Professional Documents
Culture Documents
Hidroenergetska Proracun Nermin 2
Hidroenergetska Proracun Nermin 2
Hidroenergetska Proracun Nermin 2
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 2
SADRAJ
PRILOZI
P1. Postavka zadatka
P2. Popis slika i tabela
1.
2.
3.
4.
5.
HIDROELEKTRANE
1.1
UVOD
1.2
Podjela hidroelektrana
1.2.1
Akumulacijiske hidroelektrane
1.2.2
Protone hidroelektrane
1.2.3
Reverzibilne hidroelektrane
1.2.4
Hidroelektrane na plimu i oseku
1.2.5
Hidroelektrane na valove
1.2.6
Niskotlane
1.2.7
Srednjotlane
1.2.8
Visokotlane
1.3
OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANA
1.4
MINI HIDROELEKTRANE
1.4.1
Dijelovi mini hidroelektrane
1.4.2
Prednosti i nedostatci mini hidroelektrane
1.4.3
Projektovanje mini hidroelektrane
1.4.4
Odreivanje bruto energetskog potencijala
1.4.5
Odreivanje veliine izgradnje mini hidroelektrane
1.4.6
Izbor turbine i neto snage
PRORAUN MINI HIDROELEKTRANE
2.1
DEFINISANJE ENERGETSKIH PARAMETARA
HIDROELEKTRANE
2.2
IZBOR I KONSTRUKCIJA VODOZAHVATA
2.3
PRORAUN TLANOG CJEVOVODA
2.4
IZBOR TURBINE
2.5
IZBOR GENERATORA
2.6
PRESJEK STROJARNICE
2.7
DOPUTENA USISNA VISINA DIFUZORA
2.8
IZBOR EKONOMSKOG PRENIKA CJEVOVODA
5
5
6
6
6
6
7
7
7
8
9
10
11
12
12
13
13
14
14
16
16
22
23
24
26
27
28
30
32
34
35
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 3
PROJEKTNI ZADATAK
Uraditi projekat male hidroelektrane sa zadanim parametrima:
br.
1.
2.
3.
Parametar
kota vode zahvata
kota vode (donje)
snaga mini hidroelektrane
Vrijednost
210 [m]
180 [m]
3150 [kW]
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 4
POPIS SLIKA
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
1.0.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
Slika 1.8
Slika 1.9
Slika
Slika
Slika
Slika
1.10
1.11
2.0
2.1
Shema hidroelektrane
Kaplanova turbina
Francisova turbina
Peltonova turbina
Shema mini HE
Skica HE sa velikim padom
Zavisnost bruto pada od zapremine akumulirane vode
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 5
1.HIDROELEKTRANE
1.1. UVOD
Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode
najprije pretvara u kinetiku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaniku
energiju vrtnje vratila turbine te, konano u elektrinu energiju u elektrinom
generatoru. Hidroelektranu u irem smislu ine i sve graevine i postrojenja,
koje slue za prikupljanje (akumuliranje), dovoenje i odvoenje vode (brana,
zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (vodne
turbine, generatori), transformaciju i razvod elektrine energije (rasklopna
postrojenja, dalekovodi) te za smjetaj i upravljanje cijelim sustavom
(strojarnica i sl).
Iskoritavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno
proizvodnji elektrine energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je
hidroenergija najznaajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina
proizvodnja u hidroelektranama je utrostruena, a njen udio povean je za
50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama poveana za 100
puta, a udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u
hidroelektranama brzo poveava, ali znaajno zaostaje za proizvodnjom u
nuklearnim elektranama (ali i termoelektranama).
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 6
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 7
na morske valove
niskotlane, s padom do 25 m
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 8
1.2.6. NISKOTLANE
HIDROELEKTRANE
Za niske padove (do priblino 40 metara)
koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade
slino kao i Francisove turbine, s tim da je broj
lopatica daleko manji.
Kaplanova turbina je propelerna vrsta vodnih
turbina, sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi
samo na niskim padovima vode, uglavnom s
velikim protokom. Da bi se smanjili sudarni gubici
i osiguralo strujanje vode s najmanje hidraulikih
gubitaka, u veini propelernih turbine, lopatice
radnog kola mogu se zakretati u pogonu. Izvedba
turbina sa zakretnim lopaticama rotora je sloenija nego izvedba obinih
propelernih turbina, no njihove energetske karakteristike su znatno povoljnije.
