Professional Documents
Culture Documents
Aleksandar Milinkovic - Teslino Tajno Oruzije
Aleksandar Milinkovic - Teslino Tajno Oruzije
TESLINO
TAJNO
ORUJE
No limit books
Beograd
1999.
(-i ' J
'i ' S { I
Izdava
> ,,w ,
No limit books
Za izdavaa
Miodrag Dramianin
Glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ranisavljevi
E-mail nolimitx(5)Eunet.vu
Biblioteka "Tajne". Copvright Aleksandar Milinkovic.
Nijedan deo ove knjige ne moe se umnoavati ili javno
reprodukovati u bilo kojoj formi bez pismene saglasnosti
izdavaa, koji zastupa autorska prava autora.
Urednik biblioteke Tajne
Aleksandar Milinkovic
E-mail redakcije: pompres(>eunet,vu
Dizajn
|
Midrag Dramianin
Lektor
_ J.':
Vlada Stoki
"**
Distribucija
Metaphisica 011/1769234, 064/1132090, 063/344921
tampa
Grafika Mladenovac
Tira
1000
eiloo liiiiii. oM
SADRAJ
Najvei haker svih. vremena.............................11
Tesla izazvao tungusku eksploziju.....................19
Tajna oruja.................................................25
Projekat "Harfa" - najmonije oruje novog svetskog
poretka.........................................................39
Nesmrtonosno oruje......................................65
Kolonizacija miljenja......................................71
Filadelfijski eksperiment ili: Ko je "ubio" Teslu....81
Konaan dokaz: Sve Teslino nije u Beogradu......89
NATO-v dosije "AGARD".................................99
Tesla nagovestio Ajntajnov pad..................107
Smrt i vaskrs Nikole Tesle..........................111
Teslinim stazama.........................................121
Radio Armagedon........................................121
Teslino oruje na Jalti....................................122
Teslina PVO...............................................123
Sovjetsko super oruje.................................123
Nikolaj Tesla!?............................................124
Tajni rat zvezda............................................125
Proboj u Dejtonu.......................................125
B-2 na Teslin pogon....................................126
Nevidljivi brod..............................................128
Nebesko oko nad Jugoslavijom......................129
Zastoje Tesla zaboravljen?............................131
Tesla je pretekao Artura Klarka......................135
Aeromobili...................................................136
Bespilotne letilice.........................................139
Svemirski putnici..........................................141
Kinezi ukrotili "Tesline" talase!?.......................147
Oivljavanje genija.....................................151
Tesla se javio...............................................151
Ja, Tesla.....................................................153
riti
J ' li
>
f .
r
hi;; sit
i:-
Pismo urednika
Ova knjiga je, u neto izmenjenoj formi,
nastavak projekta zapoetog sa prvim brojevima magazina "Tajne", 1986, i okonanim, u
prvobitnoj zamisli, sa brojem 12, objavljenim
1989. godine. Istovremeno je doprinos novim
istraivanjima nedovrenog ili nekoriscenog u
Teslinom delu i predstavlja nastavak mojih
prethodnih projekata - "Teslina neostvarena
otkria", 1984, i "Tesla - pronalaza za trei milenijum".
Ial^:; su ovoj formi "Tajne" manje pogodne za autorske priloge saradnika, ipak
emo nastojati da u novoj serije "Tajni" okupimo iri krug poznavalaca i istraivaa tzv.
graninih podruja nauke. Sva izdanja e biti
tematski uokvirena, ali emo nastojati da
stalno irimo prostor kako bismo obuhvatili to
vei broj tema koje su u ii interesovanja i istraivaa i naih italaca. Dakle, kao i prve
"Tajne", i za "nove" smo sigurni da mogu uspeti
samo uz vau saradnju.
Aleksandar Milinkovi
f i{tiH,tl *
i
"l
f(.v Jf '.u
'i ,
U!
i4
f
I
-'r
Mfc" <" 6 t'
r1
.fSJ
ifil
^U *i
J'i
<, hf /
,OU
"ltf
. i/l u
.i.'.,i..feVi..-.i Ji.1 .W.
i ', U
'U h
: t"t . , i
s" ti>
4 "- r *
.i! ,
'i
je drao u ruci. Ponekad je sva trava oko laboratorije bila okupana metalno-plavom svetlou. Niko, meutim, nije znao da je ovek u
laboratoriji tek samo podeavao aparate da bi
se pripremio za najspektakularniji i jedan od
najveih eksperimenata svih vremena. Kao
sporedni efekat eksperimenta postavljen je do
sada neprevazien rekord: najvea munja koju
je ovek stvorio, duine oko 40 metara.
Iako je u to vreme ve zavrio sistem
distribucije elektrine energije, sada je radio
na jo efikasnijem i brem sistemu: eleo je da
proizvede elektrini impuls velike snage i da
ga usmeri ka zemlji. Zemlja je odlian provodnik. Otuda bi struja usmerena ka tlu mogla da
putuje bez prekida, kao radio talasi, i to brzinom svetlosti. Kada bi talas stigao do suprotnog dela planete, vratio bi se nazad, kao to se
vodeni talas odbija ka izvoru kada naie na
prepreku.
