Privreda

Op{tina

Sanino
tra`i
200
radnika

Gatari}:
I bez
kredita
uspje{ni

strana 3

strana 2

Prwavor, februar 2016.

Broj 37

Godina lV

Cijena 1 KM

PRWAVORSKE
SREDWO[KOLKE
OBIQE@ILE
GODINU

Na{e
mlade dame
u svjetskom
dru{tvu

strane 6 i 7

Poslovawe

Svetkovine

"Vodovod"
se oporavqa

"Gradipovi"
krupni koraci

Godi{wice

^uvari dragih
uspomena

strana 10

Predstavqawe

strane 8 i 9

strana 4
[ah

Novi
praznik u
Poto~anima
strana 14

Bawa "izlazi"
u inostranstvo
strana 11

DOGA\AJI
Svetosavska zabava prwavorskog Kola srpskih sestara

Jagma za
prazni~nim
krofnama

PRVI PLES
Otkako je KSS Prwavor
po~eo da organizuje humanitarnu manifestaciju, Svetosavski
bal je zvani~no otvaran
prvim plesom. Na ovoj
23. zabavi prvi ples otplesali su na~elnik
op{tine Prwavor i
predsjednica Kola srpskih sestra uz zvuke
pjesme "Pukni zoro".
Podr`ani su aplauzima,
a potom su im se na
podijumu pridru`ili i
drugi gosti.

Sabornost i
humanost na
jednom mjestu

Ovogodi{wa pomo}, prikupqena darovawem svetosavske

krofne, bi}e uru~ena {esto~lanoj porodici Slobodana
Kova~evi}a iz Gajeva i Radomira Radomirovi}a iz
[arinaca, licu sa Daunovim sindromom

vetosavska zabava u
Prwavoru je postala
tradicija! Dobrotvorno dru{tvo Kolo
srpskih sestara i ove godine je
organizovalo humanitarni 23.
svetosavski bal. Humanitarna
manifestacija odr`ana je u hotelu #Novi Nacional#, gdje su
po starom obi~aju goste na vratima, sa hqebom i soli, do~ekale
djevojke obu~ene u tradicionalnu no{wu. Intonirawe himne
Svetom Savi i molitva prije
ve~ere bili su uvertira za jo{
jednu u nizu humanitarnu misiju
prwavorskog KSS.
- Zahvaqujem svima vama
koji ste do{li da nas podr`ite
i koji svojim prilozima

NAJVESELIJI
Vedrog raspolo`ewa nije
falilo. Titula najveselijeg plesnog para pripala
je Jovici i Zorici
Vu~enovi}. Za wih su
KSS i slasti~arna
"Sunce" obezbijedili simboli~ne nagrade.

poma`ete nama da pomognemo so- upu}ena za dvije porodice.

cijalno najugro`enijim porodi- [esto~lanoj porodici Slobocama. Zahvaqujem na~elniku dana Kova~evi}a iz Gajeva i Raop{tine Prwavor na podr{ci, domiru Radomirovi}u iz
kao i sve{tenstvu Srpske pravo- [arinaca, licu sa Daunovim
slavne crkve, koji su uvijek uz sindromom - navela je Rapi}eva.
Da krofni ne zafali ponas, ali i vama, dragi gosti, jer
da nije va{e pomo}i, ni{ta od brinula se pekara #Cvijeta#,
ovoga ne bi bilo - istakla je u dukat sa likom Svetog Save
svom obra}awu dugogodi{wa obezbijedio je #Leburi} kopredsjednica KSS Qubinka merc#, a u krofni ga je
prona{la Kristina Vasi}, koja
Rapi}.
}e protivvrijednost darovati
Zahvaquju}i darovawu
KSS u humanitarne svrhe. Gesvetosavske krofne,
neralni pokroviteq
koja je atrakcija
zabave bila je
ve~eri, za pomo} soop{tina Prwavor,
cijalno ugro`enim
sa na~elnikom
porodicama, ove goSini{om Gadine prikupqeno
tari}em
je 3.600 KM. Zajedno sa jo{ dvije
hiqade koje tradicionalno na
krofnu daruje
op{tina Prwavor za ugro`ene
je prikupqeno
vi{e od pet hiqada
maraka.
- Ove godine
pomo} }e biti Kristina Vasi} i
Jelena Demowi}

na ~elu, koji je istakao da je ova

manifestacija zna~ajna iz dva
razloga. Prvi, zato {to je humanitarnog karaktera, a drugi,
zato {to je karakteri{u okupqawe i sabornost.
- O doma}inu mnogo govore
gosti koji mu dolaze. S obzirom
na to da su ovdje do{li gosti iz
raznih sfera dru{tva, pa i iz
drugih op{tina, ~ak i dr`ava,
to govori o tome koliko je Kolo
srpskih sestara dobar doma}in istakao je Gatari}.
Na zabavi su se okupili
predstavnici privrednog, kulturnog,
dru{tvenog
i
politi~kog `ivota. Me|u gostima obreli su se i ameri~ki
konzul, ministri i pomo}nici u
Savjetu ministara BiH, kao i
predstavnici drugih bh. institucija. Me|u mnogobrojnim gostima i ove godine bili su
prwavorski sve{tenici.
- Blagodarni smo Bogu {to
smo se dvadeset i tre}i put okupili da odr`imo Svetosavsku
zabavu. Zahvaqujemo svima koji
redovno dolazite i podr`avate
ovo dobrotvorno dru{tvo - istakao je protonamjesnik Du{ko
Drini}, arhijerejski namjesnik
prwavorski.
Zabavu su svojim
u~e{}em podr`ali i
uveli~ali i ~lanovi Gradskog hora Doma kulture Prwavor i Tambura{kog
orkestra Gradskog kulturno-umjetni~kog
dru{tva #Pronija#.
Jelena
DEMOWI]

O svetosavskim
sadr`ajima na podru~ju
na{e op{tine pi{emo
i na osmoj i devetoj
strani na{eg lista

Iz porodili{ta
Prva beba ro|ena u ovoj godini je Bo`idar Prokopi},
koga je majka Slavica u porodili{tu prwavorskog Doma
zdravqa donijela na svijet 7. januara. Mali{an je bio te`ak
3.680 grama i dug 54 centimetra.
- Ovo nam je prva beba.
Osje}aj je izuzetno lijep, a
mali{an je ro|en na Bo`i}, pa
je sam sebi dao ime. Zahvalna
sam osobqu porodili{ta, kao i
na~elniku op{tine Sini{i
Gatari}u, koji nam je poklonio
zlatnik. Uz to dobili smo i poklon prodavnice #Dana#, pa i
wima ide jedno veliko hvala rekla je mlada majka Slavica.
Dan poslije Slavice porodila se i Marina Andri}-

Bo`idar
otvorio
godinu

Tomi}, tako|e iz Prwavora,

~iji sin~i} David je te`ak

3.850 grama, a dug je 57 centimetara. Kao Bo`idar, i David je

prva prinova svojih roditeqa.

Na~elnik op{tine Gatari} ~estitao je mladim majkama isti~u}i da su mu
osje}awa ipak pomije{ana, ba{
zbog stalnog dugogodi{weg
pada nataliteta, koji je prisutan i na prwavorskom podru~ju.
- Porod je, kao {to se i
trudno}a odvijala, protekao
bez ikakvih problema - rekao je
{ef porodili{ta Qubi{a
Cvijanovi} i dodao da socioeonomska situacija predstavqa
najve}i uzrok pora`avaju}ih
pokazateqa.
Pro{le godine u Prwavoru je ro|eno 159 beba, pa je to
jedna od prinovama najsiroma{nijih poslijeratnih godina.(nz)

[kolarci u klupama

Toplije u Kula{ima

Osnovna {kola "Branko ]opi}"

U ponedjeqak, 25. januara, po~elo je drugo polugodi{te za

polaznike osam osnovnih, dvije sredwe i [kole za osnovno
muzi~ko obrazovawe u prwavorskoj op{tini. Sve vaspitnoobrazovne ustanove spremno su do~ekale u~enike. Srazmjerno
godi{wem dobu, jedna od ve}ih obaveza {kolskih rukovodstava je obezbje|ewe dovoqnih koli~ina ogrevnog materijala.
U najve}oj ustanovi, Osnovnoj {koli #Nikola Tesla# u Prwavoru sa 944 polaznika, nemaju briga u vezi sa mazutom, jer
su, prema rije~ima direktora Vojina Gluvi}a, blagovremeno
obezbije|ene dovoqne koli~ine goriva, koje mogu biti do
kraja sezone grijawa. Sli~no je i u {koli #Branko ]opi}# i
dvije sredwe {kole.
Drugo poluvrijeme {kolske godine zadovoqni su do~ekali
i polaznici Osnovne {kole #Ivo Andri}# u Kula{ima. Ove
zime kona~no su dobili novu kotlovnicu, a ura|ene su i instalacije u u~ionicama, pa je petnaestak pe}i na drva
izba~eno, odnosno premje{teno u istoriju. Resorno ministarstvo ulo`ilo je u izgradwu sistema zagrijavawa {kole 44.000
konvertibilnih maraka, a sve~anom otvarawu prisustvovao je
i ministar Dane Male{evi}. U ustanovi na ~ijem ~elu se nalazi @eqko Durowi} tra`e na~in da dobiju fiskulturnu
dvoranu, jer se nastava fizi~kog vaspitawa u zimskim uslovima odvija u u~ionicama i {kolskom holu.
Utvr|en je i precizan datum trajawa {kolske godine, pri
~emu }e se maturanti, odnosno polaznici devetih i zavr{nih
razreda u sredwim {kolama ranije oprostiti od
u~ionica.(nz)

Privredna vijest godine

"Sanino" zapo{qava
200 radnika
Iz prwavorskog
"Sanina"

Fabrika obu}e #Sanino#,

kao najmnogoqudniji radni
kolektiv na podru~ju prwavorske op{tine, ove godine
planira pro{irewe proizvodwe. Trenutno zapo{qava
450 radnika, a generalni direktor Radovan Pazurevi}
najavquje da }e posao dobiti
jo{ 200 radnika. Firma je
sklopila ugovor sa jednom
wema~kom kompanijom, {to
otvara mogu}nost pove}awa
isporuke raznih vrsta obu}e.
- ^iwenica je da na
tr`i{tu rada nema dovoqan
broj osposobqenih obu}ara,
pa }e biti neophodna obuka
radnika koji budu pokazali
voqu da rije{e problem nezaposlenosti. Poku{avali
smo uvo|ewem smjerova
obu}arske {kole u Derventi
i Prwavoru ,ali smo o~ekivali boqe efekte, odnosno

ve}u zainteresovanost mladih. ^ak smo bili spremni i

da stipendiramo polaznike,
odnosno one koji bi znawe
sticali u sredwoj {koli ka`e Pazurevi}.
I u Prwavoru je situacija
sa kvalifikovanom radnom
snagom veoma lo{a, jer su nekada{wi radnici Tvornice
obu}e #Sloga# ili ve}
na{li posao u postoje}im
pogonima ili je biologija
u~inila svoje.
#Sanino# ve} godinama
ostvaruje zavidnu saradwu i
sa ~uvenom svjetskom kompanijom #Adidas#, kao i sa jo{
nekoliko renomiranih
proizvo|a~a svih vrsta
obu}e, a u planu je i uvo|ewe
vlastitog proizvodnog programa, odnosno smawivawe
obima takozvanih uslu`nih
poslova.(nz)

na{ZAVI^A

PREGLED GODINE 3

SINI[A GATARI], na~elnik op{tine Prwavor

I bez
kredita
uspje{no

Poplave koje su 2014. godine zadale velike muke stanovni{tvu

op{tine Prwavor negativno su uticale na finansijsko stawe
buxeta op{tine na samom po~etku finansijske 2015, kazao je
na~elnik op{tine Prwavor Sini{a Gatari} sumiraju}i u
susretu sa prwavorskim novinarima proteklu godinu

eliki dio problema

rije{en je uz pomo}
UNDP-a i svih onih
koji su nam pru`ili
ruku podr{ke, tako
da je u 2015. godini saniran veliki broj klizi{ta u Okolici, Gorwim Vija~anima,
Crkvenoj, Hanskoj obali, u
Gorwoj Mravici, a u Prisojima dva mosta stavqena su u
funkciju, uz pomo} [umarije i

UNDP-a. Most Rastoka, tako|e

u Prisojima, }e u ovoj godini
biti saniran iz sredstava solidarnosti, kazao je Gatari} i
dodao da se krenulo i u preventivno djelovawe protiv poplava ~i{}ewem korita rijeka
Li{we, Ilove, Vijake i Drenove. Pora`avaju}a ~iwenica
je, ka`e na~elnik, {to je u
ovim te{kim vremenima izostala podr{ka Ministarstva

DOBRA DJELA
- Ono {to me tako|e u pro{loj godini iskreno
obradovalo je ~iwenica da smo osvojili prvo mjesto u
godi{woj akciji firme "m.tel", kao nosiocu projekta kojim
su afirmisana dobra djela u Republici Srpskoj. Prwavor
je imao 241 prijavu raznih dobrih djela, koja su u~inili
stanovnici na{e op{tine, kroz pomo}, razumijevawe i ispoqavawe plemenitosti prema drugima. Ovdje `ive dobri,
~estiti i qudi sa razvijenim smislom za solidarnost. Osvojili smo prvo mjesto, bili ispored svih drugih op{tina,
a u najbli`oj pratwi nam je bila Bawaluka, koja je imala
{ezdesetak djela mawe od nas. Kao nagradu, na{a op{tina
dobi}e igrali{te za mlade, vrijedno 50.000 maraka, koje
daruje "m.tel" - s ponosom isti~e na~elnik Gatari}.

