1

Poglavlje 24.

Gaussov zakon

Novi pogled na Coulombov zakon

Coulombov zakon je najvaniji zakon elektrostatike, ali nije u takvom obliku da bi mogli lako
iskoristiti simetriju elektrostatskog problema kojeg razmatramo. Novu formulaciju Coulombovog
zakona dao je njemaki matematiar i fiziar Carl Friedrich Gauss (1777 - 1855). Pomou
Gaussovog zakona lako moemo iskoristiti prednosti simetrine situacije u elektrostatici, a u
elektrostatici Gaussov zakon potpuno je ekvivalentan Coulombovu zakonu. Gaussov zakon
vrijedi i izvan elektrostatike. Temeljna ideja Gaussovog zakona je da je uvijek mogue
konstruirati zamiljenu topoloki zatvorenu povrinu, koju nazivamo Gaussovom povrinom.
Gaussova povrina moe imati bilo kakav oblik, no najkorisnije je da u konstrukciji te povrine
slijedimo simetriju elektrostatskog problema kojeg razmatramo. Zatvorena Gaussova povrina
slui za to da se jasno razlikuju toke/naboji koji su unutar te povrine i toke/naboji izvan te
povrine. Zamislimo da smo Gaussovom povrinom obuhvatili distribuciju naboja. Tada Gaussov
zakon povezuje elektrino polje na svim tokama te povrine i naboj obuhvaen tom povrinom.
Na slici smo prikazali jednostavnu situaciju kada je Gaussova povrina zapravo povrina kugle.
Nacrtali smo vektore elektrinog polja koji radijalno izlaze iz te povrine u svim smjerovima a
istog su iznosa. Bez da ita znamo o Gaussovu zakonu nuno se namee zakljuak da smo
Gaussovom povrinom obuhvatili viak pozitivnog naboja koji je smjeten u sreditu zamiljene
kugle. Poznavanje Gaussovog zakona omoguava nam da izraunamo koliki je viak pozitivnog
naboja ostao unutar Gaussove povrine.

Da bi odgovorili na pitanje o koliini naboja obuhvaenog Gaussovom povrinom moramo

ustanoviti "koliko elektrinog polja" prolazi kroz Gaussovu povrinu. To emo odrediti tako da
izraunamo tok elektrinog polja kroz zatvorenu povrinu.

Tok fluida i tok polja

Tok se moe zorno definirati i predoiti ako se razmatra struja zraka ili struja vode kroz neki
okvir kao na priloenoj slici. Neka okvir obuhvaa povrinu A.

Oznaimo s volumen fluida koji proe kroz okvir u jedinici vremena. Taj volumen ovisi o
kutu izmeu vektora brzine estica fluida v (pretpostavljamo da se radi o jednolikom strujanju
kada sve estice fluida imaju istu brzinu v ) i vektora povrine okvira A .
Vektor povrine A definirali smo kao vektor okomit na povrinu A, a kojem je iznos jednak toj
povrini. Jasno je da e bit najvei kada su v i A u istom smjeru. Tada je v A .
Volumen fluida, koji proe kroz okvir u jedinici vremena, smanjuje se to vie to se vie v
razlikuje po smjeru od A . Kada v postane okomit na A taj volumen se smanji na nula.
Relevantan je iznos komponente vektora v u smjeru A , to je on vei, i protok je vei. Ta
komponenta je v cos , pa za proizvoljnu orijentaciju v i A , moemo definirati kao:
(v cos ) A v A cos
Vidimo da je zapravo skalarni produkt v i A .

vA
Tako sada znamo kako raunati tok fluida kroz neku povrinu. U kakvoj je to vezi s tokom polja?
Skup svih vektora brzina estica fluida je polje brzina, tako da v A predstavlja tok polja
brzina kroz okvir. Koritenjem pojma polja postigli smo da tok vie nije vezan za stvarno
strujanje nekog materijala nego se moe raunati za polje vektora bilo koje vektorske fizikalne
veliine koji probijaju bilo koju povrinu.

