Berlinski kongres, poetak bonjake drame

S Berlinskim kongresom nastupa nadramatiniji period u historiji Bonjaka. Iz muslimanskog

ambijenta, iz orijentalno-islamskog kulturno-civilizacijskog kruga, Bonjaci ulaze u
zapadnoevropsku kulturnu zonu i potpuno drugaiji svjetonazor. S Berlinskim kongresom dolazi
do odvajanja Sandaka od Bosne, uvrtavanje i Hercegovine, junog dijela Bosne, u naziv
drave, zatim velike bonjake hidre i samoizolacije, te pokretanja vanih procesa, projekata,
institucija, koji e obiljeiti savremenu bonjaku zbilju.
Govoriti o dogaajima i postupcima pojedinaca i naroda koji su se desili prije sto i vie godina u
izuzetno dramatinom periodu kako je bilo vrijeme neposredno nakon Berlinskog kongresa
krajnje je nezahvalno i teko. Pisati post festum, tj. biti pametan nakon bitke, posebno to se iz
dananje perspektive imaju u vidu svi dogaaji koji slijede, zatim posmatrati odreene procese i
postupke iz dananjih politikih, nacionalnih, vjerskih, kulturnih i svih drugih segmenata, te
jedne veliati a druge pak stavljati na zid srama, u odreenom pogledu krajnje je nekorektno.

Bosnia, Herzegovina i Novopazarski Sandzak

S druge strane nemogue je govoriti o vanim procesima za Bonjake, o poecima i podizanju
vanih institucija, politikim, nacionalnim i kulturnim organiziranjima a da se ostaje povran i
nekritian. Period austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine izuzetno je vaan kad je rije o

modernoj historiji Bonjaka. U ovom periodu Bonjaci dobivaju nacionalnu Islamsku zajednicu.
Odvajanje Bonjaka od Istanbula bio je cilj austrougarske vlasti, te je stoga formiranje Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini bilo prvorazredno politiko pitanje. Bonjaci su u poetku
iskazivali neslaganje to im okupaciona vlast organizira vjerski ivot i to ih odvaja od Istanbula
i muslimanskog svijeta, meutim nakon poetnog oka ili muka, kako Muhsin Rizvi naziva
prvih nekoliko godina nakon okupacije, Bonjaci se otvaraju i prihvataju Islamsku zajednicu i
svu svoju energiju usmjeravaju u borbu za veu autonomiju zajednice, prvenstveno kad je rije o
izboru reisu-l-uleme, upravljanju vakufom i prosvjetnim institucijama.
Pokret Bonjaka za vakufsko-mearifsku autonomiju izrodit e prvu Bonjaku politiku partiju
(Muslimansku narodnu organizaciju). Da bi ostvarili svoje zacrtane ciljeve, vakufsku i
prosvjetnu autonomiju, elnici pokreta shvatili su da moraju pokrenuti politiku partiju, te se na
taj nain aktivno ukljuiti u vlast. Meutim, ciljevi ovog pokreta i prve bonjake politike
partije usmjereni su prema vjeri, vjerskim slobodama, izboru reisu-l-uleme, borbi za samostalnim
upravljanjem vakufom i obrazovnim institucijama. Umjesto da se izbore za veu politiku
samostalnost, da postanu politika injenica, Bonjaci svu svoju energiju usmjeravaju na rad za
ostvarenje vee slobode vjerskog organiziranja. Redosljed prioriteta ovaj put nisu poredali, jer
vjerske slobode nema bez politike.

Otomanska karikatura aneksije Bosne, sa natpisom: Napredovanje civilizacije u Bosni i

Hercegovini
Takoer, u Islamskoj zajednici Bonjaci su vidjeli svoju jedinu sugurnost i utoite. Zbog takve
svijesti u ovom periodu svaka nacionalna organiziranost bila je osuena na neuspjeh. Taj pristup
i shvatanje doveli su do nacionalnog lutanja istaknutih Bonjaka od velikohrvatskog do
velikosrpskog nacionalnog korpusa, dok je obini narod jedino kroz vjeru javno iskazivao
zajedniku pripadnost. Najbolja potvrda dostatnosti vjerskog identiteta jeste velika buna
Bonjaka zbog pokrtavanja maloljetnih muslimanki, zatim kod izbora reisu-l-uleme, te u
raspravama o zaru i feredi, dok se njihovi glasovi gotovo ne uju kada se ukida bosanski jezik
1907. godine, koji je uz vjeru i kulturu temelj i osnovna odrednica Bonjaka kao naroda.

Nacija kao najrazvijeniji i najorganiziraniji vid zajednice nastaje u Evropi kao rezultat Francuske
buroaske revolucije, 1789. godine. Stoga, formiranje nacionalnih drava prvo kree od
Francuske, zatim u 19. stoljeu i Njemake i Italije, a ubrzo i na ostatku kontinenta. Poto je
nacija evropsko edo, Evropa kao takva prepoznaje, priznaje i razumijeva naciju. Prema
nacijama pokazuje potivanje a sve ostalo je u drugom planu. Biti u Evropi bez nacije znai i
nepostojati. Meutim, ovu lekciju Bonjaci nisu shvatili. injenica je da su Bonjaci u vie
navrata pokazali da su samostalan narod u Osmanskom carstvu, to se posebno vidi u Boju pod
Banja Lukom 1737. godine, meutim, u vrijeme austrougarske okupacije kada se su se svi narodi
na Balkanu nacionalno izrazili i oganizirali, Bonjaci se zadovoljavaju Islamskom zajednicom i
samo u islamu vide zajedniki identitet i razliitost od susjeda.
Kod Bonjaka u prvoj polovini 20. stoljea primjetan je i veliki al za Osmanskim carstvom.
Naime, stoljeima su Bonjaci ginuli za veliku muslimansku dravu, od Perzije, Ozije, Mohaa,
itd., dugi niz godina bili su najisturenija pokrajnina Osmanskog carstva, te stoga nosili epitet zid
islama. I nakon Berlinskog kongresa Bonjaci su veliki zagovarai ideje panislamizma. Na
stranicama brojnih asopisa od Behara, Bisera, pa do Tarika, Muallima i Misbaha objavljuju se
lanci o panislamizmu. Takoer gotovo da nema broja svih tih asopisa, a da se ne tretira stanje i
poloaj muslimana irom muslimanskog svijeta. Ponekad se stjee dojam da se vie interesuju za
deavanja u Jemenu, Tunisu ili Turskoj, nego u Prijedoru, Stocu ili Foi. Zanimljivo je da su
Bonjaci i nakon gaenja institucije halife 1924. godine, zagovarai ponovnog formiranja te
istitucije. S druge strane ne oglaavaju se niti podiu glas o vanosti izgradnje Bosne i
Hercegovine, ne vidimo ih u borbi za veu politiku autonomiju i ekonomsku neovisnost.
Nema dileme da je formiranje Islamske zajednice jedan od najvanijih dogaaja kada je rije o
modernoj historiji Bonjaka. Islamska zajednica je tokom posljednjih sto trideset godina bila
jedina institucija Bonjaka koja je imala kontinuitet, koja nije ukidana i gaena. Da su Bonjaci
doekali Prvi svjetski rat i uli u zajednicu balkanskih drava bez Islamske zajednice, prema
brojnim pokazateljima, doivjeli li bi slinu sudbinu muslimana Rumunije ili pak Srbije. Stoga je
formiranje Islamske zajednice presudan dogaaja za opstanak Bonjaka. Prema izvjetaju
Britanske ambasade od ruske vojske u Rumuniji i Bugarskoj ubijeno je 300 hiljada muslimana,
dok ih je milion protjerano. Ista sudbina zadesila je i muslimane Srbije. Beograd je ne tako davno
imao 273 damije. Bosanski muslimani su opstali i odrali se jer su bili, koliko toliko,
organizirani. Iz krila Islamske zajednice izrasle su brojne bonjake kulturne, humanitarne,
nacionalne, politike organizacije. Naalost one su tokom dvadesetog stoljea imale prekide,
posebno nakon Drugog svjetskog rata, kada komunistike vlasti ukidaju sve organizacije
Bonjaka. Jedino je Islamska zajednica zbog jakog vjerskog identiteta Bonjaka opstala i bila
jedina institucija koja je ostavila Bonjake u ivotu u izuzetno tekim okolnostima i
neprijateljskom okruenju.

