1

GLAUKOM

LIJEENJE I IZLJEENJE GLAUKOMA

UVOD
Sjeam se slike iz djetinjstva kad smo se mi djeca natjecali u puhanju gumenih balona.
Pobjednik tog natjecanja bi bio onaj djeak koji bi napuhao balon do najvee veliine, a da balon ne pukne. Jednom je
neki djeak maksimalno napuhao balon i poeo se hvaliti. No drugi djeak mu je brokvom (avlom) probuio balon koji
je buno puknuo. Mi bi smo prasnuli u smijeh.
Dakle da bi gumeni balon dobio oblik lopte, treba u njega napuhati zrak. Taj komprimirani zrak stvara tlak koji dri balon
napetim i u okruglom obliku. U oku imamo slinu situaciju. Samo umjesto zraka, u oku se nalaze ona vodica, lea i
staklovina. One su takoer pod odreenim tlakom. Zbog toga je oko okruglo poput lopte, pa moe normalno obavljati
fizioloke radnje. Ukoliko se taj tlak povisi, dolazi do odreenih degenerativnih promjena koje nazivamo - glaukom.
Glaukom, s obzirom na nain nastanka, moemo podijeliti na:
1.
Primarni glaukom
2.
Sekundarni glaukom
3.
Kongenitalni glaukom
Sekundarni glaukom nastaje kao posljedica ve postojeeg onog oboljenja koje je uzrokovalo stvaranje prepreke u
otjecanju one vodice. To moe biti npr. nakon upale arenice i cilijarnog /zrakastog/ tijela, zatim nakon traume oka,
nakon operacija na oku (kao posljedica postoperativnih komplikacija) i sl.
Kongenitalni je glaukom posljedica poremeenog razvoja komorinog kuta u djece, te zbog toga nastaje zastoj u otjecanju
one vodice.
Budui da se mi bavimo lijeenjem primarnog glaukoma, u daljnjem e tekstu biti objanjen primarni glaukom.
Glaukom je povieni oni tlak. Povieni oni tlak ili glaukom naalost dovodi do gubitka vida. Ukoliko se na vrijeme ne
otkrije, te se ne pone s medikamentoznim lijeenjem, onda gubitak vida nastupa prilino brzo. No ukoliko se na vrijeme
otkrije te pone s medikamentoznim lijeenjem, onda se gubitak vida usporava, pa takav ovjek moe s kapljicama koje
svakodnevno koristi i ukapava u oi sauvati svoj vid jo 5, 10, 15(rjee) ili u rijetkim sluajevima ak i 20 godina. U
svojoj dugogodinjoj praksi lijeenja glaukoma imao sam sluaj gospoe koja je 27 godina kapala kapljice za oni tlak, a
vid joj je bio jo uvijek prilino dobar. No moemo kazati da je to iznimka koja opravdava pravilo. Naalost u svojoj
praksi sam vidio mnogo vie onih ljudi koji su kapali kapljice za oni tlak samo godinu i pol, dvije ili tri godine, te su
izgubili vid i to najprije na jednom oku. Inae za glaukom je karakteristino da se vid prvo izgubi na jednom oku, a
nakon toga i na drugom. No najvei broj ljudi spada u grupaciju koji s kapljicama sauvaju svoj vid jo 5, 10 a neki ak i
15 godina. S obzirom na to da je glaukom vrlo ozbiljno oboljenje koje u konanici dovodi do gubitka vida, onda u ga
nastojati razumljivo objasniti, i to od poetka do kraja. Zato u prvo neto rei o anatomiji oka.
1 - ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PREDNJEG ONOG SEGMENTA
Na slici 1 vidimo horizontalni presjek desnog oka gdje su oznaeni svi vaniji dijelovi. U prednjem se segmentu nalaze
prednja i stranja sobica (komora) kao i ona vodica, a u stranjem se segmentu nalazi izlazite vidnog ivca kao i uta
pjega (mjesto najjasnijeg vida).

Preuzeto sa: http://drmilanpavic.com/prirodno/test, 14.3.2015.

Slika 1
Cijeli prostor oka ispunjen je tekuinom. Ona se vodica nalazi u prednjoj onoj sobici (ili komori) /Sl. 2, toka 1/ i u
stranjoj onoj sobici /Sl. 2, toka 2/ , a u ostalom prostoru iza lee nalazi se staklovina /Sl. 2, toka 3/.

Slika 2
U staklovini se nalazi gusta prozirna tekuina kroz koju prolazi svjetlost do ute pjege. No, za razumijevanje procesa
nastanka glaukoma vanije su prednja i stranja ona sobica (komora), a to je tzv. prednji segment oka.
Stoga emo prvo objasniti anatomiju i fiziologiju prednjeg onog segmenta. Iza ronice (ronica je prozirna polukugla
koja prekriva arenicu, te kao to stakalce na satu prekriva brojke i kazaljke, tako i ronica prekriva arenicu i zjenicu)
nalazi se prednja ona komora (sobica), zatim se nalazi arenica (boju oiju odreujemo po arenici), zatim se nalazi
zjenica (to je otvor kroz koji prolazi svjetlost), iza zjenice se nalazi lea (to je prozirni jastui), pa se nalazi stranja ona
komora (sobica) /Sl. 3/.

Slika 3

Slika 4

Lea ima funkciju da zrake svjetlosti lomi i usmjerava u utu pjegu. Zato ona mora biti prozirna. Ako bi se ona hranila
putem crvenih krvnih ila ili kapilara, ovjek ne bi nita vidio. Zato se ona hrani putem tzv. difuzije (difuzija je kretanje
vode ili otopljene tvari s mjesta vee koncentracije na mjesto manje koncentracije). Da bi se proces difuzije mogao
odvijati, lea mora biti uronjena u tekuinu. Ta tekuina (tzv. ona vodica) se stvara u stranjoj onoj sobici, tj.
neprekidno je izluuju cilijarni nastavci zrakastog tijela u stranju sobicu /Sl. 4, toka 1/, zatim ona vodica prelazi u
prednju sobicu tako da potisne arenicu prema naprijed /Sl. 4, toka 2/. Ona nosi glukozu i kisik, a odnosi otpadne tvari,
te nakon cirkulacije po prednjoj sobici /Sl. 4, toka 3/, ona vodica naputa prednju sobicu i kroz Schlemmov kanal izlazi
van /Sl. 4, toka 4/.
Ako sve funkcionira kako treba, ona vodica e se izmijeniti jednom u deset sati /Sl. 5 a/.
No, doe li do zastoja prilikom istjecanja one vodice, dolazi do povienoga onog tlaka.
To se najee dogaa ako je oko jako izdueno (kratkovidnost), ili ako je oko jako spljoteno (dalekovidnost), ili ako je
ovjek pod stresom. U sva tri sluaja izoblieno oko neprestano vri pritisak na ivac okulomotorijus. Tada tanki ogranak
ivca okulomotorijusa koji podrauje arenicu izgubi provodljivost pa arenica nalegne i zaepi Schlemmov kanal. Dakle,
stvara se tekuina koja nema gdje otjecati i tako dolazi do poviena onog tlaka ili glaukoma. To je tzv. glaukom
zatvorenog kuta /Sl. 5 c/.

Slika 5
(To moemo usporediti s vodom u sudoperu koja istjee iz slavine, ali ne moe normalno otjecati jer je odvodna cijev
zaepljena otpatcima hrane, pa se razina vode u sudoperu die.)
Postoje dva tipa glaukoma gdje su problemi u otjecanju one vodice. To su glaukom tzv. otvorenog kuta gdje je
Schlemmov kanal suen, pa je stoga oteano otjecanje one vodice /Sl. 5 b/ i ve spomenuti glaukom tzv. zatvorenog
kuta, pri kojem arenica nalegne na Schlemmov kanal te tako spreava njeno otjecanje /Sl. 5 c/. Budui da se one vodice
stvara vie nego to je moe izai van kroz Schlemmov kanal, tada ta vodica vri pritisak u prednjoj onoj sobici tako da
ronica vie nije mekana, ve je tvrda i napeta. No, kako je oko zatvoren sustav koji je ispunjen tekuinom (ona vodica
u prednjoj i stranjoj sobici i staklovina), tada se pritisak u prednjoj onoj sobici (komori) prenosi na cijelo oko kao
hidrauliki tlak.
2 - PASCALOV ZAKON
Hidrauliki tlak moemo ovako objasniti: Ukoliko se na jednom mjestu u tekuini koja je zatvorena u posudi povea tlak
za odreenu jedinicu pritiska, to poveanje e se iriti kroz tekuinu jednako u svim smjerovima, te e se na svakom
mjestu u posudi tlak poveati za istu jedinicu pritiska. To je tzv. Pascalov zakon. To se moe prikazati jednostavnim
pokusom tako da se u posudu kao na slici nalije obojena voda. Kad se voda umiri, stisne se pumpica na vrhu posude, tj.
poveamo tlak u njoj samoj.