Tok elektrinog polja

Zamislimo jednu nepravilnu ali zatvorenu Gaussovu povrinu kroz koju prolazi
nejednoliko elektrino polje (vidi sliku).
Podijelimo tu povrinu na puno malih povrina A . Pretpostavit emo da su te povrine tako
male da im moemo zanemariti zakrivljenost. Svakoj maloj povrini pridruujemo vektor A
okomit na povrinu i usmjeren prema vani u odnosu na unutranjost zarobljenu zatvorenom
povrinom. Za dovoljno malu povrinu A moemo smatrati da je vektor elektrinog polja
konstantan, pa se elementarni tok kroz A moe definirati kao E A .
Tada emo tok elektrinog polja kroz itavu zatvorenu povrinu dobiti kao E A
Ova nam jednadba kae da moramo za svaki mali kvadrati A , iz ukupne Gaussove povrine,
izraunati pripadni skalarni produkt E A i algebarski zbrojiti sve takve pozitivne i negativne
doprinose da dobijemo ukupan tok elektrinog polja kroz zadanu Gaussovu povrinu.

U graninom procesu sve manjih povrina A dA . Tada suma prelazi u integral pa je

E dA , gdje krui na integralu znai da integraciju treba izvesti po itavoj zatvorenoj
2
povrini. Tok je skalar, a mjeri se u SI jedinicama: Nm

.
C
Prisjetimo se da je gustoa silnica elektrinog polja proporcionalna intenzitetu polja. Prema tome
skalarni produkt E dA moemo interpretirati kao broj silnica koje prolaze kroz dA . Poto se
integracija izvodi po itavoj zatvorenoj povrini A vidimo da tok elektrinog polja mora biti
proporcionalan broju silnica koje prolaze kroz tu povrinu.

Problem 1
Na slici je prikazana Gaussova povrina u obliku valjka polumjera R uronjena u konstantno
elektrino polje E iji se smjer podudara s osi simetrije valjka. Koliki je tok polja kroz ovu
zatvorenu povrinu?

O: Tok polja moemo nai integriranjem skalarnog produkta E dA preko cijele Gaussove
povrine.
Zbog simetrije ovog problema integral preko cijele Gaussove povrine prirodno se da predstaviti
kao suma od tri integrala
E dA E dA E dA E dA
a

gdje su integrali a, b i c redom integral preko lijeve osnovice valjka a, preko plata valjka b i
preko desne osnovice valjka c.
Za sve toke na lijevoj osnovici valjka kut izmeu E i dA je 180 . Tada je:

E dA E (cos180) dA E dA EA
a

gdje je A R povrina osnovice valjka. Slino i za desnu osnovicu:

2

E dA E (cos 0) dA E dA EA
c

Za plat kut je uvijek 90 pa je

E dA E (cos 90) dA 0
b

Dakle, ukupni tok elektrinog polja kroz valjak iezava

EA 0 EA 0

6
Sve silnice koje uu kroz lijevu osnovicu valjka izau kroz desnu osnovicu jer je polje
konstantno. Ukupni tok zbog toga mora biti jednak nuli.

Gaussov zakon:
Gaussov zakon povezuje ukupan naboj (sumu pozitivnih i negativnih naboja) unutar zatvorene
povrine s tokom elektrinog polja kroz tu zatvorenu (Gaussovu) povrinu:

0 qukupno

GAUSSOV ZAKON

gdje je 0 8.85 1012 C 2 /( Nm2 ) permitivnost vakuuma.

Uvrtavanjem izraza za tok polja dobije se:

E dA

qukupno

GAUSSOV ZAKON

Vano je napomenuti da ovakav oblik Gaussovog zakona strogo vrijedi jedino u vakuumu ili u
zraku. U 26. poglavlju vidjeti emo kako treba Gaussov zakon modificirati za naboje u ulju,
staklu ili u nekoj drugoj tvari.
Napomenimo takoer, da obuhvaeni naboj qUKUPNO moe biti pozitivan, negativan ili nula. Za

qUKUPNO >0 tok polja izlazi iz Gaussovu povrine. Za q UKUPNO <0 tok polja ulazi u Gaussovu
povrinu. Naboj izvan Gaussove povrine ne uzima se u obzir za proraun qUKUPNO bez obzira
koliko taj vanjski naboj bio velik ili koliko je blizu Gaussove povrine. Poloaj ili oblik nabijenih
estica unutar zatvorene povrine takoer nije vaan.
Uoimo da je elektrino polje E iz Gaussovog zakona elektrino polje svih naboja i onih
unutar i onih izvan Gaussove povrine.
Kako je onda mogue da Gaussov zakon povezuje naboje i polje koje ti naboji stvaraju?

