SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD

Osijek, 15.9.2015.

Hrvoje Kmoniek
1

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZAVRNI RAD
TEMA: RAZLIKA LINEARNOG I NELINEARNOG PRORAUNA

TOPIC: DIFFERENCES IN LINEAR AND NONLINEAR ANALYSIS

Osijek, 15.9.2015.

Hrvoje Kmoniek
2

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

ZNANSTVENO PODRUJE:
ZNANSTVENO POLJE:
ZNANSTVENA GRANA:
TEMA:
PRISTUPNIK:
NAZIV STUDIJA:

Podruje tehnikih znanosti

Temeljne tehnike znanosti
Tehnika mehanika
Razlika linearnog i nelinearnog prorauna
Hrvoje Kmoniek
Sveuilini preddiplomski studij

RAZLIKA LINEARNOG I NELINEARNOG PRORAUNA

Osijek,
Mentor:
Izv.prof. dr.sc. SILVA LOZANI

Predsjednik Odbora za zavrne i diplomske ispite

____________________
3

Sadraj

1. Uvod

2. Openito

2.a. Linearni proraun konstrukcija

2.b. Nelinearni proraun konstrukcija

P-Delta

11

3. Ciljevi

12

4. Tehniki opis

12

5. Linearni proraun grede

15

6. Nelinearni proraun grede

18

7. Linearni proraun okvira

21

8. Nelinearni proraun okvira

25

9. Zakljuak

30

10. Literatura

31

1. Uvod
Cilj ovoga rada je osnovno upoznavanje sa razlikama u linearnim i nelinearnim
proraunima statike tapnih konstrukcija.
Rad je podijeljen na dva glavna dijela. Prvi dio je teoretski dio koji e nas upoznati sa
linearnim i nelinearnim proraunom te sa razlikama u proraunima. Drugi dio se sastoji od
primjene te teorije na dva jednostavna statika sustava gdje emo te razlike uoiti i izmjeriti.
Svi prorauni koji e se prikazati u drugome dijelu rada su obavljeni na raunalu koristei
program SAP2000 v17.1.0 Evaluation.

2. Openito
Konstrukcije moraju biti projektirane i izvedene na nain da tijekom predvienog
vijeka trajanja podnesu sva djelovanja i uinke. S obzirom na promjenjivost tijekom vremena
ta djelovanja mogu biti stalna, promjenjiva i izvanredna. Proraunom konstrukcije
dokazujemo njenu nosivost i uporabljivost pod djelovanjem propisanog optereenja tijekom
projektnog razdoblja. Potrebno je pronai proraunski model koji e najvjerodostojnije opisati
stvarno ponaanje konstrukcije u svakom trenutku projektnog razdoblja a da ostane u
granicama isplativosti i mogunosti izvedbe. Pojavom sve monijih raunalnih programa i
algoritama danas smo u mogunosti u proraun ukljuiti i stvarne nelinearne utjecaje na
konstrukcije. Takvi prorauni za rezultat imaju optimalnije projektirane i dimenzionirane
konstrukcije. Tako danas raunalo umjesto inenjera provodi velike proraunske operacije
dok inenjer mora moi prepoznati sve probleme i poetne uvjete sustava kao i mogunosti
softvera kojim barata.
Statike proraune moemo podijeliti na dva tipa:
a. Linearni proraun konstrukcija ili Proraun konstrukcije po Teoriji I reda
b. Nelinearni proraun konstrukcija po Teoriji II reda ili po Teoriji III reda.

