaje
upotrebna dozvola (Prilog 4).
10

OPIS POSTOJEEG MONITORINGA

Kako je utvreno u poglavlju 6, osnovni negativni utjecaji na okoli identificirani u asfaltnoj

bazi u vlasnitvu GP "Put" u Rakovici vezani su za emisije u zrak, buku i nastanak otpada.
U asfaltnoj bazi do sada je manje-vie redovno vren monitoring emisija u zrak koje se
isputaju iz dimnjaka i ureaja za zagrijavanje bitumena u skladu sa Zakonom o zatiti zraka
(Sl. novine FBiH, broj 33/03), te je za potrebe izrade plana uraeno i mjerenje okolinske
buke.
U narednoj tabeli je pregledno dan opis postojeeg monitoringa.
Tabela 9 Opis postojeeg monitoringa
Medij u
koji se
isputaju
emisije
Zrak

Koji parametar

Oznaka
emisionog
mjesta na
mapi

Gdje

Koliko esto

Temperatura
1

dimnih gasova
2

(0C)

Dimnjak
rotacione
suare

iz Mjerenja se vre manje-vie

redovito, posljednje je bilo u
aprilu 2008. godine

Izmjereni udio
kisika
u
dimnim
gasovima (vol.
%)

Dimnjak
iz
kotla
za
zagrijavanje
bitumena

Oksidi
nitrogena
(NOx) (mg/m3)

CO (mg/m3)

Spojevi
sumpora (SO2)
(mg/m3)

a
(po
Bucharachu)
Buka

Mijealica (na I, II, III, Na granicama Do sada je uraeno jedno

etai)
IV,
M1, parcele
mjerenje u aprilu 2008.
M2, M3,
godine

Gorionik
M4, M5
rotacione pei i

24

ventilator

Filtersko
postrojenje

(pored
ventilatora
dimnjak)

za

Usipni koevi

Mjesta na kojima je vren monitoring emisija u zrak su prikazan na slici 7, a buke su

prikazana na slici 8.
11

OPIS POSTOJEIH MJERA PREVENCIJE

11.1 MJERE PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA I MJERE ZA SVOENJE UPOTREBE SIROVINA,

VODE I ENERGIJE NA MINIMUM

Od trenutno primijenjenih mjera prevencije nastanka zagaivanja fokus je dat na smanjenje

emisija u zrak, odnosno na redovno odravanje gorionika i redovitu zamjenu vreastih filtera.
Takoer, primjenjuju se dobre proizvoake prakse u pogledu upravljanja proizvodnjom kako
bi se smanjio nastanak otpada, budui da se postrojenje nakon svakog radnog dana mora
isprazniti.
11.2 OPIS KONANOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA
Konani tretman otpadnih tokova je prezentiran u narednoj tabeli.
Tabela 10 Konani tretman otpadnih tokova sa lokacije asfaltne baze
Otpadni tok

Vrsta tretmana

Mjesto konanog odlaganja

Emisije u zrak

Isputanje na dimnjaku iz Zrak u podruju oko objekta

rotacione suare uz prethodno
izdvajanje praine pomou
vreastih filtera
Eventualno
polijevanje
deponija
agregata
i
saobraajnica (vrlo rijetko,
budui da nema sigurnog
izvora vode za ove svrhe)

Oborinske otpadne vode

Slobodno teku povrinom, Potok Rakovica

nema nikakvog prikupljanja
niti tretmana

Otpad

Asfalt koji ne zadovoljava Gradsko odlagalite

karakteristike se deponuje na
lokaciji do upotrebe za
izgradnju puteva
25

Otpadni tok

Vrsta tretmana

Mjesto konanog odlaganja

Vreasti filteri se povremeno

zamjenjuju i odvoze od strane
samog operatora na gradsku
deponiju (za ovu svrhu nije
potpisan
neki
poseban
ugovor)
Filer iz vreastih filtera se
vraa u proizvodnju
Eventualno prosuti bitumen
se takoer odvozi na gradsku
deponiju
Odreene koliine rabljenog
ulja se deponuju na samom
lokalitetu asfaltne baze.