7
Da to shvatimo pomae nam Problem br.1 u kojem smo vidjeli da naboji izvan Gaussove
povrine ne pridonose toku polja kroz tu povrinu. Iste silnice koje ulaze kroz zatvorenu povrinu
moraju kroz nju i izii ako se radi o silnicama koje stvaraju vanjski naboji. To smo pokazali za
konstantno polje, ali taj zakljuak vrijedi i openito. Tok polja razliit od nule kroz Gaussovu
povrinu mogu stvoriti samo naboji zarobljeni unutar te povrine.
Na sljedeoj slici prikazali smo silnice pozitivnog i negativnog tokastog naboja istih iznosa koji
su blizu jedan drugog i etiri razliite Gaussove povrine (u presjeku):

S1 : Silnice svuda izlaze iz povrine S1 , dakle tok elektrinog polja je pozitivan, a takav je i naboj
zarobljen unutar S1 .
S 2 : Silnice svuda ulaze u S 2 , pa je tok elektrinog polja negativan, a takav je i naboj zarobljen
unutar S 2 .
S3 : Nema naboja unutar ove povrine: qUKUPNO (S3 ) 0 . Primjenom Gaussovog zakona se dobije
da je i ukupni tok kroz tu povrinu jednak nuli. Zaista, sve silnice koje uu i izau iz te povrine
pa tok polja mora iezavati.
S 4 : Nema ukupnog naboja razliitog od nule ni unutar ove povrine, jer se pozitivni i negativni
naboji ponitavaju, pa je qUKUPNO (S4 ) 0 . Tada po Gaussovom zakonu slijedi da je tok
elektrinog polja kroz ovu povrinu takoer jednak nuli. To izgleda razuman zakljuak jer isto
toliko silnica naputa ovu povrinu koliko ih se ponovo u nju vraa.
Kada bi dodali neki veliki vanjski naboj Q izvan povrine S 4 sve bi se silnice deformirale, ali se
zakljuci ne bi nimalo promijenili. Vanjski naboj bi samo dodao silnice koje bi prolazile kroz sve
4 povrine S1 , S 2 , S3 , S 4 , ali ne bi bio u stanju mijenjati ukupni tok kroz tu povrinu.

Gaussov zakon i Coulombov zakon

Ako su Gaussov zakon i Coulombov zakon zaista ekvivalentni morali bismo biti u stanju da
jedan od tih zakona izvedemo iz drugog. Pokaimo da se Coulombov zakon zaista moe izvesti iz
Gaussovog zakona uzimajui u obzir simetriju problema.
Oko pozitivnog tokastog naboja u centru postavimo koncentrinu kuglastu Gaussovu povrinu
(vidi sliku).

Podijelimo tu povrinu u elementarne povrine dA. Po definiciji vektor dA je okomit na

9
povrinu dA i usmjeren prema vani u smjeru radijvektora. Iz simetrije ovog problema znamo da
je elektrino polje usmjereno radijalno prema vani. Kako je kut 00 izmeu E i dA izraz za
Gaussov zakon se pojednostavljuje:

EdA EdA

qUKUPNO

U naem sluaju qUKUPNO q .

Nadalje, polje E ima isti iznos E u svim smjerovima jer je svaka toka na Gaussovoj povrini
(povrini kugle) jednako udaljena od naboja q u centru kugle. Poto je E konstantno moe se
izvui i staviti ispred integrala:
q

EdA E dA

Integral je sada samo suma svih elementarnih povrina koja je po iznosu jednaka povrini kugle
4 r 2 :

E 4 r 2

ili

1
4 0

0
q
r2

to je tono izraz koji smo ve dobili u poglavlju 23 za iznos elektrinog polja tokastog naboja.
Prema tome, Gaussov zakon zaista je ekvivalentan Coulombovu zakonu.

