VII.

rod

U TEOLOGIJI

U odnosu na rodni koncept, u teologiji se mogu razlikovati dva pristupa: 1. kritika i odbacivanje rodnih teorija
kao ideologije uz istodobno prihvaanje i filozofsko-teoloko tumaenje pojma rod; 2. prihvaanje pojma rod kao
analitike kategorije u teolokim istraivanjima. Budui
da sustavni prikazi uporabe kategorije roda u teologiji ne
postoje,287 u ovom poglavlju bit e prikazani neki teoloki
radovi iz oba pristupa. Prije toga, potrebno je upozoriti
da se pojmovi spol, rod i feminizam ni u teologiji ne rabe
jednoznano te da treba voditi rauna o tome to pojedini
autor podrazumijeva pod odreenim pojmom.
7.1. Uporaba pojmova

Dok Dale OLeary i Gabriele Kuby rod povezuju s

radikalnim feminizmom koji zastupa rodnu ideologiju s
ciljem promicanja homoseksualnosti i pojam rod proglaavaju ifrom za homoseksualnost,288 u Latinskoj Americi,
pojam feminizam povezuje se s radikalnim lezbijkama. Rimokatolike i protestantske feministike teologinje izbjegavaju stoga pojam feminizam, feministiki i rabe panjolski pojam gnero (za engleski gender) ak i kad kritiziraju
promjenu paradigme od feminizma na rod oznaavajui je
287 Takvi prikazi jo ne postoje a njihova izrada nadilazi okviri ovoga rada.
Trebalo bi naime analizirati primjenu razliitih rodnih koncepata u razliitim teolokim disciplinama kod feminista/feministkinja i nefeminsta/nefeminiskinja i u razliitim drutvenokulturnim kontekstima. Djelomini
prikazi ipak postoje. Primjerice, Ursula King u knjizi objavljenoj 1995. godine donosi radove znanstvenica iz Europe, Sjeverne Amerike, Australije
i Junoafrike Republike. Svi ti radovi zajedno pruaju pregled ondanjih
teorijskih i kritikih perspektiva s posebnom pozornou na nove razvoje
u epistemologiji, hermenutici, metodologiji, feministikoj antropologiji,
novim religijskim pokretima i duhovnosti. Knjiga sadri i popis najvanijih publikacija o religiji i rodu objavljenih od 1990. do 1995. godine. Usp.
Ursula King, Religion and Gender, Oxford, Blackwell, 1995.
288 Vidi pogl. 1. i 5. u ovoj knjizi.

107

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

feminismus light. Premda pojam gender smatraju imperijalistikim uvozom iz SAD-a ili iz Europe, koji im se namee u paketu s projektima razvojne pomoi, ipak ga rabe i
pod njegovim nazivom provode feministike programe.289
Sklonost njemakoj rijei Geschlecht umjesto engleske
gender i njemaka teologinja Heike Walz tumai kontekstualno. Naime, premda njemaka rije u sebi ukljuuje i
spol i rod, ona dri kako postoji opasnost da bude shvaena u skladu s dnevnom uporabom u znaenju biolokoga
spola. Zbog toga kao i zbog prihvaenosti rijei gender na
meunarodnoj razini, englesku rije Walz smatra prikladnijom od rijei Geschlecht. Ipak, miljenja je da je na njemakom govornom podruju bolje rabiti Geschlecht jer
da se time pokazuje kako je rije o teorijskoj raspravi u
kontekstu tog govornog podruja.290
Navedeni primjeri pokazuju da je nuna pozornost na
sadraj koji pojedini autor pripisuje rijeima spol, rod, feminizam. Isto tako ukazuju na neprimjenjivost postavke
Gabriele Kuby da se pitanje rodnih rasprava moe rijeiti
povratkom na staru rije spol.291 Jer rije spol oito vie nikada nee imati ope znaenje koje je imala prije rodnih
rasprava.

7.2. Kritiari rodnih teorija

U ovom e poglavlju biti predstavljena stajalita o pojmu rod i teoloko promiljanje roda u teologa koji rodne
teorije kritiziraju ili izriito odbacuju kao rodne ideologi-

108

289 Usp. Heike Walz, Blinde Flecke. Warum es theologische Geschlechterdialog querbeet braucht, u: Heike Walz David Plss (ur.), Theologie
und Geschlecht. Dialoge querbeet, Wien, Lit Verlag, 2008., 14.
290 Da u tome ipak postoje potekoe, pokazuje nain na koji Walz rabi rije Geschlecht. Teorijske pomake od spola prema rodu i obrnuto, Walz ne
moe rijeiti samo njemakom rijeju Geschlecht (spol/rod) nego mora rabiti i englesku rije gender. im se te dvije rijei stave u odnos, Geschlecht
poprima znaenje spola. Iz konteksta je ipak vidljivo da to znaenje nije
sueno na bioloki, preddrutveni spol. Pozivajui se na Andreu Maihofer,
Walz, primjerice, pie da rodno istraivanje, za razliku od istraivanja ena
i feministikog istraivanja, prouava konstruktivistiko poimanje karaktera obaju spolova i reflektira kompleksnost meusobnih odnosa spolova,
uporaba pojma spol (Geschlecht) odraava teorijsko pomicanje od gender
(rod) prema spol (Geschlecht). U tom se sluaju radi u pravom smislu o
istraivanju spola i spolnosti: Zato uope spol? Kako se spol drutveno uvijek iznova proizvodi? Kakvo znaenje ima to to se spol i sustav
dvospolnosti u mnogim drutvima pojavljuje kao sredinja organizacijska
kategorija? Kakve posljedice to ima za drutvenu organizaciju, za jezik,
za arhitekturu, za znanost, za misao, za tijelo i za pojedince? Svi vidovi
drutva (drutvene strukture, institucije, arhitektura, znanost, subjektivnost, tijelo itd.) pojavljuju se kao mogui trenuci drutvene konstrukcije
i organizacije spola, kao ospoljeni i ospoljavajui elementi svakog spolnog
aranmana. Usp. Heike Walz, nicht mehr mnlich und weiblich?,
51-53.
291 Usp. Gabriele Kuby, Nova ideologija seksualnosti, 7.

je, ali su istovremeno svjesni da teologija i Crkva ne mogu

izbjegavati pojam rod pa ga promiljaju filozofsko-teoloki
drei se stajalita Svete Stolice da je pojam rod prihvatljiv
ako ga se razumje kao ishod biolokih spolnih razlika.
Najprije e biti predstavljeno tumaenje pojma rod
autora lanaka u Leksikonu Papinskoga vijea za obitelj
(kritika rodne ideologije u toj knjizi podrobnije je izloena
u estom poglavlju). Potom e biti predstavljena tumaenja roda teologa koji su izlagali na strunom savjetovanju
organiziranom na inicijativu Njemake biskupske konferencije. Razlog odabira te druge skupine nisu samo autori i
njihova objavljenja predavanja nego i sam skup na kojemu
su nastupili, odnosno vanost organizatora skupa, sudionici i zakljuci sa skupa.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

7.2.1. Leksikon dvosmislenih i prijepornih

pojmova o obitelji, ivotu i etikim pitanjima

U Leksikonu Papinskoga vijea za obitelj autorice dvaju lanaka, teologinja Jutta Burggraf292 i filozofkinja Beatriz Vollmer de Colles,293 nakon kritike rodnog koncepta
u okviru rodne ideologije izlau svoje tumaenje pojma
rod.
U prvom dijelu svojega lanka Jutta Burggraf kritizira pojam rod smatrajui ga posljedicom feministike
ideologije u kojoj se rod posve odvaja od bioloki zadane
mukosti i enskosti s ciljem, izmeu ostaloga, promicanja
homoseksualnosti.294 U drugom dijelu lanka, u kojem
eli dati tumaenje roda koje bi bilo u skladu s katolikim uenjem, razlikuje spolni identitet (mukarac ili ena)
i seksualnu orijentaciju (heteroseskualnost, homoseksualnost, biseksualnost).295 Koncept roda povezuje sa spolnim
identitetom i smatra ga prihvatljivim ako se temelji na biolokoj spolnosti mukarca i ene.296 Da se i u meunarodnim dokumentima rod odnosi na mukarce i ene a
homoseksualnost ubraja u seksualnu orijentaciju, Burggraf
292 Profesorica dogmatske teologije na Teolokom fakultetu Sveuilita u Navarri (usp. Pontificio consiglio per la famiglia, Lexicon.
Termini ambigui e discussi su famiglia, vita e queistioni etiche, XXIII).
293 Docentica na Filozofskom fakultetu Papinskog sveuilita Gregorijana u
Rimu i direktorica Odjela za filozofiju nadbiskupskog sjemenita u Caracasu (usp. isto, LVII).

294 Usp. Jutta Burggraf, Genere (gender), 503-505. Kritiki osvrt na taj
prvi dio lanka vidi u poglavlju 6.4. u ovoj knjizi.
295 Usp. isto, 507. Interseksualce Burggraf smatra anomalijama, patolokim
sluajevima. Usp. isto, 506.
296 Usp. isto, 510.

109

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

ne spominje. Glavna postavka Jutte Burggraf jest: Spol i

rod nisu istovjetni ali su meusobno povezani i vano je
utvrditi proces u kojem se njihovim skladnim proimanjem
oblikuje identitet ene i mukarca. Spol Burggraf pritom
odreuje kao bioloki spol, rod kao psiholoki i drutveni
izraz toga spola.297 U svom lanku nastoji prikazati njihovo proimanje u procesu oblikovanja identiteta ene i
mukarca, odnosno pravi odnos izmeu spola i roda.298
Problem je, meutim, to Burggraf donosi odreenja biolokog, psiholokog i drutvenog spola i tvrdnje o njihovoj
povezanosti ali ne obrazlae njihovu povezanost. Njezine
postavke otvaraju niz pitanja. Primjerice:
Burggraf se ograniava na prikazivanje skladnog procesa proimanja biolokog, psiholokog i drutvenog
spola u normalnim uvjetima.299 to su pak normalni i
nenormalni uvjeti i kako se u njima odnose bioloki i
psiholoko-drutveni spol, ne navodi.
Bioloki spol odreuje kao bioloku bazu koja bitno
uvjetuje cijeli organizam jer je svaka stanica enskoga
tijela razliita od svake stanice mukoga tijela. Smatra
ipak da psiholoka faza, koja se obino poklapa s biolokim spolom, moe pretrpjeti znatan utjecaj odgoja i okruenja u kojem dijete ivi.300 Kako bioloka
datost koja proima sve stanice tijela trpi utjecaje
odgoja i drutva, Burggraf ne obrazlae. Ne bavi se
ni pitanjem kakav je odnos spola i roda u sluajevima
kad se psiholoka faza ne poklapa s biolokim spolom.
U elji da osigura neupitnost biolokih spolnih razlika, Burggraf se poziva na brojna medicinska istraivanja koja potvruju razliitost grae i funkcije mukog
i enskog mozga. Preuuje, meutim, istraivanja
koja te nalaze dovode u pitanje.301

Jutta Burggraf s jedne strane priznaje da se vjerojatno

nikada nee moi znanstveno precizno odrediti to je
tipino muko ili tipino ensko jer su priroda

297 Usp. isto, 506.

298 Usp. isto, 509-511.
299 Usp. isto, 506.
300 Usp. isto.

110

301 Usp. isto. O kritici tih istraivanja vidi: Sigrid Schmitz, Hirnforschung
und Geschlecht. Eine kritische Analyse im Rahmen der Genderforschung
in den Naturwissenschaften, u: Ingrid Bauer Julia Neissl (ur.),
Gender Studies. Denkachsen und Perspektiven der Geschlechterforschung,
Innsbruck: Studeinverlag Ges.m.b.H., 2002., 109-125; Michael Haralambos Martin Holborn, Sociologija. Teme i perspektive, Zagreb,
Golden marketing, 2002., 128-132.

i kultura, dva velika imbenika utjecaja, od poetka

meusobno proeti.302 S druge strane, tvrdi da kultura treba primjereno odgovoriti na prirodu.303 Kako
se moe doi do prirode ako su priroda i kultura od
poetka meusobno proete, Burggraf ne odgovara.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Burggraf priznaje da se diskriminacija ena ne moe

opravdati biologijom jer je uvjetovana kulturom.304
Ne propituje, meutim, koliko se tom tvrdnjom pribliava tvrdnji Judith Butler da je i spol rod s obzirom
na to da se diskriminacija ena opravdavala upravo na
temelju tumaenja njihova tijela.
Drutveni spol prema Jutti Burggraf je spol koji se
osobi pripisuje u trenutku roenja. Taj spol ukazuje
na specifino djelovanje ene ili mukarca i openito se razumje kao ishod povijesno-kulturnih procesa.
Odnosi se na uloge (i stereotipe) koje svako drutvo
pripisuje razliitim ljudskim skupinama.305 Burggraf
ne pokuava odgovoriti na pitanje, kakvu ulogu u nastanku drutvenog spola ima biologija, za koju je prethodno rekla da je temeljna? Kako se odnose biologija
kao fiksna zbilja i fluidnost drutvenoga spola? Burggraf te odgovore duguje zato to svojim lankom eli
prikazati proces u kojem se bioloki i drutveni spol
proimaju. Burggraf usto ne spominje da rod moe
biti sredstvo analize drutvenog spola kao ishoda povijesno-kulturnih procesa.
Burggraf smatra prikladnim istraiti utjecaj kulture
na konstrukciju mukih i enskih uloga u suvremenom drutvu. Miljenja je, ipak, da nisu sve uloge
izraz proizvoljne konstrukcije i da su neke vie bioloki utemeljene. ene bi, stoga, bez veih tetnih posljedica mogle prihvatiti odreenu razliku uloga, pazei
pritom da ona ne bude ishod proizvoljnog nametanja nego da izvire iz osobitosti bia ene.306 Burggraf
pritom ne objanjava kako nastaju uloge koje izviru
iz bia ene niti navodi koje bi to uloge bile. Pretpostavka je da misli na majinstvo i uloge vezane uz
obitelj jer tvrdi da, premda obitelj nije iskljuiva preokupacija ene, ena u njoj igra vanu ulogu ak i kad
302 Usp. Jutta Burggraf, Genere (gender), 507.
303 Isto, 509.
304 Usp. isto, 510.
305 Usp. isto, 506.
306 Tu tvrdnju Burggraf preuzima iz Pisma enama Ivana Pavla II. na to upuuje u biljeci. Usp. isto, 510.

