Merkur

Planet Merkur je najmanja planeta Sunevog sistema. On je najblii Suncu, pa

upravo ta blizina mu daje niz karakteristinih obiljeja.
Merkurova atmosfera je vrlo rijetka, oko 1012 puta rjea od Zemljine. Zbog toga
se najee smatra da Merkur nema atmosferu. Zbog visokih temperatura i slabe
gravitacije, atomi i molekule atmosfere neprestano odlaze s planeta.
Prosjena temperatura Merkurove povrine je 452 K, ali se mijenja u irokom
rasponu od 90 K do 700 K. Razlog ovako velikih razlika je Merkurova spora
rotacija oko vlastite osi. Strana okrenuta Suncu izloena je dugotrajnom
zagrijavanju, pa prosjena dnevna temperatura iznosi 623 K. Kada toka na
povrini doe na nonu stranu, poinje sporo hlaenje. Prosjena temperatura na
nonoj strani je 103 K.

Venera
Venera je udaljena 0,72 AU ili 108.200.000 km od Sunca
Venera je dobila ime prema Veneri, rimskoj boici ljepote. Stari Grci su je zvali
Afrodita.U naim krajevima poznata je i pod imenom zvijezda Danica ili jutarnja
zvijezda, jer je vidljiva prije izlaska Sunca na istonom nebu i odmah nakon
zalaska Sunca na zapadnom nebu, a kad je u najsjajnijoj fazi moe se vidjeti i
preko dana.
Atmosfera Venere sastoji se najveim dijelom od ugljik dioksida (96%) i duika
(3%).
Pretpostavlja se da je graa Venera slina Zemlji. eljezna jezgra zauzima
sredite planeta i promjera je oko 3000 km.
Povrinska temperatura 455C

Zemlja
Povrina planete Zemlje je 510 072 000 km
Zemlja krui oko Sunca na srednjem rastojanju od 149,6 miliona kilometara
Zemlja ima specifian oblik geoid (spljoten na polovima)
Jo se zove i zemaljski ili rotacijski sferoid
Srednji prenik Zemlje je 6370 km
Zemlja jedina ima prirodni satelit a to je mjesec
Srednje rastojanje izmeu Zemlje i Mjeseca je 384400 km
Plava boja plenete Zemlje potie od vodene povrine koja prekriva 71% ili skoro
2/3 Zemljine povrine
Zemlja je graena na sljedei nain:
-kora
-plat
-jezgra
Tri vrste zemljinih gibanja su:
1.)gibanje oko svoje osi
2.)gibanje oko Sunca
3.)Zemlja se sa Sunevim sustavom i dijelom Galaktike giba se svemirskim
beskonanim prostranstvom prema nepoznatoj toki brzinom od 270 km/s

Mars
Marsu treba oko 686,973 dana da napravi puni krug oko Sunca kreui se
prosjenom brzinom od 24,13 km/s, i oko 24,6597 sata da se okrene oko svoje
ose, to predstavlja zapravo prosjenu duinu dana na Marsu
Marsova atmosfera je primjetno drugaija od Zemljine, a sastoji se uglavnom od
ugljen dioksida (95.32%), uz male primjese drugih elemenata
Prosjena izmjerena temperatura na Marsovoj povrini je -63 C, s maksimumom
od 20 C i minimumom od -143 C. Tolika temperaturna razlika je postignuta
zbog eliptinosti orbite. Najtoplija su podruja oko ekvatora i u subsolarnoj taki
zato to temperatura tla zavisi od ugla upada sunevih zraka i esto varira jer je
rijetka atmosfera slab generator toplote.
Povrina Marsa je crvene boje zbog velikih koliina eljeza koje sadri. U reljefu
Marsa prepoznaju se udarni krateri i ugasli vulkanski krateri (najvei je Olympus),
zatim kanjoni te vijugavi kanali u ekvatorskom podruju koji slie na presuena
rijena korita.
Fobos i Deimos su jedini Marsovi prirodni sateliti

Jupiter
Jupiter je udaljen 5,2 AJ ili 778.330.000 km od Sunca, Jupiter ima 2,5 puta veu
masu od ukupne mase ostalih sedam planeta u Sunevom sustavu.
Openito se moe rei da je atmosfera ovoga diva meu planetima suneva
sustava sastavljena od 75 % vodika i 23 % helija. Na moguu kameno-ledenu
jezgru nastavlja se debeli sloj metalnog vodika.
Jupiter svoju stazu oko Sunca obie za 11,87 godina. Zbog eliptinosti putanje
udaljenost izmeu Jupitera i Sunca varira od 4,95 do 5,5 AJ.
Jedan Jupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog te brze rotacije na Jupiteru
nastaju snana vrtloenja i turbulencije u atmosferi. Periodi rotacije se razlikuju
od sloja do sloja zbog razliitih atmosferskih gibanja.
Prema dosadanjim saznanjima oko Jupitera krue 67 prirodna
satelita(europa,kalisto,io)
Povrinska temp.
min. prosj. maks.
110 K 152 K NP