Izolirani nabijeni vodi

Gaussov zakon omoguava da dokaemo vani teorem o izoliranim vodiima:
"Ako se viak naboja stavi na izolirani vodi, taj e se naboj raspodijeliti samo po povrini
vodia. Nijedan dio vika naboja nee se nai u unutranjosti vodia."
Zaista, mogli bi i oekivati takvo ponaanje vika istoimenih naboja koji se odbijaju i ele se to
vie razmaknuti jedan od drugog. Na povrini vodia to e najbolje postii. Meutim, pogledajmo
to o ovoj raspodjeli vika naboja kae Gaussov zakon.
Na slici smo u presjeku prikazali izolirani komad bakra koji visi na uzici od izolatorskog
materijala i ima viak naboja q. Postavimo Gaussovu povrinu upravo unutar povrine vodia.

10

Elektrino polje unutar izoliranog vodia mora biti jednako nuli. Kada to ne bi bilo tako,
polje bi djelovalo elektrinom silom na vodljive elektrone pa bi postojala struja unutar vodia.
Naravno, ne postoje vjene struje u izoliranom vodiu, tako da unutranje elektrino polje zaista
mora biti jednako nuli.
Napomenimo da se u trenutku postavljanja vika naboja na vodi pojavi elektrino polje i u
unutranjosti vodia. Meutim, naboji se vrlo brzo raspodjele po povrini vodia na taj nain da
ukupno polje u vodiu, koje potjee i od naboja na vodiu i od vanjskih naboja, postane jednako
nuli. Uspostavi se situacija elektrostatske ravnotee.
Kada je E 0 svuda unutar vodia, tada mora biti nula i na samoj Gaussovoj povrini koju smo
postavili odmah ispod povrine vodia ali ipak unutar vodia. To znai da je tok polja kroz tu
Gaussovu povrinu jednak nuli. Gaussov zakon nam tada kae da ukupni naboj zarobljen s
Gaussovom povrinom mora biti jednak nuli. Dakle, viak naboja ne moe se nai unutar
Gaussove povrine, nego mora biti izvan te povrine. Poto je zamiljena Gaussova povrina
proizvoljno blizu stvarnoj povrini vodia, to znai da se viak naboja moe nalaziti samo na

11
povrini izoliranog vodia.
Pogledajmo jo sluaj izoliranog vodia koji u sebi ima upljinu (vidi gornju sliku dio b).
Postavimo Gaussovu povrinu odmah ispod povrine upljine, ali jo uvijek unutar povrine
vodia. Poto je elektrino polje svuda jednako nuli unutar vodia ( E 0 ) ne moe biti toka
elektrinog polja ni kroz tu novu Gaussovu povrinu. Dakle, ne smije biti ni vika naboja unutar
Gaussove povrine i unutar upljine u vodiu. Ne smije biti ni vika naboja na povrini upljine.
Viak naboja moe postojati samo na vanjskoj povrini vodia.
Moemo zamisliti da upljina u vodiu postaje sve vea dok se posve ne priblii vanjskoj
povrini vodia. to se tie elektrinog polja, ono i dalje ostaje nula svuda u tankom sloju vodia
i u upljini vodia koliko god ta upljina bila velika. Ovaj rezultat nam kae da elektrino polje
ovisi samo o nabojima na povrini vodia i o vanjskim nabojima, a nimalo ne ovisi o
unutranjosti vodia. Unutranjost vodia slui samo zato da se naboji lake i bre raspodijele po
povrini vodia.
Za vodi proizvoljnog oblika naboji se nee raspodijeliti jednoliko po povrini. Naboji e biti
jednoliko raspodijeljeni jedino ako je vodi savrena kugla. Ako povrina vodia nije povrina
kugle, plona gustoa naboja mijenjat e se od mjesta do mjesta na povrini vodia. Tada nee
biti jednostavno izraunati elektrino polje koje stvaraju povrinski naboji.
Gaussov zakon meutim pomae da se odredi elektrino polje odmah izvan povrine vodia i za
vodi nepravilne povrine. Moemo zamisliti da je Gaussova povrina mali valjak okomit na
povrinu vodia koji do pola ulazi u sam vodi (vidi sliku).
Elektrino polje odmah izvan povrine vodia mora biti okomito na povrinu vodia. Kada to ne
bi bilo tako, elektrino polje bi imalo komponentu uzdu povrine vodia, to znai da bi
postojala sila koja bi nastojala pomicati naboje po povrini vodia. Tada ne bi bila ostvarena
situacija elektrostatske ravnotee, a mi smo od poetka pretpostavili da promatramo situaciju
kada su se naboji smirili i kada ne postoje elektrine struje. Dakle E mora zaista biti okomito na
povrinu vodia. Pogledajmo sada koliki je tok elektrinog polja kroz zamiljeni mali valjak. Ne
smije biti toka kroz osnovicu valjka u vodiu jer je svuda u vodiu E 0 . Ne smije biti toka ni

