SREDNJA STRUKOVNA KOLA

Adresa kole

ZAVRNI RAD
KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Ime i Prezime:

Mentor:

Zanimanje:

Predmet ili strukovni modul:

Razred:

Mjesto, ljetni rok

kolska godina npr 2014/15

SADRAJ:
SAETAK..1
1.UVOD..2
2.TEORIJSKI DIO..3
2.1.Pojam jalove snage.................3
2.2.Pojedinana i grupna kompenzacija...........4
2.3.Centralna i mjeovita kompenzacija..6
2.4.Potroai i izvori jalove snage.........8
2.5.Regulator jalove snage.................10
2.6.Primjer izvedbe kompenzacije.............11
3. ZAKLJUAK...13
4. LITERATURA..12

SAETAK

Kao temu ovoga maturalnoga rada izabrao sam kompenzacija jalove snage. U ovome
radu pisati emo o tome to je kompenzacija, navesti emo vrste i svaku pojedinano opisati.
Rad smo podijelili na tri dijela, koja su: uvod, teorijski dio, te na kraju zakljuak.

1.UVOD

U ovome radu predstaviti u kompenzaciju jalove snage. Ukratko potrebna energija za

nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u radnu (djelatnu) snagu, stoga snagu
potrebnu za nastanak magnetskih polja zovemo jalova snaga.
Kompenzacija jalove snage se moe izvriti na vie naina:
a) Pojedinano
b) Grupno
c) Centralno
d) Mjeovito
Najizrazitiji potroai jalove snage su asinkroni elektromotori i ureaji energetske elektronike
(najee upravljivi ispravljai i frekvencijski pretvarai).

2. TEORIJSKI DIO

2.1. POJAM JALOVE SNAGE

Snaga uzeta iz mree jednaka je umnoku napona i struje, to vrijedi za omske

potroae kod periodiki promjenjivih veliina sinusnog oblika (arulje, grijai). U ovom
sluaju, struja vremenski ne kasni za naponom, odnosno, nema faznog pomaka pa struja i
napon prolaze kroz nulu u isto vrijeme. Budui je kod ovakve vrste potroaa snaga
pretvorena, koristimo termin radna, tj. djelatnu snaga.
Potrebna energija za nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u radnu (djelatnu)
snagu, stoga snagu potrebnu za nastanak magnetskih polja zovemo jalova snaga.
Jalova struja potrebna je za rad induktivnih potroaa (motori, transformatori) iji induktivni
otpor uzrokuje fazni pomak za kut , odnosno, vremensko kanjenje struje za naponom u
prolasku kroz nulu.
Budui da je kod prijenosa elektrine energije jalovi dio beskoristan i nepotrebno optereuje
mreu, treba ga odravati na najniim moguim vrijednostima. U tu svrhu koristimo ureaj za
kompenzaciju jalove snage.
Ureaj za kompenzaciju jalove snage sprjeava prijenos jalove snage mreom, odnosno,
stvara jalovu snagu potrebnu za rad induktivnih potroaa u neposrednoj blizini.
Kako kod kondenzatora (kapacitivni potroai) jalova struja prethodi naponu, udjeli
kapaciviteta i induktiviteta se meusobno izjednaavaju i tu pojavu koristimo za
kompenzaciju jalove snage u mrei.
Drugim rijeima, jalova snaga potrebna za rad induktivnih potroaa nee biti uzeta iz mree,
ve iz ureaja za kompenzaciju jalove snage. Pritom treba voditi rauna da ne pretjeramo sa
kompenzacijom jalove snage, budui to moe izazvati gospodarsku tetu i probleme tehnike
prirode. Kako bismo izbjegli navedene probleme, moramo osigurati da vrijednosti elektrinih
i magnetskih polja (kapacitet i induktivitet) budu istih vrijednosti, ali suprotnih predznaka. To
moemo postii:
a) fiksnim kompenzacijama (pojedinanim i grupnim)
b) automatskim kompenzacijama

2.2. POJEDINANA I GRUPNA KOMPENZACIJA

Pojedinana kompenzacija sastoji se u tome da se svaki potroa (npr. asinkroni

motor) kompenzira prikljuivanjem kondenzatora odreenog iznosa neposredno na njegove
stezaljke ili u njegovoj neposrednoj blizini. Prednost ovog naina kompenzacije je
rastereivanje itavog dovoda od prijenosa jalove snage. Nedostatak ovog naina
kompenzacije je ta da je neto skuplja, jer se ugrauju manji kondenzatori koji ne mogu
posluiti za kompenzaciju nekog drugog potroaa kad je njima pripadajui potroa
iskljuen.

