Professional Documents
Culture Documents
Fizika I Raz. Skripta
Fizika I Raz. Skripta
Fizika I Raz. Skripta
Skripta Fizika I
FIZIKA I - SKRIPTA
1. UVOD
Rije fizika potie od grke rijei fisis to znai priroda. U najstarijem stadijumu razvoja nauke fizika
je izuavala prirodu u najirem smislu po emu je i dobila takav naziv. Fizika kao fundamentalna
prirodna nauka, prouava i objanjava materiju i njene osnovne oblike kretanja. Pri tome otkriva i
utvruje zakonitosti po kojima se ta kretanja vre.
Veliine koje karakteriu fizike pojave ili odreuju svojstva materije nazivaju se fizike veliine.
Fizike veliine su npr. vrijeme, duina, brzina, sila, itd.
Svaka fizika veliina ima brojnu vrijednost i odgovarajuu jedinicu. Npr. kaemo da je duina
uionice L=13m. L je oznaka za duinu, 13 je brojna vrijednost duine, m je jedinica za duinu (mmetar).
4. RAVNOMJERNO
UBRZANJE
PROMJENLJIVO
PRAVOLINIJSKO
KRETANJE.
Promjenljivo kretanje je kretanje kod kojeg se brzina mijenja tokom vremena. Za opisivanje
promjenljivog kretanja uvodimo veliinu koja se zove ubrzanje ili akceleracija. Oznaava se sa a .
Ubrzanje je odnos promjene brzine i vremena u toku kojeg je brzina promijenjena.
v
t
SI jedinica za ubrzanje je m/s2, a ita se metar u sekundi za sekundu ili metar u sekundi na kvadrat.
Kod ravnomjerno ubrzanog pravolinisjkog kretanja je a = const.
Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje moe biti: ravnomjerno ubrzano ( kada se brzina
ravnomjerno poveava ) i ravnomjerno usporeno ( kada se brzina ravnomjerno smanjuje ).
Za ovakva kretanja ( ravnomjerno ubrzano i usporeno) vae slijedee relacije:
v v0 at
at 2
2
2
2
v v0 2as
s v0 t
v at ;
at 2
s
;
2
v 2 2as
5. SLOBODAN PAD
v0=0
Kod kretanja tijela u blizini Zemljine povrine vrijedi g = const, tj. na naoj
geografskoj irini g = 9,81 m/s 2. Posmatrat emo idealizirani sluaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Slobodno padanje je kretanje koje nastane ako se tijelo sa neke visine pusti i
nastavi da se kree samo pod uticajem sile Zemljine tee.
Za slobodan pad vae relacije (a = g, s = h ,v0= 0):
v =gt
gt 2
h
2
v 2 2 gh
6. VERTIKALNI HITAC
To je kretanje tijela u polju sile Zemljine tee , baeno poetnom brzinom. Ako
je tijelo baeno vertikalno uvis onda je to hitac uvis. Ako je tijelo baeno
vertikalno nanie onda se kretanje naziva hitac nanie.
v0
t
v
Vertikalni hitac na dole je kretanje koje nastaje ako se tijelo sa neke visine baci
vertikalno prema dole poetnom brzinom i nastavi da se kree samo pod
Sl.: Vertikalni hitac
uticajem sile Zemljine tee.
na dole
Za vertikalan hitac na dole vae relacije:
v v0 gt
gt 2
h v0t
2
2
2
v v0 2 gh
gdje je:
- poetna brzina
3
Skripta Fizika I
Vertikalni hitac prema gore je kretanje koje nastaje kada se tijelo izbaci
vertikalno prema gore nekom poetnom brzinom i nastavi da se kree samo pod
uticajem sile Zemljine tee.
Za vertikalan hitac prema gore vae slijedee relacije:
gt 2
h v0t
2
2
2
v v0 2 gh
t
h
v v0 gt
v0
t=0
F
m
1 2
Impuls tijela ( koliina kretanja) predstavlja proizvod mase tijela i njegove brzine:
4
p mv ,
p mv
Skripta Fizika I
Promjena koliine kretanja predstavlja razliku koliina kretanja tijela u trenutku t , i nekom ranijem
trenutku:
Promjena koliine kretanja nekog tijela nastaje samo kao posljedica djelovanja nekog drugog tijela.