Njihov stupanj iskoritenja moe biti i preko 90 %.
Propelerne turbine spadaju u red aksijalnih hidraulikih strojeva s primjenom pri
malim padovima i velikim protocima. Korisni padovi se kreu od nekoliko
metara pa sve do 60-70 metara. Radi takvih karakteristika, ovakve turbine se
uglavnom primjenjuju u ravninskim podrujima, na rijekama koje osiguravaju
cjelogodinji visoki protok, a izgradnjom umjetnih brana se osigurava potreban
pad. Izlazne snage Kaplanovih turbina mogu biti od 5 do 120 MW.
Glavni vodeni tok kroz Kaplanovu turbinu je aksijalan. Ugao zakreta lopatica
rotora odreuje se prema otvoru privodnog kola i trenutnom padu.
Kombinatorna veza se definira tako da se ostvari najvea mogua korisnost u
svim pogonskim uvjetima. Odnos otvora lopatica privodnog i radnog kola kod
turbina sa zakretnim lopaticama rotora regulira se preko posebnog ureaja koji
se naziva kulisa. Sustav automatske regulacije turbina s pominim lopaticama
rotora osim privodnim kolom, upravlja i radnim kolom zakreui lopatice rotora,
pa se takve turbine nazivaju dvostruko reguliranim turbinama.
Slika 1.1. Kaplanova turbina
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 9
spiralni dovod,
statorske lopatice,
difuzor i
leajevi,
1.2.8. VISOKOTLANE
HIDROELEKTRANE
Za visoke padove (preko 200 metara)
primjenjuju se takozvane Peltonove turbine
kod kojih se potencijalna energija vode u
provodnom dijelu potpuno pretvara u
kinetiku, i u obliku vodenog mlaza pokree
lopatice
turbine
pretvarajui
kinetiku
energiju u mehaniku.
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 10
1.3.
Peltonova turbina
Ovakav oblik lopatice ree mlaz vode u dva dijela od kojih svaki
naputa lopaticu pod kutem od gotovo 180. Osebujnost lopatica Peltonovih
turbina jest u tome to nisu stalno optereene, kao npr. lopatice rotora
Francisovih turbina, ve su samo privremeno u dodiru s mlazom. Tijekom dodira
lopatice s mlazom nagib lopatice prema mlazu, kao i mjesto gdje ovaj ulazi u
lopaticu, se stalno mijenja.Ovisno o konstrukciji, Peltonove turbine mogu imati
jednu ili vie mlaznica, odnosno slobodnih mlazova, a rotor turbine moe biti
postavljen na horizontalno ili vertikalno vratilo, na kojem mogu biti postavljena
jedan ili dva rotora . Postavljanje vie rotora na vertikalno vratilo zahtijeva
paljivu konstrukciju, kako gornji rotor ne bi hidrodinamiki naruavao rad
donjeg rotora. Izvedba Peltonove turbine s vertikalnim vratilom je povoljnija, jer
omoguuje dovod vode po obodu rotora, te postavljanje rotora na minimalnu
visinu iznad donje vode. Dovod vode po obodu rotora (u istoj horizontalnoj
ravnini) omoguuje koritenje veeg broja mlazova koji se nalaze na istoj
geodetskoj koti, a to je povoljno sa stanovita regulacije.
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 11
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 12
godinjim
ili
izolovane
elektrane
elektrane
elektrane
elektrane
elektrane-samostalni rad
vezane na mreu-paralelni rad
koji rade pod reimom on-off
u kojima radi jedna, dve ili vie jedinica
koje rade po potrebi, u zavisnosti od potronje
depne HE do 20kW
mini HE od 20 do 500kW
male HE od 0.5 do 3MW
srednje HE od 3 do 10 MW
velike HE preko 10MW
Slika 1.4. Shema mini HE
1.4.1. DIJELOVI
HIDROELEKTRANA
MINI
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 13
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 14
Naravno, mini HE kao izvori energije, u odnosu na druge sline izvore imaju
nedostatke, a to su:
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 15
P 9,81 Qs H b
[kW]
W P T 9,81 Qs Hb T
[kWh]
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 16
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 17
PARAMETARA
Parametar
kota vode zahvata
kota vode (donje)
snaga mini hidroelektrane
Vrijednost
210 [m]
180 [m]
3150 [kW]
g Q H
1000
kW
1000 P
gH
Nm
1000
s
kg
m
9,81 2 30 m
3
m
s
Q = 10,703 [m3/s]
3150
1000
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 18
Razlika gornje dotone vode i donje odvodne vode naziva se statikim padom
H ST . Ukupni pad hidroelektrane naziva se bruto pad i obiljeava se sa H b .