finansija i do kraja 2015. godine nije odobren kredit

kojim bi mnogi problemi ve}
tokom pro{le godine bili
rije{eni.
- Mi smo se obratili resornom ministarstvu za dobijawe saglasnosti za kredit, a
moram naglasiti da smo prvo
stvorili uslove za kreditno
zadu`ewe smawiv{i zadu`ewe
za dva miliona i 20 hiqada,
tako da je ukupan dug op{tine
za protekle tri godine smawen
za sedam miliona, ali odgovor
iz ministarstva nismo dobili
- istakao je Gatari}.
Ipak, i bez kredita, u
2016. godini se na podru~ju
op{tine Prwavor prije svega,
nastavqa sa procesom snabdijevawa vodom, a do sada je
zavr{eno 1.500 prikqu~aka na
projektu Poveli~, ~ime je
ispuwen primarni plan.
- U 2015. godini voda sa
Poveli~a je dovedena do zgrade
Crvenog krsta u Prwavoru,
~ime je stvorena pretpostavka

Na~elnik
Gatari}

da i grad snabdijemo vodom sa

ovog izvori{ta. Nisu zapostavqeni ni ostali dijelovi
op{tine, pa }e u Vija~anima
biti udvostru~en kapacitet
postoje}eg vodovoda. Kopawem
bunara i potisnim cjevovodom
skoro 500 doma}instava sa ovog
dijela op{tine u 2016. godini
bi}e obezbije|eno upotrebqivom vodom - napomenuo je
na~elnik.
S obzirom na to da voda
predstavqa veliki problem
podru~ju op{tine, pristupqeno je i izradi Strategije vo-

dosnabdijevawa op{tine koja

}e biti implementirana u
2016. godini. Na~elnik Gatari} je istakao i da }e od
stredstava prikupqenim prodajom odre|enih zemqi{nih
povr{ina Prwavor dobiti
prvu namjensku muzi~ku {kolu
u regionu, ~ime bi se stvorila
pretpostavka za osnivawe sredwe muzi~ke {kole.
- Sredstva su obezbije|ena
i za nastavak pro{irewe
vrti}a #Na{a radost# pa }e
wegov kapacitet biti znatnije
pove}an, a Prwavor }e dobiti

i nove prostorije Crvenog

krsta - kazao je Gatari}.
Istakao je i to da je
op{tina Prwavor i bez kreditnih sredstava sa~uvala finansijsku stabilnost te da je
izvr{ewe buxeta bilo preko
98 odsto, a 2015. zavr{ena je u
suficitu. Da bi op{tinska
uprava ostala solventna i finansijski stabilna, neophodno
}e biti okon~ati proces sistematizacije radnih mjesta i
smawen broj zaposlenih radnika, {to je, smatra Gatari},
neizbje`no.

BORKO LUKANOVI], predsjednik Skup{tine op{tine Prwavor

Pred odbornicima bilo 166 tema

Most u
Prisojima

Borko
Lukanovi}

Ure|eno klizi{te
Hanska obala

Skup{tina op{tine Prwavor je u 2015. godini

odr`ala trinaest redovnih
sjednica, jednu posebnu i jednu
sve~anu sjednicu, povodom
Dana op{tine Prwavor, ~ime
je protekla godina uspje{no
privedena kraju, istakao je
predsjednik lokalnog parlamenta Borko Lukanovi} na novogodi{wem prijemu za
novinare.
Skup{tina op{tine Prwavor je tokom zasjedawa
obradila 166 ta~aka dnevnog

reda, a donijela je i vrlo

va`na akta, me|u kojima svakako i buxet op{tine za 2016.
godinu prema kalendaru rada,
{to u mnogim op{tinama nije
praksa. Najva`niji programi
bazirani na buxetskim sredstvima usvojeni su ve} na 41.
sjednici na kojoj je usvojen i
Plan kapitalnih ulagawa i
Plan odr`avawa putne mre`e
i sve planove koje treba da
budu realizovani u 2016. godini.
- Time smo dobili na vre-

menu, jer se u ove poslove

prema dosada{woj praksi ulazilo tek krajem maja, a mi smo
evo ve} sad sve te procedure
zavr{ili, {to bi trebalo pospje{iti realizaciju planiranih akata - poru~io je
Lukanovi}.
Od va`nijih odluka donesenih
na
sjednicama
Skup{tine tokom 2015. godine
Lukanovi} je izdvojio i
Odluku o kategorizaciji i
za{titi lokalne putne mre`e,
kao i Strategiju razvoja lo-

kalne putne mre`e i ulica u

gradu. Na`alost, sjenku na
uspje{an rad lokalnog parlamenta bacili su incidenti
koji su prema Lukanovi}evim
rije~ima, ipak, izazvani od
strane pojedinaca.
- Svaki pojedinac
odlu~uje o svom pona{awu.
Mislim da namjere da se opstrui{e rad Skup{tine nisu
uspjele, ali su svakako izazvale polemike i poslale
ru`nu sliku u javnosti poru~io je prvi ~ovjek
Skup{tine op{tine i izrazio
`aqewe i kao predsjednik i
kao ~ovjek {to su takve stvari
bile dio sjednica u 2015. godini.
Za korektan i uspje{an
rad Skup{tine svakako je
zaslu`na skup{tinska ve}ina
od 20 odbornika, koja nikada
nije dovedena u pitawe, kazao
je Lukanovi} prave}i kratak
presjek rada Skup{tine tokom
2015. godine.(NZ)

DOGA\AJI
BOGOJAVQENSKO PRAZNOVAWE U PALA^KOVCIMA

Prije trke na 33 metra, na

stazi ~ija du`ina simbolizuje
Isusove godine, u~esnici su se
pri~estili, a novi paroh
pala~kova~ki Mi}o Gojkovi} i
arhijerejski namjesnik prwavorski Du{ko Drini} predvodili su vjerski obred i ~in
osve{tawa rijeke Ukrine.
Veliki broj posjetilaca
pokazao je istinsko divqewe
prema odva`nim mladi}ima,
koji su se nekoliko minuta zagrijavali uo~i starta trke pokazuju}i odlu~nost i hrabrost
da budu u~esnici jedne ovakve
priredbe.
U neizvjesnoj zavr{nici
prvi do ^asnog krsta stigao je
Aleksandar Vlaji} iz [trbaca, dvadesetogodi{wak kome
je ovo bilo tre}e u~e{}e.
- Nisam odmah shvatio da
sam pobijedio. Tek kada sam se
malo pribrao, postao sam svjestan kakav plasman sam ostvario. Neizmjerno sam sre}an, jer
ovo nije obi~no takmi~ewe rekao je Vlaji} primaju}i
~estitke od rivala i gledalaca
koji su se zatekli u blizini
ciqne linije.
Vlaji}u je, uz ^asni krst
pripao i zlatnik koji je pobjedniku poklonio parohijan
Predrag Adamovi} iz
Pala~kovaca.
Veliki broj gledalaca dugotrajnim aplauzom nagradio je
sve u~esnike, a simpatije je stekao i najmla|i u~esnik Nikola
@ivani}, u~enik drugog razreda Sredwe {kole u Prwavoru, budu}i poqoprivredni
tehni~ar.
- Imam 16 godina i bio sam
najmla|i u~esnik trke. Bilo je
neophodno da organizatorima
donesem pismeno odobrewe roditeqa, {to sam i u~inio, pa
sam prvi put nastupao. @eqa
mi je da na nekom na narednih
bogojavqenskih okupqawa prvi
stignem do ^asnog krsta. Prvo
iskustvo sam ve} stekao - rekao
je @ivani}.
I ovogodi{we okupqawe
na rijeci Ukrini u etnoselu
#Ukrinski raj# pratio je i
na~elnik op{tine Sini{a Gatari}, koji je ~estitao u~esnicima takmi~ewa, pozivaju}i
okupqeni narod na sabornost,

Sa vija~anskog podru~ja

Voda za ~etiri sela

U~esnici trke

^asni krst
Aleksandru
Vlaji}u

Povodom
Bogojavqewa, 19.
januara, na Ukrini
u Pala~kovcima
organizovana je
trka u plivawu,
~ime je obiqe`en
veliki pravoslavni
vjerski praznik.
Takmi~ewe je
okupilo 16
mladi}a, koji su po
hladnom vremenu
pokazali privr`enost
vjeri i datumu koji
obiqe`avaju
pravoslavci.
Nastupao je i
maloqetni
Nikola @ivani}
razumijevawe, slogu i qubav.
Bogojavqensko plivawe

U Dowim Vija~anima uveliko traje izgrdwa vodovodne mre`e, kojom }e

postoje}i potro{a~i dobiti
ve}e koli~ine vode, a vodu }e
u svojim ku}ama dobiti i
mje{tani koji su se do sada
snabdijevali na druge
na~ine. Poslovi su povjereni Komunalnom preduze}u
#Vodovod#, a izlasku
gra|evinara na teren prethodile su bu{otine i ure|ewe
izvori{ta, u koja je op{tina
ulo`ila ~etrdesetak hiqada
maraka.
- Raduje nas jer smo kona~no
i mi, sa vija~anskog kraja,
do{li na red da nam lokalna
zajednica u ne~emu pomogne.
Mje{tani su sa velikim zadovoqstvom prihvatili
na{u raniju inicijativu o
pro{irewu postoje}e i izgradwi nove mre`e - ka`e
mjesni aktivista Slavi{a
Jewi}.

Radovi dobro napreduju

Relativno povoqne vremenske prilike omogu}avaju

#komunalcima# da prate
utvr|enu dinamiku radova.
- Izvori{ta koja }e biti
u punoj funkciji omogu}i}e
da zajedno sa Vija~ancima
vodu u svojim doma}instvima
koristi i na desetine
budu}ih potro{a~a iz susjednih sela Drenove, [arinaca
i Gorwe Mravice - isti~e
~elni ~ovjek Gra|evinskog
odbora Predrag Preradovi}
dodaju}i da }e projekat biti
zavr{en do jeseni ove godine.(nz)

U Smrti}ima sve~ano

Na mre`i jubilarni prikqu~ak

Pobjednik
Vlaji}
Gosti u
Smrti}ima

za`ivjelo je na Ukrini prije

~etiri godine, ali je pro{le

godine izostalo zbog visokog

vodostaja rijeke.(nz)

U ambulanti porodi~ne
medicine prwavorskog Doma
zdravqa u selu Smrti}i
prikqu~ena je voda sa izvori{ta Poveli~. Bio je to
1.500. prikqu~ak na ovom vodosistemu, pa su mje{tani,
zajedno sa predstavnicima
Doma zdravqa, Komunalnog
preduze}a #Vodovod# i
Skup{tine op{tine, organizovali prigodno okupqawe u ambulanti.
- Neizmjerno nam je drago
jer smo kona~no rije{ili
jedan veliki problem. Dobili smo vodu u ambulanti,
pa }e to olak{ati rad na{eg
osobqa. Zahvalni smo svima
koji su vodili ovaj projekat -

rekla je direktorica Doma

zdravqa Marija Stefawuk.
Na~elnik op{tine
Sini{a Gatari} zahvalio je
majstorima preduze}a #Vodovod#, koji su u planiranom
roku, prije isteka 2015. godine, priveli kraju ovaj
posao. Prvi operativac
op{tine najavio je da }e do
kraja qeta biti prikqu~eno
jo{ najmawe 300 potro{a~a,
~ime }e najzna~ajniji poslijeratni projekat, poslije
vi{egodi{wih problema,
biti zavr{en. Za korisnike
koji nisu ranije potpisali
ugovore, cijena prikqu~ka
od 1. januara ove godine je
dvije hiqade maraka.(zn)

U PRWAVORSKOM "VODOVODU" ZADOVOQNI PROTEKLOM GODINOM

Oporavak sve uo~qiviji

Weguju}i praksu koju su
uveli pro{le godine poslovodstvo Komunalnog preduze}a
#Vodovod# uprili~ilo je sredinom pro{log mjeseca prigodno okupqawe radnika i
biv{ih ~lanova ovog kolektiva. Dru`ewe u hotelu #Siti#
proteklo je u vedroj atmosferi,
koju donose dobra poslovna
ostvarewa, zabiqe`ena u protekloj kalendarskoj godini.
Najboqe to ilustruju rije~i
predsjednika Nadzornog odbora
#Vodovoda#Radislava Vin~i}a
#da je preduze}e prije tri godine bilo na vratima ste~aja,
da bi 2015. godinu zavr{ilo sa
pozitivnim poslovnim rezul-

tatom#. Nova uprava je napravila pozitivan zaokret, pokazuju}i sve svoje sposobnosti i
kroz anga`ovawe na vodosistemu Poveli~, izgradwu potisnog cjevovoda od Fabrike za
preradu vode u Kremni do glavnog savirnog bazena na Ceru.
Nova mre`a na ovoj dionici
zna~i}e eliminaciju dugogodi{we pojave kvarova na dotrajalom cjevododu, {to je
~esto uzrokovalo prekide u
isporuci vode sa akumulacije
Drenova.
Za doma}insko poslovawe
zaslu`an je svakako i direktor
Dragomir \ur|evi}, sa saradnicima, kao i radnici, koji su

maksimalno profesionalno
obavqali svoje obaveze. Novi
sistem rada, racionalizacija i
{tedwa, samo su neki od segmenata koji su donijeli ostvarewa kakvih ranije nije bilo ni
u snovima, ~ulo se na ovom
skupu.
- Raduje me oporavak
firme. Godinama smo imali ozbiqnih te{ko}a u poslovawu,
ali je sada stawe mnogo boqe,
{to nas sve iskreno raduje rekao je radnik Obren ^erekovi}, koji je za dvadesetogodi{wu vjernost kolektivu
dobio nagradu ove firme.
Priznawa za dvije decenije rada u firmi dobili su jo{

Nagra|eni radnici i
penzioneri "Vodovoda"

i Vujadin Aleksi}, Dragica Petrovi}, Milovan Aleksi}, Branislav Popovi}, Ranko

Preradovi}, @eqko Radowi} i
@eqko [u{ak.