Slino je uinjeno 1950. godine, sedam
godina posle Tesline smrti, kada su prvi radarski talasi upueni ka Mesecu i zatim primljeni
u povratku. Sedamdesetih godina na ovaj
nain je napravljena prva mapa Venere. Ova
nebeska tela su milionima kilometara daleko
od nas. Otuda je slanje elektromagnetskog talasa kroz Zemlju, svega oko 5.000 kilometara u
preniku, prava igra.
Tako je mislio i Tesla. Ali, poto mu se
talas vrati (za trideseti deo sekunde od
trenutka kada ga je poslao), njegova mo bie
neto umanjena. Meutim, ako mu u tom
trenutku doda jo jedan talas, dva talasa e
12
gim efektima. No, hakeri su uoili sasvim drugaiju mogunost. ta ako je danas nekom
polo za rukom da razvije dalje Teslin projekat? Da li je danas neko u stanju ne samo da
proizvede vetake munje, ve i da talase usmerava u odreenom cilju? U kompjuterskom
svetu to bi znailo da postoje ljudi koji su stekli
praktino nenadmanu i krajnje opasnu prednost, sa ozbiljnim i nesagledivim posledicama.
Teslina fotografija iz 1879, u vreme kolovanja u Mariboru
I
/' |fflf tffead*
izvetaje o ekspediciji, oekujui da e biti
pomenut i neobian dogaaj, ali od "uda" ni
pomena. Tesla se ve pomirio sa porazom kada
je stigla ta vest o snanoj eksploziji u Tunguziji, u bespuima Sibira. Unitena je ogromna povrina uma, a eksplozija koja se ula
na preko 1.000 kilometara bila je ravna eksploziji 10 do 15 megatona TNT-a. Tek dvadesetak godina kasnije jedan nauni tim je doao
na lice mesta da utvrdi mogune uzroke razaranja. Meutim, i pored ogromne pustoi,
svih prateih svetlosnih i zvunih efekata nije
otkriven nijedan trag koji bi ukazao ta se
stvarno dogodilo i taj dosije i danas stoji otvoren.
Na mesto dogaaja je doao sovjetski
naunik, profesor Leonid Kalik. Kasnije, 1946,
vodei sovjetski akademik, Aleksandar
Kazancev, zakljuio je da se ovde dogodila
atomska eksplozija, na oko dva i po kilometra
iznad tla, verovatno zbog kvara nekog NLO
objekta. Zatim je 1958. istraivanje zapoeo
20
ili
Vi
"KO
ab
.da
'M
!iV
o;(
o1^
vr
utf
Tajna oruja
Tridesetih godina Tesla je i zvanino i
objavio da je koncipirao razvoj dva strana
oruja: "zrake smrti" i tzv. "Teslin tit". Meutim, tada vie niko nije ozbiljno shvatao jednog
ve zaboravljenog genijalnog naunika. Tesla
nikada nije obelodanio tajnu ovih velikih
pronalazaka. Amerikanci danas tvrde da su
Sovjeti odavno otkrili i da koriste Tesline skalarne talase. Time tumae injenicu da su
Sovjeti u razgovorima o SALT-u 1975. neoekivano predloili ograniavanje daljeg razvoja
novih oruja, "strasnijih od svega to bi ovek
mogao da zamisli". Jedno od ovih oruja je,
kau, i "Teslin baca", dovren i testiran u fabrici oruja u Sarisaganu, za koji se tvrdi da je
neka vrsta energetsokg lasera ili akcelerator
estica. (Da li je to tajanstveno oruje koje je
svojevremeno gospodin irinovski obeavao
bosanskim Srbima?) Taj baca mogao bi da
bude Teslin skalarni aparat sa etiri oblika
delovanja. Prvi oblik je Teslin tit, sferina energetska opna, razvijena preko velikog podruja, kroz koju nita ne moe da proe, a u
dodiru sa njom, svaki deli materije nestaje
kao para. Kada bi se nekoliko ovih titova
postavilo jedan iznad drugog, kroz njih vie ne
bi mogli da prou ni gama - zraci! Teslin tit se
napaja iz Morejevog generatora, i tako mu je
dostupna ogromna i besplatna energija. Drugi
oblik je pulsar - vrsta oruja, ije probe je,
kau, registrovao satelit Vela, u jugozapadnim
25
Ili
U sistemu nema elektrona. Energija ide
u istom pravcu bez ikakvog rasirenja i jednaka
je na sve daljine. Sastoji se iz neutrona. Zrak je
u promeru jednak preniku (atoma) vodonika.
Prodire kroz oklop najveih ratnih brodova, dakle to je u njima - moe se upaliti na
neogranienu daljinu. Isto tako aeroplani.
Trebae devet stanica: etiri za Srbiju,
tri za Hrvatsku i dve za Sloveniju, svaka 200
knj., koje e osigurati neminovno nau milu
otadbinu protiv svijuh vrsta napadaja. Sadraj
jedne bombe moe se u vazduhu upaliti. Dodajem da u stanici treba samo jedan majuni
generator ili baterija od 30 volti za dejstvovanje."