12
kroz polovicu plata valjka koja je zakopana u vodiu i to iz istog razloga isto je E 0 u vodiu.

Ne smije biti toka ni kroz polovinu plata valjka koja viri izvan vodia jer je izvan vodia, a
blizu povrine vodia elektrino polje paralelno je platu valjka. Ostaje samo tok polja kroz
gornju vanjsku osnovicu valjka na koju je E okomito.
Pretpostavimo da je valjak dovoljno malen da elektrino polje E moemo smatrati
konstantnim svuda na osnovici valjka. Kako su polje E i vektor povrine A u istom smjeru tada
e ukupan tok kroz vanjsku povrinu valjka biti E A . Tada je prema Gaussovu zakonu:

EA
Odatle nalazimo

A
0
ELEKTRINO POLJE ODMAH
IZVAN POVRINE VODIA

13

Za pozitivnu povrinsku gustou naboja elektrino polje usmjereno je izvan povrine vodia i
proporcionalno je toj gustoi naboja. Za 0 elektrino polje usmjereno je prema povrini
vodia. Silnice sa nae slike zavravaju na negativnim nabojima iz okolia. Da ih primaknemo
vodiu, poveala bi se i gustoa povrinskih naboja na vodiu, ali bi vrijedio isti izraz E

.
0

Problem 2
Na slici je prikazan presjek metalne ljuske polumjera R.

Tokasti naboj od 5C postavljen je na udaljenosti

R
od centra ljuske. Ako je metalna
2

ljuska elektriki neutralna, koliko se inducira naboja na unutranjoj i na vanjskoj povrini vodia?
Da li su ti naboji jednako raspodijeljeni? Kakav oblik imaju silnice unutar ljuske?
O: Postavimo Gaussovu povrinu u obliku povrine kugle unutar zida ljuske. Znamo da
elektrino polje mora biti jednako nuli svuda unutar metalne ljuske, pa i na Gaussovoj povrini.
Dakle, ukupan naboj (viak naboja) koji ostaje zarobljen unutar Gaussove povrine mora biti
jednak nuli. Prema tome na unutranjoj povrini ljuske inducirat e se 5C naboja. Da je
negativni naboj bio u centru kugle, pozitivni naboj bi se raspodijelio jednoliko svuda po povrini
upljine. Kako je tokasti naboj od 5C postavljen izvan centra upljine, naboj na povrini

14
upljine nee biti jednoliko raspodijeljen. Pozitivni naboj pojavit e se i skupiti vie na onom
dijelu unutranjeg zida metalne ljuske koji je blie negativnom tokastom naboju u upljini. Kako
metalna ljuska mora ostati elektriki neutralna, skupljanje pozitivnih naboja na unutranjoj
povrini ljuske ima za posljedicu da se 5C elektrona pomaklo iz unutranjeg zida ljuske i
dospjelo na vanjsku povrinu ljuske. Elektroni e se raspodijeliti jednoliko po vanjskoj povrini
vodia jer ta povrina ima pravilni kuglasti oblik i jer nejednolika raspodjela pozitivnih naboja u
unutarnjem zidu ljuske nije u stanju stvoriti elektrino polje razliito od nule (koje bi moglo
utjecati ako je 0 na raspodjelo naboja na vanjskoj povrini vodia).

Primjena Gaussovog zakona - Cilindrina simetrija

Neka imamo beskonano dugi plastini tap cilindrinog oblika jednoliko nabijen s linijskom
gustoom naboja . Odredimo iznos elektrinog polja E koje taj tap stvara na udaljenosti r od
svoje osi simetrije (vidi sliku).

