ISTISNINA ILI DEPLASMAN BRODA

Pod deplasmanom ili istisninom podrazumjeva se masa broda. Ta masa broda moe se dobiti zbrajanjem masa pojedinih
djelova broda ili odreivanjem mase brodom istisnute vode.
Deplasman dolazi od francuske rijei deplase to znai zauzeti neije mjesto, istiskivati.
Prema zakonima hidrostatike, poznato je da plutajue tijelo istisne masu tekuine koja odgovara masi tog istog
plutajueg tijela. Taj je zakon pronaao Arhimed jo u 3.st. pr.n.e.

Prema njemu, na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila uzgona koja je jednaka teini tekuine koju je to tijelo
istisnulo. Okomito na oplatu broda koji pluta djeluje tlak koji raste prema dnu broda (dubini) ( P = q * h).
Na slici se vidi da je rezultat svih horizontalnih sila tlakova jednak nuli a rezultat svih vertikalnih komponenata sila
tlakova na uronjeni dio broda jednak masi volumena vode istisnute brodom. Istisnuta masa vode jednaka je uzgonu tj
istisnini ili deplasmanu broda.
Prema zakonu plovnosti kao mjera plovnosti slui upravo uzgon. Da bi ostvario uvjete plovnosti, brod uranja u
vodu sve dok se njegov deplasman ne izjednai s teinom.
U posudu napunjenu vodom uronimo uplju cijev sa poklopcem. Tlak vode tlai odozdo na poklopac koji prijanja o
cijev. Kad se cijev pone puniti vodom odozgo, u momentu kad doe do izjednaavanja unutarnjeg i vanjskog tlaka
doi e i do odvajanja poklopca od cijevi.

Zakljuak je da tlak djeluje odozgo i odozdo te da raste s dubinom . Toka u kojoj su koncentrirane sve sile uzgona
naziva se teite uzgona (istisnine). Ona se nalazi u teitu uronjenog (podvodnog) djela broda i oznaava se sa B.
Ovoj se toki suprostavlja toka G koja predstavlja koncentraciju masa broda i naziva se teitem. Odnos ovih dviju
toaka biti e kljuan u daljnjim razmatranjima glede plovnosti i stabilnosti broda.
Dakle, ako se izrauna masa istisnute tekuine ona e odgovarati masi samog tijela. U naim razmatranjima za tekuinu
se uzima morska voda.
Znamo da je masa svakog tijela (pa i morske vode) jednaka produktu (umnoku) njegova volumena i gustoe, pa imamo
da je:
P=V*q
gdje je P masa morske vode, V je volumen ili zapremina i q je gustoa morske vode.
Kako je masa brodom istisnute morske vode jednaka masi broda, odnosno deplasmanu (D) to se izraz moe pisati i
D = V * q.
Volumen morske vode (V) jednak je volumenu podvodnog dijela broda, a gustoa morske vode (q) mjeri se uz pomo
ureaja koji se naziva salinometar. Gustoa morske vode varira od mora do mora a u Sredozemlju se kree oko 1,025.
Deplasman se izraunava u metrikim ili engleskim (long) tonama. 1 metrika tona = 1000 kg., 1 long tona = 1016 kg.
Tijelo iste mase nee u svakoj tekuini istisnuti isti volumen tekuine, to ovisi o gustoi tekuine. Npr. u slatkoj vodi
gustoe q = 1,00 ovaj e volumen biti vei nego u moru ija je gustoa q = 1,025.
Dakle, isti brod e u slatkoj vodi zaroniti dublje (vei gaz) nego u morskoj vodi.
REZERVNI DEPLASMAN

Kada brod postigne ravnoteni poloaj u vodi a ukrcavanjem tereta brod postaje tei tada se deplasman nadoknauje iz
veliine nadvodnog djela broda koji slui kao zaliha plovnosti tj govorimo o rezervnom deplasmanu (uzgonu).
Rezervni deplasman vaan je zbog toga to omoguuje da brod do neke granice podnosi oteenja podvodnog
djela tj da primi dodatni teret vode prilikom poplave unutarnjih prostorija.
Brodovi s malom nadvodnom visinom uvjek su u opasnosti da potonu ve kod malih koliina vode u
poplavljenom prostoru.
Deplasman je vaan za brodove jer se pomou njega izrauju nacrti, prorauni, tablice i dijagrami.
Deplasman nije prikladna veliina za odreivanje veliine broda jer je to promjenjiva veleina.(ukrcaj/iskrcaj).
Razlikujemo laki deplasman (light displacement) i deplasman nakrcanog broda (loaded displacement).
Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez goriva, vode, hrane, zaliha, posade i tereta.
PRIMJERI ODREIVANJA DEPLASMANA
Na brodu se deplasman odreuje na temelju srednjeg gaza. Oitaju se gazovi na pramcu i krmi a nakon to se odredi
srednji gaz, deplasman se oita na skali deplasmana ili u hidrostatskim tablicama, a postoje i krivulje.
Potrebno je naglasiti da e oitanje deplasmana na skali dati samo priblinu vrijednost, pa za toan deplasman treba
ipak koristiti hidrostatske tablice i metodu interpoliranja jer gazovi nisu dani za npr.svaki cm ve za svakih 10 ili vie
cm.
1.Koliki je deplasman broda u metrikim tonama ako brod istisne 5300 m3 morske vode, a gustoa te vode je 1,025?
Rjeenje: D = V * q = 5300 * 1,025 = 5432,5 mt.
2.Koliko engleskih tona iznosi deplasman broda od 5283, 2 metrike tone?
Rjeenje: 5283,2 mt = 5283,2 * 1/ 1,016 = 5283,2 * 0,984 = 5200 lt (engleskih tona).
Ako je deplasman izraen u engleskim tonama, pretvori se u metrike tako da se pomnoi s 1,016 a kad je
izraen u metrikim tonama, pretvori se u engleske mnoenjem s 0,984 ili djeli sa 1,016.
3.Kolika je istisnina (deplasman) pontona u slatkoj vodi ije su stranice: L = 10m, B = 2m, H = 1,5m, H/T = 1,5m?
4.Koliki e biti gaz Tm tog istog pontona u morskoj vodi, gdje je q = 1,025 t/m3 odnosno u slatkoj vodi ?
Rjeenje: D = L * B * Tv * qv = L * B * H/1,5 * qv ( Tv = H/1,5).
D = 10 * 2 * 1,5/1,5 * 1 = 20 m3 u slatkoj vodi , D = 10 * 2 * 1,5/1,5 * 1,025 = 20,5 m3 u morskoj vodi.
Rjeenje: D = L * B * Tm * q ; Tm = D / L * B * qm = 20 / 10 * 2 * 1,025 = 0,976 m (gaz u morskoj vodi)
=
* 1,000 = 1,000 m (gaz u slatkoj vodi)
Vidimo da je gaz u morskoj vodi manji od gaza u slatkoj vodi.