111

mukarac odgovorno obavlja profesionalne i obiteljske

zadae.307

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Moe se zakljuiti da Jutta Burggraf, premda kritizira

rodnu ideologiju, prihvaa pojam rod i razlikovanje spola i roda. Kad tumai rodnu ideologiju, rod se pojavljuje
kao ifra za homoseksualnost; kad sama tumai znaenje
pojma, tumai ga u okviru procesa oblikovanja spolnih
identiteta ena i mukaraca i razlikuje od seksualne orijentacije koja se odnosi na homoseksualnost. Njezin lanak
jasno govori da Burggraf eli teorijski produbiti i podrati
stajalite Svete Stolice da je rod prihvatljiv koncept ako
se temelji na biolokim datostima. Problem je, meutim,
to to ona pritom ne ulazi u dijalog s postavkama rodnih
teorija i ne uzima u obzir znanstvene radove koji se ne
uklapaju u njezine postavke. Stoga ne uoava probleme i
pitanja koja se postavljaju u rodnim teorijama te umjesto
argumenata nudi tvrdnje koje djeluju uvjerljivo samo krugu istomiljenika.
Svoje tumaenje roda u Leksikonu nudi i Beatriz Vollmer de Colles. Za razliku od Jutte Burggraf, koja vezu i
proces ujedinjenja tjelesnog, duhovnog i drutvenog spola
tumai vie psiholoko-pedagoki, ona je tumai u skladu
s naelima antike teorije sloenih bia.308 Temeljne postavke Vollmer de Colles mogue je saeti u sljedee:

Jedina je zasluga rodnih feministkinja to su stvorile

novu rije koja ukazuje na vid spolnosti koji nadilazi tijelo. Prije njihova rada, ta je nevidljiva dimenzija
bila sadrana u pojmu ljudske spolnosti.309

Najvea je pogrjeka rodnih feministkinja radikalno

razdvajanje spola i roda, koje dovodi do ruenja cjelovitosti ovjekova tijela i uma.310
Budui da je rije rod iroko rasprostranjena, nema
smisla izbjegavati je ili poricati. Treba joj proiriti
znaenje, dopuniti ga, tako da ujedini spol i rod u
cjelovitu ljudsku seksualnost, i da vie ne umanjuje
ljudsko dostojanstvo.311
Definicija roda prihvatljiva za Crkvu bila bi: transcendentalna dimenzija ljudske spolnosti, kompatibil307 Usp. isto, 510.
308 Usp. Beatriz Vollmer de Colles, Nuove definizioni di genere,
723.
309 Isto, 722.

112

310 Isto.
311 Isto, 723.

na sa svim razinama ljudske osobe tijelom, umom,

duhom i duom. Rod je gibak, predmet je vanjskih
i unutarnjih utjecaja ljudske osobe, ali treba sluati
prirodni red koji je zadan tijelom. Ljudsko je tijelo u
svojoj spolnosti samo muko ili ensko jer Bog stvara
muku ili ensku duu.312

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Vollmer de Colles dakle prihvaa rije rod, prihvaa

razlikovanje spola i roda i promjenjivost roda pod utjecajem drutvenih i kulturnih imbenika pod uvjetom da je
spol povezan s biolokim datostima. Klju za razumijevanje odnosa spola i roda nalazi u postavkama antike teorije sloenih bia313: ako tijelo ima metafiziku dimenziju u
moi due, spol ima metafiziku dimenziju u moi roda.314
Spol i rod se stoga odnose kao materija i forma, kao dua
i tijelo. Antiku teoriju sloenih bia za tumaenje spola i
roda smatra primjerenom jer su, prema skolasticima, forma i materija u sloenim biima neodjeljive, ali ih treba
razlikovati kako bi se bolje razumjela cjelina.315
Jedina novost takvog tumaenja roda prema naelima antike teorije sloenih bia jest uvoenje nove terminologije u staru teoriju. Antiku teoriju sloenih bia
Vollmer de Colles izlae kao da ta teorija nikad nije doivjela kritike upravo pod rodnim vidom. Ne zanima je na
koji se nain u toj teoriji dolazilo do spoznaje o posebnim
vlastitostima enske due. Ona tvrdi da je spolna razlika u prvom redu ontoloka a potom tjelesna, i ne uzima u
obzir da se ontoloka zbilja u povijesti teologije tumaila
na temelju tjelesnih razlika. Primjerice, da su se vlastitosti
enske due odreivale na temelju Aristotelove fizike i teorije raanja ivih bia, dakle polazei od tijela.316 Rodne
teorije upravo takva tumaenja stavljaju u pitanje: Kako
dolazimo do spoznaje tijela koju smatramo objektivnom?
U tom duhu treba razumjeti i postavku Judith Butler da je
i spol rod, odnosno, da nae prethodne spoznaje uvjetuju
nae razumijevanje tijela.317
312 Usp. isto, 722-726.
313 Usp. isto, 723.
314 Usp. isto.
315 Usp. isto, 733.
316 Usp. Usp. Joseph Hartel, Integralni feminizam sv. Tome Akvinskog,
u: Svesci (1999.) 97, 20-26; Rebeka Jadranka Ani Zilka Spahi-iljak (ur.), Rod i religija, Sarajevo, Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija Univerzitet u Zenici Univerzitet u Banja Luci, 2008.,
134-148.
317 Usp. Judith Butler, Rainjavanje roda, 79; Judith Butler, Nevolje s
rodom, 112-113.

113

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Bojim stvaranjem muke ili enske due, Vollmer de

Colles utemeljuje dvospolnost na ontolokoj razini. Ljudsko bie prema njezinom miljenju moe uvijek postojati
samo kao ena ili kao mukarac jer naelo kontradikcije
mukost iskljuuje enskost iskljuuje treu mogunost.318 Autorica ne uzima u obzir niti pokuava protumaiti interseksualna tijela. Ako ljudska bia mogu postojati
samo kao muka ili enska, iskljuuje li to, primjerice, interseksualce iz pojma ljudskog?319 Kakvu duu imaju interseksualci i stvara li i nju Bog? Ako je i njihova dua muka
ili enska, to se s njom dogaa kad je u spoju sa spolno
dvoznanim tijelom? Kako protumaiti iskustva transseksualaca? Budui da je Vollmer de Colles predstavljena kao
filozofkinja koja se bavi pitanjima roda, a koncept roda
svoje ishodite ima upravo u okviru istraivanja interseksualaca i transseksualaca, oekivalo bi se da u svoje promiljanje roda ukljui i navedena pitanja.
Vollmer de Colles prihvaa da je rod drutveno konstruiran, jer duu ili formu ne treba poimati kao statinu, nego u procesu njezina usavravanja. Na drutvenu
dimenziju due/roda upuuje i to to se pojavljuje u materiji, u spolu. Na temelju toga Vollmer de Colles zakljuuje
da drutvo bez roda nije mogue jer bi to bilo drutvo bez
due.320 Takav zakljuak izaziva pitanje koliko pojedine
izraze Vollmer de Colles tumai na temelju znaenja koje
imaju u rodnim teorijama, a koliko na temelju znaenja
koje im sama pripisuje. Budui da ne navodi nijedno djelo koje bi opravdalo njezino objanjenje izraza drutvo bez
roda, moe se samo naelno upozoriti da se postavkom o
drutvu bez roda u rodnim teorijama ne eli brisati dua ili
nijekati bilo kakva spolna ili rodna razlika nego da se eli
iskljuiti rod kao sredstvo uspostave i odravanja drutve318 Usp. Beatriz Vollmer de Colles, Nuove definizioni di genere, 725726.
319 To je sredinje pitanje koje zaokuplja Butler: Ponekad su i sami uvjeti koji
predaju svojstvo ljudskosti nekim pojedincima upravo oni koji uskrauju mogunost postizanja takvog statusa drugim pojedincima, proizvodei
tako diferencijaciju odnosno razliitost izmeu ljudskoga i onoga to je
manje ljudsko. [] Odreeni ljudi priznati su kao neto manje od ljudi, a
ta forma ogranienog priznavanja ne vodi do opstojnog ivota. Odreeni
ljudi nisu uope prizanti kao ljudi, a to vodi do tek jo jednog poretka
neivljivog ivota. [] Ako sam ja odreenog roda, hou li ipak biti smatrana za dio ljudskoga? Hoe li se ljudsko proiriti kako bi me ukljuilo
u svoj doseg? Ako elim na odreene naine, hou li biti u mogunosti da
ivim? Hoe li biti mjesta za moj ivot, i hoe li biti priznatljiv i prepoznatljiv drugima o kojima ovisim u pogledu svoje drutvene egzistencije?
Judit Butler, Rainjavanje roda, 2.

114

320 Usp. Beatriz Vollmer de Colles, Nuove definizioni di genere,

734.

ne hijerarhije ili kao sredstvo iskljuivanja iz drutva onih

koji se ne uklapaju u njegov normativni rodni sustav.
U svom tumaenju roda Vollmer de Colles poziva se
i na Karla Wojtylu i njegovo djelo Osoba i in (Persona e
atto) prema kojemu se osoba oituje u inu. Autorica pritom ne uzima u obzir kritike hermeneutike koju Karol
Wojtyla rabi da bi polazei od ina, od iskustva, doao
do ontolokih istina o biu ene. Naime, jedino djelo na
temelju kojega Wojtyla zakljuuje o ontolokoj naravi ene
jest in raanja.321
Zakljuno se moe rei: glavni je problem tumaenja
roda u leksikonskom lanku Beatriz Vollmer de Colles to
to ne ulazi u dijalog s rodnim teorijama. Ostaje na dobro poznatom i sigurnom terenu antike teorije sloenih
bia, ne uvaava suvremene kritike te teorije upravo pod
rodnim vidom nego u tu teoriju unosi novu terminologiju.
Na taj nain bitno ne mijenja ni antiku teoriju sloenih
bia niti nudi odgovore na suvremena rodna pitanja. Ipak,
priznaje da je njezina teorija vie poziv na razmiljanje
nego iznoenje apsolutne istine.322 Time meutim daje jo
vie povoda da se postavi pitanje koliko je njezin prilog
Leksikonu primjeren.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Osvrt

I Jutti Burggraf i Beatriz Vollmer de Colles stalo je da

svojim lancima teorijski utemelje i opravdaju stav Svete
Stolice o rodu kao prihvatljivom konceptu ako se temelji
na biolokim datostima. U tom nastojanju meutim ne
ulaze u dijalog s rodnim teorijama, preuuju znanstvena
istraivanja koja im ne idu u prilog, ne uvaavaju kriti321 Polazei od vlastita iskustva ovjeka koji djeluje, Karol Wojtyla metodom
indukcije i redukcije dolazi do metafizike prirode ljudske osobe. Takav
metodoloki put spoznavanja bti ljudske osobe upuuje na vanost koju
Wojtyla pridaje ljudskom inu, odnosno, iskustvu. Kad su u pitanju ene,
jedini in na temelju kojeg zakljuuje o ontolokoj strukturi ena jest in
raanja. Sloboda, razum, volja u odnosu na enu u Wojtylinoj misli ogranieni su na spoznaju, prihvaanje i ozbiljenje ovisnosti o vlastitostima
enske naravi do koje je Wojtyla doao polazei od ina raanja. Vie o
tome: Birgit Schneider, Wer Gott dient, wird nicht krumm. Feministische Ethik im Dialog mit Karol Wojtyla und Dietmar Mieth, Mainz,
Matthias-Grnewald Verlag, 1997., 99-167; Rebeka Ani, Filozofsko-teoloke postavke Ivana Pavla II. o dostojanstvu i pozivu ene, u Ines
SABOTI eljko TANJI Goran RPI (ur.),: Ivan Pavao II: poslanje i djelovanje. Zbornik radova sa simpozija odranog u Zagrebu 24. lipnja
2005., Zagreb, Glas Koncila Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu Centar za promicanje
socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, 2007, 149-167.
322 Usp. Beatriz Vollmer de Colles, Nuove definizioni di genere,
723.

115

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

ke upuene esencijalistikom tumaenju rodnih razlika.

Ogradivi se i osiguravi od svega to bi njihove postavke moglo dovesti u pitanje, svoje teorije o odnosu spola i
roda grade na tvrdnjama bez argumenata. Neka neugodna
pitanja, poput spolnog/rodnog identiteta interseksualaca,
rjeavaju ili proglaavanjem njihovih tijela anomalijama
i patolokim sluajevima ili preutnim iskljuivanjem tih
osoba iz pojma ljudskoga tvrdnjom da Bog stvara samo
muko i ensko spolno tijelo i muku i ensku duu koja
odgovora tome tijelu. Kod Beatriz Vollmer de Colles uoava se i tendencija pripisivanja pogrenih znaenja pojedinim izrazima uzetim iz rodnih teorija.
Autorice karakterizira i povijesni zaborav. Primjerice,
ne provjeravaju koliko su postavke koje zastupaju ve sadrane u teolokoj tradiciji ni kakve su negativne posljedice imale za ene. Obje previaju ulogu koju je biologija
u povijesti teologije imala i jo uvijek ima u tumaenju i
opravdavanju manjeg vrednovanja ena.
Pitanje je takoer jesu li takvi tekstovi primjereni za
leksikonsko izdanje. Od lanaka u leksikonima ne oekuju
se autorova promiljanja nego pregled glavnih misaonih
strujanja o nekom pitanju. Stoga bi Leksikonu bio primjereniji lanak koji bi prikazao odgovore razliitih kranskih teologa na suvremene izazove koji dolaze iz rodnih
rasprava.
Naposlijetku, valja ipak primijetiti da obje autorice
prihvaaju razlikovanje spola i roda i nunost teolokog
promiljanja tih pojmova i njihovog meusobnog odnosa.

7.2.2. Struno savjetovanje Njemake biskupske konferencije

Kao drugi primjer kako rod razumiju katoliki autori

koji kritiziraju rodne teorije navodim tri predavanja odrana na strunom savjetovanju to ga je na inicijativu Njemake biskupske konferencije organizirala njezina pastoralna
podkomisije ene u Crkvi i drutvu (2005.). Savjetovanje
je osobito zanimljivo zato to su na njemu uz profesore teologije, voditelje duobninitva, predsjednike drutava, redovnike i redovnice itd. sudjelovali i biskupi: predsjednik
Njemake biskupske konferencije kardinal Karl Lehmann
(Mainz), predsjednik podkomisije ene u Crkvi i drutvu,
kardinal Georg Sterzinsky (Berlin), predsjednik Pastoralne
komisije, biskup Joachim Wanke (Erfurt) i jo sedam nadbiskupa, odnosno, biskupa ili pomonih biskupa.323 Tema
116

323 Savjetovanje je odrano 17. 18. oujka 2005. godine u Mnchenu. Usp.
Deutsche Bischofskonferenz, Frauen in Leitungsfunktionen

konferencije bila je Spolna/rodna pravednost u zanimanju

i obitelji za ene na odgovornim poloajima u Crkvi (Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in
verantwortlichen Positionen in der Kirche). Tri predavanja
odnosila su se izriito na rod: predavanje Hanne Barbare
Gerl-Falkovitz, Saskie Wendel i kardinala Karla Lehmanna.324 U zakljunoj raspravi sudionici su svoja stajalita
svrstali pod dva naslova: 1. prijedlozi za promicanje ena
na odgovarajuim pozicijama i 2. poticaji za usklaivanje
posla i obitelji za ene i mukarce.325 Meu prijedlozima
koji su se odnosili na promicanje ena na odgovorne pozicije navedeni su i neki u kojima se izriito spominje rod:
radionice o rodu i rodno osvijetenoj politici u kojima bi
sudjelovali biskupi i ene; radionice o rodno osvijetenoj
politici za sveenike u sklopu programa namijenjenih osobama u crkvenom vodstvu..326 U zavrnom govoru biskup
Joachim Wanke327 zakljuio je da je savjetovanje pokazalo
kako je teko sprijateljiti se s pojmom rod ali da postoji
konsenzus, da ga elimo rabiti i preciznije odrediti i da
se taj posao mora nastaviti.328 Polazei od toga da Duh
Boji uvijek vodi Crkvu tako da joj daruje napredak u spoznaji, biskup Wanke se pita: Koji je na doprinos raspravi
o rodu?329
Najprije emo se zadrati na kritikama rodnih teorija
predavaa na savjetovanju a potom na njihovim prijedlozima prihvatljivog poimanja roda i koncepta rodno osvijetene politike.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

frdern. Fachtagung der Deutschen Bischofskonferenz am 17. 18. 3. 2005.

in Mnchen, u: Pressemitteilungen der Deutschen Bischofskonferenz (21.
3. 2005.) na: http://www.frauenseelsorge.de/download/Frauen%20in%20
Leitungsfunktionen%20foerdern.pdf (5. 2. 2011.).
324 Predavanja su objavljena u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen
Positionen in der Kirche. Dokumentation der Fachtagung am 17./18. Mrz
2005, Mnchen, na: http://www.frauenseelsorge.de/download/Gesamtdok
ument%20Juli%202005c.pdf (5. 2. 2011.).
325 Prijedlozi su objavljeni u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in
der Kirche, 61-62.
326 Usp. isto, 61.
327 Joachim Wanke, Erfurtski biskup i predsjednik Pastoralne komisije
Njemake biskupske konferencije.
328 Joachim Wanke, Schlusswort, u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.),
Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche. Dokumentation der Fachtagung am 17./18.
Mrz 2005, Mnchen, 67, na: http://www.frauenseelsorge.de/download/
Gesamtdokument%20Juli%202005c.pdf (5. 2. 2011.).
329 Isto, 67.

117

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Sve troje predavaa Hanna Barbara Gerl-Falkovitz 330, Saskia Wendel 331 i kardinal Karl Lehmann 332 kritiziraju uporabu pojma rod u radikalno dekonstruktivistikim polazitima. Osobito problematinim smatraju
tendencije zaborava tijela i zanemarivanja jedinstvenosti
i slobode pojedinanog ja u tim teorijama.333 Smatraju,
meutim, da je potrebno razlikovati izmeu rodnih teorija
i rodno osvijetene politike kao sredstva analize i provedbe
rodne ravnopravnosti. Razlika meu autorima ipak postoji. Kardinal Lehmann i Saskia Wendel iznijansiranije od
Gerl-Falkovitz piu o rodnim teorijama i njihova je kritika
odreenija.334 Osim toga, Lehmann i Saskia priznaju takoer doprinose radikalno (de)konstruktivistikih stajalita to e u nastavku biti podrobnije izloeno. Saskia Wendel vie nego drugi ulazi u dijalog s dekonstruktivistikim
polazitima i obrazlae mogunost kritiko-konstruktivne
uporabe pojma rod i rodno osvijetene politike na praksu
u samoj Crkvi.335 Sve troje je jedinstveno: Katolika crkva
niti moe niti eli izbjei rodno pitanja.
330 Profesorica filozofije religije i komparativnih religijskih znanosti na Tehnikom sveuilitu u Dresdenu.
331 Profesorica sistematske filozofije na Teolokom fakultetu Sveuilita u
Tilburgu.
332 Biskup u Mainzu, ujedno predsjednik Njemake biskupske konferencije u
vrijeme odravanja Savjetovanja.
333 Usp. Karl Kardinal Lehmann, Theologie und Genderfragen, u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen
Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und
Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 53-54, 55;
Hanna Barbara Gerl-Falkovitz, Gender-Theorien in kritischer Sicht, u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf
und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 9, Saskia Wendel, Kritische Wrdigung der Gender-Debatte, u: Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr
Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 20.

118

334 Hanna Barbara Gerl-Falkovitz primjerice u naslovu svoga lanka pie o

rodnim teorijama, dok u sadraju kritizira radikalno dekonstruktivistiu
teoriju. Uporaba jednine omoguava joj da postavke razliitih feministikih i rodnih teoretiara (heteroseksualnih, lezbijskih, transrodnih) predstavi kao jednu teoriju. Time ne samo preuuju razlike koje meu njima
postoje nego ne mora precizirati ni svoju kritiku. Osobito pak moe izbjei
pitanja vana za rodne teorije. Problem je i njezino razumijevanje Judith
Butler, kojoj pripisuje poricanje postojanja bilo kakvog prirodnog tijela.
Premda joj je poznato da se heteroseksualnost kritizira pod vidom moi,
u svom odgovoru radikalno-dekonstruktivistikim polazitima, pitanje
moi ne uzima u razmatranje (usp. Hanna Barbara Gerl-Falkovitz,
Gender-Theorien in kritischer Sicht, 10-11). Za razliku od nje, kardinal
Lehmann pristupa iznijansiranije. On uoava slinosti i razlike konstruktivistikih i dekonstruktivistikih teorija. Usp. Karl Kardinal Lehmann, Theologie und Genderfragen, 50-51.
335 Usp. Saskia Wendel, Kritische Wrdigung der Gender-Debatte, 24.

Hanna Barbara Gerl-Falkovitz

Hanna Barbara Gerl-Falkovitz ne izlae svoje tumaenje pojma rod nego se usredotouje na kritiki prikaz rodnih teorija i postavlja pitanja rodno osvijetenoj politici.
Donosi, meutim, neke postavke o rodu i rodnoj politici
koje, s obzirom na njezin odmak prema rodnim teorijama,
mogu biti zanimljive.
Primjerice, definiciju Vijea Europe iz 1998. godine
autorica ocjenjuje nepreciznom i neprikladnom za provedbu i kontrolu provedbe, i uz to dri da ta definicija nema
nikakve veze s radikalno dekonstruktivistikim polazitem.336 Istie da se pojam rod moe itati i drugaije nego
to to ini Judith Butler te da meunarodnu raspravu ne
odreuju Butler i dekonstruktivizam nego da prevladavaju
konstruktivistika polazita.337 Pozitivnu stranu koncepta
roda vidi u ukljuenosti oba spola: ne radi se samo o enama, rodno osvijetena politika pitanje pravednosti postavlja
na nov nain, koji ukljuuje i ene i mukarce. Gerl-Falkovitz takoer izjavljuje da nema alternativu za rod, osim
na jezinoj razini, gdje umjesto rodno osvijetena politika
radije rabi njemaki izraz Geschlechtergerectigkeit (spolna
pravednost). 338

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Kardinal Karl Lehmann

Kardinal Lehman dri da rodno osvijetena politika

nije samo teorijska kategorija, nego koncept za uspostavu
spolne demokracije, odnosno, spolne pravednosti. Radi se o
ravnopravnosti ena kao drutvenoj normi. Miljenja je da
spolnu perspektivu treba uzeti u obzir u svim podrujima i na svim razinama, osobito u procesima odluivanja.
Pozitivnim smatra to to su prema rodno osvijetenoj politici za provedbu ravnopravnosti meu spolovima odgovorni svi, dakle mukarci i ene, oba spola. Upravo u toj
336 Definicija glasi: Gender mainstreaming sastoji se u (re)organizaciji, poboljanju, razvoju i vrednovanju politikih procesa s ciljem da svi imbenici koji su ukljueni u politike odluke rodnu perspektivu ukljue u sve
politike koncepte na svim razinama i u svim fazama. (Prema: Hanna
Barbara Gerl-Falkovitz, Gender-Theorien in kritischer Sicht, 13).
Tu istu definiciju komisija Justitia et pax Njemake biskupske konferencije
smatra prikladnom za provoenje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (vidi poglavlje 2. u ovoj knjizi).
337 Usp. Hanna Barbara Gerl-Falkovitz, Gender-Theorien in kritischer
Sicht, 17.
338 Tu izjavu je Gerl-Falkovitz dala u raspravi nakon izlaganja. Usp. Arbeitsstelle fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in verantwortlichen Positionen in der Kirche, 46.