Slika 1. Podjela statikih prorauna

2.a. Linearni proraun konstrukcija

Pretpostavka linearnog ponaanja konstruktivnih elemenata podrazumijeva da su
pomaci, unutarnje sile i reakcije proporcionalni optereenju konstrukcije. Takoer, princip
superpozicije je unutar tih pretpostavki. On nam doputa da konano stanje konstrukcije
dobijemo zbrajajui razdvojena djelovanja.
Osnove pretpostavke ovakvog pristupa proraunu su:
- pomaci konstrukcije su dovoljno mali to nam dozvoljava definirati uvjete ravnotee
na nedeformiranoj konstrukciji. Takoer, radi toga smijemo pretpostaviti da sva
optereenja na konstrukciju ne mijenjaju toke i pravac djelovanja na konstrukciju.
Ukoliko ukinemo ovu pretpostavku, slijedi geometrijski nelinearno ponaanje
konstrukcije te jednadbe ravnotee postavljamo na deformiranoj konstrukciji.
-vrijedi Hookeov zakon, odnosno, vrijedi linearno-elastino ponaanje materijala
konstrukcije. Pomaci i unutarnje sile su u meusobnoj linearnoj vezi a ponaanje
materijala tijekom djelovanja optereenja ne naputa linearno podruje. Ukoliko
ukinemo ovu pretpostavku, slijedi materijalno ili fizikalno nelinearno ponaanje
konstrukcije.
-popreni presjeci ostaju okomiti na tangentu na nedeformiranu teinu os i nakon
djelovanja optereenja.
Takoer, kod prorauna tapnih elemenata konstrukcije po linearnoj teoriji pretpostavljamo
osnovne idealizacije:
-homogen, izotropan i linearno elastian materijal
-dimenzije poprenog presjeka tapa su znatno manje u odnosi na duljinu tapa
-potpuno tona izvedba konstrukcije, bez imperfekcija i naprezanja
-jednadbe ravnotee postavljamo na nedeformiranom sustavu
-relativno mali pomaci i deformacije konstrukcije pod djelovanjem optereenja
Takve su pretpostavke u potpunosti opravdane za veinu konstrukcija. Ako su prikazani uvjeti
ispunjeni, a proraun dobro proveden, rjeenja dobivena linearnom teorijom e biti u
potpunosti korektna i prihvatljiva. Tek kod konstrukcija koje nisu obuhvaene ovim
pretpostavkama linearna teorija nee rezultirati korektnim i prihvatljivim rjeenjima. Na
takvim konstrukcijama jednadbe ravnotee trebaju biti ispunjene na deformiranoj
konstrukciji, a ponaanje materijala u takvim konstrukcijama treba ustanoviti
eksperimentalno.

2.b. Nelinearni proraun konstrukcija

Jedna od pretpostavki u teoriji I. reda je pretpostavka linearno elastinog ponaanja
materijala. U stvarnosti, ponaanje veine materijala nije takvo. Za potrebe prorauna
konstrukcija ponaanje materijala dobiveno ispitivanjima idealizirano je po dijelovima
podruja deformacija.
Krivulje optereenja i rastereenja se kod elastinih materijala podudaraju u dijagramu
naprezanja i deformacija. Za linearno elastian materijal ta krivulja je pravac te su naprezanje
i deformacije linearno zavisne veliine. U stvarnosti, za nelinearno elastian materijal,
krivulja naprezanja-deformacija je polinom n-tog stupnja.

Slika 2. Elastino ponaanje materijala

a) linearno elastino, b)nelinearno elastino

Kod neelastinih materijala ne postoji direktna veza naprezanja i deformacija. Njima

se ukupna deformacija sastoji od elastine i plastine deformacije a nakon prestanka
djelovanja optereenja na konstrukciji ostaje trajna, plastina deformacija. Kod ponovnog
optereenja, krivulja optereenja polazi od poetne deformacije i ne poklapa se s prethodnom
krivuljom. Svakim ponovnim optereenjem konstrukcija dobiva novu dodatnu trajnu
deformaciju.

Slika 3. Neelastino ponaanje materijala

a) nelinearno elastoplastino, b)linearno elastoplastino, c)linearno elastino - idealno
plastino
Sve to proraun zadae uz nelinearnost materijala ini dodatno zahtjevnim. Konstante
materijala je potrebno ustanoviti eksperimentalnim putem. Zbog toga i ovdje dolazi do
odreene idealizacije nelinearnosti materijala. Za bitne materijale definiramo idealizirane
dijagrame naprezanja-deformacije. Najjednostavniji primjer toga je idealizacija elika. U
podruju prije granice poputanja, materijal se ponaa prema linearnoj teoriji. Njegov
idealizirani dijagram je bilinearan, linearno elastian - idealno plastian. Za idealizaciju
armiranog betona uzima se idealizirani nelinearno elastian - idealno plastian dijagram
odnosa naprezanja i deformacija. Nelinearna elastinost u prvom dijelu dijagrama izraena je
parabolom drugog stupnja.