U #Vodovodu# nisu ni
ovaj put zaboravili na svoje
penzionere. Nagra|eni su pripadnici #starog kadra# Petar
Aleksi}, Mira Timkov, Rajko

Malinovi}, Mladen ]uri},

Obrad
Sari},
Goran
Slijep~evi}, Vladimir Tatarevi}, Drago Guwevi} i Qubomir Kalaba.(nz)

na{ZAVI^A

POQOPRIVREDA 5

NA IMAWU LOKMANA IRI[KI]A U PRWAVORU

poplavu prije te, komisije su
procijenile 65.000 maraka i od
toga je ka`e dobio tri hiqada
maraka, {to mu nije dovoqno ni
za lije~ewe ovaca.
Samo imawe iz snova Lokmana Iri{ki}a prostire se,
ina~e, na preko 88 dunuma
zemqe. Na imawu je oko 600
grla. Od toka oko 400 ovaca, stotiwak goveda i trideset kowa.

LAMA

FIJAKERI
Na imawu je i nekoliko
fijakera, koje mogu iznajmqivati svi zainteresovani posjetioci.
Neki od wih tu priliku i
koriste. Porodica
Iri{ki} planira da organizuje "Fijakerijadu" u
Prwavoru, kao {to su
to prije izvjesnog vremena, na zadovoqstvo
sugra|ana, radili.

Na ekonomiji se nalazi
i jedna lama. Iako
Balkan nije weno pravo
podnebqe, dobro se uklopila, a Iri{ki}i
planiraju nabavku jo{
nekih rijetkih vrsta
`ivotiwa kako bi svoje
"carstvo" pro{irili.

p{tina Prwavor je
nadaleko poznata kao
bogat poqoprivredni
kraj. Prva je u proizvodwi mlijeka, pejza` krase nepregledne
oranice i rasni sto~ni fond.
Me|utim, koliko god to prelijepo izgledalo, najve}i neprijateq
prwavorskim
poqoprivrednicima su elementarne nepogode, koje neumoqivo
ispituju strpqewe vrijednih
doma}ina. Jedan od wih je vlasnik ran~a #Zelene doline# Lokman Iri{ki}, koji je nedavno,
ponovo, poplavqen. Iri{ki}
jo{ sabira posqedice,
poku{avaju}i da se oporavi od
{tete.
- Posqedwa poplava je
pri~inila ogromnu {tetu.
Stradalo je dvadeset ovaca od
prehlada i upale plu}a. Poplava je napravila {tetu na sijenu, {talama i drugim
objektima. Odnijela je i 25 kubika oblovine - pri~a Lokman.
Iri{ki} se poqoprivredom bavi tridesetak godina. Wegovo imawe prepoznatqivo je po
lijepim rasnim kowima, koji godinama osvajaju nagrade i pli-

Ja~a ki{a za
velike brige!
Na ran~u "Zelene doline" trenutno je
600 grla stoke, od ~ega tridesetak rasnih
kowa. Nedavna ki{a i topqewe snijega
donijeli {tetu koja se jo{ procjewuje
jene pa`wu gdje god se pojave.
Posao je naslijedio od oca
sto~ara, razvio ga i davno prestigao. Iako, priznaje, ovim se
poslom danas sve te`e baviti,
utoliko vi{e jer ga, posqedwih
par godina nijedna poplava nije
zaobi{la. Iri{ki} dodaje da
prije gradwe autoputa tih problema nije imao, te da mu opas-

Lokman
Iri{ki}

nost od plavqewa prijeti i od

Vijake, koja je zakr~ena grawem
i sme}em.
- Ve} tri godine orem oko
70 dunuma, a ne mogu posijati
zbog autoputa, jer nisu napravqeni ni kanali, ni mostovi pri~a ovaj vrijedni doma}in.
Prethodna {teta od poplava jo{ nije procijewena, a za

- S kowima ne radimo
ni{ta. Oni su samo za jahawe,
izlo`be, svadbe... Svoje vlastite zemqe koju obra|ujemo
imamo na oko 170 dunuma. Sijemo oko 200 do 300 dunuma {to
na{e, {to kom{ijske, i to
je~ma, zobi, p{enice... Sve koristimo za prehranu stoke,
pri ~emu je sijeno, naravno,
najzastupqenije - ka`e
Iri{ki}.
Da bi sve bilo kao pod
konac Lokmanu Iri{ki}u
poma`u supruga, sinovi i pet{est stalno zaposlenih radnika.
Kada je posao u jeku, bude ih i
vi{e. Ina~e, posla uvijek ima,
tokom cijelog dana u #Zelenoj
dolini# je veoma `ivo. Svako
ima svoje obaveze, a tako veliki
sto~ni fond vaqa podmiriti i
radnim danom i praznikom. To je
djelatnost gdje nema praznog
hoda. Iri{ki}i su savladali
tajne posla koji su odabrali kao
`ivotno opredjeqewe, protkano
neizmjernom qubavi prema
`ivotiwama.
J. DEMOWI]

SLAVKO BEK, VLASNIK PLANTA@E QE[NIKA, PRO[IRUJE PROIZVODWU

Na Lu`ane sti`e i "Nutela"

Na imawu u prigradskom nasequ Lu`ani Slavko Bek je
odlu~io prije tri godine da se u
ozbiqnijem obimu posveti
qe{nicima. Prva zasa|ena parcela je povr{ine pet dunuma,
potom je zasadio jo{ 11, a pro{le
godine novih 12 dunuma. To je uvertira za posjed koji }e imati deset
hektara sadnica.
- Qe{nici su prili~no zahtjevna proizvodwa. Punom mjerom
ra|aju nakon pet godina, a prosje~na starost stabala je oko 50 godina. Odlu~io sam se na ovu
djelatnost iz ~iste radoznalosti,
mada ni faktor zarade nije u drugom planu. Ovom poslu na podru~ju
na{e op{tine posvetilo se ve}
desetak proizvo|a~a - ka`e
Slavko.
Ovaj doma}in izvjesno vrijeme proveo je u Italiji, gdje je
stekao nekoliko prijateqa. Jedan

od wih Lino Vizitajner odlu~io

je da ~ak ovdje, na prwavorskom
podru~ju, kupi jedno imawe i
zemqi{nu parcelu, na kojoj }e zasaditi qe{nike. Prvu parcelu,
povr{ine 12 dunuma, ve} je obradio.
Slavko ima 2.500 sadnica, ali
se odlu~io i na jedan eksperiment.
Na zemqi{tu gdje su sadnice lijeske, zasadio je i stotinu mladica
oraha. Ka`e da jedna kultura ne}e
smetati drugoj, niti }e se negativno odraziti na prinose. Iako
niko do sada nije pravio takvu
kombinaciju, Bek vjeruje da }e rezultat biti povoqan.
Jesewi i zimski dani tako|e
donose obaveze na planta`nim
parcelama.
- Ovo je period kada se obavqa
orezivawe kro{wi, ali i odvija
zimska prihrana zemqi{ta. Priprema se kompost, a na parcele se

rasipa kowsko |ubrivo i kre~wak

sa Ukrine. Tako se dobija maksimalno zdrav, odnosno ekolo{ki
proizvod, za ~iji plasman ne bi trebalo da bude prepreka - isti~e Bek.
Cijena qe{nika u trgovinama dosti`e i do 40 maraka po
kilogramu. Za sada najve}i vlasnik planta`e na prwavorskom
podru~ju jo{ se ne optere}uje otkupom, odnosno predajom plodova.
Nastoja}e vremenom da uspostavi
saradwu sa ~uvenom svjetskom kompanijom #Nutelom#, ~iji predstavnici }e imati priliku da se
uvjere u na~in proizvodwe i kvalitet plodova.
Marqivost kakva ga krasi, uz
maksimalno po{tivawe tehnolo{ke discipline na imawu
Slavka Beka, dovoqno su jaki argumenti da }e eksperiment donijeti doma}inu dobru zaradu.
B. RADULOVI]

Slako Bek
na imawu

TALENTI

"NA[ ZAVI^AJ" PREDSTAVQA DJEVOJKE KOJE SU IMALE IZUZETNO USP

VODITEQ

Marijana u
posjeti Radio
Prilikom posjete Ra- Prwavoru

Marijana sa
porodicom

dio Prwavoru Marijana se raspitivala

za novinarski posao,
a nakon polusatne
emisije u programu,
izrazila je `equ da
mo`da jednog dana
postane radio-voditeq.
-To je dinami~an i raznovrstan posao, u kome bih, vjerujem, u`ivala - rekla je qepotica iz Kula{a (na slici, u
studiju Radio Prwavora), dodaju}i da }e ipak fakultet ostati u prvom planu.

Tri mlade Prwavor~anke Milica \uki},

Marijana Markovi} i Nata{a Vidovi}
okon~ale {kolovawe u gradskoj
Gimnaziji u velikom stilu
prevazilaze}i op{tinske okvire

qetopisu prwavorske Gimnazije {kolska 2014-15. godina

osta}e posebno zabiqe`ena. Zvawe vukov ca ste kle su Na ta {a
Vi do vi}, Mi li ca Li ~i nar,
Dragana Maleti}, Milica \uki} i Tatjana [esti}. Vode}a
me|u {ampionima znawa bila je
Milica \uki}, koja je, u izuzetno jakoj konkurenciji progla{e na za |a ka ge ne ra ci je.
Fotografija u ve}em formatu
ove djevojke, ro|ene 27. avgusta
1996. godine u Kotoru, u Crnoj
Gori, zauzima posebno mjesto na
{kolskim panoima, gdje se nalaze fotografije svih polaznika,
odno sno ma tu ra na ta do sa da{wih generacija Gimnazije.
Jo{ kao djevoj~ica, dok je
bila osnovac, osjetila je da ima
posebano naagla{enog dara za
matematiku. Brojevi i razne matemati~ke operacije osvojili
su malu Milicu. Sa uro|enim
talentom dogra|ivala je svoje
znawe, ali je i u drugim predmetima znala samo za petice. Ve}
tada mnogi su \uki}ku prozvali #vunderkindom#. Nastupala
je na raznim takmi~ewima i
prvo mjesto gotovo redovno bilo je za wu rezervisano.
I u sredwoj {koli, kada se
upisala u Gimnaziju, redovno se
prijavqivala na takmi~ewa.
Kada je pokazivala superiornost na ni`im stepenima testirawa, nije ni pretpostavqala
da }e dosti}i svjetske razmjere.
Vremenom je postala prvi matemati~ar Republike Srpske i
Bosne i Hercegovine, pa su se i
weni apetiti za izlazak na me|unarodnu scenu otvarali.
Rezultat sa dr`avnog prvenstva odveo je Milicu na skup
najboqih matemati~ara svijeta.
Bilo je to u dalekom svijetu, u
kolumbijskom gradu Santa Marta, u Ju`noj Americi.
-Bila sam, moram priznati
op~iwena odlaskom na tako dalek put. Pri`eqkivala sam i
dobar takmi~arski rezultat,
ali sam umjesto toga, stekla zna~ajno iskustvo, koje mi je kasnije do bro do {lo - pri sje }a se
Milica.
Godinu dana kasnije svjetska matemati~ka Olimpijada
odr`ana je u ju`noafri~kom
gradu Kejptaunu. Ponovo je \u-

ki}ka vizirala odlazak i stekla nova saznawa na drugom kraju svi je ta. Bi lo je pu no
impresija, poznanstava, novih,
nepoznatih predjela, kultura i
na~ina `ivota. Sve to, ipak, ostalo je u sjenci rezultata. Milica \uki} je osvojila srebrnu
medaqu, ~ime je postala prva
Prwavor~anka koja se okitila
tako vrijednim priznawem u kategoriji sredwo{kolaca.
-Imala sam iskustva, ste~ena u Kolumbiji, pa mi je u Kejptaunu bilo mnogo lak{e. Nije,
naravno, medaqa pala sa neba.
Dane i dane sam se pripremala
sa svojim mentorima i kolegama
iz bosansko-hercegova~ke ekipe. Imala sam tada priliku i da
razgovaram sa drugarima iz
svijeta i zakqu~ila
da se u gotovo
s v i m
dru-

gim
zemqama

mladim
t a kmi ~a ri ma
poklawa
v e l i k a
pa`wa. Jednostavno, ula `e se u
mlade talente.
Kod nas j , na`alost, mnogo lo{ije stawe na
tom planu. Da
ap surd bu de
ve }i, mo ji
odlas ci su
~ak bili dovedeni u pitawe
iz
finansijskih
razloga. Ja bih
prije rekla da
je to sa mo nemarnost nadle` n i h
in sti tu ci ja da

[ampionke zn
Marijana
Markovi}

nam budu vi{e na raspolagawu ka`e Milica.