SI jedinica za impuls je
.
9. SILA TRENJA
Sila trenja je otporna sila kojom podloga djeluje na tijelo
koje se kree. Smjer sile trenja je uvijek suprotan smjeru
kretanja. Sila trenja brojno je jednaka proizvodu
Sl.: Sila trenja
10.
NJUTNOV ZAKON OPTE GRAVITACIJE. GRAVITACIONO
POLJE
Sila kojom se privlae dvije takaste mase upravo je
proporcionalna proizvodu tih masa, a obrnuto proporcionalna
kvadratu njihovog meusobnog rastojanja:
m1m2
r2
r
m1
m2
Fg mg ; Fg mg
gdje je: g-ubrzanje Zemljine tee. Standardna vrijednost ubrzanja Zemljine tee je:
Ubrzanje Zemljine tee opada sa udaljenou od povrine Zemlje:
g 0= 9,81 m/s2.
M
R2
g
,
0
( R h) 2
( R h) 2
gdje je: g0-ubrzanje na povrini Zemlje, R-poluprenik Zemlje, h-visina iznad povrine Zemlje, gubrzanje Zemljine tee na visini h.
11.
KOSMIKE BRZINE
rg
Druga kosmika brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
v2
M
r
2rg
km
Za izbacivanje tijela sa povrine Zemlje, v2=11,2 s .
Trea kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
Sunev planetni sistem. Pod najpovoljnijim uslovima ona iznosi 16,3 km/s.
etvrta kosmika brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustilo
oblast djelovanja nae galaksije; v4=290 km/s.
y
12.
SLOENA KRETANJA.
HORIZONTALNI HITAC. KOSI HITAC
XD
Sl.: Horizontalni hitac
v0x
XD
Sl.: Kosi hitac
Skripta Fizika I
vrijeme kretanja
13.
ENERGIJA I RAD
Energija je sposobnost tijela da vri rad. Mehaniki rad vri sila koja savlauje otpore du puta. Rad je
vei to je vea sila koja vri rad i put du kojeg se vri rad. Rad je jednak proizvodu sile i preenog
puta u pravcu te sile. Kaemo sila vri rad na putu
A=Fs
Ako se tijelo jednoliko podie na visinu, pri tome se mora savlaivati sila tee te je rad jednak
proizvodu te sile i preenog puta
A= Gh = mgh
Osnovna jedinica za rad je dul J = N m
Rad elastine sile dat je izrazom:
14.
MEHANIKA ENERGIJA
Energija koju ima tijelo usljed svog kretanja ili meudjelovanja sa drugim tijelom zove se mehanika
energija. Oblici mehanike energije su: kinetika i potencijalna.
Ukupna mehanika energija je:
Kinetiku energiju Ek ima tijelo usljed svog kretanja. Ona je jednaka polovini proizvoda mase tijela i
kvadrata njegove brzine.
8
Skripta Fizika I
Ta energija koju ima tijelo u gravitacionom polju naziva se gravitaciona potencijalna energija.
Elastinu potencijalnu energiju ima zategnuta ili sabijena spiralna opruga koja je istegnuta (ili sabijena
) za neku vrijednost X. Ona je jednaka radu koji izvri vanjska sila da se opruga istegne (ili sabije )
15.
Snaga ( P) je veliina koja karakterie brzinu vrenja rada . Snaga je brojno jednaka izvrenom radu u
jedinici vremena:
SI jedinica za snagu je vat ( W )
Odnos izmeu korisnog rada stroja i uloenog rada ( ili korisne snage i uloene snage ) zovemo
koeficijent korisnog djelovanja ( ):
ili
Kada bismo sav uloeni rad mogli pretvoriti u koristan rad, onda bi koeficijent korisnog djelovanja
bio jednak 100%
Zadaci za samostalan rad:
1. Snaga elektromotora je 150 W. Za koje vrijeme izvri rad od 7,5 kJ?
2. Dizalica podie teret mase 350 kg na visinu 10 m za vrijeme od 9,8 s.
a) Koliku korisnu snagu razvija dizalica?
b) Kolika je snaga dizalice ako je koeficijent korisnog djelovanja dizalice 85%?
9
16.