Ruenje Berlinskog zida, skupo plaena politika sloboda

Kako smo ve istakli, Evropa prepoznaje i razumijeva naciju. Stoga, na politiku mapu Evrope
Bonjaci ulaze poetkom devedesetih godina prolog stoljea. U Evropi se prepoznaju tek kada
glasno kau da su Bonjaci, da im je zemlja Bosna, a jezik bosanski. Tada ih Evropa prepoznaje i
priznaje. Kada su govorili da su muslimani/Muslimani, da ive u Bosni i da im jezik srpskohrvatski za Evropu su bili nejasni. Tretirani su kao vjerska skupina, manjina ili statistiki

podatak. Kada su se nacionalno organizirali, kada su jasno i glasno rekli ko su, tek tada postaju
ravnopravan evropski narod koji ima pravo na svoj jezik, kulturu, teritoriju.
Nakon ruenja Berlinskog zida, 1989. godine, i pada i ove eline zavjese, koja je modernu
Evropu dijelila na dva dijela, Bonjaci alju dva jasna signala Evropi potvrujui svoju
opredjeljenost i smjer kretanja. Prvi je okretanje od komunizma i prihvatanje viepartijskog
sistema, a drugi je izlazak na referendum i izdvajanje iz Jugoslavije, to je bila potvrda
odlunosti i prihvatanja evropskih obrazaca i standarda. Neki e kazati da Bonjake Evropa nije
razumjela, te je stoga bila slijepa na agresiju i genocid. utnju Evrope na genocid nad golorukim
Bonjacima i uvoenje embarga na uvoz oruja sudit e historija i budue generacije, meutim,
narod kojem su mnogi predviali nestanak, koji je izrodio Armiju sa 250 hiljada vojnika, Armiju
koja je zaustavila agresiju i sauvala Bosnu i Hercegovinu i sve njezine vrijednosti, Evropa ovaj
put mora potovati. Ne mora iskazivati neke emocije, ali mora imati respekta i potovanja.

Sudbina malih naroda je slina, ali ne identina. Svaki mali narod na svoj nain prolazi kroz
iskuenja, takoer i opasnosti su razliite, te je stoga i borba za ouvanje kolektivnog identiteta
uslovljena razliitim okolnostima. Kao mali evropski narod i Bonjaci najmanji potres u Evropi i
svijetu osjete na svojoj koi. Ruenje Berlinskog zida bio je jedan od znaajnijih dogaaja u
Evropi, meutim Bonjaci su ruenje Berlinskog zida i borbu za svoju politiku slobodu u Evropi
najskuplje platili. Kao narod specifinog identiteta, razliitog od okruenja u kojem ive,
Bonjaci su posljednji narod u Evropi koji ima pravo misliti da se nalazi pod staklenim zvonom i
da su deavanja u Evropi i svijetu za njih nebitna.
Dogaaji u Evropi s kraja 20. stoljea utjecat e da se Bonjaci napokon okrenu sebi, svom
topraku i svojoj domovini. Rijetke su drave u Evropi koje se mogu pohvaliti komapktnou
svoje teritorije i stanovitva, prirodnim granicama, dugom i bogatom historijom kao Bosna.
Bosna je sama po sebi prirodna zemlja i kao takva devedesetih godina prolog stoljea vraa
svoju dravnost. Zbog te svoje prirodnosti i dravnosti Bosna je i zemlja i drava. Posljednja tri
stoljea srednjeg vijeka, tj. od perioda kada je Bizantijski car Manuel I Komnen predao Kulinu
Banu vlast nad Bosnom (1180-1463) srednjovjekovna Bosna bit e najvea samostalna zemlja na
Balkanu, te e stoga nositi posebnu ulogu i znaaj. Prema povelji Kulina Bana, najstarijim

ouvanim bosanskim dravnim dokumentom iz 1189. godine, stanovnici Bosne nazivaju se

Bonjani. Bosna je meu prvim zemljama u Evropi iji su stanovnici javno iskazali neslaganje s
uenjima Vatikana i njihovim razumijevanjem vjere u Jednog Boga. Upravo zbog injenice to je
u Bosni nerijetko bilo sukoba zbog (ne)razumijevanja vjerskih uenja, Mehmed Fatih,
osmanlijski sultan, nakon zauzimanja Bosne, odabire je za prezentiranje povelje o slobodi vjera,
gradnji vjerskih objekata i njihovom uvanju. Iako je povelja uruena bosanskim franjevcima
oslikavala je prilike i odnose unutar Osmanskog carstva. Sudbina Bosne i Bonjaka, tokom cijele
historije, obiljeena je stalnim razmeima, susretima, granicama i dodirima razliitih svjetova.
Bosanske rijeke bile su razdjelnice brojnih carstava, dravnih sistema, drutvnih ureenja i
religijskih shvatanja, ali Bosna nikada nije gubila svoju cjelovitost i kompaktnost. I s dolaskom
Osmanlija Bosna dugo vremena bijae granica ili bedem velike muslimanske drave. Nakon
Berlinskog kongresa rijeka Drina, po ko zna koji put, postaje razdjelnica ili greben na kojem se
lome svi evropski i svjetski talasi. Stoga i nije udo da Prvi svjetski rat poinje u Sarajevu, kada
zbog ubistva prijestolonasljednika Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji.
Nakon stranog genocida i agresije (1992-1995.) nerijetko se Bonjaci ale i jadaju Evropi kako
su ubijani zbog islamskog identiteta. Meutim, kao i nebrojeno puta ranije tako i ovaj put,
Evropa ne razumije pa i ne uje Bonjake. Nema dileme da su Bonjaci ubijani zbog toga to su
muslimani, meutim jedan od ciljeva velikodravne agresije je i (od)uzimanje teritorije i zemlje.
Kao rezultat takve politike jeste svoenje Bonjaka, najbrojnijeg i veinskog naroda Bosne, na
30 % teritorije. Evropa e uti i razumjeti Bonjake ako se naglasi ova dimenzija agresije na
Bosnu, tj. (od)uzimanje zemlje i velikodravni plan ukidanja prava Bonjacima na vlastitu
teritoriju.
Redosljed prioriteta kod Bonjaka nakon Berlinskog kongresa, a ta svijest primjetna je i danas,
kretao se od vjere, to je i razumljivo shodno Kuranskoj poruci, zatim preko drave, pa tek onda
do nacije. Dugi niz godina Bonjacima je vjera i vjerski identitet bio dostatan i jedini mehanizam
zatite i razlike. Ono to je neshavtljivo kod Bonjaka jeste nedovoljna svijest o vanosti vlastite
drave. Kako smo istakli, i nakon gaenja institucije halife 1924. godine, Bonjaci zagovarju
ideju panislamizma, to je razlog da svijest o vanosti izgradnje drave Bosne i Hercegovine
dolazi s velikim zakanjenjem. Nakon Drugog svjetskog rata Bonjaci sve svoje kapacitete
polau u Jugoslaviju, iako se ona prema njima maehinski odnosila. Tek sedamdesetih godina
prolog stoljea dolazi do nacionalnog preporoda Bonjaka, a politiki poetkom posljednje
decenije prolog stoljea. S politikom slobodom dolazi i do otkopavanja vjerskih, nacionalnih,
kulturnih, tradicijskih i svih drugih bonjakih vrela, koji su vie od sto godina zakopavani i
brisani iz sjeanja.
I u Evropi je vjera takoer vana, meutim, redosljed prioriteta u modernoj Evropi kree od
nacije i drave. To se vidjelo i na nedavnom referendumu za Ustav EU, kada su zbog straha od
gubljenja nacionalnog identiteta i vanosti nacionalne drave, graani Francuske i Holandije
glasali protiv Ustava, te na taj nain produili povjerenje nacionalnim dravama, u koje imaju
jedino povjerenje da e tititi njihova politika i socijalna prava.
Autor: Abdulgafar Veli
Izvor: Preporod