Da rijeimo ovaj problem konstruirajmo Gaussovu povrinu u obliku povrine valjka koja
obuhvaa ovaj tap uzdu duine h. Takvim izborom Gaussove povrine postigli smo da njena
simetrija odraava simetriju stvarnog nabijenog tijela (cilindrinog tapa).

15
Simetrija ovog problema je takva da e na svakoj toki plata Gaussovog valjka elektrino polje
imati isti iznos i biti usmjereno radijalno, odnosno okomito na plata.
Plat valjka ima povrinu:
A 2 r h

jer je 2 r opseg baze valjka, a h je visina valjka (Gaussove povrine).

Tada je tok polja kroz plat:

EA cos E 2 r h cos 0 E 2 r h

Nema toka kroz osnovice valjka jer je E uvijek usmjereno radijalno, odnosno okomito na os
simetrije nabijenog tapa.
Naboj zarobljen unutar Gaussove povrine je h .
Dakle, Gaussov zakon nam daje

0 qUKUPNO

0 E (2 rh) h
ili

2 0r

ELEKTRINO POLJE LINIJSKE RASPODJELE NABOJA

Naravno, polje e biti usmjereno prema nabijenom tapu ako je tap negativno nabijen. Za tap
konane duine polje vie nee biti radijalno blizu krajeva tapa, no gornja formula e jo uvijek
biti dobra aproksimacija za iznos polja u tokama koje su po radijvektoru puno blie tapu nego
to su po osi simetrije tapa udaljene od krajeva tapa.

Problem 3
Prije nego to munja bljesne, ve se elektroni oslobaaju iz oblaka i iz molekula zraka u
priblino cilindrinom stupcu zraka koji se protee od oblaka do Zemlje. Linijska gustoa naboja
uzdu tog stupca zraka je oko 1103 C / m . Stupac ioniziranih molekula zraka raste od oblaka

16
prema Zemlji dok ne dosegne tlo. Tada se elektroni isprazne u Zemlju. Pri tom procesu dolazi do
sudara izmeu elektrona i molekula zraka pri emu se dodatni elektroni oslobaaju iz molekula
zraka u procesu lanane reakcije. Mi to doivljavamo kao munju. Znamo da se molekule zraka
ioniziraju i isputaju elektrone kada iznos elektrinog polja prijee 3 106 N / C . Koristei ove
podatke izraunajte polumjer stupca zraka u kojem su ionizirane molekule zraka.
O: Mada stupac ioniziranog zraka sigurno nije niti savreno ravan niti beskonano dug, moemo
ga aproksimirati linijskom raspodjelom naboja. Kako se radi o negativnom naboju (viak
elektrona), polje E e biti usmjereno prema osi simetrije stupca zraka koji vidimo kao munju.
Prema izrazu E

iznos polja e opadati s udaljenou r od osi simetrije munje.

(2 0 r )

Maksimalni polumjer r dobit emo iz zahtjeva da je elektrino polje E 3 106 N / C polje

minimalne jaine koje jo uvijek moe ionizirati molekule zraka. Dakle,

1103 C / m
r

6m
2 0 E (2 )(8.85 1012 C 2 / Nm2 )(3 106 N / C )
Polumjer svijetle jezgre stupca munje jo je i manji, svega oko r = 0.5 m.
To ne znai da smo sigurni ako stojimo na zemlji udaljeni vie od 6 m od mjesta gdje munja
udari. Kada stignu do zemlje, elektroni se ire radijalno po povrini zemlje. Te povrinske struje
takoer mogu biti smrtonosne.

Primjene Gaussovog zakona - Plona raspodjela naboja

Na slici smo prikazali tanku beskonano veliku plou izolatora na kojoj je jednoliko
raspodijeljen pozitivni naboj povrinske gustoe naboja . Tanka plastina folija za umatanje
jela, jednoliko nabijena s jedne strane, dobar je model za plonu raspodjelu naboja. Odredimo
elektrino polje E na udaljenosti r od folije. Korisna Gaussova povrina za ovaj problem je opet
povrina valjka koji okomito probija plou kao na priloenoj slici. Silnice polja su zbog simetrije
problema savreno okomite na nabijenu povrinu i zbog toga ne prolaze kroz plat Gaussovog
valjka nego samo kroz njegove osnovice povrine A. Kako su vektori A i E u istom smjeru, tok
kroz element povrine dA e biti E dA E dA .