Slika 4. Linearno elastino - idealno plastino ponaanje elika

Slika 5. Nelinearno elastino - idealno plastino ponaanje betona

9

Najjednostavniji primjer za prikaz razlike stvarnih i lineariziranih pomaka je

beskonano kruta elastino upeta konzolna greda optereena koncentriranom silom na
slobodnom kraju.

Slika 6. a) zadana konstrukcija, b) nelinearni pomaci, c) linearni pomaci

Slika 6 nam prikazuje kako u sluaju linearnog pomaka ovakvog tipa grede
zanemarujemo uzdune pomake slobodnoga kraja to rezultira nepromijenjenom projiciranom
duljinom L. U sluaju nelinearnih pomaka taj se uzduni pomak uzima u obzir te tada moment
u elastino upetom leaju poprima oblik
M = KLcos
dok bi u sluaju linearnog pomaka kut zaokreta slobodnog kraja tapa bio zanemaren. Tako
prijelaz s nelinearne teorije na linearnu teoriju moemo prikazati razvojem trigonometrijskih
funkcija u red u izrazima za moment na elastino upetom leaju te popreni i uzduni pomak
slobodnog kraja.

10

P-Delta
Postupak P-Delta je iterativni postupak prorauna po Teoriji II reda te on predstavlja
linearizaciju jednadbi nelinearne teorije. Ovaj postupak je pojednostavljenje inenjerske
metode pomaka jer se u njemu koriste samo elastina i geometrijska svojstva u matrici
krutosti.

Slika 7. Tlani tap

Sa slike 7 uoavamo da se tap pod djelovanje tlane sile P izvio u stranu za otklon
'delta', a s takvom deformacijom se javlja moment u upetom kraju grede. U sluaju linearnog
prorauna ova bi se analiza provodila na ravnom, nedeformiranom tapu.
Tijek postupka je jednak kao i kod inenjerske metode pomaka.U sustavu jednadbi
ravnotee uz sve nepoznate pomake imamo i uzdunu silu N kao nepoznanicu koja je
iskazana kao funkcija matrice krutosti. Pretpostavimo li tada neku vrijednost uzdune sile,
matrica krutosti postaje neovisna o vrijednostima unutarnjih sila. To nas dovodi do
mogunosti prorauna po linearnoj teoriji, odnosno, ineenjerskoj metodi pomaka. Poetnu
vrijednost sile N0 koju smo dobili linearnim proraunom mijenjamo tijekom iterativnog
postupka do konane vrijednosti Nn nakon n iteracija. Kod translatorno pominih konstrukcija
nuno je jednadbu rada postaviti na konstrukciji nakon deformacije.
Prvi korak nam prestavlja provoenje linearnog prorauna i iz jednadbi ravnotee
vorova odreivanje uzdunih sila u svim elementima konstrukcije. Nakon toga ponovno
odreujemo lokalne matrice krutosti svih elemenata konstrukcije, lokalne vektore upetosti,
globalnu matricu krutosti te globalni vektor upetosti. Nepoznanice nam ostaju translatorni
pomaci i kutevi zaokreta. Iz jednadbi ravnotee vorova i jednadbi radova na nepoznatim
translatornim pomacima odredimo vrijednosti nepoznatih pomaka i sila na krajevima tapova.
Nakon toga odreujemo sile na krajevima svih elemenata konstrukcije iz jednadbi ravnotee
vorova uzdune sile u svima elementima konstrukcije. Tako dobivene vrijednosti uzdunih
sila se usporeuju sa vrijednostima iz prethodne iteracije te u sluaju slinih vrijednosti
moemo zakljuiti da su vrijednosti iz ove iteracije takoer i konane vrijednosti, a ukoliko su
razlike ipak vee provodi se dodatna iteracija.
11

3. Ciljevi

Cilj ovoga rada je kroz sve unutarnje sile i progibe promotriti ponaanje dva razliita
statika sustava u sluajevima linearne analize i nelinearne analize koristei program
SAP2000 v17.1.0 Evaluation. Uoiti emo razlike u reakcijama, momentnim, poprenim i
uzdunim dijagramima unutarnjih sila te razlike u deformacijama sustava.