Ovoj djevojci nije bilo dovoqno {to je, za hvaquju }i
znawu i talentu, vidjela Ju`nu
Ameriku i ju`ni dio Afrike.
Na red je do{la i Azija. Kao
polaznica ~etvrtog razreda, u
prvom dijelu pro{le godine,
ponovo je superiorno osvojila
pozivnicu za svjetski matemati~ki skup, koji je bio zakazan u
Tajlandu. Vaqalo je ponovo pripremati stvari, #naoru`ati
se# znawem i poku{ati ponoviti prethodni uspjeh. Ambi ci je su, pri zna je
Milica, ipak bile ne{to skromnije.
-Vremenom mo`da
do|e i do zasi}enosti
takmi~ewima, pa sam
u Aziju krenula bez
ika kvog in ter nog
pla na da mo ram do
medaqe. I u takvom,
opu{tenom izdawu,
stigla sam do odli~ja. Na moje azijske
planove nisu uticali uku }a ni, ro di teqi, sestra i brat,
mada sam znala da bi
ih medaqa u~inila
jo{ ponosnijim. Bila sam maturant Gimnazije, rastanak od {kole mi
je te{ko padao, pa sam
`eqela da se makar u
Aziji malo odmorim. Ipak, osvoji la
sam
srebrnu medaqu vra}a
se u

proteklo
qeto mla da
{ampionka.
Od jesenas je
promijenila mjesto
boravka. Upisala se na
Matemati~ki fakultet u Beo-

gradu. Prvi utisci su, isti~e,

povoqni, ali ~esto nedostaju
roditeqi, brat Dragan i wegovi stalni ku}ni nesta{luci, ses tra Ne ve na i dru ga bli `a
rodbina. Voqela bi, ka`e, da se
~e{}e vidi i sa drugarima, ali
svjesna je da odlazak u veliki
grad nala`e po~etak druga~ijeg
na~ina `ivota.
O Milici weni drugari
gimnazijalci ka`u da je prirodno povu~ena, gotovo stidqiva
osoba, mo`da ~ak i preozbiqna
za svoje godine.
-To je djevojka koja je u zna~ajnoj mjeri afirmisala na{u
ustanovu, op{tinu, Republiku
Srpsku i Bosnu i Hercegovinu.
Bila je jedini predstavnik na{e Republike na svjetskim festivalima matematike. Mo`da
ova sredina i nije dovoqno svjesna wenih ostvarewa. Navijamo,
naravno, da se pojavi neki novi
talenat, koji }e nas, kao op{tinu, na sli~an na~in predstavqati i afir mi sa ti na
svjetskim merdijanima - ka`e
direktorica Gimnazije Qubinka Stani}.
U prethodnoj generaciji
prwavorskih maturanata, uz
Milicu, jo{ jedno ime zaslu`uje posebnu pa`wu. Marijana
Markovi} zavr{ila je ~etvrti
razred odli~nim uspjehom, a paralelno sa nastavom predstavila se na nekoliko izbora za
qepoticu. Finale svega bio je
Izbor mis Bosne i Hercegovine, gdje je jesenas, na takmi~ewu
odr`anom u Sarajevu, progla{ena za najqep{u djevojku. Lenta je Marijani zna~ila odlazak
na Izbor mis svijeta, organizovan u decembru na jednom kineskom, luksuzno ure|enom ostrvu,
{to nije ba{ uobi~ajena slika
u najmnogoqudnijoj zemqi svijeta.
-Iskreno re~eno, nisam
o~ekivala da }u ste}i tako vrijednu nagradu. Trebalo je vremena da se saberem i postanem
svjesna uspjeha koji sam ostvarila. Koliko mi je poznato, do sada je sa mo je dna dje voj ka iz
prwavorske op{tine stigla do

NAGRADA

Kao nagradu za prvu svjetsku medaqu, osvojenu u

Ju`noj Africi, roditeqi su Milicu nagradili qetovawem na
Jadranskom moru. Izbor
je, naravno, pao na
Crnogorsko primorje.
Ne bez razloga, jer je
Milica ro|ena u Kotoru. Wena majka Brankica, rodom iz [ibovske,
radi kao prosvjetni radnik u O[ "Nikola Tesla" u Prwavoru, a otac
Zdravko je stru~wak u
uglednoj Fabrici kotlova i sistema za zagrijavawe "Topling".
zvawa prve pratiqe mis Bosne
i Hercegovine. Progla{ewu je
prethodio dugotrajni rad, treninzi i pripreme za zavr{nu
smotru u Sarajevu. Tra`ilo je
to mnogo samoodricawa, ali ne
`alim, jer sam ostvarila ono
{to ni u najqep{im snovima
nisam mogla o~ekivati. Ono
{to me tako|e fasciniralo je
do~ek koji su mi u mojim Kula{ima priredili mje{tani. Bilo je to za is ta za pa m}ewe.
Zamislite, meni u ~ast prire|en je veli~anstven vatromet.
Pa to mogu samo qudi koji imaju
mnogo stila, a to su moje kom{ije u Kula{ima. Hvala im
mnogo - zahvalna je Marijana.
Uo~i polaska u Kinu, na

na{ZAVI^A

TALENTI 7

PJE[NU GODINU PREDSTAVQAJU]I OP[TINU NA BRIQANTAN NA^IN

TROFEJI

Milica u Ju`noafri~koj Republici

Milica
\uki}

U lijepo ure|enoj porodi~noj ku}i \uki}a u prigradskom nasequ Babanovci,

nedaleko od motela "Maksmilijan", sve je na svom
mjestu. Svoju sobu ima i Milica, a u tom prostoru je
bogata kolekcija raznih pisanih priznawa, diploma,
pohvala i zahvalnica, ali i
pehara. Naravno, dvije srebrne medaqe, iz Ju`ne
Afrike i Tajlanda, su u
prvom planu. Kao skromna
djevojka, Milica nema obi~aj da se hvali priznawima,
ali je zato tu mla|i brat
Dragan, koji kao sestrin
"samozvani menaxer" ili
"osoba za kontakte sa medijima", uvijek ima spremnosti
da poka`e priznawa.

nawa i qepote
skup koji je okupio qepotice iz
vi{e od 150 zemaqa, Marijana je
putovala maksimalno opu{teno.
-@eqa mi je bila da se tokom vi{ednevnog boravka u Kini ma ksi mal no pro ve dem i
upoznam wihovu kulturu, ali i
djevojke iz drugih zemaqa. Dobro pri~am engleski, pa sam lak{e ostvarivala komunikaciju.
O plasmanu nisam razmi{qala.
Svoj domet dostigla sam u Sarajevu i to je dovoqno, bar za sada
- otkriva nam qepotica iz Kula{a.
Marijana je od pro{le jeseni, ba{ kao i Milica, bruco{,
ali na Filolo{kom fakultetu
u Bawaluci. Odabrala je engleski jezik, ali nije iskqu~eno da
se u slobodno vrijeme bavi modelingom. U svakom razgovoru
na{a sagovornica ne propu{ta
da izrazi punu zahvalnost majci
Du{anki, bra}i Zlatku i Radovanu, sestri Diani... Prilikom
progla{ewa u Sarajevu bili su
zajedno da podijele neopisivo
veseqe. Pratwa iz Kula{a nije
mo gla u Ki nu, ali u ra zmi{qawima i modernim komuni ka ci ja ma, bi li su stal no
zajedno.
U odabranoj grupi prwavorskih maturanata gimnazijalaca svoju poziciju imala je i
Na ta {a Vi do vi}. Ste kla je

Nata{a
Vidovi}

zvawe #vukovca#, jer je tokom

svih 13 godina {kolovawa znala samo za petice. Od pro{le
jeseni upisala se na Medicinski fakultet u Bawaluci kao
budu}i stomatolog. Na stranice
#Na{eg zavi~aja# sti`e po jo{
je dnom os tva rewu - Izbo ru
sportiste godine Republike Srpske.
Nata{a trenira karate od
{este godine. I prije polaska u
prvi razred, roditeqi su udovoqili wenoj `eqi da po~ne trenirati i ulaziti u tajne ove
isto~wa~ke borila~ke vje{tine. Vremenom je napredovala, a
weni prvi treneri jo{ tada su
zakqu~ili da se radi o vanserijskom talentu. Osvajala je no-

ve pojaseve i danas stigla do

majstorskog, crnog pojasa, prvi
dan. Pokazala je prakti~nim
primjerom da se uspjeh mo`e pos ti za ti pa ra lel no na vi {e
frontova, ali samo uz racionalno planirawe vremena. Redovno je stizala na treninge,
obaveze prema nastavi tako|e je
obavqala na pravi na~in, a nisu
izostajali ni oblici zabave sa
svojim dru{tvom.
Kruna karijere bila je u
maju pro{le godine na Svjetskom karate prvenstvu, u WTC
verziji, odr`anom u glavnom
gradu Letonije, Rigi. Prvog takmi~arskog dana stigla je do zlata. Postala je {ampionka u
kategoriji mla|ih seniorki, do

PRESEQEWE

Milankovi},
Vidovi}
i Gatari}

Nata{a je ro|ena 27. jula 1996. godine, a

"Ipon" je jedini kolektiv
~ije boje je do sada uspje{no branila. Preseqewe u Bawaluku, zbog
{kolovawa, donijelo je
razmi{qawe da se
prikqu~i treninzima u
nekom od postoje}ih karate klubova najve}eg
grada u Republici Srpskoj. Jo{ nije donijela
kona~nu odluku, ali ne
krije da je i u ovoj kalendarskoj godini `eqna
novih nastupa i medaqa.

21 godine.
W e n
zvjez da ni po hod nije
zaustavqen.
Do kraja
takmi~ewa u Rigi
ko le kci ju
je obogatila sa jo{
dvi je medaqe, ~ime je
ostvarila ono {to
nikome od prwavorskih sportista nije uspje lo u po sli je ra tnom
periodu.
Za Nata{u i wenog
trenera Dragana Milankovi}a prire|en je i
prijem kod na~elnika op{tine Sini{e Gatari}a,
koji nije krio odu{evqewe, jer se nalazi u ulozi
predsjednika mjesnog Karate kluba Ipon. Nata{a je u decembru, u
tradicionalnom izboru
#Glasa Srpske# progla{ena za sportistu godine
Republike
Srpske. Laskavo priznawe do sada je iz na{e op{tine osvojio
ba{ Sini{a Gatari},
a samo jo{ dvoje takmi~ara @eqko Petrovi} i Tijana Luki}

na{li su svoja mjesta na listama

deset najboqih sportista Republike Srpske. A kada je stru~no
napredovawe u pitawu, Nata{a
je zahvalna kako Gatari}u, tako
i jo{ jednom treneru Goranu Bo`i}u.
-Drago mi je zbog medaqa iz
Letonije, a ono {to me dodatno
raduje le`i u ~iwenici da se
ukqu~uje veliki broj novih polaznika, kojima sam vjerovatno
postala uzor zbog ovih svjetskih medaqa. Uvijek
sam spremna da
radim sa po~etni ci ma, da
im poka`em
neke od tajni te vje {tine,
ma da sa da
i m a m
mawe slobodnog
vremena
zbog obaveza na fakul te tu isti~e Nata{a.
Na lokalnom planu
no si
zvawe
sportiste 2014. godine, a uskoro, na
no vom pro gla {ewu, za 2015.
godinu, sigurno
je, ne}e imati
dostonog konkurenta.
Brane
RADULOVI]

DAN SVETOG SAVE

PRWAVORSKI "GRA\EVINARI

"GRADIPO

Stambeni objekat
u Prwavoru

koraci nap
M

olitvom,
lomqewem
slavskog kola~a
i za je dni ~kim
ru ~kom, ko le ktiv Gra|evinskog preduze}a
#Gradip# proslavio je krsnu
slavu, Svetog Savu, ~ime je
nastavqena lijepa tradicija
koja se weguje ve} petnaestak
godina. Vjerski obred predvodio je protonamjesnik prwavorski Du{ko Drini}, a ~ast
da bude doma}in slave dobio je
penzionisani gra|evinski in`ewer Luka Bobar, koji je radni vi jek pro veo ba{ u
#Gradipu#.
-Kada su svojevremeno na{i prethodnici odlu~ivali
ko ju sla vu da pri hva ti mo,
izbor ni je tek ta ko pao na
Svetog Savu, jer je taj, najve}i
~ovjek iz istorije srpskog naroda, izme|u ostalog, bio i veliki i u svoje vrijeme, kao i
danas, nadaleko poznati i cijeweni graditeq. Krsnu slavu

smo do~ekali u dobrom raspolo `ewu, za do voqni os tva rewima ko ja smo ima li
pro{le godine. Pove}ali smo
promet za 15 odsto u pore|ewu
sa 2014. godinom, ispunili sve
ono {to smo planirali, a dobrim rezultatima nadamo se i
ove godine - ka`e izvr{ni direktor #Gradipa# Milan Bijeli}.
U ovoj firmi su, izme|u
ostalog, ponosni i na anga`ovawe koje su imali na gradili {tu
Ter mo elek tra ne
Stanari, gdje su bili podizvo|a~ kineske kompanije, koja je
glavni nosilac posla. #Gradipovci# su izvodili armiranobe ton ske ra do ve na gradwi
turbinskog stola, kao izuzetno zahtjevne pozicije, pri ~emu su ko ris ti li ~u ve ne
wema ~ke opla te kom pa ni je
#Peri#, posqedwu rije~ tehnike, koju mnogi gra|evinari
nikada nisu ni vidjeli.
Zavr{ila je prwavorska

Preduze}e koje
zapo{qava 150
radnika, u vedrom
raspolo`ewu
proslavilo
praznik, a
okupqawe bilo
i prilika da se
poslovodstvo
osvrne na proteklu
i upozna prijateqe
i saradnike sa
ambicijama u ovoj
kalendarskoj
godini. Veliki
ispit polo`en
na gradili{tu
Termoelektrane u
Stanarima. Nagrade
radnicima za
vjernost kolektivu

Pala~kovci

P rw av or

ekoliko stotina
stanovnika Pala~kovaca okupilo se da bi u
obnovqenom Domu kulture u
ovom selu obiqe`ili Dan Svetog Save. Veseqe je imalo i simboli~an karakter, jer su
Pala~kov~ani pokazali da se
slogom i zajedni~kim akcijama
mo`e mnogo posti}i. Osposobili su objekat koji je izgra|en
prije ~etrdesetak godina, ali
spletom raznih nepovoqnih
okolnosti, nikada nije bio u
pravoj funkciji.
Nekada{wi predsjednik
omladinske organizacije u rodnom selu, a kasnije tako|e vrijedni aktivista Vojin Ru`i~i}
podsjetio je, u nostalgi~nom
stilu, na nekada{wa vremena i
izgled ovog mjesnog centra.
Grupa aktivista sada{we
generacije prije dva mjeseca
odlu~ila je da dom vrati mladima Pala~kovaca, ali i starijih
generacija. Osposobqena je dvorana u kojoj }e se mo}i organizovati razna sportska takmi~ewa,
ali i ~asovi fizi~kog vaspi-

Sa sve~anosti u
Pala~kovcima

tawa za polaznike mjesne osnovne {kole.