Slika 6a

Slika 6b

Slika 6c

5
Vidimo da se u svim cjevicama razina vode jednako podie, to je dokaz da hidrauliki tlak u svim dijelovima posude
djeluje jednakim pritiskom /Sl. 6 a, b i c/.
S obzirom na to da se pritisak iz prednje sobice (komore) jednakim intenzitetom prenosi na sve dijelove oka pa tako i na
vidni ivac u stranjem dijelu oka, zbog Pascalova zakona, vidni ivac se postupno unitava te dolazi do gubitka vida.
Zato oftalmolozi, kada dijagnosticiraju takvo stanje, daju kapljice koje suze i podignu arenicu sa Schlemmovog kanala,
te se na taj nain ponovo uspostavlja protok one vodice. Ili daju kapljice koje utjeu na proirenje Schlemmovog kanala
(kod glaukoma otvorenog kuta), pa ponovo dolazi do normalnog protoka one vodice. To dovodi do snienja onog tlaka
u granice normale (normalan oni tlak je od 12 do 21 mm Hg).
No, budui da ljudi te kapljice moraju uzimati doivotno, onda je i ta arenica neprestano suena to znai nepokretna, a
kako je oko zatvoren sustav, ako je jedan dio tog zatvorenog sustava nepokretan, to se s vremenom prenosi na cijeli
sustav. Zato ponovo dolazi do povienog hidraulikog tlaka koji vri pritisak na vidni ivac, te nakon 5 (kod nekih ljudi i
prije) 10 ili 15 godina se gubi vid najprije na jednom oku, a nakon toga na oba oka. Dakle, kapljice koje daju oftalmolozi
kratkorono su dobre jer spreavaju da ljudi kojima je povien oni tlak izgube vid u kratkom vremenu. Ali dugorono ni
kapljice ne mogu sprijeiti gubitak vida. Nakon nekog vremena kapljice prestaju djelovati, pa oftalmolozi mijenjaju druge
kapljice ili kombiniraju vie kapljica, koje opet nakon nekog vremena prestaju djelovati. Tada obino oftalmolozi naprave
operaciju tako da naprave mali otvor (rupicu) tako da taj viak tekuine izae /Sl. 7/.

Slika 7
No kako tijelo ima sposobnost zacjeljivanja, ta rupica se zatvori to dovodi do ponovnog povienja onog tlaka. (U
daljnjem tekstu sam detaljnije opisao mehanizam zato i nakon upotrebe kapljica dolazi do povienja hidraulikog tlaka, a
time i pritiska na vidni ivac. Takoer sam detaljnije opisao i ponaanje oka nakon operativnih zahvata.)
Zato je povieni oni tlak najbolje izlijeiti na prirodan nain tako da ovjek vie ne mora koristiti kapljice za oi, a da je
oni tlak u granicama normale (od 12 do 21 mm Hg).
3 - UZROK POVIENOG ONOG TLAKA
Objasnivi to je glaukom i kako se manifestira, spustiti emo se na staninu razinu da objasnim to se dogaa s prednjim
segmentom oka. Naime, vrlo tanki ogranak ivca okulomotorijusa podrauje, tj. inervira arenicu, a preko nje utjee i na
iridokornealni kut ( kut izmeu arenice i ronice), tj. kanale (tzv. Schlemmov kanal) kojima se odvodi voda iz prednje
sobice. Na taj se nain kontrolira irenje i skupljanje zjenice, tj. kontrakcija i relaksacija arenice. arenica se ponaa kao
otvor (blenda) na objektivu fotoaparata i kontrolira upad svjetla u oko. Ako se oko nalazi u prostoru s puno svjetla
(sunan dan i sl.), tada se arenica izdui, a posljedica toga je suavanje zjenice, te u oko ulazi manje svjetla. No, kad se
oko nalazi u tamnijoj okolini (sumrak, zatvoreni prostori bez mnogo svjetla i sl.), tada se arenica skupi i kao posljedica
toga zjenica se proiri, te ulazi vie svjetla u oko. Da bih mogao objasniti skupljanje i irenje zjenice, moram neto rei
openito o miiima.
Miii u ravnotei
Nae tijelo se za pokretanje koristi miiima. Postoje tri vrste miia:1. miii kostura (popreno prugasti), koji se
pokreu naom voljom i slue za kretanje, 2.srce ili srani mii i 3. glatki miii koji se pokreu neovisno o naoj volji te
automatski reguliraju pokrete u krvoilnom, probavnom, dinom i urogenitalnom sustavu. Miii arenice spadaju u
glatke miie. Miii rade tako da se steu i oputaju. Uglavnom postoje dva miia koji rade sinkronizirano - jedan se

6
stee, a drugi oputa (istee). Kad se kreemo, onda se jedna skupina miia kontrahira, a druga relaksira. Oni su
usklaeni, to rade u ravnotei i ovjek se kree. Ako bi se samo jedna ista skupina miia stezala, a druga ista samo
olabavila, tj. oputala , tada se ovjek ne bi mogao kretati. Znai kod miia je bitno da su uvijek u ravnotei, da se jedni
steu, a drugi oputaju i zatim obratno. Miii to rade putem malih sitnih vlakana koji se zovu aktin i miozin. Oni su
okrenuti jedni prema drugima poput dva elja s djelomino spojenim zupcima /Sl. 8 a/.

Slika 8a
Pri stezanju zupci se pribliavaju tako da ulaze u prazni meuprostor i popunjavaju ga, te na taj nain skrauju duinu
miia /Sl. 8b/ Mii je tada stegnut (napet, kontrahiran).

Slika 8b
No kada olabave tada se eljevi razdvajaju i mii je dui (istegnut, oputen, relaksiran), /Sl. 8a/. Kod arenice postoje
dva miia: mii steza zjenice (m. sphincter pupillae) i mii dilatator (rasteza) zjenice (m. dilatator pupillae).Miii
dobivaju nareenja iz mozga putem ivaca koji ih podrauju (inerviraju). Putem ivanih impulsa koji dou do miia,
miine stanice primaju nareenja to e raditi. Kako jedan ivac ili ivani ogranak prenosi vie raznih podraaja, onda
tijelo ima mehanizam da se to radi putem ivanih prijenosnika ili tzv. neurotransmitera. Ako bi svaki ivac prenosio
samo jedan odreeni podraaj onda bi u tijelu bilo toliko mnogo ivaca da ne bi bilo mjesta za druge organe. To moemo
usporediti s autocestom Zagreb Split. Ako bi svaki grad u Hrvatskoj bio povezan posebnom cestom sa Zagrebom, to bi
znailo da Zagreb Rijeka ima svoju traku, Zagreb- Zadar ima svoju traku, Zagreb -ibenik ima svoju, Zagreb-Split ima
svoju traku i Zagreb Dubrovnik svoju traku. To znai da bi autocesta od Zagreba do Karlovca imala est autocesta od
kojih bi svaka autocesta imala est traka (i to dvije za svaki pravac plus jo dvije zaustavne). A autocesta do Zadra bi
imala pet takvih velikih traka. To je skupo, nepraktino i zauzima jako mnogo zemlje. Zato postoji jedna auto cesta i
mnogo raskrija. Tako i u tijelu putem jednog ivca putuju razni podraaji u razne dijelove tijela. I zato i ivani putovi
imaju raskrija koja prelaze preko neurotransmitera. Svaki neurotransmiter ima svoju funkciju. Kad se neurotransmiter
izlui onda se on vee na tono odreeni receptor one stanice na koju treba djelovati. I tada u stanici pokrene tono
odreene biokemijske reakcije koje uvjetuju da se stanica ponaa na nain kako to mozak od nje zahtjeva. Kada se oko
nalazi u okolini s mnogo svjetla, tada fotoni svjetla pokrenu mehanizam gdje se na ivanim zavretcima onih ivaca koji
podrauju mii steza zjenice ponu izluivati ivani prijenosnici (neurotransmiteri), koji se veu na receptore miinih
stanica miia stezaa zjenice. Kada se taj odreeni neurotransmiter vee na taj receptor, onda on pokrene odreenu
biokemijsku reakciju u stanici na nain da se stanica polarizira. Na membranama stanice se sa npr. desne strane skupljaju
pozitivni ioni, a s lijeve strane negativni. Kod susjedne stanice se dogaa isti postupak. S obzirom na to da su stanice
jedna do druge i da su na desnoj membrani prve stanice pozitivni ioni, a na lijevoj membrani susjedne stanice su negativni
ioni, a suprotni naboji iona se privlae /Sl. 9a/ i putem aktina i miozina (princip dva elja slika 8b) dolazi do
kontrakcije ili stezanja miia stezaa zjenice. Zato se arenica suava i spreava vei upad svjetla u oko.

Slika 9a
No kad svjetlosni fotoni prestanu udarati u arenicu (oko se premjesti u sredinu s manje svjetla),tada se taj
neurotransmiter prestane stvarati (a one postojee deaktivira enzim) te vie ne dolazi na receptore za polarizaciju stanice.
U tom sluaju stanica se vraa u stanje prestanka bipolariteta (stanica se depolarizira), pozitivni i negativni ioni se

7
poredaju tako da su na membranama stanice uvijek samo jedni ioni npr. pozitivni /Sl. 9b/. Budui da se ioni suprotnih
naboja, tj. polova privlae, a ioni istih naboja odbijaju, dolazi do obrnutog procesa. Mii steza zjenice prestaje se
stezati i poinje se oputati. Tada preuzima funkciju drugi mii (mii rasteza zjenice) i zjenica se poinje iriti. Za
vrijeme dok neurotransmiter pokree biokemijske procese bipolarizacije stanice, troi se energija. Da bi se dobila
energija, troi se kisik i npr. glukoza. No istovremeno se stvaraju otpadne tvari npr. ugljini dioksid i mlijena kiselina. Za
vrijeme bipolarizacije stanice stvara se energija i otpadne tvari, a kad nastupi obrnuti proces, te se ioni poredaju tako da se
stanice odbijaju jedne od drugih, (depolarizacija), tada poinje proces oputanja miia /Sl. 9 b/.

Slika 9b
Stanice vie nisu tako stisnute i zgusnute jedna pored druge ve imaju dosta prostora oko sebe. To je idealno vrijeme za
ienje stanice od otpadnih tvari jer su pore na membranama stanica vee i ire. U tom trenutku stanica izbacuje otpadne
tvari, npr. ugljini dioksid i mlijenu kiselinu, a ponovo prima u sebe kisik i pohranjuje glukozu za sljedei novi proces
bipolarizacije, koji dovodi do kontrakcije miia. To je u osnovnim crtama normalni fizioloki proces kod arenice. Dakle
da bi arenica normalno funkcionirala treba biti podraena (inervirana) od strane tankog ogranka ivca okulomotorijusa.
(Mii rasteza zjenice podrauje drugi ivac, ali zbog lakeg razumijevanja bitnih procesa spominjem samo ivac
okulomotorijus.) Prema tome mii steza zjenice i mii rasteza zjenice su dobro inervirani, imaju dovoljno
neurotransmitera i sve dobro funkcionira. No kod nekih ljudi se pone dogaati da ta arenica prestane raditi u skladu s
njenom fiziolokom funkcijom. Na svjetlu se ne suava ve lagano poinje padati. Naime mii steza ne radi kako treba i
ta arenica nalegne na Schlemmov kanal te ga ili potpuno zaepi (to je rijetko) ili mu smanji komorini kut. Tada ona
vodica ima manju, tj. uu cijev gdje moe izlaziti, te dolazi do nakupljanja tekuine u prednjoj onoj sobici i povienoga
onog tlaka. O tom procesu sam ve govorio pa emo se ovdje zadrati na staninoj razini. To se dogaa najee kod tri
skupine ljudi:
1. Kod osoba koje su kratkovidne ona jabuica je izduena jer ravni miii vre pritisak na nju.
2. Kod ljudi koji su dalekovidni (prije se to zvala tzv. staraka dalekovidnost, no kako se ivotni vijek produio, te su to
danas ljudi u najboljim godinama, naziv se promijenio u tzv. dobnu dalekovidnost) ona jabuica je skraena i tada kosi
miii vre pritisak na nju.
3. Ako je osoba pod stresom tada takoer miii vre pritisak na onu jabuicu.
Mogua je i kombinacija npr. kratkovidni ljudi koji poinju dobivati dalekovidnost, pa je ta ona jabuica neprirodno
izobliena i podlona pritisku. Ili npr. kratkovidnost ili dalekovidnost povezana sa svakodnevnim stresom koji posebno
djeluje na oi. Tada je taj tanki ogranak ivca okulomotorijusa pritisnut i zato vie ne prenosi podraaje. (Moda ste
nekad i sami doivjeli kod spavanja da vam je ruka ili noga utrnula, te ste je trebali malo izmasirati da ponovo dobijete
osjet. To je zato to je ivac izgubio podraaj zbog pritiska.)
Da bih malo pojasnio nastanak glaukoma povezan sa stresom, neto u kazati o stresu. Drugi izraz za stres je uzdrmanost.
Jedan od razloga nastanka stresa snana su uzbuenja. Kod snanih uzbuenja miii se stiu te je provodljivost ivanih
impulsa smanjena. U nekim sluajevima izrazito snanih uzbuenja, kao to je strah, moe doi do potpune paralize. U
veljai 2010. novine su objavile da je jedna djevojka iz Italije gledala horor film i nakon toga se paralizirala od straha, te
je zavrila u bolnici. Jedan je psihijatar objanjavajui taj sluaj rekao: Lijeio sam paralize kad pacijenti zbog
emocionalne napetosti nisu mogli hodati. Strah im je blokirao ivce. Podsvjesno su se najsigurnije osjeali ako ostanu na
mjestu. Jo je dodao da takva paraliza moe trajati kratko, ali i mjesecima i godinama. Dakle ako snana uzbuenja kao
to je strah mogu paralizirati cijelo tijelo, onda stres u kombinaciji s kratkovidnou i dalekovidnou, gdje su oni miii
ve stisnuti, moe dovesti do smanjenih podraaja. S obzirom na to da su podraaji smanjeni, ne izluuje se dovoljno
neurotransmitera, te zato nema tko potaknuti stanicu na bipolarizaciju i posljedino na kontrakciju miia stezaa zjenice.
Mii je sve labaviji, oputeniji i ne reagira na svjetlo jer nema druge komponente, a to je neurotransmiter. Budui da oni
tlak dovodi do pritiska na vidni ivac, i u konanici do gubitka vida, onda nije dobro da je oni tlak povien. Zato
oftalmolozi takvim ljudima daju kapljice koje sniavaju oni tlak, to automatski znai da je protok one vodice ponovo
normalan, a time je smanjena opasnost pritiska na vidni ivac. Konkretno u sluaju glaukoma tzv. zatvorenog kuta (o
kojem govorimo) oni daju kapljice koji djeluju na mii steza zjenice na nain da se on ponovo kontrahira i podigne, te
tako zjenica postaje suena (tzv. mioza). Tada se on isprui i podigne arenicu od komorinog kuta i Schlemmovog kanala
te se proiri taj prolaz kao i Schlemmov kanal i ona vodica ponovo protjee. S obzirom na to da povieni oni tlak vri
pritisak na vidni ivac i posljedino dovodi do gubitka vida, onda se davanjem tog lijeka (iz te skupine lijekova, poznat je
pilokarpin) spreava gubitak vida koji bi inae mnogo bre nastupio nego da se taj lijek ne koristi. No dugorono ni taj

8
lijek nije rjeenje. Naime sada se dogaa to da se umjesto prirodnog neurotransmitera (u ovom sluaju je to acetilkolin)
ukapava u oi zamjena koja djeluje na receptore jednako kao i acetilkolin, ali s tom razlikom da ga enzim kolinesteraza ne
moe razgraditi. Budui da se lijek mora kapati do kraja ivota, mii steza zjeniceje stalno napet, tj. kontrahiran, ta
zjenica je stalno suena i sada se na staninoj razini dogaa ovaj proces. Naime, kako lijek stalno podrauje receptore za
bipolarizaciju stanice (rekli smo da se mora kapati do kraja ivota), tada je ta stanica neprestano u biokemijskoj reakciji
bipolarizacije gdje mora neprestano stvarati energiju troei kisik i glukozu. Kako se bipolarizacija stvara bez obzira da li
je oko na svjetlu ili tami, ne postoji prirodna ravnotea i usklaenost izmeu stezanja i oputanja miia stezaa zjenice.
Dakle, neprestano se odvija jedan proces troenja energije i stvaranja otpadnih tvari. Drugi proces depolarizacije i
oputanja miinih stanica, kada su stanine pore proirene te omoguuju izbacivane otpadnih tvari, je prekinut ili
potpuno smanjen. Zato se sada u stanici dogaa da ona mijenja svoj sastav - u njoj je previe npr. ugljinog dioksida i
mlijene kiseline, a premalo npr. kisika i glukoze. No, ovdje moram napomenuti da lijekovi za sniavanje onog tlaka
sadre konzervanse kako se mikroorganizmi ne bi u njima razvijali. Konzervansi sadrani u ovim lijekovima mogu
uzrokovati upalu spojnice, toksino djelovati na ronicu pa izazivati svrbe i crvenilo oka te gorak okus u ustima. Ali ono
to ine na staninoj razini jest da se akomuliraju u miinim stanicama arenice te pridonose poveanju otpadnih tvari
koje se skupljaju u tim stanicama. Uz viak ugljinog dioksida i mlijene kiseline, u stanicama se jo nakuplja i
konzervans. S obzirom na to da je uloga konzervansa sprijeavanje razvoja mirkoorganizama u lijekovima, cjepivima ili
hrani na nain da u ivim stanicma mikroorganizama ne dozvoljavaju izmjenu tvari, onda na isti nain djeluju i u ivim
stanicama miia arenice. Na taj se nain jo vie sprijeava izmjena kisika i hranjivih tvari u miinim stanicama
arenice, te to ubrzava proces zaustavljanja djelovanja lijekova za snienje onog tlaka.
Pokuajte zamisliti ovjeka koji je u maloj prostoriji zatvoren bez cirkulacije zraka (takva situacija se prije esto znala
dogaati u podmornicama za vrijeme drugog svjetskog rata). Takav ovjek nakon nekog vremena potroi kisik, a povea
se koncentracija ugljinog dioksida. I kad koncentracija ugljinog dioksida prijee odreenu razinu, tada taj ovjek izgubi
svijest. Moemo kazati da se umrtvio ili kolabirao. To se dogaa zato da bi se sve funkcije organizma svele na minimum,
tako da se potronja kisika i energije to vie tedi. Ukoliko ne bi nakon toga doao do zraka, takav ovjek bi, naalost,
vrlo brzo preminuo. Vrlo slian postupak se dogaa na staninoj razini. Stanica moe normalno funkcionirati ako je u
ravnotei. To znai da odnos, npr. kisika i ugljinog dioksida i npr. glukoze i mlijene kiseline uvijek mora biti u
odreenom omjeru s malim fiziolokim odstupanjima. No, ako je taj odnos poremeen, pa otpadnih tvari ima previe, ta
stanica vie ne moe normalno funkcionirati i ona kolabira. U naem primjeru to znai da unato tome to se daju kapljice
koje podiu arenicu, tj. suavaju zjenicu, te kapljice nakon nekog vremena prestaju djelovati. arenica ponovo nalegne
na Schlemmov kanal i dolazi do povienog onog tlaka. Nakon toga oftalmolozi daju druge kapljice koje vrlo brzo
prestaju djelovati, pa daju kombinaciju kapljica, pa pojaavaju doze, ali stanice prepune otpadnih tvari jednostavno vie
ne reagiraju na kapljice. arenica nalijee na Schlemmov kanal i povisuje se oni tlak. Ovdje jo trebam napomenuti da je
u ono vrijeme dok su kapljice sniavale oni tlak, ipak zbog toga to su ga sniavale na neprirodan nain, dolazilo do
pritiska na vidni ivac, a time i propadanja vida. Taj proces ipak nije bio toliko brz kao to bi to bilo da se kapljice uope
nisu uzimale. S obzirom na to da tlak i dalje raste, unato kapljicama, tada oftalmolozi operiraju. Operacija ima vie vrsta,
ali im je svima zajedniko da se napravi otvor tako da viak tekuine iscuri. Budui da oko ima sposobnost zacjeljivanja,
ta se rupica zatvori i problem ostaje i dalje. No, neki operateri imaju posebne tehnike gdje je otvor stalno prisutan. Neki
su moji pacijenti imali osjeaj da im stalno suze cure niz obraze. Nije dobro da postoji otvorena komunikacija izmeu
unutarnje i vanjske strane oka zbog infekcije i sl. I u takvim sluajevima, zato to oni tlak nije rijeen na prirodan nain,
dolazi do pritiska na vidni ivac, a time posljedino i gubitka vida. Sjeam se rijei mog mentora i uitelja pok. prof. dr.
sci. Ivana Ledia koji mi je, dok je objanjavao glaukom, rekao: Ako usporedimo operacije kod glaukoma i mrene
(katarakte), te ako ovjek koji ima mrenu i ima samo 20% vida prije operacije, nakon operacije taj e ovjek dobiti 100%
vida. No kod glaukoma, ako je imao prije operacija samo 20% vida, nakon operacije imati e i dalje samo 20% vida. Pa
zato ga je onda doktor operirao? pitao sam. Zato to je operater procijenio da e ako ga operira, tih 20% vida imati jo
6 mjeseci. A ako ga ne operira onda e i tih 20% vida izgubiti vrlo brzo. Kad je u pitanju glaukom tzv. irokog kuta,
proces je isti. Samo u tom sluaju arenica ne nalijee na Schlemmov kanal, pa zastoj u otjecanju vodice nastaje vie zbog
toga to je Schlemmov kanal suen.
Kad ve spominjem suenje Schlemmovog kanala onda ovdje elim dodati da postoji jo jedan razlog zato Schlemmov
kanal moe biti suen. Zapravo Schlemmov kanal moemo opisati kao neku vrstu kolektora koji se kruno protee oko
cijele ronice. Iz Schlemmovog kanala polaze sitni odvodni kanalii kojima ona vodica odlazi iz oka i ulijeva se u vene.
Funkcija one vodice jest da u prednju onu komoru nosi glukozu i kisik, a odnosi produkte razgradnje tzv. otpadne tvari.
S godinama te otpadne tvari nastoje se zakaiti i zalijepiti za te male siune kanalie (nastavke Schlemmovovog kanala)
koji zato postaju sve ui i ui. A posljedica je suenja odvodnih kanalia povieni oni tlak. Mi nae pacijente nauimo
kako cijeli ivot mogu imati prohodne te siune kanalie.

9
Nadalje, jo u objasniti zato unato kapljicama koje ovjek uzima, a dok je oni tlak jo u granicama normale, ipak
vidni ivac polagano propada. U mojoj praksi viao sam sluajeve gdje su se ljudi koristili kapljicama i oni tlak je bio u
normalnim granicama. No kronoloki pregled vidnog polja (nalaze su donijeli od drugih oftalmologa) je pokazivao, da je
ono sve manje i manje. To znai da vidni ivac zbog pritiska polako propada. Naime, radi se o tome da se ona vodica
stvara u stranjoj onoj sobici u valovima. Kako je oko ivi organ koji se stalno mijenja (akomodacija na blizu ili daleko
to znai da se ona jabuica neprestano produuje i skrauje, zatim se pomie lijevo- desno, gore-dolje, arenica se
stalno suava i iri) to gibanje oka uvjetuje da se i ona vodica stvara neravnomjerno. Neravnomjerno stvaranje one
vodice zahtijeva i neravnomjeran odvod. Tada se i Schlemmov kanal tako ponaa. Nekad proputa malo vie vodice, a
nekad manje. Splet ivaca u oku je povezan i usklaen te malo vei pritisak one vodice na jednoj strani dovodi do veeg
oputanja stijenki Schlemmovog kanala na drugoj strani. I obratno, kad se stvara manje vodice i Schlemmov kanal je ui
te proputa manje vodice.
4 - UTJECAJ LIJEKA (KAPLJICA ZA SNIAVANJE ONOG TLAKA) NA PONAANJE ONE
VODICE
Kad se daju lijekovi, oni uvijek djeluju na isti nain, tako da oni ili maksimalno proire Schlemmovkanal ili maksimalno
smanje stvaranje one vodice. U sluaju da se eli jako sniziti oni tlak, onda se u nekim takvim stanjima daju lijekovi i
za jedno i drugo. U daljnjem tekstu u nastojati hipotetski objasniti to se dogaa kad se koriste kapljice za sniavanje
onog tlaka.
No prije nego to nastavimo, napomenio bih da je ovo poglavlje podijeljeno na 3 dijela:
a)
Fiziologija one vodice
b)
Akvarij i ribice
c) Zastoji u protocima one vodice
a) Fiziologija one vodice
Dakle da jo jednom ponovimo, ona vodica se stvara u stranjoj onoj sobici, tj. neprekidno je izluuju cilijarni nastavci
zrakastog tijela u stranju sobicu /Sl. 4 toka 1/. U daljnjem tekstu emo cilijarne nastavke zrakastog tijela
pojednostavljeno nazvati cilijarno tijelo. Zatim ona vodica prelazi u prednju sobicu tako da potisne arenicu prema
naprijed /Sl. 4. toka 2/. Ona nosi glukozu i kisik, a odnosi otpadne tvari, te nakon cirkulacije po prednjoj sobici /Sl. 4
toka 3/, ona vodica naputa prednju sobicu i kroz Schlemmov kanal izlazi van /Sl. 4 toka 4/. Znai ona vodica se
neprekidno stvara i istie iz oka. Ona vodica sa sobom donosi hranjive tvari i kisik a odnosi otpadne tvari. Na taj nain
ona hrani leu i ronicu. Zato je bitno da ona vodica neometano cirkulira i da je tlak u prednjoj onoj sobici /komori/
izmeu 12 i 21 mm Hg. Takav je tlak bitan i stoga da ronica uvijek bude dovoljno ispupena. Ako je ronica pravilno
ispupena, tada e ovjek vidjeti otro. No ukoliko bi tlak pao ispod normalne vrijednosti, moglo bi se dogoditi da ta
ronica ne bude dovoljno ispupena, to bi se moglo odraziti na slabiji vid. Ukoliko bi tlak porastao iznad normalnih
vrijednosti, tad se vri pritisak na vidni ivac to, ako to stanje potraje, rezultira gubitkom vida. Zato je bitno da onoliko
vodice koliko se stvori i ue u stranju i prednju onu sobicu, da ista koliina i istee kroz Schlemmov kanal van.
U ljudskom organizmu, bez obzira je li to oko ili su neki drugi organi (npr. bubrezi, miii i sl.), postoji ravnotea u
njihovom djelovanju, koja se postie sistemom tzv. akcije reakcije. Znai ako ovjek uzima previe tekuine, onda se
kroz bubrege vie tekuine i izluuje. Kod miia takoer postoje miii agonisti i antagonisti, to znai da ako se jedan
mii stee, drugi se istee, ili ako se jedan kontrahira, drugi se relaksira. Ta ravnotea postoji i u oku, a o njoj se brine
regulatorni mehanizam koji ne dozvoljava da tlak padne ispod 12 mm Hg, a ni da se digne vie od 21 mm Hg.
Prije nego to ponem objanjavati fiziologiju stvaranja i oticanja one vodice, malo emo se podsjetiti na anatomiju
prednjeg onog segmenta. /Sl. 10/

10

Zbog lakeg razumijevanja procesa u daljnjem tekstu na slikama e biti prikazana samo donja polovica prednjeg onog
segmenta.
Ona se vodica stvara u stranjoj onoj sobici, tj. neprekidno je izluuju cilijarni nastavci (cilijarno tijelo). Koliko se
vodice stvori u cilijarnom tijelu, toliko i izae kroz Schlemmov kanal. /Sl. 11a/ No ovjek je ivo bie koje nekad miruje,
a nekad je u pokretu, nekad radi tee, a nekad lake radnje, nekad vid napree vie, a nekad manje. Takoer je podloan i
emocijama koje su nekad snanije, a nekad slabije. Zbog gore navedenih razloga, fizioloke potrebe organizma nisu
uvijek iste. Zato se ona vodica, u zavisnosti od trenutnih fiziolokih potreba, nekad stvara malo vie a nekad malo manje.
Ako se stvori malo vie vodice koja nije izala kroz Schlemmov kanal, tada se povisi oni tlak. /Sl. 11b / Taj poveani
tlak u prednjoj onoj komori vri pritisak na ivane zavretke osjetilnih stanica koje su osjetljive na pritisak. One alju
impulse (podraaje) u mozak. Mozak nakon toga alje tzv. povratnom spregom dva podraaja: jedan ide u Schlemmov
kanal kojemu mozak alje signal da se iri. Drugi podraaj ide u cilijarno tijelo te mozak alje signal da se smanji
produkcija one vodice. Sada se s jedne strane Schlemmov kanal proirio te vie vodice izlazi iz prednje one komore. S
druge strane se smanjila koliina produkcije one vodice. Zbog toga se pritisak na ronicu smanjuje. /Sl. 11c / No ukoliko
pritisak padne ispod odreene granice, tada osjetilne stanice ponovo alju impuls u mozak da se pritisak vode smanjio.
Mozak ponovo alje dva signala. Jedan da se Schlemmov kanal sada suzi, a drugi da se ponovo povea produkcija one
vodice. Sada ponovo raste tlak u prednjoj onoj sobici. /Sl. 11b / Dakle tlak uvijek malo varira, ali ta odstupanja su u
fiziolokim granicama (od 12 do 21 mm Hg) sve dok postoji ravnotea izmeu stvaranja i oticanja one vodice.

11

12

b) Akvarij i ribice
Da bih malo bolje pojasnio odnose, usporedit u protok vodice u prednjoj onoj sobici s akvarijem za male ribice.
Pretpostavimo da u tom akvariju ive osjetljive male ribice koje inae u prirodi ive u malim, plitkim potocima gdje tee
brza i ista voda. One su se prilagodile ivotu u plitkoj vodi na visini od 12 do 21 cm. Ako voda naraste vie od 21cm,
onda razina vode raste i ribice su na veoj dubini. Osjetljive ribice to osjete kao poveani tlak koji dovodi do kompresije
(pritiska) i unitava ih. Neto slino imamo i kod podmornica. Ako podmornica zaroni u veu dubinu koja nije za nju
predviena (npr. kvar, a u ratu oteenje zbog dubinskih mina ili bijeg od neprijateljskih brodova razaraa) dolazi do
pritiska tlaka vode (kompresija) i ako to dugo traje voda jednostavno zdrobi tu podmornicu.
No ribice ne smiju plivati ni na manjoj dubini od 12 cm jer na toj dubini nema dovoljno hrane. Dakle da bi ribice mogle
ivjeti, napraviti emo akvarij gdje s jedne strane imamo slavinu A iz koje stalno dolazi ista voda s hranom i kisikom za
ribice, a s druge strane imamo slavinu B gdje ta voda odlazi. Da bi ribice bile zdrave, razina vode mora biti stalno u visini
od 12 do 21 cm. Zato ispod 12 cm i iznad 21cm postoje senzori koji putem crvenih ica spojenih na centralno raunalo (u
daljnjem tekstu centralno raunalo e biti oznaeno skraenicom CR) upozoravaju (signaliziraju) da je razina vode dola
ispod ili povie doputene razine. Ako je voda u granicama od 12 do 21cm, senzori svijetle zelenom bojom. A ako je voda
ispod ili iznad doputene razine, svijetle crvenom bojom. I to crvenom bojom svijetli samo onaj senzor koji upozorava da
je razina vode ili preniska ili previsoka. Tada CR alje sa zelenim icama impulse (signale) u slavinu A i slavinu B te
regulira protok vode tako da voda i dalje bude u granicama visine od 12 do 21 cm. /Sl. 12/

13

Na primjer moe se dogoditi da razina vode raste. Senzor to registrira, promijeni zelenu boju u crvenu i poalje signal u
CR. /Sl. 13a/
Tada CR zelenom icom alje dva signala: Jedan ide u slavinu A koja se zatvara tako da istjee manje vode u akvarij.
Drugi signal putuje u slavinu B koja se otvara tako da vie vode istjeeiz akvarija. Na taj nain razina vode u akvariju
pada. /Sl. 13b/
No ukoliko doe do toga da razina vode padne ispod 12 cm, tada se ukljui donji senzor i upozori preko crvene ice
CR. /Sl. 13c/
CR tada ponovo alje dva signala: Jedan ide u slavinu A koja se otvara tako da vie vode utjee u akvariji. Drugi signal
putuje u slavinu B koja se zatvara tako da manje vode istjee iz akvarija. Na taj nain razina vode u akvariju ponovo
raste. /Sl. 13d /

Sl. 13a

Sl. 13b

!
Sl. 13c

Sl. 13d

14
To je normalna situacija gdje uvijek ista koliina vode koja se ulije u akvarij takoer ista koliina vode istee iz akvarija.
Ako i postoje mala odstupanja, ona su u granicama od 12 do 21 cm visine. Ali dok postoji usklaenost izmeu senzora,
centralnog raunala (CR-a), slavine A i slavine B, npr. kad treba poveati a kad smanjiti protok vode, razina vode e biti u
normalnim granicama. I ribice e biti ive i zdrave.
U daljnjem tekstu emo analizirati to se dogaa ako doe do kvara nekih od ovih regulatora vode u akvariju.
Greka broj 1
Dolo je do kvara na slavini B. Kvar je takav da se slavina B zatvorila. (Slavina B je tako konstruirana da se ne moe
potpuno zatvoriti ve i kad je zatvorena mora proputati vodu u malim koliinama.) No kako voda normalno utjee preko
slavine A, a vrlo slabo otjee preko slavine B, razina vode u akvariju se podie. /Sl. 14a/ Senzor se ukljuio, jer se razina
vode podigla, te crvenom icom poslao signal CR-u. Tada CR zelenom icom alje dva signala: Jedan ide u slavinu A koja
se zatvara tako da istjee manje vode u akvarij. Drugi signal putuje u slavinu B. No slavina B se ne otvara jer je u kvaru.
Iako sada utjee manje vode, ipak se razina vode die jer slavina B ne reagira na signal iz CR-a. Slavina B je i dalje
zatvorena. Zato razina vode i dalje raste. /Sl. 14b/ Tada inenjer, ija je zadaa da nadgleda kako bi akvarij radio
besprijekorno, mehaniki otvori tu slavinu B. Treba napomenuti da inenjer, kad to mehaniki otvara, ima samo dvije
mogunosti ili je potpuno otvoriti ili je maksimalno zatvoriti. (Ve sam spomenuo da, kad je slavina i maksimalno
zatvorena, mora proputati vodu u malim koliinama.) Znai prilikom mehanikog otvaranja ili zatvaranja inenjer nema
mogunosti za finu regulaciju, ve samo moe maksimalno otvoriti ili maksimalno zatvoriti. S obzirom na postojei
problem da je razina vode rasla, inenjer je maksimalno otvorio slavinu B i sada voda otjee iz akvarija. No kako je sada
slavina B maksimalno otvorena te proputa puno vode, razina vode ponovo poinje padati. /Sl. 14c/ im se slavina
mehaniki otvara ili zatvara, tada se i blokira u tom poloaju. CR zna da je slavina B blokirana i da vie ne moe utjecati
na slavinu B. Regulatorni mehanizam je tako namjeten da u akvariju uvijek treba biti vode. I to zato to je manja teta
ako vode ima vie, nego ako je potpuno istekla. Zato CR sada djeluje na drugi mehanizam. On pojaava mlaz vode u
slavini A. Sada se dogaa, da unato tome to je slavina B maksimalno otvorena, usred pojaanog dotoka vode iz slavine
A, dolazi do poveanja razine vode u akvariju. Dolazi do tzv. sindroma mlaza u slavini. /Sl. 14d/ Ako pustimo
normalnu koliinu vode iz slavine, onda ista koliina vode koja istjee iz slavine takoer istjee i kroz odvodnu cijev /Sl.
14e/. No ako mlaz iz slavine pojaamo, tada vie vode dolazi u umivaonik nego to moe istei kroz odvodnu cijev. I
razina vode u umivaoniku se die /sl.14f/.

Slika 14e

Slika 14f

Zbog toga razina vode u akvariju s vremenom sve vie raste. I to osjetljive ribice osjete kao poveani tlak koji dovodi do
kompresije (pritiska) i unitava ih. /Sl. 14d/

15

16

Greka broj 2
Dolo je do kvara na slavini A. Kvar je takav da slavina A stvara vie vode. Voda se podie i senzor ukljui. No CR ne
moe regulirati slavinu A jer je ona u kvaru. Iako je i slavina B otvorena, zbog pojaanog dotoka vode iz slavine A,
razina vode se die. /Sl. 15a/ Tada inenjer zatvori slavinu A i ona puta manje vode. I razina vode pada. No pada ispod
granice i ukljui se donji senzor. /Sl. 15b/. CR pokuava regulaciju tako da slavina A povea dotok vode, ali ne moe jer
je mehaniki to sprijeeno. Ve sam prije spomenuo - im se slavina mehaniki otvara ili zatvara, tada se i blokira
(zaglavi) u tom poloaju. Zato CR utjee na slavinu B koju maksimalno zatvara, te se opet razina vode postepeno
die. /Sl. 15c/ Nakon nekog vremena se podigne iznad 21cm i ukljui se gornji senzor. /Sl. 15d/ CR zna da ne moe
djelovati na slavinu A jer je mehaniki zatvorena i blokirana. Ujedno vie i ne pokuava otvoriti slavinu B, jer zna da bi
dolo do drastinog pada vode. Dakle i u ovom sluaju razina vode u akvariju s vremenom sve vie raste. /Sl. 15d/

17

18

Greka broj 3
Dolo je do kvara na slavini A, a takoer i do kvara na slavini B. Dakle, obje slavine su u kvaru. Kvar je takav da slavina
A stvara vie vode, a slavina B se zatvorila. Znai puno vode ulazi slavinom A, a slavinom B malo vode istjee. Zato se
razina vode podigla./Sl. 16a/ Senzor je poslao signale, ali regulatorni mehanizam CR-a, zato to su slavina A i slavina B u
kvaru, ne moe to rijeiti. Zato inenjer uzima stvar u svoje ruke. On mehaniki zatvori slavinu A te smanjuje dotok vode
i mehaniki otvara slavinu B, te voda poinje otjecati. Tada dolazi do naglog pada vode. /Sl. 16b/ Senzor reagira ali CR
ne moe nita napraviti jer je i slavina A i slavina B mehaniki podeena. To znai da su i jedna i druga, nakon
mehanikog podeavanja, postale blokirane. /Sl. 3b/ S daljnjim padom vode ukljui se alarmni senzor /Sl. 16c/ tada se
aktivira alarmni mehanizam za krizna stanja posebno napravljen za takvu situaciju./Sl. 16d/ Taj rezervni mehanizam
maksimalno zatvara slavinu B. Ve sam rekao da je mehanizam protoka vode u akvariju napravljen tako da sprijei veu
tetu. Izmeu dvije tete on bira onu manju. A svakako je bolje za ribice u akvariju da u njemu da ima vika vode, nego

19
manjka. Jer ako su ribice ostale bez vode, tada trenutano ugibaju. No ako ima vika vode one e jo neko vrijeme
preivjeti. S obzirom na to da je slavina B skoro potpuno zatvorena, a slavinom A i dalje dolazi voda, makar i u smanjenoj
koliini, razina vode se die i povisuje se tlak. /Sl. 16d/

20

U daljnjem tekstu u nastojati objasniti to se dogaa u oku ako protok one vodice ima odreene zastoje. Prednju u
onu sobicu (komoru) usporediti s akvarijem. Osjetljive u ribice usporediti s vidnim ivcem. Inenjera u usporediti s
doktorom specijalistom za one bolesti. Slavinu A u usporediti sa cilijarnim nastavcima zrakastog tijela koji se nalaze u
stranjoj sobici i koji neprekidno izluuju onu vodicu (skraeno -cilijarno tijelo).
Slavinu B u usporediti sa Schlemmovim kanalom. Lijekovi koje doktori okulisti daju za sniavanje onog tlaka
usporediti u s blokiranom slavinom A ili blokiranom slavinom B. Osjetilne stanice koje su osjetljive na pritisak (u
daljnjem tekstu u skraeno nazvati stanice osjetljive na pritisak) usporediti u sa senzorom. ivce koji prenose
podraaje od osjetilnih stanica, cilijarnog tijela i Schlemmovog kanala do mozga i obratno, usporediti u s crvenom i
zelenom icom. A mozak u usporediti s centralnim raunalom (CR). Vertikalne strelice pokazuju smjer u kojem ona
vodica tee. Crvene strelice oznaavaju da je tlak u prednjoj onoj sobici povien, a zelene oznaavaju da je normalan ili
je u padu. Horizontalne strelice pokazuju da li tlak raste ili pada. Crvene pokazuju da raste, a zelene da pada ili da je u
normali. Schlemmov kanal je nekad oznaen crvenom, a nekad zelenom bojom, nekad je irok a nekad je uzak. Kada je

21
oznaen crvenom bojom, pa makar bio i irok, to znai da je tlak u oku povean. Kada je oznaen zelenom bojom, to
znai da je tlak u oku ili normalan ili u padu.
U poglavlju 1. Fiziologija protoka one vodice, (taman prije naslova 2. Akvariji i ribice) sam govorio o normalnom
protoku one vodice i normalnom ponaanju cilijarnog tijela i Schlemmovog kanala (fiziologija protoka one vodice).
Sada u govoriti to se dogaa ako doe do zastoja u nekim segmentima koji su bitni za normalan protok one vodice.
c) Zastoji u protocima one vodice
Greka broj 1
Ona se vodica normalno stvara u cilijarnom tijelu, ali Schlemmov kanal je suen i zbog toga dolazi do zastoja u
istjecanju vodice. (O tome zato se Schlemmov kanal suuje ve sam govorio u poglavlju 3 - UZROK POVIENOG
ONOG TLAKA.) Znai Schlemmov kanal je suen te se poveava oni tlak. /Sl. 17a/ Stanice osjetljive na pritisak alju
informaciju u mozak. Mozak tada alje dva signala. Jedan u cilijarno tijelo da se smanji produkcija one vodice, a drugi u
Schlemmov kanal da se proiri. Cilijarno tijelo reagira na podraaje (impulse iz mozga) te smanjuje produkciju one
vodice. Iako se smanjuje produkcija one vodice Schlemmov kanal ne reagira na impulse iz mozga te se ne proiruje.
Zato tlak i dalje raste. /Sl. 17b/ Stoga doktori daju lijekove ili kapljice koji proire Schlemmov kanal. Ona vodica tada
istjee iz one komore i odlazi u cirkulaciju. Tlak u prednjoj onoj komori padne. /Sl. 17c/ im je tlak pao, odmah stanice
osjetljive na pritisak,alju informaciju u mozak da je tlak pao. Mozak tada alje dva signala. Jednu u cilijarno tijelo da se
povea produkcija one vodice, a drugi u Schlemmov kanal da se suzi. No Schlemmov kanal se ne moe suziti jer ne
reagira na impulse iz mozga, zato to je pod utjecajem lijeka (kapljice za sniavanje povienog onog tlaka) koje ire
Schlemmov kanal. Kapljice su zauzele receptore na ivanim zavretcima. Ukoliko se neki neurotransmiter (ivani
prijenosnik) i uspije probiti do ivanih zavretaka, ne moe doi do receptora jer su ga zauzele aktivne kemijske tvari iz
kapljica. S druge strane cilijarno tijelo reagira na signal iz mozga i poveava se koliina one vodice. Iako se koliina
vodice poveava, tlak u prednjoj onoj komori se ne podie zato to je Schlemmov kanal i dalje proiren. Zato stanice
osjetljive na pritisak i dalje alju signal mozgu da povea proizvodnju vodice. Dakle vodica se stalno poveava, a
Schlemmov kanal ostaje uvijek isti. U odreenom trenutku koliina vode je toliko velika da ak i taj proireni Schlemmov
kanal ne moe propustiti toliku koliinu vode, te dolazi do poveanja onog tlaka. /Sl. 17d / Dolazi do tzv. sindroma
mlaza u slavini.
Nakon toga slijedi povienje onog tlaka. im je oni tlak povean, on vri pritisak na vidni ivac te ga oteuje.

22

23

Greka broj 2
U ovom se sluaju ona vodica poveano stvara u cilijarnom tijelu, a Schlemmov kanal je normalno protoan. Budui da
se vie vode stvara, dolazi do zastoja u istjecanju vodice. To dovodi do povienja onog tlaka. /Sl. 18a/ Stanice osjetljive
na pritisak alju informaciju u mozak. Mozak tada povratno alje dva signala. Jedan u cilijarno tijelo da se smanji
produkcija one vodice, a drugi u Schlemmov kanal da se proiri. No cilijarno tijelo ne reagira na impulse iz mozga te
ne smanjuje produkciju one vodice. Tlak i dalje raste. Stoga doktori daju lijekove ili kapljice koji smanjuju produkciju
one vodice. S obzirom da je produkcija one vodice smanjena, a istjecanje normalno i protono, dolazi do pada tlaka u
prednjoj onoj komori. /Sl. 18b/ im je tlak pao, stanice osjetljive na pritisak, odmah alju informaciju u mozak da je tlak
pao. Mozak tada alje dva signala. Jednu u cilijarno tijelo da se povea produkcija one vodice, a drugi u Schlemmov
kanal da se suzi. No cilijarno tijelo ne reagira na impulse iz mozga, zato to je pod utjecajem kapljica koje smanjuju
produkciju one vodice. Kapljice su zauzele receptore na ivanim zavretcima. Ukoliko se neki neurotransmiter (ivani
prijenosnik) i uspije probiti do ivanih zavretaka, ne moe doi do receptora jer su ga zauzele aktivne kemijske tvari iz
kapljica. S druge strane Schlemmov kanal reagira na signal iz mozga te se suava. Stoga se poveava koliina one
vodice. S poveanjem koliine one vodice raste i tlak. /Sl. 18c/ Stanice osjetljive na pritisak, alju informaciju u mozak
da je tlak porastao. No mozak je zapamtio da nema utjecaja na cilijarno tijelo. Takoer je zapamtio da ukoliko proiri
Schlemmov kanal da e doi do pada tlaka koji moe rezultirati drastinim gubitkom vode iz prednje one sobice. To je
za organizam vea teta nego da je tlak povean. Mozak izmeu dvije tete izabere onu manju. Zato mozak vie ni ne
pokuava djelovati na Schlemmov kanal. I u ovom sluaju dolazi do povienja onog tlaka koji negativno utjee na vidni
ivac. /Sl. 18d/

24

25

Greka broj 3
U ovom sluaju ona se vodica poveano stvara u cilijarnom tijelu, a Schlemmov kanal je suen. Znai vie se vode
stvara, a istjecanje je oteano. To dovodi do povienja onog tlaka. /Sl. 19a/ Stanice osjetljive na pritisak alju
informaciju u mozak. Mozak tada povratno alje dva signala. Jedan u cilijarno tijelo da se smanji produkcija one vodice,
a drugi u Schlemmov kanal da se proiri. No ni cilijarno tijelo, ni Schlemmov kanal ne reagiraju na impulse iz mozga.
Cilijarno tijelo ne smanjuje produkciju one vodice, a Schlemmov kanal se ne iri. Tlak i dalje raste. /Sl. 19b/Stoga
doktori istovremeno s jedne strane daju lijekove ili kapljice koji smanjuju produkciju one vodice, a s druge strane daju
kapljice koje ire Schlemmov kanal. I tlak pone padati. /Sl. 19c/ Stanice osjetljive na pritisak, alju informaciju u mozak

26
da je tlak pao. No mozak sa svojim podraajima vie nema nikakvog utjecaja na fizioloke procese u prednjem dijelu oka,
te je sve preputeno kemijskim tvarima koje bi trebale regulirati te procese. Dolazi do prevelike stimulacije ivanih
zavretaka u jednom smjeru. Zbog podraaja iz kapljica Schlemmov kanal je stalno proiren. U tom su sluaju jedni
miii neprestano stegnuti a drugi maksimalno istegnuti. Takvo je stanje pojaano s kapljicama koje smanjuju stvaranje
one vodice. Prolongirana i snana kontrakcija uzrokuje miini umor. Uslijed nedostatka ATP (adenozintrifosfat je
fosfatni spoj koji daje energiju za kontrakciju miia) miii prestaju reagirati na podraaje. Dolazi do kolapsa tih miia,
te Schlemmov kanal vie ne reagira na kapljice. On se suzi pa dolazi do povienja onog tlaka koji dalje negativno
djeluje na vidni ivac. /Sl. 19d/

27

Radi lakeg razumijevanja, protok one vodice u prednjem dijelu oka nastojao sam usporediti s ribicama u akvariju. No
procesi koji se odvijaju u oku kudikamo su sloeniji, kompleksniji i kompliciraniji. Jedan od procesa koji sam samo
donekle spomenuo, a to je miini umor, ima prilino vanu ulogu u ovim procesima. U knjizi Medicinska fiziologija
od profesora Guytona, po kojoj sam ja, kao i generacije studenata medicine na medicinskim fakultetima irom svijeta,
polagali fiziologiju, detaljno je opisan umor miia, te koliko je bitno da miii budu u ravnotei.
Dakle moemo zakljuiti da ovjek, u priblino 100 godina koliko se bavi znanstvenim pristupom medicini, nije mogao
napraviti tako dobar lijek da popravi tetu u organizmu bez nuspojava, kao to je to mogla priroda u nekoliko milijuna
godina evolucije. No ipak je dobro da doktori medicine i magistri farmacije razvijaju lijekove. Ti lijekovi su pomogli
mnogim ljudima koji imaju glaukom i koji bi bez lijekova brzo izgubili vid. S tim lijekovima proces nastupa kudikamo
sporije. Smatram dobrim da doktori medicine i magistri farmacije razvijaju lijekove i zato to na taj nain stjeu nove
spoznaje i iskustvo. Postoji vjerojatnost da se u budunosti pronau lijekovi koji e biti usklaeni s ovjekovim
fiziolokim procesima, tako da e popravljati tetu, a nee imati tetnih posljedica. Danas se velike nade polauu
nanoestice.

28
5 - UTJECAJ POVIENOG ONOG TLAKA NA PRITISAK U VIDNOM IVCU
U daljnjem tekstu emo se podsjetiti zato pritisak u prednjem dijelu oka negativno djeluje na vidni ivac. Zbog toga u
se jo jednom posluiti s usporedbom sindroma mlaza u slavini, te u ponovo objasniti taj sindrom:
Ako pustimo normalnu koliinu vode iz slavine, onda ista koliina vode koja istjee iz slavine takoer istjee i kroz
odvodnu cijev /sl. 14 e/. No ako mlaz iz slavine pojaamo, tada vie vode dolazi u sudoper nego to moe istei u
odvodnu cijev. I razina vode u sudoperu se die /sl. 14 f/.
Da je sudoper kojim sluajem zatvoren prostor kao oko, onda bi se u tom trenutku poveao hidrauliki tlak koji bi vrio
pritisak na stijenke sudopera. Kako je oko zatvoren i povezan sustav, tekuina u oku se ponaa na nain da se pritisak na
jednom dijelu (npr. na prednjoj onoj komori), prenosi na sve dijelove oka. No taj pritisak najvie unitava onaj dio oka
koji je najosjetljiviji i na kojem mi primjeujemo oteenja. A to je vidni ivac. Iako taj hidrauliki tlak nije ujednaen i
jako velik kao kod ljudi koji imaju oni tlak a ne uzimaju kapljice, ipak i on zato to traje dugo vremena, postupno
unitava vidni ivac. Na slici 20 vidimo da povieni tlak na prednjem segmentu oka se prenosi na stranji segment i vri
pritisak na vidni ivac.

Slika 20
Pritisak na izlazite vidnog ivca (papilla nervi optici) zbog povienog onog tlaka dovodi do udubljenja izlazita vidnog
ivca. Budui da pritisak povienog tlaka najprije unitava periferni dio vidnog ivca, zato najprije atrofiraju ivane niti
na periferiji tog istog ivca. Stoga se prekidaju vidni ivani impulsi i zato se najprije gubi periferni vid. to je udubljenje
izlazita vidnog ivca vee, to je i gubitak perifernog vida vei. Takvi ljudi gledaju kao kroz tunel, dok se u konanici i to
malo vida ne izgubi. Na slici 21a je prikazano kakvo je izlazite vidnog ivca zdravog ovjeka koji nema povieni oni
tlak, te kako takav ovjek vidi (vidi se da je njegovo vidno polje potpuno normalno) /sl. 21a/. Sljedea slika pokazuje da
je izlazite vidnog ivca malo udubljeno, te da na vidnom polju postoji ve odreeni gubitak perifernog vida /sl. 21b/. Na
narednoj slici udubljenje izlazita vidnog ivca jo je vee te je i gubitak perifernog vida jo jai /sl. 21c/. I konano na
posljednjoj slici u nizu se vidi da je udubljenje izlazita vidnog ivca jako veliko, te je na vidnom polju ostalo jo samo
malo centralnog vida /sl. 21d/.

Slika 21a

Slika 21b

Slika 21c

Slika 21d

O tome koliko je hidrauliki tlak snaan i razoran pokazuje i scena iz filma Pljaka. Engleski naziv u orginalu je The
Score. U tom filmu dva pljakaa, stariji (glumi ga Robert De Niro) i mlai (glumi ga Edward Norton) planiraju kako
opljakati carinarnicu u Montrealu (Kanada) gdje se u najmodernijem sefu uva skupocijeno ezlo. No postojao je jedan
problem. Moderni sef u kojem se uvalo ezlo bio je napravljen na poseban nain. Naime normalni sefovi su imali teka
vrata s brojanikom koja su bila ispunjena prvorazrednim elikom. No iskusni provalnik bi probuio vrata tako da bi

29
doao do brave s unutarnje strane vrata, zatim spojio bravu na raunalo i putem raunala otvorio sef. Da bi onemoguili
provalnicima da probiju builicom otvor te da dou do unutarnje brave, proizvoa se dosjetio da vrata sefa gdje se nalazi
brojanik vie ne budu napravljena od kompaktnog elika, ve da izmeu prednje i stranje strane vrata bude prazan
prostor. U taj prazan prostor su stavili komade specijalnog vrstog stakla. Sada kad bi provalnik buio sef tako da doe
do mehanizma brave s unutranje strane vrata, morao bi builicom lomiti vrsto staklo. I im probije jedan komad stakla
odmah na to prazno mjesto sjedne drugi komad stakla. I tako bi se buenje moglo jako oduiti, to za provalnike koji
moraju raditi brzo jer uvari patroliraju zatienim prostorom, nikako nije poeljno. No stariji provalnik se dosjetio da
probui rupu na vrhu vrata sefa i da ubaci mlaz vode. Voda je u isti as popunila prostor s unutarnje strane vrata sefa i
hidraulii tlak je uino svoje. Snana vrata sefa su se raspala u djeliu sekunde.
Kad je u pitanju operativni zahvat, vodica istjee na jednom mjestu (npr. na poloaju ronice na 12 sati). Ali na drugim
dijelovima ruba ronice (9 sati, 3 sata, 6 sati) /sl. 22/, tj. prednje one sobice, tlak je neujednaen i vri pritisak na cijelo
oko, a s time i na vidni ivac. I u ovom sluaju, zato to traje due vremena, postupno unitava vidni ivac. Ovdje bih jo
neto malo pojasnio. Ve sam napomenuo da kad kapljice prestaju djelovati, tada obino oftalmolozi naprave operaciju
tako da naprave mali otvor (rupicu) tako da taj viak tekuine izae. Taj otvor obino rade na poloaju ronice od 12 h /sl.
23/. Iako je ronica okrugla, te bi se stoga zahvat mogao napraviti i na poloajima 9 h, 3 h ili 6h to nije mogue jer je
ovjek uspravno bie. Zato bi u tom sluaju zbog sile tee i slobodnog pada ona vodica iscurila iz komore (a ne samo
viak koji uzrokuje pritisak). Zato se operativni zahvat moe raditi samo na 12 sati. No kako tijelo ima sposobnost
zacjeljivanja, ta rupica se zatvori to dovodi do ponovnog povienja onog tlaka. Tada se zahvat mora ponoviti. No tu
postoji problem to se nakon zahvata normalno ronino tkivo promijeni u vezivno tkivo koje nije nije pogodno za novi
operativni zahvat. S obzirom na to da se operativni zahvat ne moe raditi osim u poloaju 12 h, a kako je to usko podruje
koje se zamijeni s tvrim vezivnim tkivom, onda se i zahvat ne moe mnogo puta ponavljati. Na slici 13 na poloaju 12 h
se vidi kako rub ronice i bjeloonice nije toliko otar kao na poloaju 3 h jer je tkivo promijenjeno zbog operativnog
zahvata.
Ukoliko se dogodi da zahvat uspije, vodica istjee samo na jednom mjestu na poloaju 12 h. I tu vri najvei pritisak.
Budui da je pritisak neujednaen opet dolazi do povienog hidraulikog tlaka koji vri pritisak na vidni ivac i unitava
ga. Da bih to malo pojasnio vratiti u se u djetinjstvo.

Slika 22

Slika 23

Sjeam se dok sam bio dijete iao sam u ljetno kino u kulu Kamerlengo u Trogiru. Kao i svaka kula, i ova je imala velike
zidine i mala uska vrata /sl. 24a/. Na kraju predstave ljudi bi se gurali prema vratima. Zato se na dijelu zidina oko vrata
tiskalo mnogo ljudi, a na ostalom dijelu bilo je prazno. No ponekad bi neki ljudi malo jae pritisnuli one ljude koji su bili
prema izlazu te bi tada dolo do reakcije, sila potiska bi se malo vratila unatrag. Nekako tako se ponaa i tekuina u
zatvorenom prostoru. Iako je pritisak preteno usmjeren prema izlazu, zbog sile odbijanja se vraa prema nazad i vri
pritisak na cijeli prostor. Takvo ponaanje tekuine koja struji pored vrstih prepreka gdje jedan dio tekuine ide u smjeru
glavnog strujanja, a drugi dio tekuine djelomino struji u suprotnom smjeru, karakteristino je za tzv. turbulentno
strujanje. Dok sam studirao u Zagrebu, iao sam u kino Europa. U tom kinu postojalo je nekoliko izlaznih vrata /sl.
24b/ pa je stoga pritisak ljudi na vrata bio mnogo manji.

Slika 24a

Slika 24b

30
6- PRIRODNO LIJEENJE
U daljnjem tekstu u objasniti kako djeluje glausolvo. To je prirodna otopina nekoliko biljaka napravljena na poseban nain i u pravilnim omjerima. Biljke su ekoloki iste to je bitno za dobro djelovanje.
No bitno je da je i zemlja na kojoj te biljke rastu takoer ekoloki ista. To je ograniavajui imbenik tako da za sada
mogu napraviti glausolva u ogranienim koliinama. No nadam se da emo u skoroj budunosti i to rijeti.
Glausolvo djeluje na tri naina:
Prvi nain jest da nabubri taj prednji dio oka koji je inae pod pritiskom zbog kratkovidnosti, dalekovidnosti ili stresa. S
obzirom na to da je koa oko oiju izrazito propustljiva, onda glausolvo preko zatvorenih kapaka prelazi u prednji dio oka
i lagano ga bubri. Zapravo, ulazi u stanice prednjeg onog segmenta koje zbog toga postaju malo nabubrenije. Isto kao
kad spuvu stavite izmeu dvije cigle i tako je drite neko vrijeme, ona e biti spljotena. No kad je stavite u vodu ona
ponovo nabubri. S tim procesom oslobaa se pritisak ivca okulomotorijusa koji sada moe lake isputati
neurotransmitere.
Drugi nain na koji djeluje je tzv. difuzija. Naime otpadne tvari, koje se nalaze u velikim koncentracijama u miinim
stanicama, sada prelaze u otopinu gdje je ta koncentracija manja, tj. u glausolvo. Tome potpomae i injenica da su te
stanice malo nabubrile pa su i stanine pore na staninim membranama ire. A to olakava izlazak otpadnih tvari
difuzijom iz stanica.
Da bih objasno trei nain djelovanja onda prije toga moram neto kazati openito o zelenim biljkama. Obino se smatra
da zelene biljke uope nemaju dovoljno bjelanevina. No ivotinje koje pasu zelene biljke puno bre dobivaju miinu
masu od onih ivotinja koje jedu itarice. Naime, zelene biljke imaju aminokiseline (bjelanevine se sastoje od
aminokiselina) koje nae tijelo moe mnogo lake iskoristiti za stvaranje nama potrebnih bjelanevina nego to moe
iskoristiti ve sloene bjelanevine.U glausolvu, koji je tekuina biljnog porijekla, postoje i aminokiseline i druge tvari
(npr. kolin) od kojih nae tijelo sintetizira neurotransmitere koji nedostaju zbog pritiska ivca tj. nedostaka ivanih
impulsa kad je u pitanju glaukom. Kad se jednom uspostavi normalni fizioloki proces onda se nae tijelo potrudi da se taj
proces nastavlja i dalje.
Za vrijeme dok ovjek provodi terapiju redovito dolazi na kontrolu onog tlaka u nau ordinaciju, te je na taj nain je pod
stalnom kontrolom.
Lijeenjem onog tlaka se bavim vie od 14 godina. Uz neprestano promatranje, prouavanje, mjerenje, provjeravanje i
zakljuivanje doao sam do mnogih rjeenja kad je u pitanju oni tlak. Uspjeno sam izlijeio ljude koji imaju oni tlak i
koriste kapljice dugi niz godina. Mnogima od njih ve se dogaalo da im vie nikakve kapljice nisu pomagale ve im je
tlak rastao unato kapljicama. Imao sam sluajeve gdje su ljudi zbog glaukoma ve izgubili vid na jednom oku, a drugo
oko im je ve bilo u vrlo loem stanju. S terapijom sam im uspio sauvati vid na tom drugom oku. Imao sam sluajeve
gdje su ljudi koristili kapljice par godina i gdje im je tlak s kapljicama bio pod kontrolom. No neki su imali reakcije na
kapljice (npr. crvene oi, neki su smatrali da im kapljice stvaraju upalu oiju, neki su poslije kapljica osjeali nelagodnost
u oima), a neki jednostavno nisu eljeli biti ovisni o tome da moraju razmiljati kad e stavljati kapljice, pa su zbog toga
doli. I takve sluajeve sam uspjeno izlijeio. Imao sam sluajeve ljudi kojima su oftalmolozi dijagnosticirali oni tlak i
dali im kapljice za koje su oni rekli da ih ne ele uzimati, pa su doli kod mene dok jo nisu ni poeli uzimati kapljice. I
takve sluajeve sam uspjeno izlijeio. esto puta kod ljudi koji mi dou na terapiju prirodnog lijeenja vida izmjerim i
oni tlak. I jednom broju ljudi dijagnosticiram da je oni tlak povien. Nekima od njih snizimo ga samo vjebama za
one miie. Nekima ga snizimo putem akupresurnih toaka, a nekima putem cjelokupne terapije.
Kad je u pitanju sniavanje onog tlaka putem akupresurnih toaka, tada pritiskom na te toke djelujemo na one miie.
To bih elio jo malo pojasniti. Vanjski oni miii koji okruuju oko su u stanju odreene tenzije, tj. napetosti. Taj gr
miia uvjetuje pritisak na tanki ogranak ivca okulomotorijusa koji vie ne prenosi podraaje tj. neurotransmitere, te se
zato povisuje oni tlak. O tome sam ve govorio u poglavlju 3 - UZROK POVIENOG ONOG TLAKA. No s
pritiskom na odreene toke, stisnemo ivce koji uvjetuju da se oni miii jo vie stegnu tj. napnu. Napnu se vie nego
to su bili napeti prije pritiska na te toke. No kad se pritisak otpusti onda se i oni miii opuste. Ali opuste se vie nego
prije pritiska. Naime ako uvjetujemo snanu kontrakciju, nakon nje kao odgovor slijedi i velika relaksacija ili oputanje
tih miia. To veliko oputanje smanjuje pritisak na ivac okulomotorijus koji, budui da nije vie pritisnut, ponovo
poinje prenositi podraaje. A to posljedino uvjetuje sniavanje onog tlaka.
Imao sam sluaj gospoe koja je imala oni tlak ak 27 godina. I uspio sam joj ga izlijeiti. No bez obzira na takav sluaj,
u svakom pogledu je bolje doi to prije na terapiju dok vidni ivac jo nije oteen. Jer kad se vidni ivac jednom oteti,
vie nema pomoi. Ali postoji jo jedan razlog zato je potrebno doi to prije na terapiju. Jednom sam bio kod
mehaniara koji je trebao odviti jedan vijak. Kako se taj vijak nije dugo vremena odvijao, a nije bio podmazivan, vie se
nije mogao odvrnuti. Mehaniar je tada rekao da se vijak zapekao tj. zalijepio, te je prepilio vijak. Kada ljudi imaju
glaukom dugi niz godina onda se Schlemmov kanal zbog poveanog pritiska i smanjenog protoka one vodice moe
zalijepiti ili toliko stisnuti da ni glausolvo vie ne moe pomoi. I stara narodna izreka kae: Stazom kojom nitko ne

31
prolazi, zaraste trava. Zato je uvijek dobro doi to prije na terapiju, nego ekati zadnji as. I stara latinska poslovica
kae: Sero venientibus ossa. To bismo mogli prevesti kao:Onima koji kasno dolaze na veeru ostaju kosti jer su meso
pojeli oni koji su doli ranije. Vjerojatno i zbog tog razloga, naalost, ima i pacijenata koje nisam uspio izlijeiti. U
prosjeku od 100 pacijenata koje pregledam i utvrdim da spadaju u grupaciju koje mogu lijeiti, 95 ih izlijeim, a samo 5
zbog nekih razloga ne uspijem.
Schlemmov kanal moe biti suen i zato to se s godinama produkti razgradnje i otpadne tvarai, koje kroz njega prolaze,
taloe na uskim odvodnim kanaliima. Te pacijente nauim kako da im ti kanalii budu prohodni cijeli ivot.
No i onim pacijentima kojima ne mogu pruiti konkretnu pomo,dajem im savjete to da naprave i kako da se ponaaju da
bi sauvali svoj vid ili da bi sauvali toliko vida koliko ga jo imaju.
Sjeam se gospoe iz Njemake koja je dola lijeiti oni tlak po preporuci svoje prijateljice. Njen oftalmolog u
Njemakoj joj je dijagnosticirao povieni oni tlak i odredio terapiju s kapljicama za snienje. No ona je rekla da je njena
prijateljica imala glaukom i da joj je jedan doktor iz Zagreba dao otopinu kojom je ona izlijeila glaukom, te da joj je sad
oni tlak u granicama normale. Tada joj je njen oftalmolog rekao:Ili uzimajte kapljice ili otiite do tog doktora u Zagreb
pa snizite oni tlak na taj nain. Jer oni tlak Vam je povien i trebate ga sniziti. Sloio bih se s tim doktorom. Ukoliko
oftalmolozi nekoj osobi dijagnosticiraju oni tlak i odrede joj kapljice, tada ta osoba treba ili koristiti kapljice ili doi kod
nas u ordinaciju. Najgora opcija jest da se nita ne poduzima, a oni tlak je povien. Zato bi svaki ovjek iznad etrdesete
godine trebao minimalno jednom u dvije godine kontrolirati oni tlak.
U medicinskoj terminologiji postoji izraz drugo miljenje.Taj izraz oznaava pojam koji kae da ovjek s nekim
zdravstvenim problemom ili kojemu je dijagnosticirana neka bolest, treba traiti da tu dijagnozu potvrdi ili opovrgne
makar jo jedan lijenik specijalista. Naime ljudi koji rade mogu i pogrijeiti. I zato da bi se izbjegla mogunost pogreke
treba potraiti drugo miljenje. Jednom sam iao kod mehaniara jer mi je motor u autu lupao. On ga je pogledao
(Auuu!-jauknuo je okiran onim to je vidio) i rekao da su mi otili klipovi, komora, pretkomora, tj. da je cijeli motor
propao te da e morati zamijeniti cijeli motor. I da e me to kotati 2000 eura. Otiao sam kod drugog mehaniara koji je
pogledao motor i rekao da je otila klackalica koju treba zamijeniti. I da e me to kotati 200 kuna (oko 27 eura). Dakle,
ako drugo miljenje treba potraiti kad je u pitanju mehaniar, onda smatram da je jo vanije da se potrai drugo
miljenje kad je u pitanju zdravlje ili dobar vid.
U naoj ordinaciji pristup lijeenja je nekonvencionalan, prirodan, trajan, bez daljnje ovisnosti o kapljicama ili
lijekovima. Stoga s obzirom na to koliko iskustvo imam u prirodnom lijeenju glaukoma i s obzirom na nekonvencionalni
pristup u lijeenju povienog onog tlaka i glaukoma, mislim da sam najpogodniji lijenik za tzv. drugo miljenje. Jer
kad su u pitanju oi i takvo oboljenje kao to je glaukom, mislim da bi svaki ovjek to trebao shvatiti ozbiljno. Potraiti
prvo miljenje, potraiti drugo miljenje i onda odluiti to napraviti.
Jer kao to je rekao moj uitelj prof. dr. sci. Ivan Ledi: Mi nemamo rezervne oi!