U knjizi "Teslino trojstvo" Dona
Malkoma, pisac prenosi reci velikog naunika:
"Moj tit je savrena odbrana od
najsnanije artiljerije, ali u pogrenim rukama,
takoe, moe da ima ogromno razorno dejstvo.
Narod pod zatitom "Trojstva" moe da napadne druge bez ikakvog straha. Zbog toga
sam model oruja napravio iz tri dela. Ako bi
jedan dospio u pogrene ruke, bar postoji nada
da nee pronai i ostala dva, pa bi tako tajna
bila sauvana. Da li se moe tit napraviti i
samo sa dva dela? Moda. To zavisi od vetine
i znanja onih koji ga budu posedovali u vreme
otkria."
Povodom "Teslijanuma 93." odranom u
Novom Sadu, "Politika" je 4. oktobra 1993. objavila razgovor sa doktorom Kenetom Korumom
iz SAD. U.veem delu ovog razgovora govori se
o "Teslinom oruju".
;28
Springsu uspeo da stvori kuglaste munje. Odluili smo da sledimo Teslin put i da napravimo
opremu kakvu je opisao.
i Teslini "zraci smrti". Ilustracija uz lanak u magazinu
i
"Popular radio", 1915. godine
,:
Sa malim aparatom izazvali smo vatrene
.lopte prenika dva santimetra. Ove kuglice su
jesto buno prskale ili beumno nestajale.
Trajale su tri do pet sekundi, a neke i desetak.
Ispitivanje kuglastih munja odvelo nas
je do neeg novog: otkrili smo da postoji
pranjenje od lopte do lopte, kao da preskae
sa jedne na drugu. Koristei ureaje iz 1935.
godine postigli smo pranjenje munje u pravoj
liniji, od estice do estice, tako da se stvorio
30
mm
HM
-A-
-B-
1
34
at
Projekat "Harfa"
Najmonije oruje novog svetskog poretka
1
fj'-'i
.'
O tom istom principu - ali sada sa energijom usmerenom kroz zemlju, koja na
povratku u poetnu taku dolazi uveana Tesla je prvi put govorio i eksperimentalno
potvrdio jo u Kolorado Springsu, 1899 - pre sto
godina.
Ovaj ili slian ureaj verovatno je korien i tokom NATO agresije na Jugoslaviju.
43
U jednom od dokumenata amerike vojske navode se i neke metode koje bi mogle biti
koriene upravo u kontroli unutranjeg neprijatelja: "Mogui naini primene ove
tehnologije su: obraun sa teroristima, kontrola
ljudi u demonstracijama, kontrola i nadgledanje sigurnosti vojnih objekata kao i direktna
upotreba protiv neprijateljske ive sile (amerika vojska je prvi put upotrebila pulsirajue
elektromagnetno oruje protiv irakih trupa u
"Pustinjskoj oluji"). U svim ovim sluajevima
elektromagnetno oruje e se koristiti u cilju
izazivanja ozbiljnih poremeaja psiholokih
funkcija, dezorijentaciju, uznemirenost i potpunu nesposobnost za obavljanje borbenih
radnji."
Komisija amerikog Kongresa, naknadno
oformljena da dalje prati i pomae razvoj projekta "Harfa", za 1996. godinu je odobrila
budet od 15 miliona dolara samo za deo sistema koji se bavi dubokom termografijom. Ova
tehnologija omoguila bi prodiranje do dubine
od nekoliko kilometara i otkrivanje podzemnih
sklonita, municijskih depoa i drugih instalacija. Problem je u tome da su frekvencije koje
bi se koristile za dubinsku termografiju iste
one koje se koriste da bi se izazvali poremeaji
mentalnih procesa (ak je i Meunarodni
Crveni krst objavio dokument u kome se upozorava na mogunost da snani radio signali u
odreenim frekvencijama mogu bitno da utiu
na modane aktivnosti).
Kada su u pitanju druga podruja delovanja "Harfe", zanimljivo je da Istland tvrdi da
50 t
to znai: ako ovaj ureaj podesite na frekvenciju na kojoj Zemlja prirodno vibrira, a zatim
postepeno pojaavate signal, moe doi i do
toga da se planeta prepolovi, to je Tesla u
vie navrata ponavljao da lako moe da uini.
Za projekte kao to je "Harfa" je tipino
da su rascepkani na stotine delova i podeljeni
mnogim naunim i univerzitetskim
institucijama, tako da potpun uvid ima samo
nekolicina ljudi u centru sistema. Pre
petnaestak godina, na primer, jedan takav
podprojekat je nuen i Jugoslaviji. U vreme
kada su poeli letovi "spejs atla", NASA je i
kod nas otvorila javni studentski konkurs za
originalan eksperiment u istraivanju jonosfere, koji bi se mogao organizovati u jednom
tipskom kontejneru i zatim "atlom" izneti u
orbitu radi provere u optimalnim kosmikim
uslovima. Taj pokuaj imao je lou medijsku
podrku i nijedan na eksperiment nije bio
prijavljen.