4. Tehniki opis

Zadana su dva statiki neodreena sustava. Kontinuirana greda te okvirna

konstrukcija. Kontinuirana greda se sastoji od 2 raspona veliine 5 metara. Leaj u krajnjem
lijevom voru je nepomini, a srednji i krajnji desni leaj su pomini.. U sredini svakog
raspona se nalazi koncentrirano optereenje u obliku okomite sile, odnosno momenta. Sila je
iznosa 100 kN sa djelovanjem prema dolje, a moment je iznosa 100kNm sa djelovanjem u
smjeru obrnutog od kretanja sata.

Slika 8. Kontinuirana greda

Okvirna konstrukcija se sastoji od grede i dva stupa od kojih je jedan kosi. Kosi stup i greda
su spojeni zglobom, dok je drugi spoj oblika krute veze. Sustav je u obje svoje vanjske veze
upet. Optereenje se sastoji od koncentrirane sile, koncentriranog momenta i jednolikog
optereenja. Koncentrirana sila je smjetena na polovici visine lijevog stupa te je iznosa
100kN. Koncentrirani moment se nalazi na polovici raspona kosog stupa, iznosa je 100kNm
te djeluje u smjeru obrnutom od kretanja sata. Jednoliko opetreenje se rasprostire po cijeloj
duini grede raspona 6 metara te djeluje prema dolje u iznosu od 10 kN/m.
12

Slika 9. Okvir

Kao popreni presjek koriten je IPE200 elini popreni presjek. Koriteni elik u
proraunu je S235 ija je granica poputanja 235 N/mm2, a gustoa 78,5 kN/m3. Modul
elastinosti tako odabranog elika iznosi E = 210000 N/mm2, a Poissonov koeficijent 0,3.

Slika 10. Geometrijske karakteristike poprenog presjeka

Slika 11. Oblik poprenog presjeka IPE

13

14

5. Linearni proraun grede

Koristei SAP2000 v17.1.0 Evaluation izraen je numeriki model kontinuirane grede

sa svim optereenjima te sa vrijednou vlastite teine elemenata postavljene na 'nula'.

Slika 12. Numeriki model grede

Nakon provedene linearne analize u raunalnom programu, dobiveni su sljedei

rezultati reakcija, unutarnjih sila i deformacija:

Slika 13. Smjer i iznos reakcija linearnog prorauna

Slika 14. Momentni dijagram linearnog prorauna

15

Slika 15. Dijagram poprenih sila linearnog prorauna

Slika 16. Prikaz deformacije grede

Slika 17. Vrijednosti progiba grede

Iz prikazanih rezultata jasno vidimo kako je zbroj vertikalnih reakcija sustava jednak
iznosu od 100 kN, to odgovara djelovanju koncentrirane vanjske sile u istom tom iznosu, ali
suprotnoga smjera. Maksimalna vrijednost momenta iznosi 98,72 kNm te se nalazi na mjestu
sile. Minimalna vrijednost momenta iznosi 23,72 kNm, a nalazi se na mjestu djelovanja

16

momenta. Obje vrijednosti se nalaze u vlanoj zoni. U dva krajnja leaja vrijednost momenta
je 0 kNm, dok u srednjem leaju moment iznosi 52,57 kNm te se nalazi u tlanoj zoni.
Dijagram poprenih sila nam pokazuje maksimalnu vrijednost od 60,51 kN i
minimalnu vrijednost od 30,51 kN sa druge strane grede.
Kako uzdunih, odnosno kosih sila u sustavu nemamo, tako ne postoji ni dijagram
istih.
to se deformacija tie, na slici 16 vidimo na koji se nain greda deformira nakon to
na nju nanesemo zadano optereenje, a na slici 17 su prikazane vrijednosti maximalnih
deformacija koje iznose 4.36 mm i 2.16 mm. Takoer, osim deformacija grede, moramo u
obzir uzeti i pomake i rotacije leajeva. Oni su prikazani na slici 18.

Slika 18. Pomaci i rotacije leajeva kontinuirane grede

Kako smo ve utvrdili, u ovome sluaju ne postoje horizontalne ili kose sile koje
djeluju na sustav pa stoga nemamo ni horizontalne pomake leajeva, a kako je svim
leajevima sprijeen vertikalni pomak, i te vrijednosti su nula. Jedino to nam preostaje su
rotacije leajeva. Krajnji desni leaj, nepomini, se zarotirao za 0,027 radijana u smjeru
kazaljke na satu. Srednji, horizontalno pomini leaj, je doivio rotaciju od 0,0167 radijana u
smjeru obrnutom od kretanja sata. Krajnji desni leaj, takoer horizontalno pomini se
zarotirao u smjeru kazaljke na satu za 0,0155 radijana.