-Znali smo {ta ho}emo i
koliko mo`emo. Ostvarili smo
planirano, a jo{ nam je ostalo
nekih intervencija na krovu na{e dvorane. Pokazali smo i na
ovaj na~in da volimo rodno selo
i da `elimo da svim generacijama omogu}imo da koriste ovaj
prostor - rekao je aktivista

@ivko Milija{.
Presre}an je bio i predsjednik Savjeta mjesne zajednice
Dragan Milankovi}.
-Na{e selo mijewa svoje
lice. Dobijamo izgled urbane,
ure|ene sredine, u kojoj se poboq{avaju uslovi `ivota i rada. Po~ela je akcija uvo|ewa
vode u doma}instva u obje mjesne
podru`nice, osposobili smo

ovaj objekat, prije nekoliko dana dobili javnu rasvjetu. Imamo

jo{ planova i ni{ta nam od toga
ne}e izma}i - istakao je Milankovi}.
Prigodan kulturno-zabavni program izveli su ~lanovi
podmlatka Dru{tva #Prosvjeta#, pod vo|stvom koreografa
Dragane Igwati}. Me|u gostima je bio i na~elnik op{tine

Sini{a Gatari}, koji je pohvalio rezultate vrijednih mje{tana, najavquju}i da }e i op{tina

pomo}i u skladu sa potrebama i
mogu}nosti op{tinskog buxeta.
Organizovana je i prodaja
Svetosavskih krofni, a najvi{e
sre}e imala je Nikolina Durowi}, ina~e mlada ~lanica
folklorne sekcije, koja je prona{la zlatnik, koji }e, kako je
rekla, biti izuzetno draga uspomena na ovaj datum, odnosno praznik. U organizaciji zabave
zna~ajnu ulogu imao je i nedavno
postavqeni, novi paroh pala~kova~ki Mi}o Gojkovi}.
Zabave su organizovane u
jo{ nekoliko sela prwavorske
op{tine. Veselo je bilo i u Grabik Ilovi, gdje su brojnim gostima na raspolagawu bile tri
nagrade. Zlatnik sa likom Svetog Save u svojoj krofni prona{ao je Sretko Markovi}, dok su
Grozda Zera i Nada \uki} osvojile srebrwake. Prigodni prazni~ni sadr`aji u ovom selu
odr`avaju se ve} godinama, a ni
ovaj put nije izostao uvijek drag
gost na~elnik op{tine Sini{a
Gatari}. (nz)

rwavor ~a ni
su Svetog Savu proslavil
i
Svetosavskom
akademijom. Manifestacija
je odr`ana tre}u godinu zaredom, a wen organizator je
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo #Prosvjeta#. Posjetioci
su u prepunom Domu kulture

na{ZAVI^A

DAN SVETOG SAVE

" PROSLAVILI KRSNU SLAVU

OVI"

Lomqewe
slavskog
kola~a

pretka

Nagra|eni radnici "Gradipa"

firma i stambeno-poslovnu
zgra du uz ma gis tral ni put
prema Derventi, sa 67 stambenih jedinica i deset poslovnih pros to ra. Obje kat je
izgra|en po visokim, najnovijim standardima gra|evinarstva.
-Podiza}emo, odnosno ve}
je kre nu la iz gradwa no vog
stambenog bloka u Bawaluci,
a u Bratuncu bi trebalo da
gradimo objekat ~iji }e investitor biti republi~ko Ministarstvo zdravqa. Ono {to
nas ta ko |e ra du je le `i u
~iwenici da nam sti`u ponude uglednih gra|evinskih pre-

Gradili{te u Stanarima

PRIZNAWA
Na slavskom okupqawu generalni direktor "Gradipa" Branimir Bijeli} uru~io je priznawa radnicima za dugogodi{wu vjernost. Za 30 godina sta`a nagra|eni su Gordana
Pavlak, Zoran Sari}, Gostimir Jawi} i Milenko Vasi}, a
Slobodanka Radmilovi} i Branka Preradovi} dobile su
priznawa za 40 godina vjernosti firmi, pa su tako postale najmla|i penzioneri preduze}a.

duze}a iz Srbije i Hrvatske, s

kojima bismo uspostavili poslovnu saradwu kroz zajedni~ko an ga `o vawe - ka `u u
direkciji #Gradipa#.
Sve su to pokazateqi koji
najavquju punu iskori{}enost
qudskih kapaciteta. #Gradip#
uspravno kora~a putevima uspjeha i profita, pa ne treba
sumwati da }e i 2016. godina
bi ti obiqe`e na nas tav kom
visoke pozicije na listi gra|evinskih firmi Republike
Srpske. A iza ove prwavorske
je i duga tradicija, jer firma
postoji ve} 68 godina.
N. Z.

O[ "Branko ]opi}"

imali priliku da ~uju slovo

o Svetom Savi i srpskoj istoriji, ali i da vide nastupe
prwavorskog Srpskog crkvenog pjeva~kog dru{tva #Sveti Ge or gi je#, u~e ni ka
Muzi~ke {kole za osnovno
obrazovawe, dje~ijeg hora,
Dramske scene i @enske pjeva~ke grupe #Prosvjeta#.
-Srpska istorija je pro-

`eta Svetim Savom ~ija sveta li~nost treba da podsti~e

na sabornost i na sve {to je
sveto i dobro. Sveti Sava nije i{ao svojim putem, ve} je
sledovao Hristu - istakao je
paroh kula{ki, jerej Milorad \uki} i dodaje da se i mi
mo`emo nazvati istinskim
svetosavcima samo ako slijedimo put Svetog Save.(jd)

~enici Osnovne
{kole #Branko
]opi}# u prwavorskom Domu
kulture sve~ano
su obiqe`ili krsnu slavu {kole, Svetog Savu. Bila je ovo
prilika i da se pred punom salom poka`e rad sekcija koje su
u~estvovale u pripremi
obiqe`avawa ovog zna~ajnog
datuma.
-Mo`emo biti zadovoqni
radom na{ih |aka, a drago nam
je i {to su dobre rezultate prepoznali i roditeqi i na{a lokalna zajednica - istakla je
Brankica Radowi}, rukovodilac dramske sekcije.
Direktor {kole #Branko
]opi}# Rajko Aleksi} konstatovao je da je drugo polugodi{te u ovoj obrazovnoj ustanovi
krenulo redovno, izraziv{i zahvalnost svim u~esnicima kulturno umjetni~kog programa.
Priredbom je zadovoqan i u~enik Branko Ivanovi}, koji je u
Svetosavskoj priredbi glumio
prosjaka.
-Nije bila te{ka uloga,

Bogat edukativno-zabavni program

ali su pripreme trajale skoro

dva mjeseca. Mislim da je publika bila zadovoqna onim
{to je vidjela na sceni - kazao
je Branko.
U~enica sedmog razreda

O[ #Branko ]opi}# Marija

Pratqa~i} recitovala je na
proslavi krsne slave {kole, a
i weni utisci su nakon nastupa
bili veoma pozitivni. Zabava
je svim u~esnicima i gostima

ostala u prijatnoj uspomeni, jer

su se izvo|a~i maksimalno anga`ovali, pokazuju}i i na taj
na~in po{tovawe prema liku i
djelu najve}eg srpskog imena.(mp)

10 VREMEPLOV
DRUGOVAWE NEKADA[WIH OSNOVACA U PALA^KOVCIMA
Maturanti
na okupu

BERMUDSKI TROUGAO
Tokom vi{egodi{we plovidbe
na brodu britanske, a potom i
norve{ke kompanije Stevo
Milutinovi} je u nekoliko
navrata bio u blizini
Bermudskog trougla, gdje je
zbog jakih morskih struja potonuo veliki broj brodova.
Nema tu nikakve misterije,
niti prokletstva ili kojekakvih tuma~ewa o ogromnim
morskim ~udovi{tima, koja
navodno gutaju brodove. Rije~
je o prirodnom fenomenu za
~ije obja{wewe bi mi trebalo
mnogo vremena, ali najjednostavnije re~eno tu se mije{aju
hladan i topao vazduh i oni
prave ogroman kovitlac, a uz
orkanski vjetar uzrokuju
tragi~ne posqedice za
brodove i qude koji se na|u u
blizini.

U srezu boqih nije bilo

Generaciju koja je 1958. godine zavr{ila osnovnu {kolu ~inio
31 polaznik. Nekada{wi mali{ani, danas penzioneri,
organizovali novi susret, koji je uveli~ao wihov tada{wi
u~iteq Du{ko Vukovi}. Najdaqe, u geografskom smislu,
stigao Stevo Milutinovi}, koji je kao kapetan
prekookeanskih brodova obi{ao sve morske puteve,
a upoznao i misteriju Bermudskog trougla.

vori{ni prostor
podru~ne osnovne
{kole u Pala~kovcima, a potom motel
#Ukrinski raj#, na
lijevoj obali rijeke Ukrine,
bili su mjesta drugog okupqawa
nekada{wih osnovaca iz ovog
sela. U ovoj ustanovi zavr{ili
su 1958. godine ~etvrti razred,
potom nastavili {kolovawe i
rasuli se po svijetu. Mje{tanin
Luka Bobar, sa nekoliko drugara, bio je u jesen 2014. godine
inicijator okupqawa generacije koja je svojevremeno progla{ena za najboqi razred
derventskog sreza. Bobar je, kao
gra|evinski in`ewer, radni
vijek proveo u Gra|evinskom
preduze}u #Gradip#, odakle je,
kao uzoran stru~wak i rukovodilac, prije nekoliko godina
ispra}en u penziju. Radne navike ni danas ga ne napu{taju, a
omiqena zabava mu je p~elarstvo. Ima solidan p~eliwak o
kome s puno zadovoqstva vodi
brigu, pa ga mnogi svrstavaju
me|u vode}e p~elare prwavorske op{tine.
Kao i wegove kom{ije,
Luka je sa kolegama iz sela krajem pro{le godine ponovo inicirao susret generacije, kome je
prisustvovao i u~iteq Du{ko
Vukovi}.
- Najve}i dio radnog vijeka
proveo sam u prosvjeti. Radio
sam i u Zavidovi}ima, Derventi, u Prwavoru sam jedno
vrijeme bio pomo}nik
tada{weg direktora Sredwe
{kole Steve Lon~arevi}a, ali
vrijeme u~iteqovawa u
Pala~kovcima je ne{to posebno, ne{to {to je ostalo za sva

Luka Bobar

vremena u mojim lijepim uspomenama. Nije bilo najva`nije da

oni nau~e lekcije, da pro~itaju
kwige, da lijepo pi{u, nego da
se od malih nogu u~e da budu
~estiti, po{teni, kulturni
qudi, koji }e po{tovati i
uva`avati druge. U to vrijeme
u~iteq je na selu bio sve, od veterinara, savjetodavca za poqoprivredne usjeve pa do babice
prilikom poroda. Nisu mi te
obaveze te{ko padale. Naprotiv, bio sam sre}an kada mi se
qudi obrate za mi{qewe, savjet, preporuku, jer tada na selu
i nije bilo ba{ mnogo pismenih

qudi - prisje}a se u~o Vukovi}.

Prisjetio se Du{ko i jednog putovawa sa svojim |acima.
Izbor je pao na Jadransko more,
a wegovi u~enici trebalo je da
ponesu po jedno }ebe, jer ko zna
gdje }e sve morati da prespavaju.
Za u~enike je to naravno bio
doga|aj koji se ne zaboravqa.
Sve je proteklo prema planu, a
Du{ko se sjetio i malera dok su
putovali popularim #}irom#.
- Bilo je to negdje oko Kowica. Naslonio sam se na prozor i gledao prirodu, ali mi je u
jednom trenutku sa ruke pao
ru~ni sat. Bio mi je uspomena na
pokojnu sestru koja mi ga je svojevremeno poklonila. #]iro#
se sporo kretao, a ja sam
istr~ao, uspio na}i sat pored
pruge i tr~e}i ponovo se vratiti u vagon sa mojim |acima prisje}a se Vukovi} ove anegdote.
Svojim |acima je organizovao i prvo gledawe filma u prwavorskom kinu. Putovali su
pje{ke od Pala~kovaca do
grada, ali relacija duga oko 12
kilometara nikome nije te{ko
padala. Mali{ani su vidjeli
ono {to je u tada{we vrijeme

Raniji susret biv{ih |aka

bilo #tehnolo{ko ~udo#. Neki

od wih su se pla{ili pojava i
pokreta na filmskom platnu,
ali kada su do{li sebi, bar su
imali {ta da pri~aju svojim
uku}anima.
Me|u okupqenima bilo je
dvadesetak penzionera. Trojica
prezimewaka Zemun, Bla`o,
Qubo i Stevo bili su vrsni
gra|evinari, koji su penziju
do~ekali na wema~kim
#bau{telama#, penzionerske
dane provode i Mile Milija{,
Boro Vidi}, Zdavko Milin~i},
Ne|o Popovi}, Milan Samarxi}... Jedina dama koja je ovaj
put stigla bila je Qubica
Ru`i~i}.
U rodno selo stigao je i
Stevo Milutinovi}, koji s porodicom `ivi u Sloveniji.
Sje}a se mnogo~ega iz rane mladosti, ali je kao osnovac, ka`e,
procijenio da bi najboqe bilo
da krene u svijet.
- Meni `ivot na selu
nije odgovarao. ^ak mi je

te{ko padalo i kada sam morao

~uvati krave na wivi ili pomagati roditeqima pri obradi
zemqe. Jedva sam ~ekao da porastem i da krenem na daqe {kolovawe. Dje~a~ke snove sam
ostvario, a poslije {kolovawa
odabrao sam posao moreplovca.
Nije to nimalo jednostavan
posao. Na desetine puta bio sam
u `ivotnoj opasnosti, ali sam
onda skontao da volim izazove i
avanture. Pa kad je tako, otisnuo sam se, ni mawe ni vi{e
nego na prekookeansku plovidbu. Postao
sam
vremenom i kapetan, odnosno
starje{ina
broda. Preplovio
sam