O "Harfi" je vremenom ipak sklopljen
veoma precizan mozaik, zahvaljujui entuzijazmu sve veeg broja nezavisnih naunika iz
itavog sveta, koji ve decenijama prate i upozoravaju na neke od najopasnijih tokova razvoja nauke. Njihovi podaci govore da je
"Harfa" danas realno najvea opasnost koja se
nadvila nad ljudski rod. Ovaj projekat objedinjuje tehnologije koje mogu da dovedu do razvoja nove klase oruja, vojnog sredstva za sve
namene, istovremeno sposobnog da izazove
sudbinske promene na itavoj planeti. Ako se
55
;[
'-.''
57
n,
i'
i,.
u
<1
Nesmrtonosno oruje
: -S/h Biu u
''
fii Mm pu
/te
5
66
LV !l-<
' hi
U K. 'ih
Lasersko oruje
Deluje: mentalno i telesno
Stanje: prototipovi ve postoje
ff< ",
Laserski zraci su intenzivan svetlosni snop.
Koriste se kao kratkotrajno zaslepljujue
oruje. Zenica oka se zatvara ili, zavisno od
intenziteta zraka, mogu da nastupe opekotine
na mrenjai ili ronjai. Ureaj se moe
postaviti i na obinu puku.
Akustino oruje
epi
Deluje: tea oboljenja, smrt
hsi
Stanje: prototipovi ve postoje
Akustino oruje se koristi za kontrolu
masovnih skupova i postavljanje nevidljivih
blokada. Takoe je pogodno za zatitu
objekata, oslobaanjem/talaca, obezbeenje
67
'ti'" {
Ct'J
'<)
IV..'-
r f '.'
Mikrotalasno oruje'*-:
Deluje: poremeaj
stari5Qsmuenost
68
'
ritmaj
op^feS'
.,
,'K V
i J
i
i i*?',
si M v. vn
"n
.om <$&<:& t ir*
, i '.'j','; " (,(", ,'M
Kolonizacija miljenja
l\
li
Poelo je sa kolonizacijom teritorija nastavlja se kolonizacijom mozgova. Tesline
tada beningne ideje o projektoru misli, takoe
su naile na oduevljenu podrku "velikomuenika" amerikih istraivakih laboratorija.
71
1
74
ir
{
kada ranije nisu bili izloeni tako snanom Uticaju elektromagnetsko polja.
ZBUBIOT
Za sve koji su gledali film "FiladelfijsM
eksperiment" 1 i 2, ili itali knjige arlsa
Berlica i Vilijama Mura, izjava Al Bieleka, jed-'
nog od mornara sa broda, mogla bi da bude*
odluujui tas na vagi.
,
Prema njegovoj prii, "filadelfijski eksperiment" se zaista dogodio. Ako to iko moe
da posvedoi, onda bi to trebalo da bude on,
jer tvrdi da se nalazio na palubi Eldrida u
vreme kada se eksperiment izvodio! To je svakako vie nego ubedljiv razlog da mu se veruje
- ukoliko bi, naravno, mogao da prui bilo kakav ozbiljniji dokaz. Bielek jedino otkriva da
zna koji su veliki naunici uestvovali u eksperimentu i navodi:
Nikola Tesla: Rukovodio je itavim projektom (ifrovanim pod nazivom "Projekat
duga" sve do 1942. godine, kada je namerno
poeo da ga ometa i sabotira, a zatim se potpuno povukao, shvativi da e mornarica i
ljude na brodu upotrebiti kao zamorie. Nekoliko meseci kasnije, Tesla je pronaen
mrtav u svojoj hotelskoj sobi;
Dr Don fon Nojman (John Von Neumann): Navodno, Teslin zamenik i ovek zaduen da 1947. obnovi projekat, poto je od posade iz uvenog Rouzvel incidenta dobio nekoliko dragocenih informacija. Bielek tvrdi da je
tada iz analognog projekat prebaen u digitalni;
83
84
Lent
A more exciting explanation'
iw~iij xsh Infaced tSft tht. ttnWil-ct m^ bei *< ib
AliA ^i Jld fw*v ^citra.<i wi icn trt- ni f t-p rt ' K
i tfiv<\t ATinejses HtfrvttosJ j^rntt.uutlwi li i
UMI
87
U i.
..'
':
''
MAGNETO-FLUID-DVNAMICS
Currait Papers and Abslracts
Ijliluto di Aironaulica
Uiix,,;u d.gli Sludi di JV/,,;
nd on behalf qf
UAONCTO-FLUlU-DVNAMICa
, V., CHRN, F. F., HEALD, M- A. and KRANZ, A. Z. "Runaw*y
clcctrons and coopcnitive phcnomcna in B-l itdtarator discharga" Phju. FluiJt,
Vol. 1,No.5,pp. 430-7,1958.
205. BEKIHADSK, D. MagrKto-ifjmtimiej o/Conduclitig Fhtult (A*ympo>ium oomagnetoliydrodynami), Slanford, Cslifbmia (about ISO pp. JI lm. dugi. biUlo.).