Bruto pad se dobija kada se statiki pad uvea za kinetiku energiju ulazne
mase vode kojoj treba oduzeti kinetiku energiju vode na izlaznom presjeku.
H b H ST
1 w12 2 ws2
2g
2g
1w 2 w
- hw
2g
2g
Ni bruto pad, ni neto pad nisu konstantni. Na prvi utiu promjene nivoa donje i
gornje vode, a na drugi osim promjena nivoa jo i promjene gubitaka. Promjene
nivoa gornje vode mogu nastati zbog preljeva velikih voda preko brane, do ega
dolazi kada se sva suvina voda ne moe propustiti kroz ispuste. U ovom
sluaju nivo gornje vode zavisan je od protoka, ali samo za protoke koji su vei
2
1
2
s
hidroelektrane.
U pribranskim hidroelektranama i u akumulacionim
hidroelektranama sa tlanim dovodom bruto pad, a prema tome i neto pad,
zavisan je od zapremine akumulirane vode. Ta zavisnost se prikazuje krivom Hb
= f(V) koja je data na slici 1.6. Za izvjesnu promatranu hidroelektranu
maksimalni bruto pad je odreen ukupnom zapreminom akumulacije, a
minimalni bruto pad korisnom zapreminom akumulacije
Zanemarujui razlike kinetike energije ulazne i izlazne vode w1 w2 sistema
H n je:
hidroelektrane, raspoloivi neto pad
H n H ST - hw
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 19
Q Aw
d 2
w
4
m3
4 10,703
s
4Q
w
m
3
s
d = 2,131 [m]
m3
4 10,703
s
4Q
w
m
2
s
m
4 10,703
s
4Q
w
m
1,5
s
= 2,61 [m]
3
=3,014 [m]
.
Zadatak broj: 1
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 20
4
3.5
3
2.5
2
1.5
1
0.5
0
0.5
1.5
2.5
3.5
Slika 1.7 Promjena prenika cjevovoda u zavisnosti od promjene brzine strujanja fluida
kroz cjevovod
m2
t 20 O C i p 1 bar
TDT 1 10 -6
s
Za
Re 6393000
Re 6,3 10 6 5 10 5
Te iz jednaine (1.1.1)
Za
t 10 O C i p 1 bar
m2
TDT 1,3 10 -6
Re 6769230,769
Te iz jednaine
6
5
Re 6,769 10 5 10
wd
Re
Re
2 2,61
=
= 4,01 10 6
1,5 3,014
Re
=
= 3,477 10
Re
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 21
R 5 10 5
Ako je Reynolds-ov broj e
, tada se radi o turbulentnom strujanju. Kada
fluid struji preko ravne povrine, prijelaz iz laminarnog u turbulentan tok javlja
Re 5 10 5
se pri
. Ovu vrijednost Reynolds-ovog broja nazivamo kritinom
vrijednosti Reynolds-ovog broja. Strujanje u cijevima je laminarno kada je
Re 2300
2300 Re 10000
, dok je prijelazno podruje za
. Kao i kod ravnih
povrina vrijednost kritinog Reynolds-ovog broja zavisi od hrapavosti cijevi i
takozvane glatkoe toka slobodne struje fluida.
Koeficijent trenja prema Altulj-u raunamo kao:
68
0,11
d
R
e
0 , 25
0,002
d
- Koeficijent hrapavosti cijevi.
Te iz jednaine slijedi:
0 , 25
68
0,11 0,002
6,3 10 6
0,023293489
.