11.3 USPOREDBA MJERA KOJE SE PODUZIMAJU U POGONU SA MJERAMA DATIM U BAT-U

U narednim tabelama dat je pregled najboljih raspoloivih tehnika u industriji proizvodnje
asfalta koji je preuzet iz BAT smjernica europske asocijacije proizvoaa asfalta (EAPA) iz
2007. godine1.

Environmental Guidelines on Best Available Techniques for the Production of asphalt paving mixes,
june 2007

26

Ope mjere

Komentar

Osigurati uz pomo npr. programa obuke, da su zaposleni

svjesni okolinskih aspekata poslovanja preduzea i njihovih
osobnih obaveza
Odabir opreme kojom se optimizira potronju i nivo
emisija i olakava pravilan rad i odravanje vriti redovan
remont
Kontrolirati emisije buke na izvoru, dizajnom, odabirom,
upravljanjem i odravanjem opreme ukljuujui vozila
kako bi se sprijeilo ili umanjilo izlaganje, a tamo gdje je
potrebno dodatno smanjenje nivoa buke, izolirati bunu
opremu u zatvorene prostorije.

Ne odravaju se posebni programi obuke vezani za okolinske uticaje preduzea i proizvodnih praksi.

Mjere za prevenciju zagaenja i smanjenje otpada

Komentar

Primijeniti preventivne mjere za sprjeavanje zagaivanja

tla i povrinskih i podzemnih voda

Sve prometne i manipulativne povrine izvesti s

nepropusnom podlogom (asfaltirati)

Evakuaciju i dispoziciju otpadnih voda predvidjeti na

nain:
o
Oborinske vode sa krovova i nadstrenica odvoditi
odvojeno od zauljenih voda i upustiti u teren/recipijent
o
Oborinske vode sa manipulativnih povrina preistiti
na separatoru i upustiti u teren /recipijent
o
Sanitarno potrone otpadne vode odvoditi u
vodonepropusnu septiku jamu ili prikljuak na javnu
kanalizaciju

Rezervoare za lo ulje i gorivo predvidjeti

nepropusne izvedbe i postaviti vodonepropusnu betonsku
tankvanu.

Cisterne za bitumen postaviti na betonske pragove, te

tlocrtnu povrinu omeiti uzdignutim betonskim

Prometne kao i ostale povrine su od nasutog materijala, nisu asfaltirane.

Remont maina se vri redovno i to najmanje jednom godinje.

Na osnovu rezultata mjerenja jasno je da buka zadovoljava propisane norme. Zamjenom gorionika
za rotacionu pe buka bi se mogla jo vie smanjiti. Regionalni put je vrlo frekventan, te se u smislu
smanjenja okolinske buke ovaj element ne moe zanemariti.

Ne postoji sistem za evakuaciju i dispoziciju oborinskih voda

Na lokaciji se ne javljaju sanitarne otpadne vode.

Rezervoari za lo ulje su ukopani u zemlju.
Cisterne za bitumen su postavljenje na betonsku podlogu radi lakeg odravanja.

27

Mjere za prevenciju zagaenja i smanjenje otpada

Komentar

ivinjakom.

Sva odvojena ulja i masnoe moraju se odvoziti na

spaljivanje/deponovanje u za to registrirano preduzee.

Ne postoji odvaja ulja i masti iz oborinske vode. Ne postoji evidencija o nainu tretmana otpadnih
ulja.

Radi zatite zraka od zagaivanja predvidjeti:

Dimnjak dovoljne visine kako bi se osigurala
odgovarajua disperzija emisija u zrak i emisije
odrale unutar doputenih granica.

Dizajn postrojenje treba omoguiti da nema emisija
praine

Deponije sitnih frakcija natkriti i s tri strane bono
zatvoriti

U tehnolokom procesu proizvodnje asfaltne mase
predvidjeti otpraivanje (multiciklon suhi filter) na
nain da emisija praine ne prelazi doputenu graninu
vrijednost

Rad postrojenja asfaltne baze uvjetovati ispravnim
radom sistema za otpraivanje (prethodno ukljuivanje
sistema za otpraivanje)

Kameno brano (filer) iz sistema za otpraivanje
potpuno koristiti u procesu proizvodnje asfalta.

Predvidjeti mogunost koritenja plina kao energenta
u tehnolokom procesu proizvodnje asfaltne baze.
Sav nastali otpad se mora minimizirati, ili reciklirati,
skladititi i odlagati u skladu sa dobrom praksom.
Maksimizirati vizualne karakteristike odgovarajuim
pejzanim ureenjem.