[kola u Pala~kovcima

Du{ko
Vukovi}

sve okeane, mnoga mora, imao susrete sa uro|enicima, upoznao

na~in `ivota u mnogim krajevima. Stekao sam uspomene za
autobiografske romane - pri~a
Stevo.
De{avalo se da mjesecima
plovi, a da nije u prilici da se
javi porodici, pa su ga u nekoliko navrata gotovo otpisali
iz `ivih. Neke od do`ivqaja ni
danas, dok u`iva u penzionerskim danima, ne `eli da pri~a
porodici da ih ne bi uznemiravao.
Ovaj put izostao je ugledni
pensionisani profesor matematike Milan Samarxi}, koji
`ivi u Kragujevcu. U `ivotu je
obavqao i razne rukovode}e
du`nosti, a mnogo nagrada
dobio je za inovacije u nastavnom predmetu koji mu je bio
`ivotno opredjeqewe. Jo{
jedno ime s ponosom su izgovarale okupqene sijede glave u
motelu #Ukrinski raj#. Wihov
nekada{wi drugar Zdravko
Pratqa~i} radni vijek proveo
je u vazduhoplovstvu, a danas je
pukovnik u penziji, koji `ivi u
Srbiji. ^ekaju ga wegovi
Pala~kov~ani da do|e bar na
naredni susret, planiran tokom
jeseni, da druguju i obnove stare,
neprolazne uspomene, ali i raportiraju svom cijewenom u~i
Vukovi}u.
Ipak je to generacija kojoj
nije bilo ravnog odjeqewa u
derventskom srezu.
B. RADULOVI]

na{ZAVI^A

KOLA@ 11

J
Akcija u [arincima

UZ INVESTICIJE U KULA[IMA

Ku}a za Radomirovi}a

Kapaciteti
obnovqenog objekta
bi}e u funkciji
po~etkom juna.
Qekovita
izvori{ta
predstavqena u
Be~u i Qubqani, a
uskoro }e biti i
na beogradskom
sajmu turizma

Sa sajma u Qubqani

Muke porodice
Peja{inovi}
u Vija~anima

poslovodstvu
Zdravstveno-turisti~kog centra Bawa
Kula{i zadovoqni
su di na mi kom poslova na rekonstrukciji starih smje{tajnih kapaciteta.
Bawa }e raspolagati sa 52 moderno opremqene sobe i dva
apartmana, a radi}e se i na
pro{irewu postoje}ih bazena.
-O~ekujemo da svi poslovi koji su planirani u ovoj
fazi budu zavr{eni do po~etka juna, od kada }e zdravstveni
i smje{tajni kapaciteti biti
gostima na raspolagawu. U me|uvremenu ovdje su boravili
predstavnici uglednog wema~kog instituta #Freisenijus#
u Taunssteinu, koji su bili pozitivno iznena|eni ~iwenicom da je pH vrijednost vode
~ak 11, 75, po ~emu smo svjetski raritet. Ispitivawa je
vodio doktor Kurt fon Stoh.
Sli~nu vrijednost, prema wihovim rije~ima, ima samo jo{
jedno izvori{te u Peruu, u Ju`noj Americi - ka`e zamjenik
direktora Goran Zemun.
U bawi je ve} formiran
zdravstveni tim, a svakodnevno se mijewa izgled objekata
u sastavu ovog kompleksa. Jedna od novina je i da }e postoje }a sao bra }aj ni ca bi ti
premje{tena i vodi}e uzvodno
uz Ukri nu, kroz zo nu ne ka da{weg auto-kam pa do pru `nog prelaza u Kula{ima.
Iza rukovodstva je mnogo
aktivnosti, a prioritet se daje prezentaciji bawe {iroj ja-

Stari krov
ugro`ava
tri `ivota

Bawa izlazi
u svijet
PLO^E

Doktor Stoh
u Kula{ima

vnosti. Tako su karakteristike vode i ovog mjesta predstavqeni od 14. do 17. januara u
Be~u, u okviru #Ferien-messe
Wien#, na jednoj od najuglednijih svjetskih sajamskih smotri
ovog tipa. Tri posqedwa januarska dana iskori{}eni su i
za predstavqawe na Sajmu turizma #Natour Alpe Adria# u Qub-

qani, gdje je {tand Kula{a

ta ko |e pri vla ~io ve li ku
pa`wu posjetilaca i predstavnika raznih agencija. Serija
sajmova u prvom tromjese~ju
bi}e zakqu~ena odlaskom u
Beograd, gdje }e se sadr`aji
odvijati od 18. do 21. februara.
Kula{ka bawa postala je

Na lokalitetu Plo~e,
nedaleko od Kula{a, u
{umskom kompleksu, iz
kamene stijene izvire
termalna kula{ka voda, gdje se tako|e
snabdijeva veliki broj
stanovnika na{e i susjednih op{tina. Iako
ima specifi~an ukus,
kula{ku vodu gra|ani
koriste i preventivno,
jer se u praksi pokazala, izme|u ostalog, i
kao dobar regulator
rada probavnog trakta.

ovih dana i ~lan asocijacije

bawskih centara, u kojoj je jo{
{est bawa u Republici Srpskoj. Namjera je da se objedini
djelovawe srpskih bawa i na
jednostavniji na~in odvija wihova promocija na svim svjetskim saj mo vi ma i sli ~nim
manifestacijama.
B. R.

RADIO PRWAVOR OBIQE@AVA RO\ENDAN

Po~iwe
"Qepota
`ivota"
Vi {e dne vnim akci ja ma
{estoro zaposlenih radnika
Radio Prwavora ure|ene su
prostorije najstarijeg prwavorskog javnog glasila. Novi
izgled dobili su studio, redakcija i re`ija Radija, a sve je
oranizovano da bi se u qep{em
ruhu 6. marta proslavio ro|endan ove ustanove. Radio Prwavor je osno van, odno sno
zvani~no startovao sa programom 6. marta 1984. godine. Od
tada je neprekidno u funkciji
velikog broja slu{alaca iz na-

Rukovodstvo mjesne zajednice [arinci pokrenulo je nedavno akciju za izgradwu ku}e Radomiru Radomirovi}u, mje{taninu ovog sela, koji zajedno sa bratom Momirom i snahom
`ivi u te{kim uslovima starog, odavno dotrajalog stambenog objekta, izgra|enog jo{ pedesetih godina pro{log vijeka. Radomir je ro|en sa Daunovim sindromom, a otprije dvije
godine obolio je od epilepsije. Neophodan mu je stalni nadzor drugog lica. Svaka pomo} Radomirovi}u bi dobro do{la,
pa priloge zainteresovani mogu uplatiti na ime: Velibor
Lepir, Nova banka, `iro ra~un broj: 555-007-814111075-34.
Broj telefona za kontakt: 065/683-083.

{e, ali i susjednih op{tina.

Da bi programske sadr`aje obogatili novim emisijama,
ovih dana po~eli su serijal
#Qepota `ivota#. Kroz polu~asovnu emisiju, srijedom i
petkom od 15 ~asova, priprema}e `ivotne pri~e sa interesantnim sagovornicima, ~ija
rije~ se rijetko ~uje u javnim
glasilima. U prvom izdawu,
tre}eg i petog februara, gost
je bio u~iteq u penziji Vujadin Sari}, Ilov~an, koji je radni vi jek pro veo u se lu

Sa lawskog ro|endanskog okupqawa

Prisoje. Stari u~o, dobitnik

priznawa #Najdra`i u~iteq#
u akciji Radio Beograda, prisjetio se nekada{wih, neponov qi vih vre me na, ka da je
mjesna {kola imala 120 |aka.
Danas je tek desetak mali{ana
u maloj u~ionici mjesne {kole. Vujadin se sje}a i vremena
kada se voda iz korita Ukrine
koristila za pi}e, a s ponosom
govori i o nekim od svojih u~enika, me|u kojima ima i visokih
fun kci one ra
na
entitetskom i dr`avnom ni-

vou.
Iako limitirani brojem
zaposlenih, u Radio Prwavoru,
pre ma ri je ~i ma di re kto ra
Dra ga na Ma li }a, pla ni ra ju
jo{ neke emisije, sve u interesu jo{ ve}e slu{anosti i o~uvawa visokog rejtinga kakav
ovaj radio ima od osnivawa.
Po vo dom ro |en da na, 6.
marta planiraju prigodno okupqawe, kome }e, po dobroj praksi,
pri sus tvo va ti
i
penzionisani ~lanovi ovog kolektiva.(zn)

U selu Gorwi Vija~ani `ivi tro~lana porodica Peja{inovi}, u ~ijoj odavno dotrajaloj riglovanoj ku}i nema elektri~ne
energije. Objekat, kroz koji duva stalna promaja, je do te mjere
neuslovan da ugro`ava `ivote troje uku}ana. Dragan Peja{inovi} je odavno bolestan, ali kori{}ewem socijalne pomo}i ne
mo`e nabavqati ni lijekove za sebe ni bolesne roditeqe.
- Veliki problem nam je krov. Za vrijeme vjetra, koji je na ovoj
visoravni ~esta pojava, grede, rogovi i table, kojima je ku}a pokrivena, {kripe i pomjeraju se. Samo strepimo da se ku}a ne sru{i. Zato apelujem na dobre qude da nam pomognu, da bar krov
nekako popravimo. Otac je ve} nekoliko godina slijep i nepokretan, majka tako|e bolesna, mene mu~e problemi sa srcem, pa nigdje
nismo pristali. Postojala je inicijativa iz Prwavora da dobijemo nekakav kontejner za stanovawe, koji bi bio postavqen bli`e
gradu i bolnici, ali roditeqi ne}e ni da ~uju da bi preseqavali
sa ovog imawa. To bi ih definitivno dotuklo -pri~a Dragan.
Kod Uni kredit banke AD, u Prwavoru, otvoren je `iro ra~un
za pomo} Peja{inovi}ima. Svi dobri qudi mogu pomo} uplatiti novac na ra~un: 5511-0511-1202-5922, na ime Dragan Peja{inovi}, a telefon za kontakt je: 065 917-937. Troje Peja{inovi}a
bili bi im, kako ka`u, beskrajno zahvalni.(nz)

APEL ZA PO MO]

Darku Tofilu

U op{tini, koja je u 2015. godini ponijela epitet najhumanije, pokrenuta je jo{ jedna
humanitarna akcija. Ovaj put
za tridesettrogodi{weg Darka Tofila.
Darku je potrebna transplantacija bubrega i pankreasa i taj zahvat mo`e da uradi
u Italiji. Me|utim, za tako
ne{to potrebno mu je 100.000
evra. Darkov `ivot od djetiwstva je bio okovan bole{}u. Obolio je od dijabetesa
1993. godine. Potom je 2008.
godine zavr{io na hemodijalizi, a tri godine kasnije i na
peritoneumskoj dijalizi, jer

nije vi{e bio u mogu}nosti da

dijalizu radi preko krvnih
sudova. Do sada je prebolio
dvije upale trbu{ne dupqe, a
doktori su mu predlo`ili
transplataciju bubrega i pankreasa u Italiji.
Darko `ivi sa majkom i zbog
bolesti nikada nije bio u mogu}nosti da radi ili da bezbri`no u`iva u `ivotu.
Zato, u wegovo ime i zajedno
s wim, molimo qude dobre voqe da mu pomognu kako bi mogao oti}i na transplantaciju.
Pomo} za Darka Tofila mo`ete uputiti pozivom na broj
1457 do kraja februara.(jd)

12 KOLA@
IZ REGIONALNE TELEVIZIJE K3

godini iza nas prwavorska TV K3 do`ivjela je preporod.

Nakon preseqewa u
novi, ve}i, moderniji i opremqeniji prostor, u novom ruhu u
2016. godinu u{la je punom parom, sa mnogo emisija i ambicioznih planova.
- Novi prostor je izgra|en
po svim standardima televizijske profesije, po{tovani su svi
parametri tako da {to se ti~e
tehni~ke opremqenosti stajemo
u red sa najja~im medijskim ku}ama u regionu - ka`e Branko Daki}, izvr{ni direktor za
marketing i prodaju TV K3.
TV K3 emituje program 24
sata dnevno. #Vijesti#, #Novosti#, #Stav#, #Potez#, #Ordinacija#, #Panorama regije#,
#Zemqa, izvor `ivota#, #Nedeqno popodne#... ovo su samo su
neke od 12 emisija vlastite podukcije TV K3.
- Centralna informativna
emisija #Novosti# i daqe ~ini
okosnicu Informativnog programa i centralno mjesto u programu Televizije K3. Emitujemo
ih u dva termina, svakog dana od
18.45 i od 22 ~asa. Upravo termin

PU NOM PA ROM
u

n
i
d
o
g
.
6
1
0
u2

Kolektiv
regionalne
TV K3

emitovawa name}e posebnu odgovornost i te`inu, kako redakciji Informativnog programa,

tako i cijeloj Televiziji. Na{e

Sa lawskog maskenbala

#Novosti# se emituju prve, u pore|ewu sa ostalim centralnim

informativnim emisijama na
drugim televizijama - ka`e Da-

ki}.
Za krajwi proizvod koji
gledaoci vide, marqivo se brine
37 stalno zaposlenih radnika i

brojni vawski saradnici. I

upravo su qudi koji rade ono na
{ta je televizija ponosna, isti~u u ovoj uglednoj informati-

vnoj ku}i.
- To su {kolovani i mladi
qudi, koji svakom problemu pristupaju krajwe profesionalno i
u svemu imaju podr{ku menaxmenta televizije. Mi smo donijeli Prwavoru ono {to mnogi
nemaju, a to je svoj medijski servis. Me|utim, ~ini mi se da to
qudi ba{ tako i ne shvataju. TV
K3 formalno jeste moja, ali u
svim drugim op{tinama TV K3
je prwavorska televizija, a ne
Milenkova, Jankova ili Markova - ka`e Daki}.
TV K3 uskoro }e napuniti
21 godinu postojawa. Ekperimentalni program po~ela je emitovati davne 1994. godine, a
dozvolu za rad dobila je 15. aprila 1995. godine. Danas je to savremena TV ku}a, ~iji program
nosi duh urbanosti, ali nikako
ne zaboravqa vrijednosti i obi~aje na{ih naroda. U proteklih
20 godina iza TV K3 je mnogo dobrih, ponekad i mawe dobrih
stvari, {to je realnost svakog
posla, pa tako i u medijima.
Ipak, uprkos svim pote{ko}ama
uspjeli su ostati i opstati na
medijskom nebu.
N. Z.