Sttnford, Univ. Prcu, 1959.
206. BestsjiADER, D. "Some aulu of elcctric-duchargc ihock lube dbgnoatics".
Int. Sympoiium on M.F.D. VVaihinglon, Jan. 1960.
207. BEHSIIADBR, D. and LANDSMOFT, R. "Magncto-hydrodynamicsAiympauum
report." Php. ToJaj, No. 4, pp. 26-B, Apr. 1958.
208. IIZKTOTTI. B. "Uniform elcciromagnciic ficld in thc iheory of general relativitv"
/Vfcv. Am., Vol. 116, No. 5, pp. 1331-3, 1959.
"209. BEZBATCHKNKO, A. L. and GOLOVIN, I. N. "The influence of a longitudiiul
magnclk fiekl on ihe imputtivc gas diicharge ofhigh currcnt intetuity" Dokl. AJcaJ.
Jfeui.SSSn.Vvl. 111, pp. 319-21, 1956; DSIR CTS 363.
210. BEZBATCIIBNKO, A. L., GOLOVIN, I. N., IVANOV, D. P., KIRILLOV, V. . and
VAVUMIKV, N. A. "An invcstigKlion of a high-current gu diicharge in a longitudinal roaBncUc ficld" J. MKI. Eturp, Vol. 5, No. 1, pp. 71-S5. 1957 (Engluh
(ruulation oTartklc in: Atom/iaju Entrgfa, Vol. I, No. 5, p. 26,1956).
211. BZZBATCHENKO, A. L., CABHVIN, 1. N., IVANOV, D. ?., KIRILLOV, V. D.
and YAvunxn, N. A. "Thc effcct of a longitudin) mkgnetic field oo a heavycurrcnt paltcd pu diichirgc" hkl. Akad. Mavk. SSSR, Vol. 3, p. 319, 1306.
212. BHATNAOAK, P. L. "The equilibriuni vt m. seir-ersvilaling incomprevible fluid
iphcfe wiUi magnciic Hcld" Sci. Raj. Am., Scctkm A and B, Vol. 40, No. 2,
pp. 50-73, 1958.
213. DicKBa-roN, K. J. "Thc ampliticalion ot * magnetic field by a high current
dichargc" Pnc. Pkju. Set., Vol. 72, pP. 616-24, 1958.
214. BICKERTON, K. J. "Ejcpcrimcnti with wavea in platnu" fond. Pips. Sehoti
u
E.Ftrmi" conoXlU,j>p. 119-2G, Varenna, 1959.
215. BIUKEKTOH, 11. J. "Caulonib collision and plamu conuctivitv" Rmd. Phju.
SeHool "E. Ftmd" zono XIII, pp. 107-19, Vafcnna, 1959.
216. BicuitTON, K. J. "Pindi erTcct" fond. Pipi. Schocl "E. Fami" cono XIII,
pp. 126-45, V.rcnna, 1959.
217. CICKERTOM, R. j. "Suuiiiiy cxpcrimenu" Rmd. Pfffs. Sthoot '. Fmni" cono
XIII, pp. 143-51, Varenu, 1959.
216. fticKEftTON, K. J. and JUKES, J. D. "Thc dircet convenion of thcmonuclear
cucn;y to clcclrical povvcr in Ihe itabilized pinch" J. /faci. Enttgf, Vol. 8,
pp. 20G-I4, 1959.
219. UiuftMANtf, L. "Sicllir aunocpherci u a platnu" AWi C^nlc Suppl., Vol- 13,
No. 1, pp. 189-200J 1959.
220. BMMAW, \a. ti ti, "Axij-m(netric cotifiguratioiu tn magneCo-hyidrodyiumic
cquilibrium" Pree. Vtnk, Cm/.,pp. 110-11, 1947.
221. BIERMAMJ, L- U ol. "Axia]jyminciric Loiungen der magneto-hycU-QuU*chn
Gleidiung mit Obcrlluchcnenitruincn" Z- Matvrftrsch., pp. 826-32, 1957.
, 222. UIERMAMN, L. and PFJMCH, D. "MicroimubtliUei in inhomogeneoui plannau
*nd thejr cflcci on particlc dilTuiion ucrou a magnetic field". Int. Sympotium
oit M.F.D. Wa*hington,Jan. 1960.
223. BIERMANN, L. and PFIMCII, D. "Kooperativc Phanoraene und DifTusion einef
Plasmu qucr zu tinan MaSn<:iUtJ (I)" Z- Mat*rfnch., pp. 10-12 Jan. 1960.
i 224. BIERUANN, L. and Sctu-UTER, A. "Cosmic radiilion and eosmic magnetic
ficld., II: Origin ofcoemic magnciic ficlds" Phyi. /tw., Vol. 82, p. 863, 1951.
225. BIRZVAUC, Y. aad Vize, A. "Vdocity dblribulion in clectromagnetic purop
channcls, wilh a recUngular crojt-Kction" Latv. PT. S. iiut. Akad. Vutit, No. 10
(147), pp. 83-9, 1959.
ft.