119

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

odgovornosti sviju za poboljanje rodnih odnosa kardinal

Lehman vidi pozitivnu novost rodno osvijetene politike
u odnosu na prijanju politiku ravnopravnosti: ranije su
za ravnopravnost ena gotovo iskljuivo bile zaduene one
same, u konceptu roda je ta zadaa od poetka povjerena
obama spolovima. Upozorava ipak da postavka o nestajanju biolokoga spola u drutvenome i radikalno stavljanje
u pitanje spola, moe dovesti do gubitka objekta u klasinoj feministikoj politici. Ne smatra meutim da je to
smisao koncepta roda. Bez negativnih konotacija, kardinal
Lehman izlae povijest razvoja i postupnog uvoenja rodno osvijetene politike u meunarodne pravne ugovore.339
Kardinal Lehmann istie da uvijek moramo teiti jednakosti i naglaavati razliku, ustrajavati na identitetu i u
polarnosti zadrati svoje mjesto. U tom smislu primjerenim modelom za rjeavanje rodnih odnosa smatra model
polariteta. Napominje ipak da postoji potekoa u odnosu
na definiranje drukijosti jer se u modelu polariteta razlika tumai u smislu hijerarhije, vee ili manje vrijednosti
jednoga spola. Razumije stoga suzdranost od govora o
drukijosti ili posebnosti ali istovremeno smatra kako je
potrebno osporiti da ne postoje bioloki ili moda ak
psiholoki temelji za razlike meu spolovima.340 Prema
njegovom miljenju, to ne znai da model polariteta treba
dalje prenositi kakav je danas nego da njegove dobre strane
treba unositi u novu, cjelovitu sliku.341
Postanak 1,26sl. Lehmann tumai u smislu: Ne moe
postojati bie ovjeka koje u svojem postojanju odstupa
od dvaju spolova. Mukarac i ena se nadopunjuju, ali to
ne znai da je svatko od njih pola ovjeka. Slika Boja
vodi ovjeka do jednakovrijednosti koja sadri jednako dostojanstvo i prava, ali ne i jednakost u svakom vidu. U tom
smislu treba razumjeti i izjednaivanje. Ravnopravnost zahtijeva uspostavu jednakih ivotnih mogunosti za ene i
mukarce u pogledu na odravanje ljudskog dostojanstva
i razvoj ljudskih prava. Sve drugo bilo bi nedopustiva diskriminacije. Ali ta nunost ravnopravnosti ne podrazumijeva automatski poricanje specifinih spolnih karaktera
mukaraca i ena ili jednostavno njihovo iskljuenje. U
tom smislu jednaka vrijednost doputa drukijost mukarca
i ene.342 to to znai za konkretni ivot i kako se taj model
339 Navodi, primjerice, Svjetsku konferenciju ena u Pekingu (1995.), na razini Europske unije Ugovor iz Amsterdama (1997.) te Nacrt Ugovora o
Europskom ustavu iz 2004. godine. Usp. Karl Kardinal Lehmann,
Theologie und Genderfragen, 51-52.
340 Isto, 56.

120

341 Usp. isto.

342 Usp. isto, 56-57.

utemeljuje, kardinal Lehmann ne pojanjava ve donosi

zakljune postavke:

Unato dvoumljenju koje postoji oko radikalnih rodnih teorija, njihovim se doprinosom moe smatrati
naputanje jednostrane usmjerenosti na pitanje ena
i promatranje svih pitanja sa stajalita koja se odnose
na oba spola.343

Prednost je i u odstupanju od fiksiranih spolnih uloga

bez gubitka identiteta i uzimanju u obzir izvjesne
fleksibilnosti u oblikovanju identiteta ena i mukaraca, koja se s jedne strane pribliava povijesnoj, drutvenoj i etnikoj mnogostrukosti odnosa meu spolovima dok je s druge strane prikladnija suvremenim
oblicima ozbiljenja odnosa. To ne smije zamijeniti
pitanje o biu mukarca i ene, ni pitanje njihova
odnosa.344

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Rijei muko i ensko stvori ih iz Post 1,27 doputaju veu izmjenu i neki tekui transfer u oblikovanju pojedinog biti-mukarac i biti-ena.345

Prednost je to to problemi i zadae ravnopravnosti

u ustanovama nisu preputeni samo i jedino enama
nego i mukarcima i enama. Sama stvar time dobiva na nunosti i ima vie mogunosti zbiljske, trajne
provedbe. Tu se ansu treba promisliti u pojedinim
institucijama, u Crkvi.

Mukarci i ene i kvaliteta njihova odnosa moe imati

korist od rodne perspektive ne samo na razini javnog
drutvenog ivota nego i na privatnoj razini, prvenstveno u oblikovanju brane i obiteljske zajednice. Zajedniki ivot pod utjecajem sve vee individualizacije
treba oblikovati prema svim potrebama i zahtjevima
pojedinca i zajednice. To zahtijeva slobodan dogovor
izmeu mukarca i ene. Drava moe stvoriti preduvjete za povezivanje posla i obitelji, ali to u zbilji moe
provesti tek konkretan brani par.346

343 Usp. isto, 58.

344 Usp. isto, 59.
345 Usp. isto.
346 Usp. isto.

121

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Saskia Wendel

Saskia Wendel razlikuje uporabu pojma rod u radikalnom konstruktivizmu Judith Butler od drugih uporaba te rijei i zalae se za kritiko-konstruktivno tumaenje
roda na kojem bi se temeljila rodna perspektiva i rodno
osvijetena politika.347
Radikalnom konstruktivizmu Wendel zamjera naputanje razlikovanja izmeu zbilje i fikcije, prirode i kulture, nediskurzivnog i diskurzivnog, nijekanje postojanja neega izvan to transcendira diskurs i ograniava njegovu
mo - jednom rijeju, kritizira totaliziranje pojma rod 348 i
smatra kako je vano zadrati razlikovanje spola i roda. U
kritiko-diskurzivnom pristupu nastoji razloiti kako se o
spolu moe razmiljati kao o pred-diskurzivnoj kategoriji
koja je ipak trajno otvorena prema diskurzivnom. Da bi
to uspjela, Wendel polazi od dva razlikovanja: razlikovanje izmeu subjekta i osobe iz filozofije svijesti i fenomenolokog razlikovanja tjelesnosti/spolnosti u smislu Leib
(subjektivna perspektiva tijela) i Krper (jezino objektiviranje tijela u diskursu). Subjekt oznaava neupitnu jedinstvenost pojedinoga ja koju drugi ne mogu ni pripisati
ni otpisati. Subjekt je ja u perspektivi biti-za-svijet. Osoba
pak opisuje ja u odnosu, dakle, biti-u-svijetu. Kao osoba,
ja je ve dio diskurzivne prakse, kao subjekt je uvjet, mogunost diskursa.349
Razlikujui u fenomenolokoj tradiciji izmeu Leib i
Krper, pri emu Leib ima znaenje doivljaja sebe u vlastitom tijelu a Krper jezino objektiviranje svojega tijela
u diskursu, Wendel povezuje Leib sa subjektivnom perspektivom, Kper sa osobnom perspektivom. Leib je u tom
sluaju doivljavanje ja u vlastitom tijelu, nain bivanjaza-svijet, uvjet mogunosti da se druge spozna i susretne. Tjelesnost je u tom sluaju povezana sa subjektivnom
perspektivom jer nitko ne zna to je to biti tijelo odreenog pojedinca. U odnosu na spol to znai da je spol (u
znaenju sex) pojedinom ja vlastit u odnosu na njegovu
subjektivnu perspektivu kao sposobnost i kao postojanje
ja koji je povezan uz tijelo. Spol tim nije ni fikcija ni gola
konsturkcija diskursivnih praksa.350
Istovremeno je spol ipak uvijek otvoren prema diskurzivnom, kao to je subjektivna perspektiva uvijek otvorena
prema personalnoj perspektivi i kao to Leib u podruju
347 Usp. Saskia Wendel, Kritische Wrdigung der Gender-Debatte, 17.
348 Usp. isto, 18-20.

122

349 Usp. isto, 20-21.

350 Usp. isto, 21.

diksurzivnoga postaje Kper. Kao to je vlastito doivljavanje izloeno diskursu i time njegovoj snazi obiljeavanja,
tako je i spol. Kad biva podreen snazi obiljeavanja diskursa, spol biva rod. To se nuno dogaa jer ja nikad nije
samo biti-za-svijet, nikada nije samo subjekt, nego je takoer biti-u-svijetu, takoer je osoba. Nije samo uvjet mogunosti nego je dio jezika i njegove performativne moi.
Tu mo treba opaziti, i treba je ozbiljno shvatiti. I upravo
u tome Wendel vidi mogunost utemeljenja konstruktivne uporabe pojma rod: u priznanju personalne perspektive
ja, njegovoga biti-u-svijetu kao biti-u-jeziku, u priznanju
moi djelovanja prakse jezika na predodbe o nama samima i drugima koje susreemo, predodbe o naemu tijelu
i o tijelima drugih, predodbe o ulogama, slubama, vlastitostima, nainima djelovanja itd. koje pripisujemo sebi
i drugima. Kao uvjet mogunosti da se mo oblikovanja i
stvoriteljska performativna snaga uope misli, uvijek treba
pretpostaviti subjektivnu perspektivu i s njom povezano
doivljavanje u vlastitom tijelu. Wendel dri da se time iskljuuje totaliziranje roda i reduciranje spola na drutvenu
konstrukciju i uinak diskursa te da to prua mogunost
konzistentnog daljnjeg promiljanja rodne perspektive.351
Saskia Wendel priznaje da su radikalno konstruktivistika polazita izotrila svijest o utjecaju jezika, koji zbilju ne samo predstavlja nego i stvara. Ona prihvaa da je
znaenje spola diskurzivno proizvedeno i stoga podlono
moi diskursa te da se stoga ne smije podcijeniti rodno,
odnosno, drutveno pripisivanje znaenja spolu.352
Saskia Wendel zalae se da se analiziraju nepravedni, diskriminirajui i nasilni odnosi koji se ozakonjuju
prirodnim datostima kao i rodni socijalizacijski procesi
koji ih podravaju. Miljenja je da ja raspolae stvoriteljskom moi oblikovanja vlastitog ivota i ivota drugih i
to zahvaljujui slobodi koja nije samo sloboda od nego ponajprije sloboda za. Snagom ove moi ja moe odreivati
i proirivati prostor svoga djelovanja kao i stvarati nove
zbilje i na rodnoj razini. Wendel to izriito primjenjuje na
ene: ene nisu samo rtve odreenih predodba o rodnim
identitetima i ulogama koje su se strukturalno uvrstile,
one raspolau i stvoriteljskom moi vlastitih tumaenja
i vlastitog djelovanja. Snagom svojih diskurzivnih praksa mogu kritizirati vladajua tumaenja i nadomjestiti
ih novim odreenjem znaenja.353 Budui da je svakom
pojedinom ja nezavisno od bilo koje razlike, pa i spolne,

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

351 Usp. isto, 21-22.

352 Usp. isto, 19.
353 Usp. isto, 22.

123

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

obeana subjektivnost i sloboda, svakom je ja isto tako

nezavisno od svake razlike obeana sposobnost koja se temelji u njegovoj subjektivnost i slobodi: sposobnost djelovati to znai i stvarati, oblikovati i odrati, promijeniti.
Ta se sposobnost odnosi kako na vlastiti ivot tako i na
ivot drugih i ima etiku komponentu.354 Upravo tu autorica vidi vrijednost i vanost rodne perspektive i rodno osjetljive politike. Rodna perspektiva je vana kako u
drutveno-kulturnim tumaenjima roda tako i u odnosu
na prisutnost ena i mukaraca na odgovornim poloajima
u svim drutvenim institucijama. Vana je dakle ne samo
rasprava o prisutnosti ena i mukaraca na vodeim poloajima, nego prije svega i analiza razliite socijalizacije
ena i mukaraca i naina tumaenja roda u odreenim
drutveno-kulturnim sredinama, tumaenja koja mogu
oslobaati ali i sputavati.
Kao primjer jednostranog i suavajueg kulturnog tumaenja spola i roda Wenel kritizira upravo nain na koji
se spol i rod razumiju u Pismu biskupima Katolike crkve
o suradnji mukarca i ene. Navodi kako se u Pismu uzimaju tzv. enske vrijednosti kao mjera djelovanja ena pri
emu se enskost poistovjeuje s brigom za druge. Wendel
je miljenja da je briga za druge jednako malo utemeljena
u prirodi ene kao to je briga za sebe utemeljena u prirodi
mukarca. Oba vida pripadaju djelovanju osobe, nezavisno o spolu. To znai da su ene jednako tako sposobne i
potaknute na ozbiljenje brige za sebe kao to su mukarci
sposobni i potaknuti na ozbiljenje brige za druge. enama
je samo djelovanjem moi diskursa tijekom duge povijesti
socijalizacije pripisana i delegirana briga za druge.355 Budui da je briga za druge, i to i na odgovornim poloajima,
ne samo enska nego ljudska vrijednost i time univerzalna zadaa svakoga ovjeka, mukarca ili ene, zadaa bi
svakoga ovjeka bila preuzeti odgovorne poloaje i brigu
za druge. Upravo u tome Wendel vidi nunost da se vodi
rauna o rodnoj zastupljenosti na odgovornim poloajima
u drutvu te da upravo stoga rodno osvijetena politika
ne spada na rub nego u sredite svakog institucionalnog
djelovanja.356
U raspravi nakon izlaganja, Saskia Wendel potvrdila
je svoje miljenje da pojam rod treba rabiti u svakoj instituciji i da svako drutveno djelovanje treba promatrati iz
rodne perspektive. Katolika crkva kao vana institucija
koja postavlja znakove i daje orijentacije, ne moe se iz
354 Usp. isto, 23.