17

6. Nelinearni proraun grede

Zadravi sve postavke materijala, presjeka i optereenja uli smo u novu analizu
sustava. Meutim, ovaj put su promijenjene postavke tipa analize i geometrijskih
nelinearnosti kao to je prikazano na slici 19. Materijalna nelinearnost nije ukljuena u
proraun.

Slika 19. Osnovne postavke nelinearnog prorauna

Greda je za ovaj sluaj prorauna podijeljena na vie manjih segmenata kako bi

osigurali to tonije rezultate analize. Nakon provedene nelinearne analize, dobivene su
slijedee vrijednosti reakcija, unutarnjih sila i deformacija sustava:

Slika 20. Smjer i iznos reakcija nelinearnog prorauna

18

Slika 21. Momentni dijagram nelinearnog prorauna

Slika 22. Dijagram poprenih sila nelinearnog prorauna

Slika 23. Prikaz deformacije grede

19

Slika 24. Vrijednosti progiba grede

Iz rezultata nelinearne analize odmah u startu uoavamo neke promjene u odnosu na

linearnu analizu sustava. Dok su reakcije u leajevima ostale jednake onima iz linearne
analize, dijagram momenta i poprenih sila nisu ostali u potpunosti jednaki. Kako gredu
dijelimo na vei broj manjih segmenata, tako su vrijednosti momentnog dijagrama sve blie
onima iz linearne analize. Maksimalni moment se i u ovome sluaju nalazi na mjestu
djelovanja koncentrirane sile te iznosi 98,72 kNm. Vrijednosti sila na mjestu koncentriranog
momenta se pribliavaju onima iz linearne analize, ali u ovome sluaju nisu u potpunosti
dosegle njihove vrijednosti.
to se samog oblika momentnog dijagrama tie, on je veoma blizak onome iz linearne
analize. to je vei broj segmenata na koje je greda podijeljena, to se oblik dijagrama sve vie
pribliava onome iz linearne analize.Kod dijagrama poprenih sila vrijednosti su ostale
jednake kao u linearnom proaunu, ali kao i kod momentnog dijagrama, oblik se malo
promijenio te on ovisi o segmentima na koje je greda podijeljena.
to se deformacija i progiba tie, one se minimalno razlikuju od prethodno prikazanih.
Sada maximalni progibi iznose 4.2 mm i 2.12 mm. Dakle, malo su manji od onih u linearnoj
analizi. Rotacije i pomaci leajeva su ostali nepromijenjeni u odnosu na linearnu analizu.
Sve razlike izmeu rezultata dva naina prorauna grede se mogu preciznije pogledati
u tablici 1 na stranici 29 ovoga rada.

20

7. Linearni proraun okvira

Koristei isti raunalni program ovoga puta je napravljen numeriki model zadanoga
okvira. Takoer, vrijednosti vlastite teine elemenata su postavljene na vrijednost 'nula',
odnosno zanemarujemo ih u proraunu.

Slika 25. Numeriki model okvirnog sustava

Nakon postavljanja svih optereenja i geometrijskih i fizikalnih svojstava sustava,
izvrena je linearna analiza modela iji su rezultati prikazani na sljedeim slikama.

Slika 26. Horizontalne i vertikalne reakcije

21

Slika 27. Vrijednosti dijagrama uzdunih sila

Slika 28. Vrijednosti dijagrama poprenih sila

22

Slika 29. Vrijednosti momentnog dijagrama

Slika 30. Prikaz deformacije sustava

Iz priloenih slika uoavamo oekivane rezultate jedne linearne analize ovakvog

sustava. U upetim leajevima se pojavljuju horizontalne i vertikalne reakcije kao i moment
ije su vrijednosti prikazane u oitanju na slici 31a i 31b.