17

Gaussov zakon tada daje:

0 EdA qUKUPNO 0 ( EA EA) A

jer je A ukupan naboj koji je obuhvaen Gaussovom povrinom.

18
Tada je polje:
E

2 0

Elektrino polje ima isti iznos

ELEKTRINO POLJE PLONE RASPDJELE NABOJA

na bilo kojoj udaljenosti od beskonane plone raspodjele

2 0

naboja. Isti rezultat o konstantnom polju beskonano ravne povrine izolatora s jednolikom
povrinskom gustoom naboja ve smo dobili u prethodnom poglavlju, tako da smo integrirali
po doprinosima pojedinanih naboja. Pri primjeni Gaussovog zakona simetrija problema je
pametno iskoritena tako da nije bilo potrebno izvoditi kompliciranu i zahtjevnu integraciju preko
doprinosa pojedinanih naboja.

Dvije vodljive ploe

Znamo da e se viak naboja raspodijeliti na povrini vodljive ploe (vidi sliku za primjer
ploa s vikom pozitivnog i s vikom negativnog naboja, kada su ploe daleko jedna od druge).
Ako nema vanjskog elektrinog polja, viak naboja na vodljivoj ploi raspodijelit e se jednoliko
(u prisustvu vanjskog polja raspodjela ne bi bila jednolika) tako da moemo definirati povrinsku
gustou naboja 1 . Elektrino polje odmah izvan povrine vodia biti e

1
0

kako to smo ve pokazali koritenjem Gaussovog zakona. Isto polje, samo usmjereno prema
vodiu, stvaraju i negativni naboji na povrini vodia.
Zamislimo sad da smo dvije suprotno nabijene vodljive ploe stavili paralelno jednu drugoj u
meusobnoj blizini (vidi sliku).
Viak naboja na jednoj ploi privlait e viak naboja na drugoj ploi. Sav viak naboja svake
ploe raspodijelit e se po onoj povrini ploe koja gleda na oblinju paralelnu plou. To znai da
je gustoa povrinskog naboja na svakoj ploi sada dvostruka, jer su naboji potpuno nestali sa
udaljenih strana ploa.

19

20

Prema tome elektrino polje izmeu ploa imati e iznos:

E

2 1

To je polje usmjereno od pozitivno nabijene prema negativno nabijenoj ploi. Kako vika naboja
vie nema na vanjskim stranama ploa, elektrino polje iezava na tim stranama ploa. Moemo
zamisliti da smo dovoenjem ploa u bliski kontakt skupili njihovo elektrino polje iz itavog
prostora samo u prostor izmeu ploa, gdje je polje sada dvostruko jae od svoje prijanje
konstantne vrijednosti

1
.
0

Ova razmatranja strogo vrijede za beskonano ravne povrine, ali vrijedi dobro i aproksimativno
kada nismo blizu rubova konano velikih ploa.

Problem 4
Dane su dvije velike paralelne povrine od izolatora s jednoliko raspodijeljenim nabojima
suprotnog predznaka (vidi sliku). Gustoe naboja su ( ) 6.8C / m2 za pozitivno nabijenu
povrinu i ( ) 4.3C / m2 za negativno nabijenu povrinu. Naite elektrino polje E .
a) lijevo od tih povrina, b) izmeu povrina i c) desno od povrina.
O: Kljuna ideja u ovom problemu je da moemo raunati polje pojedine povrine kao da druga
povrina ne postoji i onda koristei princip superpozicije algebarski zbrojiti (jer su sve silnice
horizontalne) polja u svakom podruju (L- lijevo, B- izmeu ploa, R- desno podruje).
Za izolator vrijedi E

, tako da je za lijevu plou

2 0

E( )

Slino

()
6.8 106 C / m2

3.84 105 N / C
12 2
2
2 0 2 8.85 10 C / Nm

E( )

()
4.3 106 C / m2

2.43 105 N / C
12 2
2
2 0 2 8.85 10 C / Nm

21

Rezultantna polja dobijemo zbrajanjem:

EL E( ) E( ) 1.4 105 N / C

SMJER PREMA LIJEVO

EB E( ) E( ) 6.3 105 N / C

SMJER PREMA DESNO

ER E( ) E( ) 1.4 105 N / C

SMJER PREMA DESNO

Primjene Gaussova zakona - Sferna simetrija

Iskoristimo Gaussov zakon da dokaemo dva teorema ljuske:
1) Ljuska jednolike raspodjele naboja djeluje na nabijenu esticu izvan ljuske, kao da je sav naboj
ljuske koncentriran u centru ljuske.
2) Ljuska jednolike raspodjele naboja ne djeluje elektrostatskom silom na naboj koji se nalazi
unutar ljuske.

22

Pretpostavimo da ljuska ima ukupni naboj q i da joj je polumjer R. Definirajmo dvije

koncentrine sferne Gaussove povrine S1 i S 2 .
Za povrinu S 2 moemo primijeniti istu proceduru koju smo koristili kada smo dokazali da je u
sluaju tokastog naboja okruenog kuglastom Gaussovom povrinom ukupno polje izvan te
povrine ono isto polje E

q
(4 0 r 2 )

koje se dobije primjenom Coulombovog zakona.

Dakle, mora biti:

E

1
4 0

q
r2

SFERNA LJUSKA, POLJE NA UDALJENOSTI r > R

Dakle, ljuska naboja q stvorit e izvan ljuske isto polje koje bi stvorio naboj q u centru te ljuske.
Time smo dokazali prvi teorem ljuske.
Za povrinu S 2 kada je r < R, dobijemo E = 0 primjenom Gaussovog zakona, jer ljuska S1 ne
zadri u zarobljenom prostoru za r < R nikakav naboj.
Dakle,
E 0

SFERNA LJUSKA, POLJE ZA r < R

Time smo dokazali i drugi teorem ljuske. Kada je nabijena estica obuhvaena pravilnom
ljuskom, ljuska ne djeluje elektrostatskom silom na tu esticu. Svaka sferno simetrina

23
distribucija naboja moe se konstruirati slaganjem pravilnih ljusaka naboja. Naboj u svakoj ljusci
moe varirati s r kao na priloenoj slici.

To znai da volumna gustoa naboja mora biti ista u svakom dijelu izabrane ljuske, ali ne
mora ostati ista u raznim ljuskama. U primjeru na slici, kako se udaljavamo od centra kuglaste
nakupine naboja, tako je sve manji. Za Gaussovu povrinu na toj slici, koja obuhvaa sve
ljuske, relevantan je samo ukupan naboj q obuhvaen tom povrinom. Ponovo dobijemo
elektrino polje tokastog naboja kada je r > R mada imamo posla s nejednolikom raspodjelom
naboja.
Drugi mogui sluaj (vidi sliku) je da Gaussova povrina ne obuhvaa sve naboje.

24

Drugi teorem ljuske nam kae da naboji izvan Gaussove povrine ne doprinose elektrinom polju
unutar te povrine ili na samoj Gaussovoj povrini. Naboji unutar Gaussove povrine stvaraju isto
elektrino polje kao da su svi u centru. Dakle, za r R polje e biti:

1
4 0

q'
r2

KUGLASTA RASPODJELA NABOJA, POLJE ZA r R

Za jednoliku volumnu raspodjelu naboja naboj zarobljen u nekom volumenu proporcionalan je

tom volumenu, pa mora vrijediti:

NABOJ OBUHVAEN POLUMJEROM r

UKUPNI NABOJ

VOLUMEN OBUHVAEN POLUMJEROM r UKUPNI VOLUMEN

q'

ili

4 3
r
3

q
4
R3
3

r
q' q
R

Odatle:

Uvrstimo ovaj izraz u jednadbu za polje.

Dobije se:

q
E
r
3
4 0 R

ELEKTRINO POLJE ZA JEDNOLIKO RASPODJELJEN NABOJ UNUTAR KUGLE , r R

Vidimo da je polje nula u centru kuglaste raspodjele naboja i da se linearno pojaava prema
povrini te raspodjele. Za raspodjelu naboja koja nije sferno simetrina ne moe se dobiti tako
jednostavan rezultat.