Postoji dimnjak za emisije iz rotacione suare, meutim do sada nisu vrena mjerenje kvalitete zraka
na lokaciji asfaltne baze.
Svi transportne trake su zatvorene, primjenjuje se suho otpraivanje.
Deponije sitnih frakcija nisu natkrivene niti zatvorene
Ureaj za otpraivanje i tretman emisija u zrak se sastoji od ciklona, vreastih filtera i dimnjaka.
Dimni plinovi sa kamenom prainom odlaze u ureaj za otpraivanje. Ureaj za otpraivanje sastoji
se od suhih ciklona, baterije vreastih filtera, ventilatora, dimnjaka, kompresora za otresanje vrea i
punog transportera. Iz ciklona krupnija praina se mijea sa osuenim agregatom i punim
transporterom se prebacuje u ureaj za mijeanje, a fina praina (filer) iz vreastog filtera u ureaj za
opskrbu mineralnom sirovinom.
Dimni plinovi koji prolaze kroz vreasti filter se ventilatorom transportuju u dimnjak.

Preuzee je poduzelo pripremne korake za izgradnju plinovoda za opskrbu tvornice opeke i asfaltne
baze.
U cilju minimiziranja otpada vri se planiranje proizvodnje.
Asfaltna mjeavina koja ne zadovoljava kriterije se koristi za izgradnju puteva nieg ranga.
Nije izraen plan upravljanja otpadom, ne postoje potpisani ugovori o zbrinjavanju otpada.
Postoji zeleni pojas izmeu radne zone i javne ceste.

28

12

ANALIZA PODATAKA O POTRONJI SIROVINA I EMISIJAMA

Imajui u vidu da BAT smjernice europske asocijacije proizvoaa asfalta (EAPA) ne daju
podatke o potronji sirovina i energije, ve se fokusiraju na problem emisija u zrak tako je i u
ovom dokumentu fokus dat na emisije u zrak kao najveem okolinskom problemu vezanom
za rad asfaltne baze, odnosno na poreenje izmjerenih vrijednosti sa graninim vrijednostima
definiranim Zakonom o zatiti zraka i prateim pravilnicima. Takoer data je usporedba sa
preporuenim graninim vrijednostima spomenute europske asocijacije proizvoaa asfalta.
Prema Pravilniku o graninim vrijednostima za emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Sl. novine FBiH, 12/05) za loita ispod 50 MW, kakva su u asfaltnoj bazi propisane su
granine vrijednosti date u narednoj tabeli. Radi lake usporedbe, u tabeli su dati i podaci o
izvrenim mjerenjima iz aprila 2008. godine, kao i preporuke iz BAT smjernica europske
asocijacije proizvoaa asfalta.
Tabela 11 Analiza podataka o emisijama u zrak

Parametar

Temperatura dimnih gasova

(0C)
Izmjereni udio kisika u
dimnim gasovima (vol. %)
Oksidi nitrogena (NOx)
(mg/m3)
CO (mg/m3)

Utvrena prosjena vrijednost

na osnovu 4 mjerenja
Kotao za
Rotaciona
zagrijavanje
suara
bitumena
94,67
15,69
0,25

9836,25

Spojevi sumpora (SO2)

(mg/m3)
a (po Bucharachu)
Praina

4327
0,75
Nije mjereno

Granina
vrijednost
emisije
(mg/m3)

BAT
preporuka

8,26

33

150-450

605

624,5

1
-

1
20

Znatno manje
od 500 mg/m3
CO i CO2
emisije
variraju od
vrste goriva i
postrojenja za
suenja. Mogu
se optimizirati
dobrim
rukovoenjem
postrojenjem i
kontrolom
temperature
Znatno manje
od 500 mg/m3
1
20-100 mg/m3

401,67

Iz priloenog je vidljiva velika izmjerena koncentracija CO, pogotovo u usporedbi sa

prijanjim mjerenjima (pogledati taku 6), te u usporedbi sa reguliranom graninom
vrijednou za postrojenja na tena goriva snage 10-50 MW koja iznosi 1700 mg/m3.
Imajui u vidu da vrijednost CO nije regulirana za ovakvu vrstu postrojenja, a i problem
praine potrebno bi bilo u to skorijem vremenu provesti mjerenje vrijednosti kvalitete zraka
na lokaciji, te ih usporediti sa graninim vrijednostima datim u Pravilniku o graninim
vrijednostima kvalitete zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 12/05) u cilju zatite zdravlja
ljudi. Takoer neophodno bi bilo uraditi analize sedimenta (talonog praha) na granicama