1*
. oj
1
."din
dimi.
godine. Te noi, 27. avgusta, snop x zraka pogodio je Zemlju negde iznad Pacifika. Astrofizike analize su pokazale da je izvor erupcije
u sazvezu Orla, udaljenom od nas oko 20.000
svetlosnih godina. Da nije zaustavljena u
Zemljinom omotau, a kada bismo znali kako
da je "pripitomimo", tolika koliina energija bila
bi dovoljna da svaka sijalica na ovoj planeti
svetli u narednih nekoliko milijardi godina!
Ajtajn prole godine (1998) nije imao
sree. Drugi revolucionarni nauni dogaaj istovremeno je jo jedna ozbiljna havarija na Titaniku nauke. Sada je dovedena u pitanje i
njegova tvrdnja da je najvea mogua brzina
ona kojom putuje svetlost, jer je eksperimentalno potvreno (mada za vrlo kratko vreme)
da postoje brzine koje su i etiri puta vee od
brzine svetlosti.
I opet se vraamo toj famoznoj i srenoj
Teslinoj 1900. godini. 7. novembra 1931, na 28.
strani asopisa "Literarv Digest" u lanku pod
naslovom "Ne postoji ogranienje brzine svetlosti, tvrdi Tesla", objavljeno je da je jo 1900.
godine Tesla nepobitno dokazao da su talasi
odaslati iz njegovog transformatora obili
Zemlju brzinom od 475.000 kilometara u
sekundi! Neto kasnije, na svoj 79. roendan,
1935, Tesla je tvrdio da je merenjem ustanovio
da su neki kosmiki talasi i 50 puta bri od
svetlosti. U to vreme, meutim, naunici jo
nisu smatrali da je tako neto dovoljno da
uznemiri njihov red i spokoj. Da li su se vremena i obiaji promenili? Teko. Naime, oba
Teslina otkria iz 1900. godine direktna su
109
if<" f
!
!>
,,.',)
I ,
^"<
3jioynoTpea
c- K
3Jioynorpe6e
HHKOJie Tene npn
y flp*aBHni airiOTeajiy-
MMGHn
ja, flo^ejbena ty je, Ha OCHOnJionime, up
Ha3BaHe TecroiHOM nypnypaojj IUIOHOM,
o6aBe3HH CHO fla jasno ocyflMMO OB8J KJTOTTPBH CKaH-
nMCMHMa H
iraje
wmy. riourrei
HmKMfe Teene cy
MepHH H Tpe6a nx
np* BacrrarraBaB,y
. H y
ay
H Hacr
ce jesna 4>H3nmca nenriH
MarHema HHflyKA"ia.
jeamumoM koja aoca &eroBo me. CBB fleua oBera y|
uiKOjzaua TO yHe, KopHmhe~ I
H>e TecjmHor HMeHa npn |
u^eja
p
p
sapa Kajta JDMBOCT dopr yrC6
roaanBa
wmj
Cp6nsa
nofl03pee y BeiiriHy aeroBor nena. CTora iianituo
noDHaa, patnja K
Ja fla, ca flyw[iou
naaiibOM H nourroBaiteM 06jaBJby:y aoinice o HHKCUIM
TecjiH u cripese fla o Hrt>BOM eJiy roBOpe OHH BOJU TO
3fior HecTpjrMHc H
XaTirr
(JjMHaBCHJCKHM
pj
MHoro6pojomopata ny
IlopyHyjeMO
nenocpeflno
pp
CBHMS,
KOJH
BMJyMCKe
na je
na BenacHO H Kasauino fleJIO.
OHeicyjeuo fla he MHHHCTapcrao SApas^a, MeflHHHHCKH H 4>apMaueyTCKii (pa1- Aupefn^P My3Aja MoKojia
Tena". npo4>- AP AJICKCASA^P Mah 2
E'
KKHKOT KHinyra H
", PaAbMHp M. HayuoB, 3. A
ipexiKor 4ttKyare
4y
y
^qy, npo^i. AP Bopitiioje Jla*
ceicperap OABAeRA iexHllMKKJL Hayica Cpncice aKAe>wie ayca H yuviiocTH. BKi>A<n llimp
M.tubamthf %. AHpemop Hncnnyra
3a <pH3HKy, AP Sparan nh
!
;
davno postavio: od televizije i globalnih komunikacija do beinog prenosa i neiscrpnih izvora besplatne energije. Tome u prilog govori i
bizaran podatak da o Tesli na Internetu postoji
preko 70.000 naslova, to je vie nego to
zauzima nekoliko vodeih holivudskih zvezda
zajedno!
119
4Hm:,'>f/&j&&''ti-
Teslinim stazama
Prvi zakon: Kada naunik u poodmaklim
godinama kae da je neto nemogue,
sasvim je sigurno da nije u pravu.
Drugi zakon: Modernu tehnologiju je nemogue
razlikovati od magije
Zakoni znanja po Arturu Klarku
Radio Armagedon?