124

355 Usp. isto, 24.

356 Usp. isto.

toga izvui ve se posve svjesno mora ukljuiti u raspravu.

Wendel je miljenja da pojam rod nije ideoloki tako snano optereen i nije primjenjiv samo za ene, nego i za mukarce to otvara mogunost njegove uporabe. Mogunost
povezanosti rodnih teorija, katolike teologije i crkvenog
djelovanja Wendel vidi u naglaavanju jedinstvenosti pojedinog ja, vanosti transcendencije, performativnog razumijevanja jezika, kritika konkretnih stanja nepravde.357
Wendel smatra da rod ne bi trebao osvjetljavati samo
sa stajalita Judith Butler. Miljenja je da su dekonstruktivistika polazita luksuz s obzirom na tolika iskustava
nasilja, seksizma itd. Puno bliim suvremenim temama
odnosa meu spolovima ocjenjuje dokument Justitia et
pax. Rod je za nju uvijek povezan s pitanjem pravednosti. Ukoliko smo pozorni na rodno polazite, pravednost
nije statini pojam. Pravednost je pojam koji ljude uvijek
stavlja u odnos, pojam koji (u biblijskom smislu) eli uspostaviti odnose meu ljudima u posve konkretan ivotni
kontekst mukaraca i ena.358

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Osvrt

Analizirana tri lanka na razliit nain tematiziraju

pitanje roda: Gerl-Falkovitz je vie usmjerena na kritiku
rodnih teorija i rodno osvijetene politike, manje na alternativno teoloko promiljanje roda; kardinal Lehmann uz
kritiku radikalnih rodnih teorija pozitivno vrednuje rod
kao sredstvo provedbe politike ravnopravnosti i nudi model
rodnih odnosa koji ne smatra savrenim ali koji u odnosu
na druge smatra najprihvatljivijim; Saskia Wendel posebnu
pozornost usmjerava na ono to dri glavnim problemom
radikalnog konstruktivizma odnosno, na nerazlikovanje
izmeu zbilje i fikcije, prirode i kulture, nediskurzivnog i
diskurzivnog. Vei dio lanka stoga posveuje filozofskom
tumaenju spola kao preddiskurzivne kategorije koja trajno ostaje otvorena diskurzivnoj. Ne zaboravlja meutim
naglasiti pozitivne uinke provedbe rodne ravnopravnosti
kako u drutvu tako i u Crkvi.
Unato navedenim razlikama u pristupima rodnoj tematici i suzdranosti prema rodnom konceptu kod GerlFalkovitz, moe se zakljuiti da autori prihvaaju sljedee
postavke: rodni koncept se moe i treba odvojiti od radi357 O tome je govorila u raspravi nakon izlaganja. Usp. Arbeitsstelle
fr Frauenseelsorge der Deutschen Bischofskonferenz (ur.), Geschlechtergerechtigkeit in Beruf und Familie fr Frauen in
verantwortlichen Positionen in der Kirche, 45.
358 Usp. isto, 45-46.

125

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

kalnih konstruktivistikih i dekonstruktivistikih rodnih

teorija; razlikovanja spola i roda je prihvatljivo, treba mu
samo dati primjereno tumaenje; nema alternative pojmu
rod, Crkva ga treba rabiti i dati doprinos rodnoj raspravi;
rodno osvijetena politika napredak je u odnosu na feministiku politiku jer ukljuuje i ene i mukarce kako na
razini subjekta tako i na razini objekta rodne ravnopravnosti; rodno osvijetena politika nije u konkurenciji s feministikom politikom, one se nadopunjuju; rodno osvijetenu
politiku treba provoditi u drutvenom ivotu, u crkvenim
ustanovama i u obiteljskom ivotu.

7.3. Rod kao analitika kategorija

U ovom e poglavlju mozaino biti prikazani radovi

koji u kategoriji roda ne vide opasnost za teoloku misao i
rod prihvaaju kao analitiku kategoriju u teolokim istraivanjima. Najprije emo se zadrati na tumaenju roda
u dva teoloka prirunika, Leksikonu za teologiju i Crkvu
i Rjeniku feministike teologije, a potom na stajalitima
pojedinih teologinja i teologa. Posebna pozornost bit e
posveena prijedlogu Heike Walz na koji se nain moe
istraivati uporaba roda u teolokim radovima te pokuaju
sustavnog prikaza teolokih radova u Poljskoj na temelju
toga prijedloga. Na kraju e biti prikazan ekumenski projekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu, koji predstavlja
iskorak u dosadanjim teolokim rodnim istraivanjima.
Leksikon za teologiju i Crkvu

126

Lexikon Fr Theologie und Kirche (Leksikon za teologiju i Crkvu) nema zasebnu natuknicu o rodu ve donosi
kratki lanak o rodnom istraivanju, koje smjeta u okvir
feministikih istraivanja. Leksikon predstavlja rod kao
drutveno-kulturni spol i kao analitiku kategoriju. U rodu,
kao drutveno-kulturnom spolu, usidrena je opozicija spola i roda, biolokog i kulturnog spola, ime sam pojam
rod govori da su koncepti mukosti i enskosti upisani u
temeljni dualizam zapadne misli. U polaritetima kultura
priroda, razum osjeaj, duh tijelo, ali i aktivnost
pasivnost, transcendencija imanencija ukljueni su i
hijerarhijski prisutni u spolnim polaritetima. Spoznaja takvog dualizma otvara govor o ovjeku. Prema Leksikonu,
taj dualizam umanjuje ivotne mogunosti obaju spolova. Kao analitika kategorija rod omoguuje promiljanje
kulturnih koncepcija spola, uzroke spolnih hijerharizacija
i slom toga dualizma. Rod omoguuje da se analiziraju

odnosi moi bez pozivanja na opa enska iskustva ili univerzalne podreenosti, postavke koje su u meuvremenu
postale upitne. Rodno istraivanje time proiruje predmet
feministikih istraivanja jer pitanje ena ne analizira izolirano nego u odnosu na cjelokupnu zbilju. Rodno istraivanje je prema Leksikonu dosljedno interdisciplinarno, a
pojavljuje se ili kao nov sadraj postojeih predmeta istraivanja ili kao nova perspektiva u sadrajima ime stavlja u
pitanje naslijeene parametre istraivanja.359
Saimajui moe se zakljuiti da se rod u Leksikonu
odnosi na drutvene konstrukcije mukosti i enskosti,
odnosno, na sredstvo analize tih konstrukcija u teologiji
i njihovih posljedica. Nema aluzije na homoseksualnost
ni upozorenja da je posrijedi pojam sam po sebi opasan ili
neuporabljiv za teoloko promiljanje.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Rjenik feministike teologije

U Rjeniku feministike teologije jedan je lanak posveen rodu. Prema autorici lanka, Uti Pohl-Patalong, 360
pojam rod prihvaen je u teologiji nakon osamdesetih godina dvadesetoga stoljea, ispoetka suzdrano da bi postupno postigao izvjesnu samorazumljivost. Izvjesna suzdranost meu teolozima oituje se ipak u tome to se rod
izvan feministike teologije u pravilu tumai u uvodu u
pojedine teoloke teme; u teolokim tumaenjima ipak je
u pozadini.361
Prema Uti Pohl-Patalong, u feministikoj teologiji
treba razlikovati izmeu prihvaanja pojma rod i misaonog kompleksa koji on predstavlja.362 Pojam rod prihvaen
je u smislu temeljne razlike izmeu biolokog (sex) i drutvenog, odnosno sociokulturnog spola (gender). Uvoenje
pojma rod u feministiku teologiju nastaje kao posljedica
uvida da enskost i mukost barem u pojavnim oblicima nisu prirodom zadane, ve su drutveno obiljeene.
Razlikovanje izmeu sex i gender usmjerava se protiv biologistikog utemeljenja spolnih karaktera i spolnih uloga,
uklanja uzronost izmeu biolokog i drutvenog spola i
budi svijest da enskost i mukost nisu nikakav vrsto
359 Usp. Regina Ammicht Quinn, Gender-Forschung, 88-89.
360 Evangelika teologinja Uta Pohl-Patalong profesorica je praktine teologije na Teolokom fakultetu Christian-Albrechts Sveuilita u Kielu.
361 Usp. Uta Pohl-Patalong, Gender, u: Wrterbuch der Feministischen
Theologie, u: Elisabeth Gssmann Helga Kuhlmann Elisabeth Moltmann-Wendel, Wrterbuch der Feministischen Theologie,
Gtersloh, Gtersloher Verlagshaus, 22002., 219.
362 Usp. isto.

127

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

stojei dualizam, nego da posjeduju mogunosti mnogostrukih tumaenja koja su kulturno uvjetovana.363
Uta Pohl-Patalong saeto donosi put usvajanja rodne perspektive u feministiku teologiju. Upozorava da je
svim teolokim disciplinama najprije bila blia perspektiva
istraivanje ena koje nadopunjava i korigira bijele mrlje
teologije, kojom dominiraju mukarci i koja je usredotoena na mukarce, tzv. teologija ene ili enska teologija.
Veoma brzo postalo je jasno androcentrino usmjerenje
cjelokupne teologije i potreba drugaijeg pristupa. Temeljnu analizu i kritiku androcentrikog usmjerenja teologije
omoguavalo je uvoenje kategorije roda. Dok se teologija
ena shvaala kao nadopuna teolokog promiljanja, feministika teologija uvodi spol (u pravilu, u smislu rod) kao
temeljnu kategoriju teolokog istraivanja. Uta Pohl Patalong upozorava da se u feministikoj teologiji ipak rijetko
postavlja pitanje dvojnosti spolova i da se istraivanja uglavnom vode na neupitnoj pozadini biolokoga spola.364
U pogledu rodne perspektive, autorica smatra da feministika teologija s jedne strane treba zadrati uobiajeno
promatranje ena i mukaraca kao razliitih perspektiva
pri emu ostaje vano razlikovanje spol i rod i pitanje kako
se stvara spol; s druge strane ima postavljati pitanje kako
uope nastaje konstrukcija spola pri emu se i spol shvaa
kao dimenzija roda.365 Takvim dvostrukim metodolokim
pristupom, teoloko rodno istraivanje moe istraivati
kako se u Bibliji, teologiji i Crkvi dualistiko suprotstavljanje ena i mukaraca permanentno proizvodi i uvruje i
kako se na tom dualizmu gradi hijerarhija. Nasuprot odreivanju i uvrivanju enskih iskustava i uloga, naglasak
treba staviti na mogunosti novih odnosa.366
Rjenik feministike teologije pozdravlja uvoenje pojma rod u teoloka istraivanja, osobito u svojstvu analitike kategorije. Istaknuta su ipak neka ogranienja: odmak
od misaonih strujanja koje rod predstavlja, ogranienost
rasprave na heteroseksualni okvir i rasprava o rodu na neupitnoj pozadini biolokoga spola.

363 Usp. isto, 216-217.

364 Usp. isto, 219.

128

365 Usp. isto, 220.

366 Usp. isto.

Monika Jakobs

Za katoliku teologinju Moniku Jakobs367 rod obuhvaa mnogo vie od enskog pitanja, podreenost ene, i
vie od promiljanja odnosa ena i mukaraca. Rod podrazumijeva analizu spolnih odnosa u cjelini, njihovog kulturnog predstavljanja i njihove simbolike. Jakobs poima
rod kao temeljnu analitiku kategoriju koja se etablirala
u znanosti.368 Miljenja je da uvoenje rodne perspektive
otvara nov pogled na crkvene dokumente, koji su se do
sada promatrali gotovo iskljuivo sa stajalita feminizma
jednakosti. Analiza pod rodnim vidom ukljuivala bi analizu poimanja mukosti i enskosti, uloge tijela i isprepletenosti tzv. enskih i mukih elemenata u razliitim crkvenim slubama i ulogama.369
Feministiku teologiju Jakobs ne vidi kao suprotnost
rodnoj perspektivi: posljednja se razvila iz prethodne. Klasine teme i tenje feministike teologije ostaju aktualne,
ali spolna se problematika ne smije obraivati kao enska
tema.370 Rodno istraivanje u teologiji trebalo bi provoditi u duhu teologije osloboenja, odnosno, promiljajui
iznad granica ali uvijek imajui na umu da ontoloko poimanje ene, njezina karaktera, sposobnosti i seksualnosti
jo uvijek obiljeava ivote mnogih ena. Rodna perspektiva ne smije voditi tome da ene (i nedominirajua mukost) opet nestanu u znanstvenoj nevidljivosti.371 Jakobs
takoer upozorava da rodne teorije koje stavljaju u pitanje
dvospolnost ne smiju biti izgovor za povratak prividnoj
spolnoj neutralnosti, jer to bi dalo poticaj androcentrizmu. Miljenja je da podjela na dva spola nije nadiena i
da je kao i prije konstitutivna za drutvenu interakciju.
Mogunosti razvoja i inaica unutar jednoga spola ipak
su mnogostrukije i ta je mnogostrukost postala drutveno
prihvatljivija.372

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

367 Monika Jakobs je od 1999. godine profesorica religijske pedagogije i katehetike na Teolokom fakultetu Sveuilita u Luzernu i voditeljica Religijsko-pedagokog instituta. Od 2003. 2005. bila je dekanica Teolokog
fakulteta u Luzernu.
368 Usp. Monika Jakobs, Gender in der Theologie, 8.
369 Usp. isto, 22.
370 Usp. isto, 25.
371 Usp. isto.
372 Usp. isto, 26.

129

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Marianne Heimbach-Steins

Rod kao instrument opaanja i analize drutvenih

odnosa meu spolovima prihvaa i katolika teologinja
Marianne Heimbach-Steins.373 Budui da rod postoji uz
i u svezi s drugim kategorijama kao to su rasa, klasa itd.,
kategorija roda nema u sebi nikakav totalizirajui zahtjev.
Rod otri svijest o problemima spolnih razlika koje se javljaju u suvremenim raspravama o identitetu, spolnosti, tijelu, nasilju i politici i moe dati doprinos novom poimanju starih teorija i praksa.374
Christa Schnabl i Erich Lehner

Christa Schnabl 375 i Erich Lehner376 u lanku Perspektiven fr eine geschlechterbewusste Theologie 377 englesku rije
gender i njemaku rije Geschlecht koja sadri znaenje i
biolokog (spol) i drutveno-kulturnog spola (rod) rabe
naizmjenino premda u lanku prevladava Geschlecht. To
treba imati na umu kada se prati njihovo tumaenje izraza
teoloko istraivanje spolova (theologische Geschlechterforschung). Autori tumae da se teoloko istraivanje spolova
ne moe shvatiti kao istraivanje koje se odnosi na spol kao
predmet teologije nego je usmjereno na konstrukciju spola, odnose meu spolovima, predodbe enskosti i mukosti
i drugoga unutar teologije. Teologiju koja sve to istrauje,
prema njihovom miljenju, primjerenije je nazvati spolno
osvijetenom teologijom (geschlechterbewusste Theologie) jer
se time jasnije izrie da se kategorija spola teoloki promilja na barem dvije razine: u odnosu na predmet istraivanja i s pogledom na subjekte istraivanja. Predmet
istraivanja obuhvaa teologiju u njezinoj cjelovitosti, ne
373 Marianne Heimbach-Steins predaje kranski socijalni nauk i opu sociologiju religije na Sveuilitu u Bambergu i izvrna je direktorica Centra za
meureligijske studije na istom sveuilitu.
374 Usp. Marianne Heimbach-Steins, nicht mehr Mann und Frau,
216-218.
375
Profesorica

na

Institutu

za

socijalnu

etiku

Katoli

ko
-
teolo

kog

fakulteta
Sveu

ili

ta
u

Be

u
. Obna

ala
je

slu

be
prodekanice

Fakulteta

prorektori
ce
za

studente

daljnje

obrazovanje

Sveu

ili

ta
u

Be

u.
376 Savjetnik i gostujui profesor na Fakultetu za interdisciplinarno istraivanje i daljnje obrazovanje (Fakultt fr Interdisziplinre Forschung und Fortbildung) Sveuilita u Klagenfurtu i na Institutu za praktinu teologiju
Katoliko-teolokog fakulteta Sveuilita u Beu.

130

377 Christa Schnabl Erich Lehner,

Perspektiven fr eine geschlechterbewusste Theologie. Bndelung und Ausblick, u: Marie-Theres
Wacker Stefanie Rieger-Goertz (ur.), Mannsbilder. Kritische
Mnnerforschung und theologische Frauenforschung im Gesprch, Berlin, Lit
Verlag, 2006., 319-343.

samo u pitanjima koja se odnose na spolnost/seksualnost.

Na taj se nain spol pojavljuje kao predmet istraivanja i u
teolokim podrujima koja na prvi pogled nemaju nita sa
tematikom spola. Spolno osvijetena teologija ne iri samo
predmetno podruje, nego stavlja u pitanje i sam subjekt
istraivanja. Kontekstualni subjektivni imbenik ne moe
se nikada posve eliminirati. Treba ga otvoreno izloiti i
dokazati kao perspektivu pristupa i etabiliranje znanja.
Da bi pojasnili razliku izmeu teolokog istraivanja spolova i spolno osvijetene teologije, autori navode primjer:
Sa stajalita teolokog istraivanja spolova analiziralo bi
se muke i enske predodbe o Bogu. Sa stajalita spolno
osvijetene teologije iri se spektar tema na govor o Bogu
openito.378
Promjenom teolokog istraivanja spolova u spolno
osvijetenu teologiju biva jasno da spol nije tek tema istraivanja nego i perspektiva istraivanja koja se provlai ili se
moe provui kroz sve teoloke teme. To proirenje polazita duguje se injenici da u igru ulaze subjekti istraivanja
i njihova drutvena, kulturna i druga uvjetovanost i da se
moraju promiljati kao pretpostavka koja utjee na strukturiranje spoznaja.379
Izraz spolno osvijetena teologija, dre autori, ini jasnim da problematiziranjem spolne kategorije ne dolaze
u sredite samo ene nego i konstrukcije mukosti kao i
analiza uspostave odnosnosti. Tako se kao spolna bia ne
promatra samo ene nego i mukarce. Nazivu spolno osvijetena teologija autori daju prednost pred nazivom spolno
osjetljiva teologija jer teologija kao znanost ima refleksivnu
a ne terapeutsku strukturu.380
Spolno osvijetenu teologiju Christa Schnabl i Erich
Lehner shvaaju kao daljnji razvoj spolno neutralne i esencijalistike teologije.381 Kljunim za spolno osvijetenu teologiju smatraju pitanje: to doprinosi teologija da postanu
vidljive i da se nadiu nepravde povezane sa imbenikom
spola? Miljenja su da to pitanje treba promisliti sa stajalita individualnog spolnog identiteta, drutvene strukture
i simbolikoga reda. Na pozadini performativnog razumijevanja jezika openito, i teologija, kao poseban oblik govornoga ina, sudjeluje na uvrenju zbilje kao zbilje. S te
pozadine i teologiju treba razumjeti kao djelatnost.382

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

378 Usp. isto, 328-329.

379 Usp. isto, 330.
380 Usp. isto.
381 Usp. isto.
382 Usp. isto, 332-333.

131

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Irmtraud Fischer

Katolika egzegetkinja Irmtraud Fischer383 smatra da

engleska rije gender preciznije od njemake rijei Geschlecht izraava drutvenu konstrukciju spola. Ipak rabi
njemaku rije u znaenju drutveno konstruiranog spola
napominjui da to ne podrazumjeva poimanje o preddiskurzivnom karakteru biolokoga spola. Fischer smatra
da je otru podjelu spola i roda teko provesti zato to se
bioloko ensko tijelo automatski povezuje s rodnim predodbama o enama.384
U svojim radovima Fischer slijedi rodno pravedniju
(gender-fairer) hermeneutiku, koja se sastoji u tome da se
biblijske pripovijesti o enama itaju kao cjelina s pripovijestima o mukarcima, ne kao njihova dopuna. Fischer eli
osvijetliti koliko su snano spolne/rodne konstrukcije utjecale na egzegetske radove i to ne samo one koji rod, kao
drutveni spol, izriito tematiziraju nego jo vie one koji
ga uope ne promiljaju. U tim se tumaenjima biblijski
tekstovi koji posve slino govore o enama i mukarcima,
bez zasebnih argumenata, posve razliito tumae na tetu
ena.385 Fischer se stoga zauzima za rodno pravednije (gender-fairer) polazite u teolokim znanostima openito i u
egzegezi posebno. To je polazite, s jedne strane, otvoreno
posebnostima i razlikama spolova onako kako su drutveno konstruirani i zapisani u tekstovima nastalim u tim
drutvima. S druge strane ono ne uzima muki spol kao
mjerilo za enski i ne prosuuje injenine ili u tekstovima predstavljene zbilje prema spolnim stereotipima nego
reflektira konstrukciju spola. Rodno pravednije znanstveno polazite pretpostavka je nadilaenja androcentrinosti
teolokih znanosti. Fischer smatra da to polazite ne smije
biti analitika kategorija samo feministike teologije nego
svakog teolokog istraivanja.386
383 Redovita profesorica na katedri Staroga zavjeta i prorektorica na Sveuilitu u Grazu.
384 Usp. Irmtraud Fischer, Gender-faire Exegese. Gesammelte Beitrge zur
Reflexion des Genderbias und seiner Auswirkungen in der bersetzung und
Auslegung von biblischen Texten, Mnster, Lit Verlag, 2004., 33.
385 Usp. isto, 13. Vie o tome u: Irmtraud Fischer, Gottesstreiterinnen. Biblische Erzhlungen ber die Anfnge Israels, Stuttgart, W. Kohlhammer,
2
2000; Ista, Gottesknderinnen. Zu einer geschlechterfairen Deutung des
Phnomens der Prophetie und der Prophetinnen in der Hebrischen Bibel,
Stuttgart, W. Kohlhammer, 2002.; Ista, Gotteslehrerinnen. Weise Frauen
und Frau Weisheit im Alten Testament, Stuttgart, W. Kohlhammer, 2006.

132

386 Fischer navodi da to pokazuje tzv. gender-bias tradicionalnog istraivanja: pitanja bivaju oblikovana spolno specifino, metode razliito primjenjivane i ishodi istraivanja razliito vrednovani i to samo na temelju
spola. Usp. Irmtraud Fischer, Gottesknderinnen, 16-17.