U [tivoru i Ma}inom brdu

Sve spremno za maskenbal

U prwavor skom se lu
[ti vor sve je spre mno za
odr`a vawe kar ne va la, kao
najzna~ajnijeg godi{weg doga|aja u ovom mjestu sa italijan skom
na ci onal nom
za je dni com. Pri pre me su
blagovremeno po~ele, pa }e,

bez sumwe, i ovogodi{we izdawe bi ti u zna ku o~u vawa

lijepe tradicije. Kolona }e
se kretati ve} uobi~ajenom
rutom, od kafe bara #Trentino#, u dowem dijelu sela,
do [i bov ske, a po sli je
{etwe, pje sme i {a le, u~e -

sni ci kar ne va la i wiho vi

gosti prisustvova}e cjelove~erwoj igran ci u mje snom
Domu kulture.
Sadr`aji }e se odvijati u
subotu, 6. februara, kada }e
svoje zabavno umije}e pokazivati i ovda{wi ^esi u pri-

grad skom na sequ Ma }i no

brdo.
Maskare se organizuju kao
vi {e de ce nij ski
obi ~aj
obiqe`a vawa po ~et ka vas kr{weg posta kod vjernika koji vri je me ra ~u na ju po
gregorijanskom kalendaru.(zn)

Sve~anost u Gradi{ci

Borcu iz [ibovske zlatna plaketa

Nagra|eni u Gradi{ci
- Jovani}, tre}i zdesna

Na sve~anoj sjednici Skup{tine Podru~nog fudbalskog

saveza Gradi{ka, koji pokriva
jo{ srba~ku, prwavorsku i lakta{ku op{tinu, dodijeqena su
priznawa najboqim pojedincima i kolektivima za 2015. godinu. Najvrednija priznawa,
Zlatne plakete Saveza, dobili
su Fudbalski klub Borac iz
[ibovske, ~lan ^etvrte lige i
predsjednik kluba Du{ko Jovani}. Priznawe je uru~eno povodom 50 godina postojawa
sportskog kolektiva u [ibovskoj, koji je dao veliki doprinos afirmaciji sporta na
podru~ju na{e op{tine.
- Ovo nam je do sada najvrednije i najdra`e prizawe, koje
}e nas motivisati da i ubudu}e
ostanemo dobro organizovan
kolektiv, sa jasno razra|enim

sistemom rada i obaveza. Okupqamo veliki broj mladih, izgradili smo kvalitetan teren,
pro{irili svla~ionice, planiramo da natkrijemo tribinu
za gledaoce, a zahvaquju}i dobrom ~ovjeku, doktoru Miodragu Marjanovi}u, dobili smo i
reflektore za odigravawe no}nih utakmica, {to je prava rijetkost ne samo na kraji{kim
fudbalskim terenima - rekao je
Jovani} nakon {to mu je Plaketu uru~io predsjednik Podru~nog saveza Dragi{a Savi}.
Nagra|eni su i Fudbalski
klub Sloga iz Srpca, kao najboqi fudbalski klub u protekloj godini, kao i Miqan Baji},
kapiten drugoliga{a Lakta{a,
koji je progla{en za najboqeg
fudbalera ovog dijela Republike Srpske.

U {ibova~kom klubu su
svjesni da nemaju mnogo vremena za slavqe povodom vrijedne
nagrade. Klupsko rukovodstvo
okre}e se redovnim obavezama,
odnosno pripremawu uslova za
po~etak proqe}nih priprema.
Eki pa je os ta la bez {e fa
stru~nog {taba Slobodana Gali}a, koji se, zbog premorenosti po vla ~i sa do sa da{we
du`nosti. Uz to, dvojica standar dnih prvo ti ma ca Mi {o
Mandi} i Jasminko Kova~ planiraju da promijene sredinu.
Mandi} bi, navodno, trebalo
da pristupi Torpedu iz Cerovqana gdje odranije igra #qubi}e vac#
Ale ksan dar
Wegomirovi}, a za Kova~a je
ozbiqno zainteresovana Zvijezda iz Grada~ca, ~lan Prve
lige Federacije BiH.(br)

Pomozimo Mateji Raili}!

Po{tovani!
Mateja Raili}, k}erka Renate i Mladena,
je djevoj~ica iz Dervente, ro|ena 2009. godine,
kojoj hitno treba pomo} svih dobrih qudi. Ova
{estogodi{wakiwa je u~enica prvog razreda,
ali prve {kolske dane, pisawe prvih slova,
u~ewe pjesmica i dru`ewe sa drugarima morala je da zamijeni bolni~kim krevetom.
Mateja je trenutno smje{tena na Odjeqewu
dje~ije hematoonkologije UB KC Bawa Luka
gdje se lije~i pod dijagnozom kasnog medular-

nog recidiva akutne limfoblasne leukemije. S

obzirom na dijagnozu bolesti, pored hemioterapija, kompletno lije~ewe podrazumijeva i
transplantaciju mati~nih }elija hematopoeze.
Dio tro{kova lije~ewa snose roditeqi, a
s obzirom na to da samo jedna injkcija ko{ta
oko 3.000 evra, te da je za transplantaciju potrebno najmawe 50.000 evra, roditeqi nisu u
mogu}nosti sve da plate.
Zbog toga porodica moli sve koji mogu da
im pomognu u borbi za spas Matejinog `ivota.

Udru`imo se i poka`imo da smo sposobni da spasimo `ivot ovom djetetu!

Mateji mo`ete pomo}i uplatom novca na sqede}e ra~une:
@iro ra~un: 5620058131039509 (Nosilac ra~una: Renata Raili})
Devizni ra~un: IBAN: BA395620058131040285 - partija 16143464 SWIFT BIC: RAZBBA22
NLB Razvojna banka a.d. Milana Tepi}a br. 4, 78000 Bawa Luka BiH
Kontakt telefoni Matejine porodice: 065/939-799, 065/975-389, 065/999-086, 066/145-262

na{ZAVI^A

13

@ELIMO VAM UGODNE FEBRUARSKE PRAZNI^NE DANE!

KOMUNALNO PREDUZE]E

PARK PRWAVOR

Zajedno za qep{i
na{ Prwavor

REDOVNO PLA]AWE RA^UNA ZA UREDNU ISPORUKU VODE

SERVIS MALE[,
MAGISTRALNI
PUT, PRWAVOR,
TEL: 065/614-368
TEHNI^KI PREGLED,
REGISTRACIJA VOZILA,
SERVIS, VULKANIZERSKE
USLUGE, [LEP SLU@BA,
ATRAKTIVAN
UGOSTITEQSKI OBJEKAT...
MJESTO GDJE ]ETE UVIJEK BITI BRZO I KVALITETNO USLU@ENI

24

SA VAMA I ZA VAS
^ASA DNEVNO,
POTRA@ITE NAS NA 99,10 MHZ

RADIO

99,10

PRWAVOR
KARA\OR\EVA 4, PRWAVOR, tel: 051/660-881

[estog marta slavimo

32. ro|endan

14 [AH
U POTO^ANIMA ODIGRAN SVETOSAVSKI [AHOVSKI TURNIR

klupskom godi{waku
[ahovskog kluba
PO[K
u
Poto~anima osta}e
zabiqe`eno da je pobjednik 24. svetosavskog turnira
postao Vlado Jakovqevi}, internacionalni majstor iz Bawaluke. Igrao je standardno dobro,
odlu~no i bez kalkulacija i
protiv ja~ih rivala, pa je
zaslu`eno stigao do zvawa najboqeg i nagrade vrijedne 300
konvertibilnih maraka.
Turnir je odigran pretposqedwe januarske subote u u~ionicama mjesne Osnovne {kole
#Milo{ Crwanski#, gdje se okupilo 38 igra~a iz desetak gradova. U~esnike je pozdravio
direktor turnira Miroslav
Popadi}, nagla{avaju}i zadovoqstvo velikim odzivom i dolaskom igra~a koji imaju ja~i
rejting, kao i takmi~ara koji na
ovakvim smotrama `ele da provjere vlastite sposobnosti. Doborodo{licu je, u ime
Skup{tine op{tine, po`elio i
potpredsjednik prwavorskog
parlamenta Slavko Vujinovi}, a
prvi potez, u partiji izme|u
lawskog pobjednika Dalibora
Stojanovi}a i Petka Bo`i}a iz
prwavorskog sela Mra~aj povukao je mjesni aktivista Goran
Mari}, ina~e odbornik NDP-a
u Skup{tini op{tine Prwavor.
Turnir
je
poslije
{esto~asovnih borbi, po {vajcarskom sistemu, u devet kola
protekao u regularnim
obiqe`jima pa su sudije
Mom~ilo Sopreni} i Stevan
Pa{tar
na
sve~anom
progla{ewu odali priznawe
svim igra~ima.
U najbli`oj pratwi Jakovqevi}a bio je, sa pola poena
mawe, velemajstor Dalibor Stojanovi}, koji je sa 2.501 poen bio
najboqe rejtingovani u~esnik
poto~anskog sabora. Miladin
Gavri}, Vlado Naranxi} i Muhamed Bori} podijelili su
tre}e mjesto, a nov~ane nagrade
dobili su jo{ Sr|an Jevi},

Sa otvarawa turnira

Mari}
povla~i
prvi potez

PLASMAN

Iz turnirske sale

TRE]I TRIJUMF

a
}
i
v
e
q
v
o
k
a
J
e
d
a
Vl

Iza pobjednika Vlade

Jakovqevi}a plasirali
su se: 2. Dalibor Stojanovi} sa 7, 3-4-5: Miladin Gavri}, Vlado
Naranxi} i Muhamed
Bori} po 6,5, 6-7-8:
Sr|an Jefi}, Ranko Jui},
Vlado Stojanovi} po 6,910: Vojo Crepuqa i
Dra`en Bazina po 5,5,
11-12-13-14-15-16:
Milan Vuki}, Ratko
Buva~, Milan Kova~i},
Veselin Krgovi}, Du{ko
Sakan i Tode Peji} po 5,
17-18-19-20-21-22-23:
Gojko Sekuli}, Dalibor
Aleksi}, Dragan Baki},
Petko Bo`i}, Mirko Stojkovi}, Nedeqko Kqaji} i
@eqko Tadi} po 4,5, 2425-26: Miodrag
Peri{i}, Jovo Gu`vi} i
Vladimir Vu~i} po 4,2728-29-30: Goran Kevac,
Drago{ Stzrugar, Vlado
Gavrani} i Simo \uri}
po 3,5,31-32-33-34:
Qubomir Antoni}, Slobodan Pi{talovi},
Tomislav Juri{i} i Gostimir Vrhivac po 3,3536-37: Ilija [ormaz,
Miroslav Bogi}evi} i
Aleksej Vidi} po 2,5, 38:
Nikola Vidi} 1 poen.

Internacionalni majstor iz Bawaluke osvojio 7,5 poena iz devet partija, {to mu je

bilo dovoqno za trijumf i nov~anu nagradu vrijednu 300 KM. Lawski pobjednik,
velemajstor Dalibor Stojanovi} osvojio je drugo mjesto, dok je u~inak
velemajstora Milana Vuki}a bio skromniji. Nastupalo je 38 igra~a, a
prvi potez povukao je mjesni aktivista Goran Mari}. ^estitke direktoru
turnira Miroslavu Popadi}u i saradnicima
Ranko Jui} i Vlado Stojanovi}.
Najmla|i u~esnik bio je
osmogodi{wi
Slobodan
Pi{talovi} iz Br~kog, koji
ima 1.424 poena na rejting listi,
a pa`wu je privla~io i 11godi{wi Aleksej Vidi} iz
Pala~kovaca, koji nastupa za
mla|e selekcije derventskog

{ahovskog prvoliga{a.
- Redovno dolazim na ovu
popularnu smotru, gdje sam prije
ovog turnira ranije ve} dva puta
trijumfovao. Konkurencija je,
po staroj praksi, bila veoma
jaka, {to me dodatno motivisalo i donijelo mi poziciju broj
jedan. ^estitam Poto~ancima,

jer su se jo{ jednom pokazali u

pravom svjetlu - rekao je pobjednik Jakovqevi}.
Sa mnogo sjete na neka ranija vremena, kada je polo`aj
{aha u tada{woj Jugoslaviji
bio mnogo boqi, govorio je velemajstor Milan Vuki}.
- Sa zadovoqstvom dolazim

u ovo selo,
koje ima
izuzetno
jaku poziciju
na
{ahovskoj
karti regiona.
@alosno je da je
{ah u Bawaluci i
drugim ve}im mjestima
gotovo nestao. Tra`io sam
svojevremeno podr{ku
dr`ave, ali su mi nadle`ni
odgovorili da nemam
pravo na nacionalnu penziju, jer, prema wima, {ah
nije olimpijski sport. Zaboravili su da je do sada
odr`ano vi{e od 50 {ahovskih olimpijada. Srbija je
dodijelila nacionalne penzije za 36
mojih kolega, velemajstora, a
ovdje kod nas, u
Republici Srpskoj, praksa je
t o t a l n o
pora`avaju}a istakao
je
Vuki}, najavquju}i da }e i
narednih godina s puno za-

Slobodan
Pi{talovi}

dov o qstva dolaziti

u Poto~ane.
Direktor turnira Miroslav Popadi} primio je ~estitke od svih u~esnika, jer se klub
na ~ijem je ~elu pokazao kao
slo`na dru`ina, koja zna da na
pravi na~in organizuje ovakve
doga|aje. Od prvog turnira, zajedno sa Popadi}em je i mjesni aktivista Bogdan Savi}. Iako
naru{enog zdravqa, ne
propu{ta nijedan skup, a svoj
dio obaveza prihvati}e uskoro,
odnosno ve} po~etkom marta,
kada ovdje bude organizovan turnir dama povodom Dana `ena. Ni
tada, vjeruju u Poto~anima, ne}e
izostati finansijska podr{ka
pokroviteqa turnira, na~elnika op{tine Sini{e
Gatari}a, kome su u PO[K-u
tako|e zahvalni za dosada{we
razumijevawe.
B. RADULOVI]