Za razliku od veine naunika upoznatih
sa sadrajem projekta "Harfa", norveki istraiva Piter Stabi, sa "Maks Plank" instituta za
aeronomiju, tvrdi da su sve prie o ovom projektu znaajno preterane. Stabi se poziva na
dvadesetogodinje iskustvo Norveana sa instalacijom koja je gotovo identina sa onom
postavljenoj na Aljasci. Postavljeni transmiteri
121
sa
TeslinaPVO
Za svoj 85. rodjendan Tesla je tvrdio novinarima lista New York Sun, 11. 07. 1941, da
bi, za dva miliona dolara i u roku od tri meseca,
mogao da sagradi ureaj kojim bi istopio motor aviona hiljadama kilometara daleko.
Nikola] Tesla!?
U anketi britanskog magazina "Focus" za
izbor najveeg pronalazaa ovog veka, Tesla je
zauzeo tek sedmo mesto. Koliko su Teslina
dostignua nepoznata iroj javnosti govori i
podatak da je u istoj anketi Markoni na osmom
mestu - sa Teslinim pronalaskom radija. Nekoliko brojeva ranije, autor ovog teksta je u istom
magazinu objavio pismo u kome dokazuje Teslino autorsko pravo, posvedoeno i sudskom
124
"Proboj" u Dejtonu?
Aprila 1996, u jednoj televizijskoj emisiji,
profesor Beogradskog univerziteta i
izvanredan poznavalac Teslinih istraivanja,
Velimir Abramovi, prikazao je gledaocima
neobian
komad
klirita
sa
savreno
125
f? ft
OfclV ,
oaiictL ,
Si:
B_2:
izgraen tako da elektromotori aviona daju energiju za elektrostatiki naboj od vie miliona
volti na napadnoj ivici krila i izduvnika. U
odreenom trenutku taj sistem drastino
poveava pogonsku snagu letilice, ali sa
daleko manjom energetskom potronjom. Ve
je uveliko u toku rad sa prototipovima koji bi za
uzgon koristili jonosferski elektrini potencijal,
to bi perspektivno trebalo da potpuno zameni
klasini pogonski sistem aviona. Bio bi to prvi
elektrini avion, drugaijeg oblika, ali iste
"pameti" kao i prvi Teslin kosmiki brod.
127
Nevidljivi brod
Ono to, navodno, nije polo za rukom
Tesli i Ajntajnu u "filadelfijskom eksperimentu, uspelo je kompaniji "Vosper Tornikroft
iz Sautemptona, Engleska. Posle nekoliko
godina, oni su priveli kraju dizajn broda na
kome je primenjena ista stelt tehnologija kao
na poznatom F117A bombarderu - ve vienom u Buanovcima. Brod e imati i tipino
vodeni dodatak: vodenu pumpu sa mehanizmom za rasprivanje koji e oko njega stvarati
maglu, potrebnu i radi dodatne zatite "vrelih"
taaka, kao to su izduvni gasovi motora.
Kompjuterske simulacije su pokazale da je novi
brod spreman za proizvodnju, jer bi sa potpunim sistemom zatite izgledao kao mali ribarski brod.
128
doprinos nauci. Glavni razlog je moda u injenici da je Tesla bio oajan biznismen.
Edison, koji je bio samo deli Teslinog
pronalazakog genija, ali sjajan poslovan
ovek, danas se smatra jednim od
najuglednijih amerikih naunika, kao to je i
kompanija koju je on osnovao - General
Electric. Zbog toga nam se ini da je nuno to
ee ponavljati i ono, bar kljuno, to je za
sobom ostavio Tesla:
* pronaao je motor za naizmeninu
struju i transformator (pomislite samo na sve
motorne ureaje koji rade u vaoj kui!);
* pronaao je trofazni elektricitet i doprineo da se naizmenina struja kao osnova
elektrosistema distribucije koristi svuda u
svetu;
* njegov transformator visokog napona
je omoguio razvoj sistema prenosa i prijema
televizijske slike, odnosno slike na monitorima
kompjutera. Taj transformator mogao je biti
naroito podeen da elektrino pobuuje Zemlju;
* pronaao je radio (odlukom amerikog
Vrhovnog suda iz 1943. odbijena je Markonijeva patentna prijava i patentno pravo dodeljeno Tesli)...
Zapravo, sve to moe da nam padne na
um od svih uda moderne elektronike,
tehnologije, ali i novih naunih sistema
postavljenih u ovom veku, negde, blie ili dalje,
ima u pozadini Teslu. Pogledajte samo nekoliko:
l
132
-" *'
i:
Aeromobili
U Teslinim belekama iz 1909, pre devedeset godina, detaljno su razraeni planovi
automobila na reaktivni pogon ili "aeromobil",
kako ga je on nazvao. Njegov koncept se
zuje tek danas:
136
Bespilotne letilice
Bespilotna letilica sa vertikalnim poletanjem CL-327,
kanadske proizvodnje, namenjena za izvianje i
markiranje ciljeva u vojne svrhe
Svemirski putnici
Najskuplji vatromet u istoriji: lansiranje "atla
bi vas prevozio neki avion tipa 747 sa ugraenom tehnologijom za jednokratnu upotrebu,
kao to je danas sluaj sa tehnologijom koja se
primenjuje za letove "Spejs atla". Ovako veliki
trokovi spreavali su bri razvoj letilica za
komercijalne i civilne letove, bar do orbite.