Slika 1. Pojedinana kompenzacija

Prednosti pojedinane kompenzacije:

a) Prikljuni kabeli se odtereuju od jalove snage

b) U pravilu nisu potrebni dodatni sklopni ureaji
Ekonominija je pojedina kompenzacija kod potroaa:
a) Veih snaga od 20kW
b) Stalne snage koji preteno rade u stalnom pogonu

Grupna kompenzacija je nain kompenzacije koji omoguava da isti kondenzator, djelomino

ili potpuno, ovisno o faktoru istovremenosti, kompenzira sad jedan sad drugi potroa.
Ovakva kompenzacija je jeftinija u odnosu na pojedinanu, tim vie ako je faktor istodobnosti
znatno manji od 1. Nedostatak je taj, da dovodi od mjesta kompenzacije do potroaa nisu
rastereeni od jalovih snaga. Ugradnjom automatike se moe, uz ukljuivanje i iskljuivanje
pojedinih kondenzatorskih jedinica, dobiti bolja kompenzacija na razini postrojenja.

Slika 2. Grupna kompenzacija

Ako se potroai pojedinano ukljuuju, tada mora takoer i kondenzator sadravati sklopni
ureaj (na primjer sklopnik), koji se ukljuuje samo onda kada su svi potroai u pogonu ili se
instalira regulirani ureaj za kompenzaciju. Jalova struja i gubici na ovaj se nain smanjuju
samo u razdjelnim vodovima, a ne u vodovima izmeu razdjelnika i potroaa. Iz
ekonominih razloga esto se vea rasvjetna postrojenja kompenziraju u grupama.

2.3. CENTRALNA I MJEOVITA KOMPENZACIJA

Pogoni s promjenljivim potrebama jalove snage ne doputaju vrstu kompenzaciju, s

obzirom da moe doi do neekonomine potkompenzacije ili opasne prekompenzacije.
Potrebna snaga kondenzatora mora se dakle prilagoditi promjenljivim potrebama jalove
snage. Ovdje su posebno pogodna centralno smjetena kompenzacijska postrojenja. Centralna
kompenzacija je ona kod koje je cijela snaga kompenzacije smjetena na jednom mjestu, to
jest centralno i to u pravilu na sekundarnoj strani transformatora preko kojih se isporuuje
energija. Potrebna jalova snaga kondenzatora je sada, gledajui postrojenje, najmanja jer se
uzima faktor istodobnosti cijelog postrojenja. Veliki nedostatak je taj da je cijelo (industrijsko)
postrojenje optereeno velikim tokovima jalovih snaga.

Slika 3. Centralna kompenzacija

Slika 4. Shema centralne kompenzacije

Mjeovita kompenzacija je kombinacija prethodno opisanih vrsta kompenzacija i najee se

koristi u industrijskim postrojenjima ili velikim ustanovama. Jedan dio jalove energije se
kompenzira centralno na nienaponskoj strani transformatora 35/6,3 kV, najee uz primjenu
regulirane baterije. Izdvojeni motori, koji se napajaju preko duljih kabela najee se
pojedinano kompenziraju. Isto tako, moe se kompenzirati potrebna jalova snaga svakog
transformatora 35/6,3 kV prikljukom kondenzatorske baterije u transformatorsko polje.
Grupna kompenzacija se primjenjuje za grupu motora koji su prikljueni na pojedinim
podrazdjelnicima. Ova kompenzacija se takoer primijenjuje i za fluorescentnu rasvjetu
pojedinih hala.