a)

b)
Slika 31a i 31b
23

Vrijednost reaktivnog momenta u lijevom leaju iznosi 121.5 kNm, a u desnom leaju
33.8 kNm. Oba momenta imaju smjer suprotan od smjera vrtnje kazaljki na satu.
Maksimalni moment sustava se nalazi upravo u lijevom leaju i iznosa je reakcije. Na
lijevom stupu moment je linearnog oblika sa jednom lomom na mjestu djelovanja vanjske
sile. Moment na gredi ima oblik krivulje te mu je na desnom kraju grede vrijednost 0 kNm
radi zgloba koji se nalazi na spoju grede i desnog kosog stupa.
Dijagram poprenih sila ima konstantan oblik na stupovima, a linearni oblik na gredi,
dok je uzduni dijagram na cijelom sustavu konstantan. Maksimalna poprena sila iznosi
65.22 kN, a maksimalna uzduna 37.89 kN.
Dva spoja grede i stupova su se pomaknuli horizontalno i vertikalno. Vrijednosti tih
pomaka se mogu oitati sa slike 32.

Slika 32. Pomaci unutarnjih veza okvira

Lijevi, kruti, spoj je poprimio horizontalni pomak od 7.19 cm te minimalni vertikalni

pomak prema dolje. Desni spoj, zglob, se pomaknuo u desnu stranu za 7.15 cm te prema gore
za 3.53 cm. Oba su se spoja i zarotirala kao to je vidljivo na slici.

24

8. Nelinearni proraun okvira

Kao i u nelinearnom proraunu grede, ovdje je odabran nelinearni tip analize sa PDelta efektom geometrijske nelinearnosti (Slika 19). Takoer su svi elementi sustava
podijeljeni na vei broj manjih segmenata radi osiguranja boljih rezultata prorauna. Rezultati
analize su prikazani na sljedeim slikama.

Slika 33. Nelinearne reakcije sustava

Slika 34. Dijagram uzdunih sila nelinearne analize

25

Slika 35. Dijagram poprenih sila nelinearne analize

Slika 36. Momentni dijagram nelinearne analize

26

Slika 37. Deformacije sustava nakon nelinearne analize

Slika 38. Pomaci spojeva stup-greda nakon nelinearne analize

Ako krenemo od promatranja reakcija vidimo da se u ovome sluaju i one razlikuju,

makar je ta razlika minimalna te ovisi o koliini segmenata na koje su elementi podijeljeni.. U
sluaju lijevog leaja najvea promjena se dogodila kod reaktivnog momenta - sa 121.5 kNm
je narastao na 124.878 kNm. Kod desnog leaja situacija je slina, reaktivni moment je
narastao sa 33.8 kNm na 34.77 kNm.

27

Slika 39. Vrijednosti reakcija u leajevima

Kod dijagrama unutarnjih uzdunih sila vrijednosti su se minimalno promijenile,

odnosno, minimalno su se smanjile u odnosu na vrijednosti linearnog prorauna.
Dijagram poprenih sila se takoer minimalno promijenio u vrijednostima. Oblikom je
gotovo identian dijagramu iz linearne analize. Na mjestu horizontalne koncentrirane sile
promjena dijagrama je blago linearna. Da je stup podijeljen na vei broj segmenata, odnosno,
da je analiza jo preciznija, ta bi promjena, odnosno skok u vrijednosti unutarnjih sila, bila
jednaka kao u linearnoj analizi.
Momentni dijagram ima blago promijenjene vrijednosti u odnosu na linearni proraun.
Vrijednosti na svakom mjestu dijagrama su poprilino bliske linearnim, meutim, ipak se
razlikuju. Tonija odstupanja svih unutarnjih sila se mogu oitati iz tablice 2.
to se deformacija i pomaka vorova tie, takoer je dolo do promjena. Kruti spoj je
doivio vei horizontalni pomak i veu rotaciju, a zglob je dobio vei horizontalni i vertikalni
pomak, kao i veu rotaciju.