ZAKONI ODRANJA
Sistem predstavlja skup tijela. Sile kojima meusobno djeluju tijela u sistemu nazivaju se unutranje
sile. Sile kojima tijela izvan sistema djeluju na tijela u sistemu nazivaju se spoljanje sile. Izolovani
sistem u mehanikom smislu je sistem na koji ne djeluju nikakve spoljanje sile.
-Zakon odranja impulsa
Zakon odranja impulsa glasi: u izolovanom sistemu ukupan impuls tijela je konstantan:
- Zakon o odranju mehanike energije
Mehanika energija sistema predstavlja zbir kinetike energije tijela koja sainjavaju sistem i
potencijalne energije koju imaju zbog svog meusobnog poloaja.
Z.O.M.E glasi: u izolovanom sistemu ( u odsustvu sile trenja ) ukupna mehanika energija tijela je
konstantna:
Koliko se smanji potencijalna energija toliko se povea kinetika energija, a ukupna mehanika
energija ostaje nepromijenjena.
Opti zakon odranja energije glasi: energija se ne moe ni iz ega stvoriti niti unititi. Ona samo
moe prelaziti iz jednog oblika u drugi.
17.
18.
Skripta Fizika I
19.
Fp
mg
Sl.: Sila potiska
POTISAK U TENOSTI
Sva tijela potopljena u tenost postaju laka nego izvan tenosti.
Arhimedov zakon glasi: tijelu potopljenom u tenost smanjuje se teina za onoliko
koliko je teka njime istisnuta tenost.
Razlika sila pritiska na donju i gornju povrinu je sila potiska:
20.
KRETANJE FLUIDA
Iz nje se zakljuuje da je u uem presjeku cijevi brzina strujanja vea nego u irem.
Bernulijeva jednaina kada je strujna cijev horizontalna glasi: zbir statikog i dinamikog pritiska
na svakom mjestu horizontalne cijevi je konstantan, tj.
Kada je strujna cijev na nekoj visini Bernulijeva jednaina glasi: zbir statikog, dinamikog i
visinskog pritiska u bilo kojem presjeku strujne cijevi je konstantan, tj.
gdje je:
p- statiki pritisak
- dinamiki ( brzinski ) pritisak
visinski pritisak
Zadaci za samostalan rad:
1. Kroz slavinu iji otvor ima povrinu S=1,2 cm2, istie voda brzinom 1,6 m/s.
a) Koliki je zapreminski protok vode?
b) Koliko e istei vode iz slavine za jednu minutu?
2. Odredi unutranji prenik cijevi ako kroz nju protekne 40 litara vode za jednu minutu, brzinom
1m/s.
3. Iz gumenog crijeva istie voda brzinom 8 m/s. Ako pritisnemo crijevo tako da se povrine presjeka
smanji dva puta, kolika e biti brzina isticanja vode?
4. U irem dijelu horizontalne cijevi voda se kree brzinom v 1=8 m/s, a u uem dijelu brzinom v 2=15
m/s. Koliki je statiki pritisak u uem dijelu cijevi ako je u irem dijelu cijevi p 1=1 bar?
12
22.
IDEALAN GAS
Molekuli gasa se haotino kreu i meusobno elastino sudaraju. Model gasa kod kojeg je zapremina
molekula zanemarljiva u odnosu na zapreminu gasa i kod kojeg se potpuno zanemaruje
meudjelovanje molekula zove se idealan gas. Pritisak idealnog gasa dat je izrazom:
23.
Tri veliine koje opisuju stanje gasa su: zapremina (V), pritisak (p) i temperatura (T), i ove tri veliine
nazivaju se veliine stanja gasa. Jednaina koja povezuje sve tri veliine stanja gasa naziva se
jednaina stanja idealnog gasa:
13
24.
IZOPROCESI
Ako jedna od veliina koja karakterie stanje gasa ostaje nepromijenjena onda imamo izoprocese.
a) Izotermiki proces ( T = const.)
pV = const. p1V1=p2V2
Proizvod pritiska i zapremine odreene koliine gasa na stalnoj temperaturi ostaje konstantan (Bojl
Mariotov zakon)
Grafiki prikaz izotermikog procesa u pV dijagramu:
p
V
Uoava se da smanjenjem zapremine raste pritisak i obrnuto.
b) Izobarski proces ( p = const.)