Pobjednik
Jakovqevi}

na{ZAVI^A

SPORT 15

U Futsal
kupu
Republike
Srpske

Klub malog fudbala Obili}

pro{ao je prvo kolo u novom
ciklusu Kupa Republike Srpske, a ve} u drugom kolu na{eg prvoliga{a ~ekao je tim
KMF Qubi}, koji je u prvom
kolu slavio u Doboju (6:4).
Okr{aj gradskih rivala protekao je u kvalitetnoj i neizvjesnoj borbi, pri ~emu su
#qubi}evci# izjedna~ili na
8:8 svega 28 sekundi prije isteka regularnog toka. Pobjednik
je rije{en izvo|ewem penala.
Tek u osmoj seriji pala je odluka, a presudan za prolazak

Obili}
u tre}em
kolu

Obili}a u tre}e kolo bio je

proma{aj Aleksandra @i{ka.
Kona~an rezultat bio je 15:14.
Ekipa Obili}a igrala je prije
nekoliko godina na finalnom
turniru Kupa RS, u ^elincu,
gdje je osvojila tre}e mjesto.
Mladi}i trenera Igora [ari}a tako su se revan{irali
Qubi}u za ubjedqiv poraz koji
su do`ivjeli jesenas u okviru
Prve futsal lige Republike
Srpske. Ovi rivali ima}e priliku da se ve} u martu bore za
bodove u okviru drugog dijela
sezone .(nz)

Ekipa KMF Obili}

Prwavorske

U PRWAVORU OSNOVAN NOVI KLUB

U dvo ra ni ve} ti je sno

Prva generacija
prwavorskog "Spina"

atleti~arke miruju

Liga
{ampiona
kao iluzija

Juniorska ekipa
AK Prwavor

o ro di ca spor tskih
klubova u Prwavoru
postala je bogatija za
sto no te nis ki klub
#Spin#, koji je osnovan na inicijativu zaqubqeni ka ovog spor ta Kla udi ja
Milankovi}a i Zorana Sari}a. Interesovawe Prwavor~a na za ovaj sport je
nadma{ilo o~ekivawa klupskog rukovodstva, pa je u dvorani ve} postalo tijesno.
- Izra`ena masovnost ve}
nam donosi slatke brige, ali

}emo se potruditi da se za sve

na|e prostora za nesmetane
tre nin ge. Pla ni ra mo da se
ve} na proqe}e ukqu~imo u
redovno liga{ko takmi~ewe,
a do tada igra}emo u ligi rekreativaca sa igra~ima iz Bawalu ke, Ko tor Va ro {a i
drugih mjesta bawalu~ke i dobojske regije - ka`e Zoran
Sari}.
Okupqaju se sve
starosne generacije,
a na treninzima su
re do vno i ve te ran

Mladen Strugar i wegov sin,

sredwo {ko -

lac Drago{.
- @eqa mi je da nadma{im
oca, ali i drugare iz prwavorske Gimnazije. Rad u dvorani
je pravo mjesto gde sa zadovoqstvom provodim slobodno
vrijeme - isti~e Strugar junior.
Klupske prostorije kvalitetno su ure|ene u podrumskoj eta`i Gradske tr`nice
u centru Prwavora, a rije{eno je i pitawe zagrijavawa
sto no te nis ke
dvorane u ove zimske dane.

Aktivnost se odr`ava kroz

~lanarinu.
- Svrstavam se u veterane,
jer sam jo{ sedamdesetih godina pro{log vijeka nastupao
za ekipu bawalu~kog Borca.
Sada sam u prilici da igram u
ovoj sredini i iskreno se radujem sve ve}em broju mladih
koji pokazuju `equ da savlada ju {to vi {e taj ni ovog
atra kti vnog i di na mi ~nog
sporta - ka`e uvijek raspolo`e ni i ra zi gra ni #sta rac#
Mirko Vi{ekruna.(br)

Iako su se jesenas okitile titulom prvaka

Bosne i Hercegovine u
krosu, za juniorski uzrast,
prwavorske atleti~arke
ne}e nastupati na klupskom kros prvenstvu Evrope, poznatom kao Liga
{ampiona. Jelena Gaji},
Vidanka Bo`i} i Valetina Samarxi} ostale su
uskra}ene za nastup u turskom gradu Kastamono, 7.
februara, a razlozi su
dobro poznati - nedostatak novca za pripreme i
putovawe.
I ranije su mlade Prwavor~anke morale odustajati, a najve}i uspjeh
ostvarile su u poslijeratnom periodu, kada su u italijanskoj
Montovi
osvojile u konurenciji
tridesetak klubova veoma
dobro deseto mjesto.

NA[IM CIJEWENIM ^LANOVIMA I SIMPATIZERIMA ^ESTITAMO KRSNU SLAVU - TRI SVETA JERARHA!

SRPSKA
RADIKALNA
STRANKA
"DR VOJISLAV
[E[EQ"
OO PRWAVOR

SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE

OP[TINSKI ODBOR PRWAVOR

BLIJEDA JESEN PRWAVORSKOG QUBI]A

DRUGA LIGA

Ekipa Qubi}a

1.Sloga(D) 15 12 0 3
2.Omarska 15 11 0 4

38:14 33

3.Sloga(S) 15 10 2 3

48:21 32

4.Mladost(DS) 15 9 4 2

27:17 31

5.Modri~a 15 9 3 3

28:10 30

6.Proleter 15 9 2 4

44:19 29

7.Jedinstvo 15 7 3 5

22:15 24

8.Sloga(T) 15 6 4 5

31:26 22

9.Lakta{i 15 6 3 6

27:28 21

10.Ozren

15 4 4 7

20:30 16

11.QUBI] 15 3 6 6

24:29 15

12.BSK

udbaleri
Qubi}a
razo~arali su plasmanom
u jesewem dijelu prvenstva. Ostvarili su samo
tri pobjede, a po {est puta su remizirali i izgubili. Skromnih 15 bodova
nisu fudbalerima donijeli mirne zimske snove. Naprotiv, sa strepwom ~ekaju
martovski start i premijerni okr{aj
protiv Lakta{a na doma}em terenu.
Ukoliko ne promijene svoj na~in
razmi{qawa i budu ponovo, kao ranijih
sezona, gotovo nezainteresovani za
dobar rezultat, ne pi{e im se dobro.
Shvatawe u stilu #lako }emo#, nekoliko
puta im se razbilo o glavu. Jesenas su u
Prwavoru remizirali Ozren, Sloga iz
Trna i Lije{}e. Realno gledano, to su
ekipe skromnog dometa, pogotovo u gostima, ali na stadionu Borik, koji se
pretvorio u poligon olakog prepu{twa
bodova rivalima, ostali su nepora`eni.
Punom mjerom ugostila se Omarska, koja
je u 78. minutu gubila sa 2:1, da bi u narednih sedam minuta gosti postigli tri
brzopotezna gola i stigli do zaslu`enog
trijumfa.
Kuriozitet predstavqa ~iwenica
da su fudbaleri Qubi}a prvu doma}u
pobjedu ostvarili tek u 11. kolu, protiv
BSK-a (2:0), odigranu krajem oktobra.
Prije ovog trijumfa stigli su do bodovne trojke na gostovawu dobojskom
#@eqi# (3:1), a protiv @upe do{li su
do o~ekivano ubjedqive pobjede (6:2).
Jesen su okon~ali u stilu kojim su i
startovali pred svojim navija~ima - remijem protiv Modri~e (1:1).
Qubi} je na doma}em terenu izgubio 11 bodova, a sa osam gostovawa vratio se ku}i sa samo pet bodova. Uz
trijumf u Doboju, remizirali su u
@eravici i Kozarskoj Dubici. Sra-

^ekali
pobjedu do

11. KOLA
Drugoliga{ osvojio samo 15 bodova na 15
utakmica, pa nije daleko od zone ispadawa.
Jesewi sastav ostaje na okupu, a povoqniji
proqe}ni raspored daje povoda za optimizam
Napada~
Vladimir
An~i}

zmjerno ugledu kakav ima u fudbalu Republike Srpske, na{ drugoliga{

mora}e da #okrene list#. Poigravawe
sa rejtingom koji su sticale neke ranije

generacije ne mo`e se dugo tolerisati.

Qubi} je, podsjeti}emo zbog mla|ih generacija, punih 15 sezona bio ~lan
Prve lige Republike Srpske. Pred

18:29 15

13.Borac(KD) 15 4 2 9

18:32 14

14.@eqezn. 15 3 2 10

20:40 11

15.Lije{}e 15 2 3 10

19:40

16.@upa

11:71

15 0 1 14

1.Sloga(D) 15 12 0 3 45:10 36

JUBILEJ

1.Kozara

Uskoro, preciznije u aprilu,

navr{i}e se sedam decenija od
za`ivqavawa prwavorskog fudbalskog kluba. Prvu loptu u Prwavor
poslije zavr{etka Drugog svjetskog
rata u aprilu 1946. godine, u na{ i
svoj grad donio je iz Sarajeva, gdje je
bio na {kolovawu, nekada{wi entuzijasta Husein Dujsi}. Ovo prezime
zna~ajno je za istoriju prwavorskog
fudbala, jer su petorica bra}e
Dujsi} nastupali za Qubi}. Ta godina
nalazi se i u klupskom grbu i
prakti~no predstavqa za`ivqavawe
tog sporta u ovoj sredini. Fudbal se
ovdje igrao i prije Drugog svjetskog
rata, ali je malo sa~uvanih dokumenata iz tog vremena.
fudbalerima i wihovim trenerima je
prilika da ve} od po~etka marta krenu
sa boqim takmi~arskim ostvarewima.
Domet generacije koja ima takve pojedince kao {to su Vladimir An~i},
Ibrahim Mujki}, Goran Deket, bra}a
@i`ak, Danko ]irkovi}, Zoran
Kova~evi}, Danko Segi} i ostali, sigurno je mnogo ve}i od onih 15 bodova
iz jesewe sezone. Kada bi se ovi
mladi}i ugledali samo na svog klupskog drugara Dragomira Prodanovi}a,
koji u petoj deceniji `ivota#gine# na
terenu, stvari bi o pitawu bodovnog
zbira bile mnogo povoqnije.
U sumornoj prwavorskoj fudbalskoj stvarnosti za pohvalu je ~iwenica
da se klub iskqu~ivo oslawa na vlastite kadrove, koji ni~u iz selekcija
podmlatka. Zbog toga je neophodno da se
radu s mladim snagama i daqe poklawa
zna~ajna pa`wa. (nz)

12 9 3 0 35:12 30

2.Kladari

12 9 2 1 35:15 29

3.Torpedo

12 8 1 3 25:9

4.Mladost

12 7 3 2 24:12 24

25

5.BORAC([IB)12 5 5 2 30:21 20
6.Tamaris

12 6 0 6 28:18 18

7.Milan

12 5 2 5 20:19 17

8.Bratstvo 12 4 3 5 20:29 15
9.M.Kraji{nik12 3 4 5 13:10 13
10.Borac(M) 12 4 0 8 19:31 12
11.Sloboda 12 2 2 8 14:38

12.Ratar

12 2 1 9 7:28

13.Biseri

12 1 0 1 16:34

PETA LIGA
1.Vrba

6 5 0 1

16:9

2.Studenac

6 4 0 2

15:11 12

15

3.BUDU]NOST 6 3 2 1

13:11 11

4.BISERI

6 2 1 3

12:12

5.Bratstvo

6 2 0 4

8:18

6.C.zemqa

6 1 2 3

9:13

7.Crnivrh

6 1 1 4

13:14

PRVA FUTSAL
LIGA RS
1.Ugqevik

7 5 0 2

53:34 15

2.Nevesiwe 7 5 0 2

33:27 15

3.QUBI]

7 4 0 3

47:31 12

4.Qubiwe

7 4 0 3

50:39 12

5.Br~ko

7 4 0 3

43:52 12

6.OBILI] 7 2 1 4

26:38

7.Slavija

25:42

37:5

14

7 2 0 5

8.Sokrates 7 1 1 5

Igrali za Stefana
se odazvali kako bi
prakti~nim primjerom pokazali svoju spremnost da pomognu Samarxi}ima - ka`e ~lan
rukovodstva KMF Qubi}
Mario Milija{evi}.
Utakmica je protekla u
obostrano kvalitetnoj igri, a
Qubi} je pobijedio sa 7:4 (0:2)
iako su #obili}i# u 24. minutu
vodili sa 3:0. Simboliku ima i
~iwenica da je to bio prvi ovogodi{wi sportski sadr`aj na
podru~ju op{tine, pri ~emu naravno pohvale zaslu`uje i gest
KMF Obili}, gdje su bez
razmi{qawa pristali na ovu

15 4 3 8

^ETVRTA LIGA

Humana strana sporta

Dva prwavorska futsal

prvoliga{a KMF Qubi} i
KMF Obili} odigrali su u
dvorani #Sloga# humanitarnu
utakmicu za lije~ewe tromjese~nog Stefana Samarxi}a
iz Nove Topole, kod Gradi{ke.
Prikupqeno je 350 maraka, a
novac }e biti isporu~en roditeqima bolesnog mali{ana.
-Nismo se nijednog trenutka dvoumili kada smo saznali
za zdravstvene probleme bebe
iz Nove Topole. Iako su igra~i
na odmoru do februarskog nastavka sezone u Prvoj futsal
ligi Republike Srpske, svi su

45:10 36

:
:
: , . 4,

:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com
Ekipa KMF Qubi}

inicijativu. Ostvaren je prihod vrijedan 350 maraka.

Qubi} je nekoliko dana
kasnije ugostio i kom{ije iz
^elinca (7:6), a prihod je
tako|e namijewen mali{anu iz

Nove Topole. Humana strana

sporta do{la je i u ovom primjeru do punog izra`aja, pa svi
u~esnici prigodnih utakmica u
na{em gradu zaslu`uju pohvale.(nz)

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, Na{
zavi~aj Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,