28

SILE
M [kNm]

REAKCIJE

T [kN]

N [kN]

POMACI

ROTACIJE

Leaj A

Leaj B

Leaj C

Leaj A

Leaj B

Leaj C

Leaj A

Leaj B

Leaj C

[kN]

[kN]

[kN]

[cm]

[cm]

[cm]

[rad]

[rad]

[rad]

min

max

min

max

min

max

23.72

98.72

60.51

(-)
30.51

39.49

91.03

(-)
30.51

0.027

(-)
0.0167

0.0155

NELINEARNO 21.81
8.05%
RAZLIKA

98.72

60.51

(-)
30.51

39.49

91.03

(-)
30.51

0.027

(-)
0.0167

0.0155

LINEARNO
GREDA

Tablica 1. Razlike u silama, reakcijama, pomacima i rotacijama prorauna grede

SILE
M [kNm]

T [kN]

REAKCIJE
N [kN]

LEAJ A [kN;kNm]

POMACI

LEAJ B [kN; kNm]

ROTACIJE

VOR 1 [cm]

VOR 2 [cm]

LEAJ A

VOR
1

VOR
2

[rad]

[rad]

LEAJ B

max

min

max

min

max

min

Hor

vert

mom

hor

vert

mom

hor

vert

hor

vert

121.5

65.22

(-)
19.95

(-)

LINEARNO

(-)
30.20

37.89

(-)
34.78

(-)
65.22

35.03

(-)
121.5

(-)
34.78

24.97

(-)
33.8

7.19

0.03

7.15

3.53

0.0012

0.0277

NELINEARNO

124.8

(-)
28.68

65.58

(-)
19.60

(-)
37.75

(-)
34.42

(-)
65.58

35.01

(-)
124.8

(-)
34.42

24.99

(-)
34.77

7.78

0.03

7.75

3.82

0.0019

0.0295

2.7%

5.0%

0.5%

1.7%

0.37%

1.03%

0.52%

0.05%

2.72%

1.03%

0.08%

2.87%

8.20%

8.39%

8.21%

52%

6.23%

OKVIR
RAZLIKA

Tablica 2. Razlike u silama, reakcijama, pomacima i rotacijama prorauna okvira

29

9. Zakljuak

Tablice 1 i 2 na stranici 29 prikazuju sve razlike rezultata zadanih sustava nakon

linearnog i nelinearnog prorauna. Prikazane su maksimalne te minimalne vrijednosti na
dijagramima unutarnjih sila kao i vrijednosti reakcija u leajevima. Takoer prikazuju
izmjerene pomake i rotacije vorova sustava. Razlike su prikazane u obliku postotka. Postotak
prikazuje koliko se vrijednost rezultata nelinearne analize razlikuje od rezultata linearne,
odnosno, koliko su se vrijednosti poveale ili smanjile. Zelena boja u redu sa postotcima
prikazuje poveanje vrijednosti, a crvena boja smanjenje vrijednosti. Crvena boja unutar
tablice oznaava veu vrijednost od dvije izmjerene.
Iako su primjeri prikazani u ovome radu poprilino jednostavni, razlike u rezultatima
izmeu linearnog i nelinearnog prorauna su jasno vidljive. Kod prorauna kontinuirane grede
razlike postoje. Iako su one u malome broju, postotci koji prikazuju promjene nisu
zanemarivi. U sluaju okvira, razlike se nalaze u gotovo svakom aspektu dobivenih rezultata.
Okvir je sloeniji sustav od grede. Sastoji se od vie spojeva te vie elemenata, optereen je
veim brojem te razliitim optereenjima. Takoer je i vie puta statiki neodreen u odnosu
na gredu. Sve to doprinosi razlikama u rezultatima. Jednako tako, poetne postavke u
koritenome softveru takoer odreuju tonost rezultata.
Dakle, dokle god se radi o jednostavnijim statikim sustavima, linearna analiza e uz
poetne pretpostavke uvijek biti dovoljno tona za njihov proraun. Nelinearna analiza e i
dalje ostati usko podruje statike rezervirano samo za sloenije probleme te za specijalizirane
inenjere.

30

10. Literatura

Ali H. Nayef, P. Frank Pai - Linear and nonlinear structural mechanics, 2004
Paulo B. Laurenco - Types of analysis, 2010
Kreimir Fresl, Predavanja, 2014
Mladen Metrovi, Biljeke i skice s predavanja, 2014
wiki.csiamerica.com/display/SAP2000/Home / Rujan 2015.
wiki.csiamerica.com/display/tutorials/SAP2000 / Rujan 2015.
http://www.staticstools.eu/profil_IPE.php?profil=IPE200&act=zobraz / Rujan 2015.
http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-preddiplomski/metalnekonstrukcije-i/tablice-celicnih-profila.pdf / Rujan 2015.

31