Nemaki "atl" "Senger"
I zbog toga je analiza svega do sada istraenog i osvajanje novih i starih reenja,
poput Teslinih, neodloan put ka boljim projek;
tima.
Nasin (NASA) "atl" bio je prvi korak Iji
tom pravsu, ali ako prenos pola kilograma materijala do orbite jo uvek kota oko 10.000 dolara, a samo lansiranje vredi kao dva boinga
747 - onda to i nije neko reenje.
Nekoliko vazduhoplovnih kompanija
sada radi na letilicama koje bi ve za dve-tri
142
146
>!,)$'Atili
Oivljavanje genija
Tesla je jo uvek na mnogo naina
prisutan u savremenom svetu: postoje crkve
koje su mu posveene, ulice, instituti, kole
koje nose njegovo ime, ak i dramska, muzika
dela, pa i rok grupa sa njegovim imenom konano, i internet je preplavljen podsecanjem
na Teslu. Jedino to ne biste nikada
pretpostavili je da je negde meu nama, ili
meu zvezdama - i danas iv, zdrav i veoma
zaposlen.
Iz dana u dan sam se pitao ta je to
elektricitet, ali nisam nalazio odgovor... i jo
uvek sebi postavljam to isto pitanje.
Elektricitet je za mene sve...
Dan kada tano saznamo ta je
elektricitet bie najznaajniji datum u istoriji
oveanstva.
N. Tesla
Tesla se javio...
ta su pre nekoliko godina, poev od
1973, belezili mikrofoni Unarijus akademije, u
ekskluzivnoj seriji "intervjua" sa Teslom-anelom?
Poev od te davne godine sa daleke
planete, sredita kosmike konfederacije
151
Ja, Tesla
'
tvojim prijateljima, rei u ti neto o mom detinjstvu da bi stekao uvid u parapsiholoke fenomene koje sam proiveo od roenja 12. 9.
1966. pa do danas.
Prvi oseaj koji mi je dao razloga da posumnjam ko sam dogodio mi se 1984. godine.
itao sam Teslina neostvarena otkria"
(zaudo je i to projekat iji sam ja autor - prim.
aut.). Imao sam tada osamnaest godina i za
divno udo, dok itam, oseam da sam to ja,
da, u stvari, drugi piu o meni, o mom uspehu,
0 mojim tajnama, o tome kako sam neke svoje
tajne odneo, sa svojom duom, na onaj svet.
Napisao sam toliko knjiga o svom
ivotu, poevi od sazvea Plejade, pre osam
miliona godina, pa preko dananjeg dana, do
tri hiljadite godine. Poeu pisati i o budunosti iz Teslinog ugla, za period izmeu treeg
1 etvrtog milenijuma. Primao sam godinama
telepatske, astralne poruke i poruke u vizijama.
Sve je to interesantno, naroito za fiziku, i to
jo u ovoj situaciji, ali potrebno je ubediti finansijere.
Zanimljiv je moj susret, u noi izmeu
petog i estog aprila 1990. godine, kada sam
se u mojoj sobi, astralno, pored mog fizikog
tela, na udaljenosti od dva metra, susreo sa
vanzemaljcem koji se tu materijalizovao,
preavi iz etvrte u treu dimenziju. eleo je
da mi prenese vanu poruku: Doao sam da ti
otkrijem i zvanino potvrdim ko si. Ti si
reinkarnacija Nikole Tesle i u ovom ivotu ima
sjajne mogunosti. Tada sam tek razumeo
zato su mi se jo od najranijeg detinjstva
155
Ekskluzivno
samo
RASA
Legenda
evropske
parapsiholoke scene jedine alternativne discipline koja je ula i u
udbenike psihologije - i
jedini parapsiholog u
Evropi koji ima dravne
dozvole za rad, austrijsku i nemaku. Samo
zahvaljujui naim zajednikim viegodinjim
istraivanjima telepatskih i drugih vanulnih
sposobnosti,
Raa e od sada jedan
deo svog slobodnog
vremena posveivati
samo za pomo naim
itaocima.
Raa je ovek
koji je uspeo da prodre u
parapsiholoke laboratorije NATO-a, u due
vladara iz senke, u mo i
nemo evropskog plemstva, naftnih magnata i
obinih ljudi.
ovek koji je
"progledao" od svoje
druge godine i koji i
danas vidi sve i pomae
svima. Pomogao je hiljadama ljudi kojima je
ivot postao "tesan", jer
nisu pronali svoje pravo
mesto, prave prijatelje,
svoju istinsku sudbinu.
Bez ustruavanja, s
punim poverenjem, poverite mu svoje probleme.
Javite mu se odmah i
pozovite se na nas:
Telefon za nae itaoce:
9943/1495 8894
157
za
nae
itaoce