29

lokacije prema stambenim objektima, te ih takoer usporediti sa graninim vrijednostima za

taloni prah prema istom Pravilniku.
13

SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I

POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTRONJE SIROVINA I
PRIRODNIH RESURSA U SKLADU SA BAT-OM I ROKOVI ZA
PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Predloene mjere i rokovi su dati u narednoj tabeli, uz pretpostavku da se mjere i aktivnosti

poinju implementirati od 2009. godine, tj. da e se okolinska dozvola dobiti do kraja 2008.
godine.

30

Ope mjere upravljanja

Vrsta mjere

Potrebne aktivnosti

Prioritet

Od raspoloivog kadra odrediti osobu

Visok
zaduenu za nadzor na provoenju:
obaveza iz okolinske dozvole,
mjera i aktivnosti na sprjeavanju
i kontroli nastanka zagaenja
(poglavlje 13 Plana),
monitoring plana (poglavlje 14
Plana),
mjera planiranih za monitoring
proizvodnje, nastanka otpada i
emisija (poglavlje 15 Plana).
Ova osoba bi trebala biti zaduena za
izvjetavanje
prema
nadlenim
organima, te vriti i redovnu obuku
drugih uposlenika o prevenciji
zagaivanja i utedi sirovina i
prirodnih
resursa.
Obavezno
upoznavanje sa sadrajem BAT

Okvirni
trokovi
(KM)

Rokovi
2009

2010

2011

2012

2013

smjernice europske asocijacije

proizvoaa asfalta (EAPA)
Pripremiti program obuke i podizanja
Visok
svijesti zaposlenih o unapreenju
radnih procedura u cilju prevencije
zagaivanja.
Obuku
provoditi
najmanje jednom godinje.
Definirati procesne parametre i Visok
utvrditi nain praenja istih u cilju
optimizacije procesa

2.000

2000

31

Vrsta mjere

Potrebne aktivnosti

Mjere sprjeavanja emisija u

zemljite

Napraviti Plan upravljanja otpadom

Prioritet

Okvirni
trokovi
(KM)

Visok

500

Izraditi proceduru rada i odravanja Visok

dijelova postrojenja za zatitu
kvalitete zraka

500

Ishodovati vodoprivrednu dozvolu

Visok

Izraditi elaborat zatite od poara

Visok

2009

2010

2011

2012

2013

700

Uvesti sistem upravljanja kvalitetom Mali

po ISO 9001:2000

12.000

Podmazivanje i sipanje goriva i ulja

vriti uz maksimalnu panju i odmah
ukloniti eventualne mrlje posipanjem
adsorbensa na zemljite, koji slui za
sprjeavanje oticanja zapaljivih
smjea

Visok

Vriti redovnu kontrolu mehanizacije

da ne bi dolo do curenja iz maina

Visok

Visok

10000

Sve prometne i manipulativne

povrine izvesti s nepropusnom
podlogom (asfaltirati)

Rokovi

32

Vrsta mjere

Potrebne aktivnosti

Prioritet

Mjere za
sprjeavanje
emisija u zrak

Mjere za
sprjeavanje
emisija u vode

Izraditi sistem za prikupljanje

oborinskih voda sa odvajaem ulja i
masti prije isputanja u vodotok
Osigurati skladite otpadnog
materijala, gdje e se otpad do predaje
ovlatenom sakupljau privremeno
skladititi u obiljeenim nepropusnim
bavama na nepropusnoj podlozi
zatieno od atmosferilija
u natkrivenom eko punktu
Sve prometne i manipulativne
povrine izvesti s nepropusnom
podlogom (asfaltirati)
Izraditi sistem za prikupljanje
oborinskih voda sa odvajaem ulja i
masti prije isputanja u vodotok

Okvirni
trokovi
(KM)

