Izborni predmet-SUVREMENE UPRAVNE DOKTRINE, prof.dr.sc.

Mirko Klari

U Europi se mogu izdvojiti dva temeljna pristupa u reformi socijalne drave:

1. SKANDINAVSKI PRISTUP
2. BRITANSKI PRISTUP
SKANDINAVSKI PRISTUP- predstavlja tendenciju ka decentralizaciji koja dovodi do jeftinije drave.
Decentralizacija se definira kao svaka tendencija ka slabljenju nadzora iz jednog mjesta u organizaciji
nad nekom djelatnou.
Decentralizacija je osobito znaajna za tranzicijske zemlje jer e pripomoi,broj izgradnji
demokratskih politikih institucija i uspostavi pravne drave.
Polazi se od shvaanja da e prenoenje ovlasti na nie razine odluivanja pojaati nadzor nad
donoenjem politikih odluka u lokalnoj sredini e se lake odrediti prioriteti u voenju javnih
politika.
U Skandinvskim zemljama dolazi do sve veeg inzistiranja na decentralizaciji i samoorganizaciji.od
lokalne samouprave se oekuje da preuzme obavljanje znaajne javne poslove.Smatra se da bi
lokalna i regionalna samouprava mogla racionalnije i ekonominije obavljati javne poslove.

BRITANSKI PRISTUP- Poznat pod nazivom Novo javno upravljanje , obuhvaa upravne reforme u
javnom sektoru kako bi se ostvarili,racionalnost,ekonominost i efikasnost.
DEREGULACIJA- predstavlja smanjenje prekomjernih normi i propisa kako bi se postigla vea
gospodarska efikasnost,sloboda gospodarske inicijative.
Pobornici regulacije dre da je donoenje zabrana i naredbi opravdana i sukladno sa jednakou i
slobodom. To su naredbe,zabrane,sudski nalog.
Protivnici regulacije navode da dravna politika ne uspijeva ostvariti funkcije koje su joj namijenjene
te da proizvodi neeljene uinke. Dolazi do slabljena prilagodljivosti i uinkovitosti.
OBLICI UPRAVNIH REFORMINovi javni menadment obuhvaa niz upravnih reformi kao:

Smanjivanje broja zaposlenih

Osnivanje agencija kao samostalnih upravnih tijela
Stvaranje quangosa s visokim stupnjem samostalnosti
Privatizacija javnih usluga putem javnog natjeaja
Contracing ili sklapanje ugovora-na ovaj nain se smanjuju trokovi poslovanja
Vaucher ili pravo vuenja gdje drava daje graanima pravo koritenja odreene usluge

Citzens charter ili povelja graana-korisniku javne usluge treba dati jamstva kvalitete i cijene
proizvoda i usluga.

PROMJENA PRISTUPA PREMA JAVNOJ UPRAVI:

Menaderski pristup u Velikoj Britaniji je se dvadesetih godina prolog stoljea,do intezivnih reformi
dolazi u vrijeme Margaret Thacher.
Upravne reforme bile su usmjerene u smanjenju udjela javnih trokova u BDP-u.
Prvi korak bio je smanjenje broja zaposlenih,smanjenje udjela javne potronje u BDP-u nije
ostvaren(ostao 40%).
Dolaskom na vlast LABURISTA Vlada Tonya Blaira nastavljaju se reforme.Smanjen je broj
slubenika to je pridonijelo privatizaciji javnih slubi,650,000 zaposlenih prelo je u privatni sektor.
AUTONOMIJA UPRAVE U ODNOSU NA IZRAVNI POLITIKI NADZOR:
Autonomija se nastojala ostvariti osnivanjem agencija,u izvjeu Ureda za efikasnost Britanske Vlade
istie se da treba odvojiti posao formuliranja javnih politika od pruanja javnih usluga to prelazi u
nadlenost agencija.efovi agencija trebaju dobiti autonomiju.
PRIVATIZACIJA JAVNOG SEKTORA:
Nakon odlaska konzervativaca proces privatizacije nastavljaju Laburisti.Javna poduzea su smatrana
nedjelotvornim.
Velika britanija je privatizirala eljeznice ,zranog prijevoznika,tvrtku za proizvodnju plina,nacionalni
telekomunikacijski operater,te nacionalnu tvrtku za proizvodnju elektrine energije.
Djelatnosti koje su imale monopol(telekomunikacije,eljeznice) razbijene su na vie novih
poduzea,koje pod istim uvjetima mogu pruati usluge na tritu.
Jami se jednakost,ravnopravnost pruatelja usluga koja jami osnovana Regulatorna agencija.

UPRAVNE REFORME U DRUGIM EUROPSKIM ZEMLJAMA:

NJEMAKA- tijekom 70 tih i 80 godina prolog stoljea dolazi do jaanja socijalne drave,a
javna uprava doivljava znaajne promjene na saveznoj razini,razini pokrajne i razini lokalne
samouprave.Ove su inicijative usmjerene na proces planiranja u upravi.

Za transformaciju Njemake uprave bitna su dva momenta:

1. Institucionalna pretvorba Demokratske Republike Njemake
2. Neoliberalne reforme javne uprave
Institucionalna pretvorba Dem,Republike Njemake provedena je kroz prihvaanje zakonodavnih i
institucionalnih modela stare Savezne Rep, Njemake.
Sveobuhvatna dravna privreda je privatizirana uz pomo agencije za privatizaciju.

Neoliberalne reforme javne uprave tijekom 90 ih godina privatizirane su eljeznice i potanski sustav.
Vlada Helmuta Kelna provodi modernizaciju javnog sektora polazei od naela Novog javnog
menadmenta.
Vlada Gerharda Schredera nastavlja sa reformama.Posebna pozornost je posveena smanjenju
javnih rashoda,te pokuaj zaustavljanja rasta javnog duga.
Promovira je novi model tzv, POTICAJNE DRAVE osim javnog i privatnog sektora,prisustovao je i
trei sektor koje ine neprfitne udruge i ustanove.
Od njih se oekuje da preuzmu dio odgovornosti za pruanje usluga iz zdravstva i socijalne skrbi.

FRANCUSKA:

Francuzi su posebno ponosni na kvalitetu upravnog osoblja te smatraju da je ona zasluna,za

posljeratni oporavak i gospodarski napredak zemlje.
Upravne djelatnosti su pod nadzorom politike vlasti,velik broj upravnih slubenika aktivan je u
politici u privatnom sektoru.
U Francuskoj postoji upravna stalnost nasuprot nesposobnosti Vlade.
Sredinom 80 tih godina u Francuskoj su se poduzimale upravne reforme gdje su glavni pravci
modernizacije uprave.
1. Decentralizacija uprave i stavranje politike odgovornosti za rezultate rada i smanjenje broja
nezaposlenih.
2. Jaanje i reafirmacija javnih slubi
3. Poboljanje odnosa s graanima
Pojava novih tehnologija francuskoj su upravi namentnuti novi izazovi.Francuska je uprava zaostajala
za drugim razvijenim zemljama glede provoena neophodnih upravnih reformi.
Decentralizacija zapoeta 1992 godine sporo napreduje i stalo je na pola puta.
Unato svim nedostacima odnos se u Francuskoj odlino oformira,drava kao tradicionalna
vrijednost.Drava predstavlja sredinji stup drutva koji titi slabije,dijeli pravdu te promie
toleranciju i solidarnost.

ITALIJA:

U ranim 90-ima italija je bila suoena s potrebom provedbe upravnih reformi.Posebno se inzistiralo
na promjeni upravne kulture koje je trebalo dovesti do pojednostavljanja pravila i procedura. Trae
se rezultati rada a ne procedura postupanja.
Takoer se inzistira na decentralizaciji,veoj transparetnosti uprave kao i orijentaciji uprave prema
tritu.Zakonima iz 1990 i 1993 godine uvedeni su direktni izbori za gradonaelnike i predsjednike
provincija te se uspostavlja modernija i i stabilnija organizacija lokalne samouprave.

Sredinom 90-ih godina dolazi do novih upravnih reformi koje su usmjerene na mjenjanje odnosa
Vlade i javnog sektora i s druge strane privatnog sektora.
Naglasak je na rezultatima rada te na veoj efikasnosti uprave sa to manje trokova.
Razvoj socijalne drave te industrijalizacija i urbanizacija odvele su do pojave javnih slubi..premijer
donosi direktivu po nazivom Povelja Javnih Slubi
Od 1995 god,pripremljene su povelje za sustav zdravstva ,kolstva,opskrbu plinom,potu i elektrinu
energiju.
Politika povelja ima 4 elementa:
1.
2.
3.
4.

Postoji pluralnost povelja u svakom sektoru,svaka agencija usvaja i donosi svoju povelju
Nema nacionalnih standarda-svaka ustanova donosi vlastite standarde
Proces ocjenjivanja kvalitete je decentraliziran
Mehanizmi koji imaju poveanje upravljake odgovornosti.

DOBRA UPRAVA KAO NOVA UPRAVNA DOKTRINA:

Svjetska banka je 1996 godine definirala GOVERNANCE kao nain vladanja gospodarskim i drutvenim
razvojem zemlje,prema ovom nainu vladanja javni i privatni sektor ne djeluju odvojeno nego
povezano u rjeavanju drutvenih problema.
GOVERNANCE poiva na 4 naela.,odgovornost,participacija,predvidljivost i transparetnost.
Prema europskom pravu dobra uprava predstavlja skup naela,kojima se prua zatita graanima u
ostavrivanju njihovih prava i interseu.
NAELA SU:
1. Neelo jednakosti korisnika u korienju javnih usluga.
2. Naelo dobre uprave .
3. Naelo pravilnog funkcioniranja uprave uprava mora potivati pravne propise te
primjenjivati profesionalne kriterije.
4. Naelo uspostave OMBUDSMANA-za kavlitetu rada nuno je neovisno tijelo.
5. Naelo ujednaavanja upravne prakse u raznim upravnim podrujima .
6. Naelo slobodnog pristupa dokumentima.
7. Naelo uspostave neovisnih upravnih tijela.
8. Naelo uspostave upravnosudske zatite.