Hormonski sustav i duevne smetnje

Psiha je osjetljiva biljka

Nakon neke stresogene situacije esto ujemo skoio mi adrenalin; suoeni s uznemirenom
ili agresivnom osobom, kaemo smiri hormone i sl.
Svakodnevno koristimo izraz hormoni. Koliko znamo o tome to su hormoni, kako djeluju,
to djeluje na hormone i kako emo prepoznati da je dolo do poremeaja hormona? U kakvoj
su vezi duevni ivot i hormoni, i obrnuto?
Na neka od tih pitanja pokuat emo odgovoriti u ovom lanku.
Hormoni su kemijske tvari to ih proizvode lijezde s unutranjim luenjem. Unutranje
luenje znai da se hormoni lue direktno u krv, a krv ih raznosi do tkiva ili organa u kojima
kontroliraju odreene kemijske procese.
lijezde s unutranjim luenjem i njihovi hormoni jesu:
1. hipofiza (hormoni koji potiu luenje u ostalim lijezdama),
2. titna lijezda (tiroksin),
3. nadbubrena lijezda (adrenalin, kortikosteroidi),
4. guteraa (inzulin),
5. spolne lijezde - enski (estrogeni i progesteron) i muki (testosteron) spolni hormoni.
Hipofiza je kraljica meu lijezdama s unutranjim luenjem. Radi pod utjecajem dijela
velikog mozga koji zovemo hipotalamus i kontrolira luenje hormona u ostalim lijezdama.
Veza ivanog i
hormonskog sustava
Hormonski i ivani sustav
kontrolni su sustavi u
ljudskom organizmu i tijesno
su povezani, meusobno se
nadopunjuju i samoreguliraju
u zatvorenom krugu:
1. mozak (hipotalamus) alje
naredbe u hipofizu,
2. hipofiza alje naredbe u
druge lijezde s unutranjim
luenjem koje proizvode
hormone,
3. hormoni djeluju na
odreena tkiva ili organe,
4. hormoni istovremeno djeluju i povratno, na hipotalamus, kako bi se zaustavilo pretjerano
luenje hormona. Poremeaj rada hormonskog sustava i duevne smetnje Poremeaj
rada hormonskog sustava i duevne smetnje moemo promatrati iz dva pravca:
1. primarne bolesti lijezda s unutranjim luenjem praene su odreenim duevnim
smetnjama,
2. primarni duevni poremeaji praeni su poremeajem u radu lijezda s unutranjim
luenjem.

1. Poremeaj lijezda s unutranjim luenjem i duevne smetnje

Bolesti lijezda s unutranjim luenjem (upalne, autoimune, tumori i sl.) uzrokuju poveano
ili smanjeno luenje hormona. Poremeena razina hormona moe se oitovati i duevnim
smetnjama.
Poremeaji hormona titne lijezde a) Pojaan rad titne lijezde (hipertireoza) praen
je tjeskobom, nemirom, nesanicom, gubitkom na teini uz povean apetit, drhtavicom,
lupanjem srca, pojaanim znojenjem, zbrkanou, osjeajem ope slabosti i sl. Tei
psihijatrijski simptomi ukljuuju oteenje pamenja, poremeaj orijentacije u vremenu i
prostoru, manino uzbuenje, nerealne ideje, bez osnove u stvarnosti, i halucinacije.
b) Smanjeno luenje hormona titne lijezde (hipotireoza) ukljuuje usporeno miljenje,
depresiju, paranoju i halucinacije. Uz psihike simptome, ide i porast tjelesne teine, dubok
glas, podbuhlost lica, nepodnoenje hladnoe itd. Poremeaji hormona nadbubrene
lijezde Najee nastaje poremeaj razine kortikosteroida, i to moe biti zbog bolesti same
lijezde, ili zbog uzimanja hormona u svrhu lijeenja nekih bolesti (npr. reumatske bolesti,
zloudne bolesti, spreavanje odbacivanja organa nakon transplantacije i sl.), ili pak zbog
prestanka uzimanja hormona.
Snienu razinu kortikosteroida prate blage duevne smetnje, kao apatija, brzo umaranje,
razdraljivost i depresija, a mogu se razviti i zbrkanost i nerealne ideje ili halucinacije.
Poviena razina kortikosteroida najee vodi u depresiju, praenu nemirom, uz sklonost
samoubojstvu. est je poremeaj pamenja i koncentracije, kao i simptomi slini shizofreniji
(nerealne ideje, osjeaj proganjanja, halucinacije). Poremeaji hormona hipofize Pored
tumora, poremeaji hipofize vide se i u ena nakon poroda koje su izgubile dosta krvi. Zbog
gubitka krvi padne tlak, stanice hipofize propadaju pa ona slabo lui. Budui da rad titne i
nadbubrene lijezde ovisi o radu hipofize, dolazi do pada razine hormona tih lijezda.
Simptomi se oituju u duevnim smetnjama tipinim za poremeaj rada tih lijezda.
Najei poremeaji spolnih hormona Poremeaj enskih spolnih hormona (estrogena i
progesterona) oituje se dobro poznatim premenstrualnim sindromom PMS, smetnjama
vezanim za porod i klimakterinim tegobama.
Premenstrualni sindrom (PMS) prate razdraljivost, promjenljivo, esto depresivno
raspoloenje, a koji put i nerealne ideje spram okoline. Za nastanak simptoma odgovorni su
estrogen i progesteron, ija razina padne sedam do deset dana prije menstruacije. Oni
reguliraju rad stanica u mozgu koje proizvode serotonin, prijenosnik koji je odgovoran za
raspoloenje (hormon sree), pa njegov pad uzrokuje depresiju. Poboljanje stanja postie
se antidepresivima koji podiu razinu serotonina, ili spontano, s poetkom menstrualnog
krvarenja.
Klimakterij je razdoblje nekoliko godina prije i nakon poetka menopauze. Tipian je pad
razine enskih spolnih hormona i porast hormona hipofize koji potiu rad jajnika. Pratee su
psihike smetnje nesanica, razdraljivost, nervoza, uz valove hladnoe i vruine, lupanje srca
i vrtoglavicu. Poboljanje se postie hormonskom terapijom.
2. Primarni duevni poremeaji i poremeaji luenja hormona
Kod nekih duevnih poremeaja naen je popratni poremeaj lijezda s unutranjim
izluivanjem (npr. kod shizofrenije i depresije).
Shizofrenija i depresija duevni su poremeaji nastali zbog naruene funkcije mozga.
injenica da aktivnost ivanih stanica utjee na rad lijezda s unutranjim luenjem, a
poremeaj luenja hormona normalizira se lijekovima za lijeenje duevnih poremeaja,
upuuje na to da poremeaj rada ivanih stanica utjee i na rad lijezda s unutranjim
izluivanjem.

Npr., u depresiji moe doi do poremeaja vie lijezda s unutranjim luenjem:

poremeaj u radu titne lijezde: ponekad, kad se depresija ne poboljava na antidepresive,
pomae dodatak male koliine hormona titne lijezde i onda kad je njihova razina normalna;
poremeaj spolnih hormona: poremeaj menstrualnog ciklusa u depresiji.
Povezanost ivanog sustava i sustava lijezda s unutranjim luenjem najbolje se vidi u
stresu.
Hormoni i stres Stresor je svaki dogaaj koji dovodi do psihike i fizike reakcije u
naem tijelu. Stres je odgovor na stresogeni dogaaj.
Stres ukljuuje aktivnost lijezda s unutranjim izluivanjem i ivani sustav, prvenstveno
onaj koji nije pod utjecajem nae volje (autonomni ivani sustav), a koji upravlja radom
unutranjih organa.
Stres moe biti kratkotrajan i prolazan (akutan), ili dugotrajan (kronian). to se dogaa
kad smo izloeni stresoru Ako stresor djeluje naglo i neoekivano (npr. iznenada ujemo
prasak) reagiramo bez razmiljanja, pokuavamo se zatititi iako jo ne znamo radi li se o
stvarnoj prijetnji. Pritom se javljaju ubrzano disanje, lupanje srca, proirenje zjenica, porast
krvnog tlaka, porast razine eera u krvi.
Znai: najprije uz pomo osjeta (sluh, vid i drugi) primamo poruku o potencijalnoj opasnosti.
Poruka odlazi u mozak, koji odmah pokree mehanizme za zatitu, ali i u koru mozga, gdje se
obavlja analiza radi li se o stvarnoj opasnosti ili ne.
Ako je situacija procijenjena kao bezopasna, cjelokupna reakcija naeg tijela vraa se na
bazino funkcioniranje, a ako je prijetnja realna, pokreu se dalje aktivnosti:
1. Aktivira se autonomni ivani sustav koji djeluje na unutranje organe kako bi se poveala
energija za obrambenu akciju: vie kisika (ubrzano disanje), bolja opskrba krvlju (ubrzan rad
srca), vie energije (porast razine eera u krvi);
2. Aktiviraju se lijezde s unutranjim izluivanjem. Dio mozga koji je odgovoran za
prepoznavanje opasnosti aktivira hipofizu koja potie luenje u titnoj i nadbubrenoj lijezdi.
Hormoni titne lijezde ubrzavaju razgradnju tvari (metabolizam) i oslobaanje energije.
Hormoni nadbubrene lijezde (adrenalin, kortizol) odravaju razinu eera u krvi i sranu
akciju.
U sluaju da stres traje due ili je snaan, razina tih hormona ne vraa se na normalu kao kod
akutnog stresa, ve je trajno poviena i opasna po organizam, jer dugotrajno optereuje
pojedine organe i vodi iscrpljenju. Ti hormoni djeluju i na ivane stanice u mozgu pa
dugorono dovode do njihova propadanja.
Kao posljedica kroninog stresa mogu nastati tjelesne bolesti, kao povien krvni tlak,
preskakanje srca, ir, pojaan rad titne lijezde, eerna bolest, astma, reuma, kone bolesti
itd.
Zbog oteenja ivanih stanica javljaju se poremeaj pamenja, smetnje koncentracije,
razdraljivost uz tekoe u kontroli agresivnosti, to sve vidimo kod ljudi koji su pod
dugotrajnim stresom.
U sluaju infekcije, tekih povreda ili drugih tjelesnih bolesti, povea se razina hormona
nadbubrene lijezde (npr. kortizol) koji sudjeluju u brem oporavku i podizanju obrambene
aktivnosti. Kod dugotrajnog stresa dolazi do iscrpljivanja, kortizol se lui u premaloj koliini,
zbog ega pada otpornost organizma i javlja se sklonost raznim bolestima, ukljuujui zarazne
bolesti, upale pa ak i tumore.