Irmtraud Fischer takoer smatra vanim povezati rodni i feministiki pristup tumaenju biblijskih tekstova.387
Dokle god je u znanosti mukarac mjera ovjeka, rodno
pravednije istraivanje ne moe se provoditi bez tematiziranja postojeih odnosa moi. Zahtjev za drutvenim promjenama ne smije se napustiti u korist neutralnog rodnog istraivanja koje istrauje spolno specifine utjecaje ali
ne predlae kako ih promijeniti. Feministiku opciju koja
ne gubi iz vida preostala podruja podreenosti i diskriminacije, treba i dalje zadrati.388 Svrha je partikularnosti
u korist ena promjena nepravednih rodnih odnosa.389

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Heike Walz metodoloki pristup analizi roda

Protestantska teologinja Heike Walz 390 slae se s

tvrdnjom Ute Pohl-Patalong da nema sustavnih radova o
tome to metodoloki i sadrajno za teologiju znai primjena rodne kategorije. Walz stoga razvija sustav s pomou
kojega bi se moglo istraiti kako teolozi tematiziraju rod
(Geschlecht)391. Ona razlikuje pet naina na koje rod moe
biti prisutan ili rabljen u teolokim radovima: 1. odsutna
prisutnost roda, 2. odreenje roda, 3. rodna razlika, 4. rodni
konstruktivizam, 5. rodni dekonstruktivizam.392
Model odsutne prisutnosti Walz prepoznaje u teolokim tekstovima koji rod uope ne uzimaju kao teoloku
kategoriju ali su njim snano obiljeeni i ukljuno ga proizvode to se negativno odraava i na ene i na mukarce.
Walz s pravom smatra da je preuivanje roda s implicitnim oroivanjem u teologiji najzastupljenije. Teolozi ne
reflektiraju rodnu problematiku, poriu njezinu vanost za
teologiju ili smatraju da refleksija rodne problematike slui partikularnim interesima manjeg broja ena i da nema
nikakvo znaenje za cijelu teologiju. Teolozi se spolnou uglavnom bave u pitanjima vezanim uz seksualnost i
brak, ne uoavajui da spolnost moe igrati ulogu u svim
teolokim temama i da teologija koja rod skriva, ukljuno
ga proizvodi. Walz smatra da veina novih antropologija
renomiranih teologa njemakoga govornog podruja iskljuuje rod i provodi ukljuno oroenje pogodujui tako
387 Prvo poglavlje knjige Rodno pravedna egzegeza (Gender-faire Exegese) Fischer je naslovila Rodno pravedna egzegeza s feministikom opcijom. Usp.
Irmtraud Fischer, Gender-faire Exegese, 15.
388 Usp. isto, 34-35.
389 Irmtraud Fischer, Gottesknderinnen, 16-17.
390 Heike Walz profesorica je sustavne teologije na Instituto Universitario
ISEDET u Buenos Airesu.
391 Radi se o njemakoj rijei Geschlecht koja ukljuuje i spol i rod.
392 Usp. Heike Walz, nicht mehr mnlich und weiblich?, 53-54.

133

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

teolokom androcentrizmu.393 Model odreenja roda ili

model rodne definicije temelji se na postavci o polaritetu
spolova: kategorije mukosti i enskosti meusobno su
razliite, trajne, utemeljene na prirodi i Bojem redu te
neovisne o povijesti i drutveno-kulturnom kontekstu. U
rodnom je istraivanju ovaj nain promatranja esto oznaen kao esencijalizam ili ontologiziranje. Do pretpostavljane biti ene i mukaraca u tom se modelu dolazi polazei
od konkretnih iskustava ili od slike ene odreenoga razdoblja.394
U modelu rodnih razlika spol se promatra u presijecanju s drugim drutvenim razlikama. Taj model Walz prepoznaje u radovima feministkinja iz manjinskih skupina u
SAD-u i iz zemalja tzv. treega svijeta. One kritiziraju univerzalno predstavljanje ene ili ena bijelih feministkinja
zato to se nain ivota odreene skupine ena uzdie na
razinu norme.395 U modelu rodnih razlika, spol se analizira
u kompleksnosti s drugim drutvenim razlikama i postavlja se pitanje mora li uistinu biti sredinja linija sukoba i
predstavlja li spolnost kao i prije sredinju normu prevlasti? Ako drugi imbenici kao to su rasa, klasa, narodnost
i socioekonomski problemi igraju ulogu u spolnim pitanjima ili su ak od njih vaniji, znaenje spola se relativizira,
spol biva decentriran. Na taj se nain spoznaje da izolirano
promatranje spola predstavlja neopravdano pojednostavljenje.396 Walz je miljenja da je u feministikoj teologiji
i ekleziologiji Elisabeth Schssler Fiorenza najpoznatija zastupnica toga modela. Hermeneutika rodne razlike
povezana je s konstruktivistikim razumijevanjem roda,
osobito meu postkolonijalnim teologinjama. Walz se
poziva na Musu W. Dube397 koja se zauzima da se kao
linije sukoba u feministiko-teoloko promiljanje ne uvodi samo rod i rasu, nego i imperijalizam i neokolonijalizam.398
393 Usp. isto, 57-59. Heike Walz ne navodi o kojim se teolozima radi nego
upuuje na svoj lanak:
Gott
schuf

sie

jenseits

von

Frau

oder

Mann
?
Geschlechtsreflexive theologische Anthropologie, u: Christina Aus der
Au, Menschsein denken. Antropologie in theologischen Perspektiven, NeukirchenVluyn, Neukrichener
, 2005, 63-86.
394 Usp. Heike Walz, nicht mehr mnlich und weiblich?, 59-60. U tu
skupinu mogli bi se svrstati i teoloki radovi koji rod tumae kao ishod
biolokoga spola. Za razliku od tradicionalnog modela rodne definicije,
oni ipak doputaju mogunost drutvenog utjecaja ali ga ne uspijevaju povezati s esencijalistikim postavkama.
395 Usp. isto, 62.
396 Usp. isto.

134

397 Musa W. Dube, Postcolonial Feminist Interpretation of the Bible, St. Louis, Chalice Press, 2000.
398 Heike Walz, nicht mehr mnlich und weiblich?, 62.

U modelu rodnog konstruktivizma postavljaju se pitanja proizvodnje spola i propituje zakljuivanje od biolokog
spola (sex) na drutveno-kulturno konstruiran spol (gender). Rod se smatra ishodom drutveno-kulturnih procesa i ima ulogu drutvenog pokazatelja mjesta: osobama se
samo na temelju njihovoga biolokog spola dodjeljuju ili
uskrauju odreena mjesta ili uloge u drutvu, odnosno
sposobnosti za njihovo obnaanje. Konstruktivizam polazi
od toga da se jedna konstrukcija uvijek moe zamijeniti
drugom. Pritom nije problem da su spol i Crkva konstruirani, nego kako su izgraeni. U konstruktivistikom se
pristupu pod vidom spola istrauju i subjekti i objekti istraivanja. To bolje uspijeva od sredine 80-ih, kada su poela
istraivanja mukaraca ili mukosti. Walz ujedno istie da
je konstruktivistiko poimanje esto povezano s modelom
rodne razlike, naime s preklapanjem roda s drugim kulturnim konstrukcijama kao to su narodnost, klasa, seksualna orijentacija. Iz toga nastaje veoma vana spoznaja o
postojanju razliito konstruiranih rodova.399
Doprinosi konstruktivistike perspektive Walz saima u tri toke. Prvo, zbilja se promilja kao proces: rod
podlijee povijesnim i drutveno-kulturnim procesima i
nije nepovijesna konstanta ili datost koja tim procesima
prethodi. Konstruktivizam istrauje nacrte gradnje rodne arhitekture i arhitekata roda, i eli te planove gradnje
promijeniti. Drugo, taj nain promatranja spola omoguava da se rodom obuhvati mukarce i ene. Tree, iz toga
nastaje metoda dvostrukog kuta gledanja, naime uvaavanja spolnih razlika i spolno razliitih iskustava ali i kritikog propitivanja njihove geneze.400
Walz je miljenja da je konstruktivistiki zaokret od
feminizma prema rodu na njemakom govornom podruju
i inae u Europi jo uvijek predmet rasprave te da i
dalje postoje feministiko-teoloka istraivanja koja jedva da su dotaknuta rodnom perspektivom. Kao teologinju
koja je meu prvima usvojila konstruktivistiko razumijevanje spola, Walz ponovno navodi Elisabeth Schssler
Fiorenzu. 401
Model rodnog dekonstruktivizma mijenja perspektivu
modela rodne razlike i rodnog konstruktivizma. Dok su
oni upueni na smjer od spola do roda, ovdje se postavlja
obrnuto pitanje: Kako kulturni pogled definira poimanje biolokoga spola? Dekonstukcijska perspektiva spola
postavlja pitanje: to bi bilo kad ne bi postojao nikakav
bioloki spol? to se dogaa kad se stavi u pitanje razli-

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

399 Usp. isto, 62-65.

400 Usp. isto, 66.
401 Usp. isto, 65.

135

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

kovanje izmeu biolokoga i drutvenoga spola? Dekonstrukcija ne znai jednostavno poricanje materijalnosti tijela nego drugaiji pogled na tijelo. Dekonstruktivistika
misao dovodi u pitanje izvjesnost da je neto onako kako
se ini. Walz smatra da je nekada teko jasno razluiti konstruktivistiku i dekonstruktivistiku perspektivu.402
Doprinos dekonstruktivistikog pristupa Walz saima
u etiri toke. Prvo, dekonstruktivizam stavlja u pitanje
temeljne pretpostavke o spolu. Relevantnost toga pristupa
za teologiju jest i uloga koju u njemu igraju jezik i diskurs.
Teoloki tekstovi mogu se itati protiv struje prema
njihovoj spolnoj simbolici. Drugo, dekonstruktivistika
perspektiva pokazuje da je jednoznani identitet ene ili
mukarca tlapnja. Tree, dekonstruktivistika perspektiva
nudi alternativu neproduktivnom suprotstavljanju modela
rodne definicije i feminizma jednakosti i omoguuje analizu kako nastaju spolna simbolika, spolna razlika, spolna
jednakost i spolni identiteti. etvrto, dekonstruktivistika
perspektiva nudi alternativu ginocentrinom feminizmu,
koji pokuava autentinim enskim iskustvima nadopuniti
drutvo enskim elementima ili vrednovati tradicionalno
manje vrednovanu enskost.403 Walz u odnosu na dekonstruktivistiku perspektivu ima i kritike primjedbe: 1.
egzistencijalna iskustva spola i tijela nedovoljno se uzima
u obzir; 2. tendenciozno se razmilja o spolu izolirano od
drugih razlika; 3. dekonstruktivistika rasprava o spolu
dogaa se na razini jezika i diskursa. Walz je miljenja da
toj perspektivi nedostaje dublja ukotvljenost u drutvene
teorije i konkretno normiranje spola, roda i elje. Upravo u tome vidi razlog zato su feministika sociologija,
politika i pravna znanost bile suzdranije u prihvaanju
dekonstruktivizma za razliku od, primjerice, knjievnosti
ili povijesti umjetnosti.404 U teologiji na njemakom govornom podruju dekonstuktivistiki pristup Walz prepoznaje u radovima evangelikih i katolikih teologinja
s podruja praktine teologije, 405 homiletike, 406 vjerskog
402 Usp. isto, 67-68.
403 Usp. isto, 71.
404 Usp. isto, 72.
405 Navodi radove: Isolde
Karle, Seelsorge in der Moderne. Eine Kritik der
psychoanalytisch orientierten Seelsorgelehre, Neukrichen-Vluyn, Neukirchener, 1996; Ista, Der Pfarrberuf als Profession. Eine Berufstheorie im
Kontext der modernen Gesellschaft, Gtersloh, Gterloher Verlagshaus,
2001.

136

406 Navodi: Sabine Bobert-Sttzel, Von der Frau zum frein Spielfeld von Bedeutungen. Ein Pldoyer zur Aneigung der U-Topischen Potentials frauengerechten Predigens, u: Hans-Jrgen Abromeit, Pastorale Existenz heute. Festschrift fr Hans Berthold, Waltrop, Spenner, 1997,
112-128.

odgoja, 407 tumaenja Biblije, 408 u znanosti o misijama409

i u teolokim raspravama o tijelu.410 Ipak dri da je prihvaanje dekonstruktivistikoga pristupa jo u povojima.
Na podruju feministike ekleziologije, podruju kojim se
ona posebno bavi, dekonstruktivistiki pristup, prema njezinom uvidu, jo nije usvojio nitko.411
Kao temelj vlastitoga teolokog spolno/rodnog promiljanja Walz uzima koncept rodne razlike, rodne konstrukcije i rodne dekonstrukcije. Od konstruktivistikog modela
preuzima uvid u svakodnevno stvaranje spola na individualnoj, drutvenoj i strukturalnoj razini te sudjelovanje oba
spola u procesu uspostave ili destabilizacije spolnoga reda.
Od koncepta rodne razlike prihvaa stajalite da se spol ne
promatra izolirano nego u okviru ireg projekta drutvene
teorije i drutvene transformacije, odnosno, u isprepletenosti s drugim kategorijama kao to su drutveno-ekonomski poloaj (klasa), etnika pripadnost, dob, seksualna orijentacija, kultura, religija itd. Od dekonstruktivistike
perspektive smatra vrijednim to to dovodi u pitanje sve
izvjesnosti i radikalno propitivanje kome i emu slue postojei rodni red i postojee definicije rodnih identiteta i
rodnih stereotipova. Upozorava ipak da je potrebno uzeti
u obzir i granice dekonstruktivistike pozicije: nedovoljno
uvaavanje egzistencijalnih, iskustvenih perspektiva spola, tijela i drutvenih struktura. Pristup istraivanju spola/roda koji bi se temeljio na kombinaciji modela rodne
razlike, rodne konstrukcije i rodne dekonstrukcije, Walz
naziva modelom rodne transcendencije. Taj izraz smatra
primjerenim jer upuuje da rodne razlike, norme, hijerarhije i barijere treba nadii u duhu poslanice Galaanima
3,26-28: posrijedi je transcendencija hijerarhije izmeu
gospodara i sluge, Grka i idova i mukog i enskoga.412

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

407 Gisela Matthiae, Clowin Gott. Eine feministische Dekonstruktrion des

Gttlichen, Stuttgart Berlin Kln, Kohlhammer, 1999.
408 Navodi: Hedwig-Jahnow-Forschungsprojekt (ur.), Krperkonzepte
im Ersten Testament. Aspekte einer Feministischen Anthropologie, Stuttgart,
Kohlhammer, 2003.
409 Navodi: Heike Walz Christine Lienemann-Perrin Doris
Strahm, Als htten sie uns neu erfunden. Beobachtungen zu Fremdheit
und Geschlecht, Luzern, Edition Exodus, 2003.
410 Navodi: Gertraud Ladner, Frauen Krper in Theologi und Philosophie. Feministisch-Theologische Zugnge, Mnster, LIT, 2002.; Batrice
Bowald Sandra Bchel-Thalmaier Monika Jacobs (ur.),
KrperSinnE, Krper im Spannungfeld von Diskurs und Erfahrung, Bern
Wettingen, eFeF-Verlag, 2002.
411 Usp. Heike Walz, nicht mehr mnlich und weiblich?, 70-71.
412 Usp. isto, 76-78.

137

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

Rod u radovima poljskih teologa

Metodoloke pristupe spolu/rodu koje je predloila

Heike Walz odsutna prisutnost, rodne definicije, rodna
razlika, rodna konstrukcija i rodna dekonstrukcija poljska teologinja Elbieta Adamiak iskoristila je za sustavni
prikaz teolokih radova u Poljskoj. Na temelju ope ocjene
zakljuuje da veina suvremenih teologa u toj zemlji uope ne uzima u obzir kategoriju roda i ne ukljuuje se ni u
kakvu teoloku raspravu potaknutu istraivanjima roda.
Druga skupina autora opisuje vlastitosti ena i mukaraca ne objanjavajui kako do njih dolaze. Oni dakle ne
problematiziraju kategoriju spol-rod i uklapaju se u model
rodne definicije. Meu rijetkima koji je propituju neke se
moe svrstati u kategoriju rodne razlike, neke u kategoriju
rodnog konstruktivizma. U Poljskoj, prema analizi Elbiete
Adamiak, jo nema teolokih radova koji se razvijaju pod
utjecajem rodnog dekonstruktivistikog pristupa.413
Ekumenski projekt teolokog istraivanja
spolova u dijalogu

Na ekumenskom planu razvio se projekt teolokog

istraivanja spolova u dijalogu. Zamisao je potekla od skupine teologa i teologinja koji su na Teolokom fakultetu
u Baselu 2003. organizirali susrete na temu Slijepa toka
(Der blinde Fleck). Bili su to prvi neposredni rodni dijalozi
teologa i teologinja u vicarskoj iz kojih se razvila mrea
Spolno osvijetene teologije (Netzwerk Geschlechterbewusster
Theologie NGT ).414 U okviru mree raspravljaju se teme:
Kako se teologija odnosi prema spolu? Koju ulogu igraju rod i seksualna orijentacija u teologiji i Crkvi? Treba li
vie feministikih polazita i spolno osvijetena teologija
mukaraca koja bi bila relevantna za svakodnevni ivot
ili je sam Bog queer i mnogostruk? Slina su se pitanja
do osnutka NGT-a zasebno obraivala u feministikim
krugovima, emancipacijskom mukom radu i gay-lezbijskim radionicama. Premda je ve bilo pokuaja dijaloga
feministikih teologinja i kritikog mukog istraivanja, 415
413 Elbieta Adamiak, Awareness of Seks/Gender Difference in Christian
Theology in Poland, 16-17.
414 Prvi susret NGT-a dogodio se 2005. godine. Slijedili su susreti 2006. i
2007. pod motom Fokus Gender. Theologinnen und Theologe im Dialog. Mjesto susreta bilo je Boldern u vicarskoj, a zainteresirani su bili iz
vicarske, Austrije i Njemake. Usp. Heike WALZ, Blinde Flecke. Warum
es theologische Geschlechterdialog querbeet braucht, 10.

138

415 U vrijeme osnutka NGT-a teologinje Katoliko-teolokog fakulteta u

Mnsteru organizirale su simpozij na kojem je prvi put na akademskoj

projekt teolokog istraivanja spolova u dijalogu eli ii korak dalje: Cilj nije samo dijalog teologa i teologinja nego
sloenije i sveobuhvatnije razlaganje spola u teologiji i otkrivanje slijepih toaka u dosadanjim feministikim teologijama, homoseksualnim i teologijama usredotoenim
na mukarce.416
Teoloko istraivanje spolova u dijalogu usvaja promjenu perspektive od teolokog istraivanja roda prema
teolokom istraivanju spola. Dok je teoloko istraivanje
roda prvotno usmjereno na konstrukciju dvaju spolova u
teologiji i analizu njihova meusobnog odnosa, teoloko
istraivanje spola eli obuhvatiti kritiko i konstruktivno
teoloko razraunavanje s kulturnim i prirodoznanstvenim
teorijskim raspravama o spolu ukljuujui i dekonstruktivistiko istraivanje spola a u cilju nadilaenja spolnih
hijerarhija.417 Spol se analizira kao temeljni strukturalni
princip drutva i smatra se drutvenim pitanjem.
Heike Walz, jedna od inicijatorica mree Spolno osvijetena teologija, 418 posebno istie meukulturne i ekumenske teologije kao pogodna mjesta otkrivanja slijepih
toaka dosadanjeg odvojenog teolokog raspravljanja
feministikih teologinja, mukog kritikog istraivanja i
gay-lezbijskih teolokih promiljanja. Meukulturne teologije izotravaju pogled za pluralno i multidimenzionalno

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

razini uspostavljen dijalog s kritikim mukim istraivanjem. Radovi s

tog simpozija objavljeni su u zborniku: Marie-Theres Wacker Stefanie Rieger-Goertz, Mannsbilder. Kritische Mnnerforschung und
theologische Frauenforschung im Gesprch, Berlin, Lit Verlag, 2006. Walz
navodi da projekt NGT-a nadilazi taj pokuaj kao i pokuaje dijaloga koje
iniciraju American Academy of Religion (AAR) i Society of Biblical Literature (SBL). Na tim se susretima rasprave dogaaju na jednome mjestu
ali su predavanja podijeljena u feministike, muko-kritike, gay-lezbijske
ili queer skupine i sekcije. Usp. Heike Walz, Blinde Flecke. Warum es
theologische Geschlechterdialog querbeet braucht, 11-12.
416 Usp. isto, 12.
417 Usp. isto, 15-16.
418 Walz napominje da rasprave o primjerenosti naziva Spolno osvijetena teologija jo uvijek traju. Postavlja se pitanje bi li se mrea trebala zvati Spol
i teologija ili Teologija spolnosti jer se ipak raspravlja o znaenju spola (usp.
isto, 19). Izraze teoloko istraivanje spolova i spolno osvijetena teologija
rabe i Christa Schanbl i Erich Lehner ali tim izrazima pripisuju drugaije znaenje od znaenja koje im daje Walz. Za Schnabl i Lehnera spolno
osvijetena teologija oznaava proirenje teolokog istraivanja spolova jer se
spol ne promatra samo kao predmet istraivanja nego se uzima u obzir i
spol subjekta istraivanja, a sve ostaje u okviru heteroseksualnosti. Kod
Heike, spolno osvijetena teologija je mrea u kojoj teolozi provode teoloko
istraivanje spolova u dijalogu i to istraivanje nadilazi teoloko istraivanje
roda. Heike dakle proiruje naziv teoloko istraivanje spolova u teoloko
istraivanje spolova u dijalogu i odreuje da to istraivanje ukljuuje i dekonstruktivistike metode i izlazi iz okvira teolokog promiljanja heteroseksualnosti.

139

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

poimanje zbilje, odnosno za mnogostrukost i razliite inaice razumijevanja i ivljenja spola u drugim kulturama,
crkvama i religijama kao i na krianje spola s drugim drutvenim varijablama (klasa, nacija itd.).419 Walz je miljenja
da u dekonstruktivistikom teolokom promiljanju spola,
dvospolnosti i seksualnosti u meukulturnom i ekumenskom horizontu nisu vani samo savezi izmeu ena i mukaraca u teologiji nego da je potrebno uzeti u obzir i teoloko promiljanje osoba koje se bave tematikom queera ili
su angairane u dijalogu Sjever-Jug. Tim pitanje o spolu u
teologiji postaje sloenije i izlaze na vidjelo mnogostruka,
protivna i nepomirljiva stajalita. Upravo u tim nepomirljivim i kontroverznim stajalitima Heike Walz vidi Sitz
im Leben teolokog istraivanja spolova u dijalogu.420
Predstavljajui temelj teolokog istraivanja spolova u
dijalogu, Walz nastoji odgovoriti i na esto raspravljano
pitanje odnosa feministike teologije i rodnog istraivanja. Miljenja je da je potrebno zadrati batinu teologije
osloboenja koja vrednuje (tjelesna) iskustva i ujedno se
otvoriti prihvaanju dekonstruktivistikih predodbi fluidnoga spola. Spol treba shvatiti kao drutveni strukturalni princip ali ga ne apsolutizirati jer u svakoj situaciji i na
svakom mjestu ne mora predstavljati prvenstvenu drutvenu crtu sukoba.421 Walz s pravom primjeuje da granice
izmeu feministikog i rodnog istraivanja esto nisu vrste. Kao analitika kategorija pojam rod moe se povezati
s feministiko-politikim postavkama. Osim toga, kritika
linearnog izvoenja sociokulturnog spola (roda) iz biolokoga spola (spol) postojala je u feministikoj misli i kad se
nije rabio pojam rod.422
Walz prihvaa temeljnu dekonstruktivistiku ideju
da ne postoji znaenje koje vrijedi apsolutno jer sve uvijek moe biti drugaije shvaeno.423 Napominje ipak da
dekonstruktivistika perspektiva ni u kom sluaju ne bi
smjela poprimiti dogmatsko znaenje. Ona je doivljava
kao radnu hipotezu, metodu, stajalite. Ako bi se uzdignula
na razinu norme, bilo bi to proturjeje jer queer podrazumijeva stavljanje u pitanje norma.424

419 Usp. isto, 16.

420 Usp. isto.
421 Usp. isto, 17.
422 Usp. isto, 14.

140

423 Usp. isto.

424 Usp. isto, 20.

Osvrt

Teoloki radovi predstavljeni u ovom poglavlju pokazuju da se rod u teologiji prihvaa prvenstveno u smislu
drutveno-kulturnog spola i kao analitiko sredstvo drutveno-kulturnih i teolokih konstrukcija spola i uzroka hijerarhizaciji spolova. Analizirani radovi upuuju na pomak
od feministikog prema rodnom i od rodnog prema spolnom
istraivanju u teologiji pri emu se spol ne shvaa iskljuivo
u njegovom biolokom znaenju. Pomak od rodnog prema
spolnom istraivanju prisutan je u konceptima spolno osvijetene teologije, osobito u ekumenskom projektu teolokog
istraivanja spolova u dijalogu. U tom se projektu ne propituje samo spol i rod nego i seksualna orijentacija; otkrivaju
se slijepe toke koje nastaju kad se teoloke rasprave odvojeno vode u feministikim, mukim, homoseksualnim
i queer krugovima. Dok je rodno istraivanje usmjereno
na teoloku konstrukciju spolova i njihova meusobnog
odnosa, teoloko istraivanja spolova u dijalogu ukljuuje
i dekonstruktivistiko istraivanje spola radi nadilaenja
spolnih hijerarhija. Dekonstruktivistika perspektiva pri
tom se uzima kao metoda, stajalite, ne kao norma. Potrebno je ipak jo jednom naglasiti da se teoloko istraivanje spola u dijalogu dogaa na ekumenskoj razini. Katoliki autori ostaju vezani uz heteroseksualni koncept.

Jadranka Rebeka Ani

Kako razumjeti rod?
7. Rod u teologiji

141