Odnos zapremine i apsolutne temperature na stalnom pritisku je konstantan (Gay Lussacov zakon)
Grafiki prikaz izobarskog procesa u VT dijagramu:
V
T
Uoava se da pritisak gasa pri stalnoj zapremini linearno raste sa temperaturom.
c) Izohorski proces ( V = const.)
Odnos pritiska i apsolutne temperature gasa pri stalnoj zapremini je konstantan (Charlesov zakon).
Grafiki prikaz izohorskog procesa u pT dijagramu:
V
14
T
Skripta Fizika I
25.
KOLIINA TOPLOTE
Koliina toplote je mjera za promjenu unutranje energije Q = U. Koliina toplote koju neko tijelo
zagrijavanjem primi ili hlaenjem preda jednaka je proizvodu mase tijela, promjeni temperature i
specifinog toplotnog kapaciteta:
Q = mct
SI jedinica za koliinu toplote je Dul ( J )
Specifini toplotni kapacitet je fizikalna veliina koja pokazuje koliku koliinu toplote treba dovesti
tijelu mase 1 kg da bi mu se povisila temperatura za jedan stepen.
26.
a) Linearno irenje
Linearno irenje se sastoji od poveanja zapremine tijela, tj. od irenja u svim pravcima. Ako je l 0
duina ipke na temperaturi 0 0C. Izduenje l proporcionalno je njenoj poetnoj duini i temperaturi
do koje se ipka zagrijala.
gdje je: termiki koeficijent linearnog irenja, zavisi od vrste materijala.
Duina ipke na temperaturi t e biti:
15
Skripta Fizika I
b) Povrinsko irenje
Povrinskim irenjem nazivamo irenje tijela koje ima dvije dimenzije izrazito velike u odnosu na
treu (ploe, listovi, ...).
gdje je: S0 (m2) povrina ploe na 0 0C , S (m2) povrina ploe na t,
- termiki koeficijent povrinskog irenja.
c) Zapreminsko irenje
Tijela se u principu ire zapreminski.
Promjena zapremine sa temperaturom predstavlja se relacijom:
gdje je: V0 zapremina na 0 0C, V zapremina na temperaturi t, termiki koeficijent zapreminskog
irenja, zavisi od vrste materijala i tri puta je vei od koeficijenta linearnog irenja.
=3
Zadaci za samostalan rad:
1.
2.
3.
27.
Unutranja energija se moe promjeniti i radom. Naunik Dul je tano izmjerio koliki rad treba
izvriti da se 1kg vode zagrije za jedan stepen. Taj rad iznosio je 4189 J i nazvan je mehaniki
ekvivalent toplote.
Prvi zakon termodinamike galsi: Dovedena koliina toplote sistemu ide na poveanje njegove
unutranje energije i vrenja rada na savlaivanje vanjskih sila.
Q = U + A
28.
Gasu se dovodi neka koliina toplote. Gas se iri, podie klip cilindra i pri tome
izvri rad ( slika). Ako se irenje vri pri stalnom pritisku, pri emu je poetna
zapremina suda V1, a krajnja V2 onda je rad gasa:
A = p(V2 V1) = pV
1. Idealan gas, u nekom sudu sa pokretnim klipom, primi koliinu toplote od 2 kJ i pri tome izvri
rad od 350 J. Za koliko se poveala njegova unutranja energija?
2. Koliki rad izvri idealan gas kada mu se uz konstantan pritisak od 101 kPa povea zapremina od 1
l do 12 l?
3. Koliki rad izvri gas irei se pri stalnom pritisku od 12 bara? Klip cilindra povrine 0,025 m 2
pomjeri se za 60 cm.
16
29.
Carnot je dokazao da stepen korisnog djelovanja toplotne maine zavisi samo od razlike temperatura
toplog i hladnog rezervoara, a ne i od vrste radne supstance:
LITERATURA
1. Dr Ahmed oli:FIZIKA za 1. razred srednjih kola, Tuzla, 2001
2. Dr Ahmed oli Bego Mehuri:Zadaci i ogledi iz FIZIKE za 1. razred tehnikih i srodnih
kola,Tuzla, 2000
17