Slika 5. Mjeovita kompenzacija

2.4. POTROAI I IZVORI JALOVE SNAGE

Potrebe za jalovom snagom javljaju se iz dva razloga:
a) radi jalovog optereenja koje ine sami potroai
b) radi jalovog optereenja uzrokovanog elementima elektroenergetskog sustava
Najizrazitiji potroai jalove snage su asinkroni elektromotori i ureaji energetske elektronike
(najee upravljivi ispravljai i frekvencijski pretvarai). Nije za zanemariti niti potrebu
transformatora za jalovom snagom. U grupu potroaa s izrazito loim faktorom snage
spadaju rasvjetna tijela s izbojem u plinu. Najvei izvori jalove snage u elektroenergetskom
sustavu su sinkroni generatori i kondenzatorske baterije. Kompenzacijom jalove snage mrea
se rastereuje od tokova jalovih snaga, ime se smanjuju prividna optereenja elemenata
mree (generatora, transformatora i vodova). Posljedica toga su poboljane naponske prilike,
te smanjeni gubici. Osim toga, smanjenjem optereenja elemenata mree ne samo to se
izbjegava njihovo preoptereenje, ve se i osigurava rezerva za dodatni porast optereenja. Iz
istog se razloga generatori mogu opteretiti dopunskom djelatnom snagom, ukoliko im to
doputa snaga turbine. Za postizanje maksimalnih efekata kompenzacije bitno je slijediti
princip da se ureaji za kompenzaciju ugrauju to blie mjestu potronje, dakle kod
potroaa. Najire primjenjivani ureaji za kompenzaciju jalove snage su kondenzatorske
baterije. Prilikom projektiranja kondenzatorskih postrojenja potrebno je redovito voditi rauna
o specifinostima koje se javljaju prilikom njihovog prikljuka na mreu.
Ovdje su navodene samo neke osnovne:
a) kondenzatorska baterija poveava udarnu i poetnu struju kratkog spoja i to ovisno o
koliini energije sadrane u bateriji u trenutku kvara
b) kondenzatorska baterija prikljuena na mreu mijenja ekvivalentnu impedanciju
mree, pa u nekim sluajevima postoji mogunost pojave rezonancije i ferorezonancije
c) pojava viih harmonika u mrei dodatno optereuje kondenzatorsku bateriju
d) struje uklapanja, posebno ako se radi o paralelnom uklapanju baterija (uklapanje
razdijeljene kondenzatorske baterije) su visoke frekvencije i dostiu vrlo veliku
vrijednost
e)

sklopne operacije s kondenzatorskim baterijama postavljaju posebne zahtjeve na

prekidae, jer postoji mogunost stvaranja visokih povratnih napona

f) snaga baterije se mijenja s kvadratom napona.

2.4.1. KONDEZATORSKE BATERIJE

One se koriste se u mreama niskog, srednjeg i visokog napona, a snage se kreu od
nekoliko desetaka ili stotina VAr-a do nekoliko MVAr-a. Proizvedena jalova snaga u
kondenzatorskim baterijama proporcionalna je kvadratu prikljuenog napona.
Kondenzatorske baterije imaju spor odziv na dinamike pojave u sustavu, no u
gospodarstvenom pogledu imaju velike prednosti drugih sredstava za kompenzaciju.
Niski investicijski trokovi, niski trokovi odravanja, mala izloenost kvarovima, te
jednostavna ugradnja za relativno kratko vrijeme ini ih prikladnim za iroku primjenu
u elektroenergetskom sustavu.