Za razliite brzine strujanja:
0 , 25
68
0,11 0,002
4,01 10 6
0,02331132
68
0,11 0,002
3,447 10 6
0,04137683
0 , 25
0.5
Zadatak broj: 1
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
1.5
2.5
List broj: 22
3.5
2,131 2 9,81
hlin 7,01 m
Za razliite brzine strujanja:
hlin 0,02331132
hlin 2,54 m
hlin 0,04137683
hlin 2,20 m
1400
22
2,61 2 9,81
1400 1,5 2
3,014 2 9,81
Zadatak broj: 1
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 23
8
7
6
5
4
3
2
1
0
1.4
1.6
1.8
2.2
2.4
2.6
2.8
3.2
H n 30 2,54
H n 27,46 m
H n 30 2,2
H n 27,8 m
1
0
,
703
Pn Q sr g H n 1000
Pn 2413,867 kW
1
0
,
703
Pn Q sr g H n 1000
Pn 2883,2 kW
m3
kg
m
1
0
,
703
Pn Q sr g H n 1000
Pn 2918,90 kW
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 24
E P Pn Td 2413867,92W 24 h 57932830,08 Wh
E P 57,932 MWh
Za razliite snage:
E P Pn Td 2883201,96W 24 h 69196847,04
E P 69,196 MWh
Wh
E P Pn Td 2918900,75W 24 h 70053618 Wh
E P 70 MWh
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 25
m
m
w 3
w 2,817
s na
s .
Kao to vidimo, brzina je se promijenila, i to opala sa
U daljem proraunu potrebno je odrediti debljinu stijenke cijevi koja e se
koristiti na cjevovodu. Debljina cijevi se proraunava na osnovu formule:
d u p
C
2 d
d
Gdje je: u - unutranji prenik cijevi ( usvojeni ili izraunati);
p - proraunski ili nazivni pritisak [Pa];
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 26
m
c
Gdje je: s - brzina zvuka;
m
w
s - brzina tenosti
Iz strojarskog prirunika B.Kraut biramo sledee brzine zvuka, na osnovu
materijala:
m
c 1000
s - za eline cijevi;
- za gusane cijevi.
m
c 1200
s
Te iz jednaine (3.2.1) slijedi:
kg
m
m
p max 1000 3 1000 2,817
s
s
m
p max 28,17 bar
Usvajamo 0,7 za uzdune zavarene cijevi.
Prema preporuci usvajamo C=2 [mm]
Iz tablica Osnovi konstruisanja, autora Nedad Repi, dipl. In, Sarajevo 1998.
usvajamo za .0345 da je dozvoljeni napon materijala na zatezanje
d 120 MPa
Te sada iz jednaine (3.2) moemo izraunati debljinu stijenke cijevi i ona iznosi:
N
2
m
2,2 m 28,17 10 5
N
2 120 10 2 0,7
m
0,002 0,03888 m
= 38,88 [mm]
Zadatak broj: 1
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
ns
3,65 n Q
H
1
2
3
4
List broj: 27
n p
nq
1
2
g 4 H 4 2
n = 375 [ o/min ]
H n 23,7 m
m3
l
12
,
66
s
s
Q 12660
Pn 2654 [ KW]
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 28
116,85
3
3
min
H n4
22,99 4
Specificni broj obrtaja sraunat za snagu iznosi:
n P 375 2654
o
nq
383,75
5
5
min
H n4
22,99 4
60 f
n
Pa je:
P
60 f 60 50
8
n
375
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 29
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 30
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 31
c 22
2 gH n
54
450000
0,035
= 0,263
H Sdoz H a H t H n
Gdje je: H n 22,99 [m] - neto pad
Ha
- pad usljed barometraskog pritiska na nivou postrojenja, i njega odreujemo:
pa
1 10 5 Pa
pa g H a
Ha
g
kg
m
1000 3 9,81 2
m
s
H a 10,194 m
Ht
O
Za t1 5 C
T1 t1 273,15 278,15 K
kg
3
m
= 999,9
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 32
O
Za t1 10 C
T1 t1 273,15 283,15 K
kg
3
m
= 999,6
O
Za t1 20 C
T1 t1 273,15 293,15 K
H t1
pZ 1
H t1 0,238 m
kg
3
m
= 998,6
2337 Pa
kg
m
998,6
9,81 2
3
m
s
ukupni
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 33
investicioni
pogonski
[d]
U svijetu se za iste uslove rada mogu nai cjevovodi pod pritiskom razliitih
prenika, to zavisi od kriterijuma po kojima se vrio proraun, jer postoji niz
empirijskih izraza za odreivanje prenika cjevovoda. Ovdje se razmatra
problem izbora ekonomskog prenika u odnosu na sve druge prenike koji
ispunjavaju tehnike uslove ali je samo jedan od njih najekonominiji. Ako se
povea prenik cjevovoda poveavaju se i trokovi gradnje ali se zato sa
tehnikog gledita dobijaju manji gubici strujne energije. Ova dopunska snaga
koja se dobija na raun smanjenja strujnih gubitaka moe se u
hidroenergetskom postrojenju iskoristiti za dobijanje dopunske energije.