Visok

10000

Visok

5000

Visok

Visok

Izvriti mjerenje kvalitete zraka na Visok

lokaciji

1000

Filtere odravati u ispravnom stanju

Slobodne povrine na
odravati ozelenjavanjem

Visok

lokaciji Srednji

Deponije sitnih frakcija natkriti i s tri

strane bono zatvoriti

Mali

Rokovi
2009

2010

2011

2012

2013

10000

33

Mjere za
spreavanje
nastanka i
smanjenje
otpada

Vrsta mjere

Potrebne aktivnosti

Prioritet

Otpadna ulja deponovati u suradnji sa Visok

ovlatenom institucijom

Okvirni
trokovi
(KM)

Rokovi
2009

2010

2011

2012

2013

34

14

PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI

ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Prijedlog monitoring plana dat je u narednoj tabeli:

Tabela 12 Prijedlog monitoring plana
Medij u
koji se
isputaju
emisije
Zrak

Koji parametar

Oznaka
emisionog
mjesta na
mapi

Gdje

Koliko esto

Temperatura
1

dimnih gasova
2

(0C)

Dimnjak
rotacione
suare

Izmjereni udio
kisika
u
dimnim
gasovima (vol.
%)

Dimnjak
iz
kotla
za
zagrijavanje
bitumena

iz Jadan put godinje

Oksidi
nitrogena
(NOx) (mg/m3)

CO (mg/m3)

Spojevi
sumpora (SO2)
(mg/m3)

a
(po
Bucharachu)

SO2

Na
granici Jedan puta godinje u skladu
lokacije
sa Pravilnikom o graninim
postrojenja
vrijednostima kvalitete zraka
prema
stambenim
objektima

NO2

L 10

UL

Dim

CO

Taloni
ukupno
Buka

prah

Mijealica (na I, II, III, Na granicama Jedan puta godinje

etai)
IV,
M1, parcele
M2, M3,

Gorionik
M4, M5
rotacione pei i
ventilator

Filtersko
postrojenje

(pored
ventilatora
dimnjak)

za

35


Usipni koevi
Voda

U skladu sa vodoprivrednom dozvolom koju tek treba ishodovati

Monitoring vri nadlena institucija, a izvjetaji o izvrenom mjerenju se dostavljaju

nadlenom okolinskom inspektoru
15

MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA

OTPADA I EMISIJA
Tabela 13 Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija

Opis mjere

Uestalost

Voditi zapise o obuci i podizanju svijesti zaposlenih o unapreenju Svaka 4 mjeseca

radnih procedura u cilju prevencije zagaivanja.
Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci vani za rad pogona, a Mjeseno i
naroito podaci o koliini i nainu deponovanja produkovanog otpada. godinje
Sastavni dio dnevnika mora biti: dokumentacija o tehnikotehnolokoj opremljenosti pogona, koliini utroenih sirovina i
pomonih materijala, koliini utroene vode i elektrine energije
(ukupno, kao i po jedinici proizvoda), podaci o godinjoj proizvodnji i
o poduzetim mjerama po zahtjevima iz okolinske dozvole i eventualno
po zahtjevima inspekcije za zatitu okolia i vodoprivredne inspekcije.
Redovno nadzirati aktivnosti na minimizaciji nastajanja svih otpadnih Svaka 4 mjeseca
tokova na lokaciji. Mjeriti, voditi zapise i vriti analize kvantitativnokvalitativnih podataka o otpadnim tokovima.
Napraviti sumarni izvjetaj o svim prethodno navedenim mjerama za Jednom godinje
monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija.
Otpraiva se mora redovno odravati, a u sluaju kvara sistema za otpraivenje prekinuti proces proizvodnje dok se kvar ne otkloni

16

PLAN ZA SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA I ROKOVE ZA

PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA, ODGOVORNE
OSOBE U SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRAJU IZVJETAJA O
STANJU SIGURNOSTI, SADRAJU INFORMACIJA O SIGURNOSNIM
MJERAMA I SADRAJU UNUTRANJIH I SPOLJNIH PLANOVA
INTERVENCIJE

Asfaltna baza nema skladitenja opasnih materija po vrsti i koliini datih lanom 10. i 11.
Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu.(Sl. Novine FBiH, br. 19/04), te se ova taka Plana ne odnosi na nju.
Bez obzira na ovo potencijalan ekoloka nesrea ili izvanredni dogadaj koji moe ugroziti
okoli te izazvati opasnost za ivot i zdravlje ljudi moe se desiti uslijed:
pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala;
eksplozije i poara;
36

 istjecanja i prosipanja opasnih tvari u veim koliinama i njihovog otjecanje u okolno tlo i
podzemne vode.
Iz ovoga razloga predviaju se sljedee mjere za postupanja u sluaju akcidenta.
Tabela 14 Mjere planirane za postupanje u sluaju akcidenta
Akcident

Odgovarajue mjere

Resursi

Prosipanje ulja i maziva

- zaustaviti curenje ulja;

Adsorbent

-ugroeno
mesto
adsorbentom;

posuti

-pokupiti
kontaminirani
materijal u PVC vreu ili
bure;
-bure predati u
opasnog otpada.

Proboj
fiiltera
preiavanje

magacin

za - iskljuiti postrojenje iz rada;

-rezervni filter

-obavijestiti upravnika baze;

-demontirati oteeni filter;
-vratiti sistem na zadate
parametre;
-predati iskoriteni filter u
magacin opasnog otpada.

17

NAIN IZVJETAVANJA O REZULTATIMA IZVRENJA MJERA

Naziv izvjetaja

Rok za dostavljanje Kome se

izvjetaja
izvjetaj

Izvjetaj o izvrenim mjerenjima

emisija u zrak

U roku od 30 dana od
dana izvrenih mjerenja

dostavlja

Federalno ministarstvo
zatite okolia i turizma
Nadlenom okolinskom
inspektoru

Izvjetaj o izvrenim mjerenjima buke

U roku od 30 dana od
dana izvrenih mjerenja

Federalno ministarstvo
zatite okolia i turizma
Nadlenom okolinskom
inspektoru

Izvjetaj o koliinama nastalog otpada

Svakog 31.1. naredne

godine za prethodnu
godinu.

Federalno ministarstvo
zatite okolia i turizma
Nadlenom okolinskom
37

inspektoru
Sumarni izvjetaj o svim mjerama za
monitoring proizvodnje, nastanka
otpada i emisija

18

Federalno ministarstvo
zatite okolia i turizma
Nadlenom okolinskom
inspektoru

FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRENJE PLANA NA GODINJEM NIVOU

Finansijska procjena za
izvrenje
plana
na
godinjem nivou (KM)

UKUPNO (KM)

19

Svakog 31.1. naredne

godine za prethodnu
godinu.

Godina
2009

20010

2011

2012

2013

18.700

2.000

20.000

2.000

22.000

64.700

PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO

POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12. 2007. GODINE

Asfaltna baza ne prestaje sa radom.

20

PRILOG -IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS

SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEIH ELABORATA (ZATITA
OKOLIA, PROTUPOARNA ZATITA, SIGURNOST NA RADU)

Prilog 1 Urbanistika suglasnost

Prilog 2 Mjerenja emisija u zrak
Prilog 3 Mjerenje okolinske buke
Prilog 4 Uporabna dozvola
Prilog 5 Vodoprivredni uvjeti
Prilog 6 Elaborat zatite na radu

21

U SLUAJU DA JE POSTOJEI POGON DEPONIJA OSIM PODATAKA IZ

TA. 1.-20. OVOG LANA PLAN MORA SADRAVATI I PRIJEDLOG
MJERA PRILAGODBE PO FAZAMA I MINIMUM UVJETA PROPISANIH U
PRAVILNIKU O SADRAJU PLANA PRILAGOAVANJA, UPRAVLJANJA
OTPADOM ZA POSTOJEA POSTROJENJA ZA TRETMAN ILI
ODLAGANJE OTPADA I AKTIVNOSTIMA KOJE PREDUZIMA NADLENI
ORGAN (SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BIH, BROJ: 9/05) I TADA SE
PLAN AKTIVNOSTI SMATRA PLANOM PRILAGOAVANJA U SMISLU
OVOG PRAVILNIKA.

38

PRILOZI

39

Prilog 1 Urbanistika suglasnost

40

Prilog 2 Mjerenja emisija u zrak

41

Prilog 3 Mjerenje okolinske buke

42

Prilog 4 Uporabna dozvola

43

Prilog 5 Vodoprivredni uvjeti

44

Prilog 6 Elaborat zatite na radu

45