Saturn

Planet Saturn je zbog svoje udaljenosti, oko 1 500 000 000 kilometara od Sunca
ak 7 vidljivih planetarnih prstenova krui oko Saturna. Ima velik broj za sada
otkrivenih prirodnih satelita koji krue u njegovoj orbiti. Tonije ezdeset i dva
prirodna satelita, krue oko Saturna. (Titan,Rea...)
Planet Saturn se oko svoje osi okrene u vremenskom razdoblju od deset sati i
trideset minuta i time je drugi po redu najbri planet u Sunevom sistemu.

Sastav Saturnove atmosfere ini vodik 93 % i helij 5 %, ostalo su razliiti kemijski

spojevi.
Saturnova jezgra je kameno-ledena, oko jezgre su dva sloja, metalni vodik i
molekularni vodik. Cijeli sastav Saturna je 75% vodik i 25% helij a u tragovima je
pronadjena voda, amonijak i metan.

Uran
Uran je sedmi planet u Sunevu sistemu i trei po veliini. Uran je udaljen 19.218
AJ ili 2,870,990,000 km od Sunca. Ima promjer 51,118 km (na ekvatoru)
i masu 8.683 1025 kg. U orbiti oko Urana do sada je otkriveno 27 prirodnih
satelita i 11 planetarnih prstenova.
Uran spada u plinovite divove
Smatra se da, kao i Neptun, ima malu kamenu jezgru. Na jezgru se nastavlja
omota odvodenog leda, metana i amonijaka, koji prema vani postupno prelazi u
atmosferu. Uran, za razliku od ostalih plinovitih divova, nema vlastiti izvor topline
u unutranjosti.
Najnia temperatura je izmjerena na razini s tlakom od 100 milibara i iznosi 52 K.
Iznad tog sloja temperatura raste do 150 K (-123C) u razrijeenoj gornjoj
atmosferi. Temperatura prema unutranjosti raste do nekoliko hiljada C.
Metan u atmosferi daje Uranu karakteristinu modrozelenu boju jer upija svjetlost
komplementarnih boja.
Jedan Uranov obilazak oko Sunca traje 83.83 godine. Okrene se oko svoje osi za
17 sati i 14 minuta
Do danas je pronaeno ukupno 27 Uranovih satelita, Uran posjeduje 11
prstenova.

Neptun
Njegov najvei prirodni satelit, Triton, dok je preostalih dvanaest otkrivano
pomou teleskopa.
Sastav Neptuna slian je Uranovom sa zajednikom osobinom da se razlikuju od
plinovitih divova Jupitera i Saturna. Neptunova atmosfera, iako slina plinovitim
divovima, uz vodik i helij sadri vee koliine "ledova" poput vode, amonijaka i
metana. Da bi naglasili njihove glavne karateristike, astronomi Neptun i Uran
ponekad nazivaju "ledenim divovimaUnutranjost planeta uglavnom je
sastavljena od stijena i leda. Plava pojava planeta rezultat je metana u atmosferi.
Zbog velike udaljenosti od Sunca, Neptunova vanjska atmosfera jedno je od
najhladnijih mjesta u Sunevom sistemu s temperaturama na vrhovima oblaka
oko 218 C (55 K). Temperature u sreditu planeta iznose oko 5000 C.
Iako Neptun posjeduje sustav planetarnih prstenova, oni su znaajno manji nego
Saturnovi,ima ih svega 3.
Prosjena udaljenost izmeu Neptuna i Sunca iznosi 4,5 milijardi km obavljajui
jednu orbitu svakih 164,79 godina.

Period zvjezdane rotacije (dan) traje oko 16,11 sati.

Pluton
Pluton je udaljen 5,913,520,000 km od Sunca
Jedini poznati Plutonov prirodni satelit, Haron, neobian je po tome to je najvei
satelit u odnosu na matinu planetu u Sunevom sistemu, zbog ega ih neki
smatraju dvostrukom planetom
Sastav upuuje na mjeavinu od 70% stijena i 30% leda
Temperatura na Plutonu varira od 38 do 63 K (-235 do -210 C).