Ekonomski prenik cjevovoda pod pritiskom odreuje se na sljedei
nain. Masa cjevovoda odreuje se po izrazu:
m=
D L
1000
gdje je:
D prenik cjevovoda
L ukupna duina cjevovoda
- debljina zida cjevovoda
gustina materijala od kojeg je cjevovod izgraen (za liveno eljezo 7874
kg/m3)
Srednja debljina zida cjevovoda moe se odrediti po izrazu:
=
H D
4 doz
gdje je:
H bruto turbinski pad
doz dozvoljeno naprezanje materijala
Obino se uzima da dozvoljeno naprezanje materijala za izradu cjevovoda iznosi
8 daN/mm2, te je:
=
HD
32
2
2
H D L=0,77 22,99 2,131 1400=112544,59[kg ]
32000
m=
m=
Zadatak broj: 1
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
List broj: 34
[ ]
Q3 cz
mkH
Sljedei empirijski izraz za ekonomski opravdan prenik cjevovoda je:
7
D= 18,75
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 35
4Q
4 10,703 61,16
m
2,94
2
2
25,504
s
d
2,15
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 36
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 37
4. ZAKLJUAK
Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliku ansu da se umanji ovisnost od
fosilnih goriva. Do trenutka kada cijena eksploatacije fosilnih goriva postane
neprihvatljivo visoka mora da postoji jasna alternativa njegove zamjene.
Meutim, i koritenje obnovljivih izvora energije, ukoliko se ne koriste na
odrivi nain, moe da predstavlja realnu opasnost za dalju degradaciju
ivotne sredine i osiromaenja bioloke raznovrsnosti.
Jasno je da trenutno ne postoji jedinstveni izvor obnovljive energije
koji bi u budunosti mogao da zadovolji sve nae energetske potrebe. Samo
koritenje itavog spektra razliitih energetskih izvora, u obimu koji zavisi od
regionalnih i lokalnih specifinosti i mogunosti, dugorono moe dovesti do
energetske stabilnosti i ouvanja postojeeg civilizacijskog nivoa.
Komercijalizacija korienja obnovljivih izvora energije, koja se u budunosti
moe oekivati, ini realnom opasnost od daljeg neodrivog odnosa prema
prirodi. Da bi se ove opasnosti prevazile, neophodna je odgovarajua
legislativa kojom se ekonomski i ekoloki efekti primjene obnovljivih izvora
energije sinhronizuju, uz istovremeno poveanje energetske efikasnosti, u
cilju odrivog odnosa prema spoljanjoj sredini i racionalnog koritenja
resursa.
Koritenje kinetike ili potencijalne energije vode za dobijanje
mehanike vrlo je stari nain pretvorbe energije koji see u daleku prolost
(vodenice). Pretvorba u elektrinu energiju takoer je vrlo stara i
primjenjivala se jo u samom zaetku proizvodnje elektrine energije.
Prednosti koritenja hidroenergije u elektranama na rijekama su poznate:
nema potronje kisika, emisije CO2 i drugih polutanata, niska je proizvodna
cijena elektrine energije. Nepovoljni faktori su: ovisnost o hidrolokoj
situaciji, pokrivanje velikih povrina (kod hidroakumulacionih), veoma velika
cijena izgradnje, odnosno velika poetna ulaganja (via nego za elektrane na
ugljen ili nuklearne). Tome treba dodati mogue nesree - lomove brana te
promjene u okoliu vezane uz promjenu razine vode.
Procjenjuje se da e do 2020. godinja potronja elektrine energije
u svijetu iznostiti 22 000 TWh. Dio te potronje u budunosti e pokriti i
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
Zadatak broj: 1
List broj: 38
5.LITERATURA
[1] H. Poar, Osnovi energetike, drugi svezak
[2] R. Andrievi, Male hidroelektrane
[3] I. Buljubai, Predavanja, Mainski fakultet Tuzla.
World Wide Web:
[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana (24/03/2015)
[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Kaplanova_turbina (22/03/2015)
[3] http://hr.wikipedia.org/wiki/Francisova_turbina (22/03/2015)
[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Peltonova_turbina (23/03/2015)
[5] http://www.electway.net/download/Kaplan_turbine_ZD_series_catalogue.html
[katalog iz kojeg je izabrana turbina] (23.03.2014)