Slika 6. Niskonaponeske kondezatorske baterije (cilindrino kuite)

Slika 7. Visoko naponske kondezatorske baterije

2.5. REGULATOR JALOVE SNAGE

Mikroprocesor regulatora registrira napon i posredstvom strujnog transformatora
struju troila cijelog pogona, te ih koristi za raunanje odnosa izmeu radne i jalove snage u
energetskom sustavu. Regulator radi u 4kvadrantnom modu. U poetnoj fazi provjeravaju se
okretno polje i spojevi transformatora uklapanjem i isklapanjem pojedinih stupnjeva. Potrebna
snaga kompenzacije za postizanje traenog cos stalno se izraunava. Sklapanje stupnjeva
slijedi ciljano u skladu s traenom snagom kompenzacije, ukoliko je razlika snage vea od
70% snage najmanjeg stupnja (snaga stupnjeva je programirana, runo uklopljeni stupnjevi se
izuzimaju iz rauna optimiranja). Jednaki stupnjevi se kruno sklapaju. Optimalna snaga
kompenzacije zahtjeva nekoliko sklapanja. I za velika postrojenja moe se postii precizno
reguliranje s nekoliko sklapanja. Nije potrebno voditi rauna o odnosu stupnjeva. Nakon
dostizanja potrebne snage kompenzacije daljnja sklapanja su blokirana za programirano
vrijeme. Ovo vrijeme se dinamiki poveava za vrijeme malog tereta. Prikljueni stupnjevi
upravljani tiristorima odmah se sklapaju bez zatezanja. Za sprijeavanje oscilirajuih
sklapanja moe se produiti zatezanje isklapanja do 150% snage najmanjeg stupnja.
Programirane vrijednosti su, kao i kod numerikih zatitnih ureaja, memorirane u
EPROMu pa ostaju nepromijenjene i u sluaju nestanka napona. Mjerenjem vlastite struje
pomou strujnog transformatora x/1A u dovodu kompenzacijskog postrojenja nadzire se
snaga, struja i vii harmonici struje i napona. U sluaju kvara pojedinog stupnja ili poviene
struje viih harmonika javit e se signal kvara i po potrebi isklapanje stupnjeva.

Slika 8. Shema spoja regulatora jalove snage

2.6. PRIMJER IZVEDBE KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE

Slika 9. Sklopnici za ukljuivanje pojedinih kondenzatorskih baterija

Slika 10. Sklopnici i kondenzatorske baterije

3. ZAKLJUAK

Na kraju ovoga rada zakljuujem sljedee:

Snaga uzeta iz mree jednaka je umnoku napona i struje, to vrijedi za omske
potroae kod periodiki promjenjivih veliina sinusnog oblika (arulje, grijai). U ovom
sluaju, struja vremenski ne kasni za naponom, odnosno, nema faznog pomaka pa struja i
napon prolaze kroz nulu u isto vrijeme. Budui je kod ovakve vrste potroaa snaga
pretvorena, koristimo termin radna, tj. djelatna snaga.
Potrebna energija za nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u radnu (djelatnu)
snagu, stoga snagu potrebnu za nastanak magnetskih polja zovemo jalova snaga.
Postoji vie vrsta kompenzacije, a neke od njih su: pojedinana, grupna, centralna, mjeovita.
Smatram ovaj maturalni rad vrlo korisnim jer se iz njega moe nauiti puno toga o
kompenzaciji jaloge snage.

4. LITERATURA
1. http://www.elmah.hr/clanci_jsnaga.php (25.05.2015)
2. https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Uredjaji_za_kompenzacij
u_jalove_snage.pdf (25.05.2015)
3. http://erg.hr/slike/02_Osnove_kompenzacije_jalove_snage.pdf
(25.05.2015)
4. http://www.elsis.hr/pdf/kondenzatorske_baterije/katalog1.pdf
(25.05.2015)
5. http://www.riteh.eu/c/277/rg/37/gcgid/265/Sto-je-jalova-energija.wshtml
(25.05.2015)
6. http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Knjiznica/Zelimznati/Analogija-EES/Jalova-snaga-i-kompenzacija-jalove-snage
(25.05.2015)

Datum predaje rada:____________________________________

Potpis mentora:________________________________________
Ocjena pisanog rada:____________________________________

Datum obrane rada:_____________________________________

Ocjena obrane rada:_____________________________________

Konana ocjena:_______________________________________

Povjerenstvo:
1. Mentor:_____________________________________________
2. Profesor struke:_______________________________________
3. Profesor struke:_______________________________________
Prostor za izdvojeno miljenje ili eventualni komentar: