Professional Documents
Culture Documents
Branko Petranović - SPOLJNOPOLITIČKA ORIJENTACIJA MILANA STOJADINOVIĆA
Branko Petranović - SPOLJNOPOLITIČKA ORIJENTACIJA MILANA STOJADINOVIĆA
UGOVOR O VECNOM
PRIJATELJSTVU
BUGARSKOM
24. januara 1937.
lan p r v i .
P o s t o j a e nenaruiv m i r i i s k r e n o i v e n o
K r a l j e v i n e J u g o s l a v i j e i K r a l j e v i n e B u g a r s k e . . -1
prijateljstvo izmeu
Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije, Zbirka meunarodnih ugovora, godina 1937, Meunarodni ugovori Kraljevine Jugoslavije, Sv. 1, za 1937, 23.
P O L I T I K I SPORAZUM IZMEU ITALIJE I JUGOSLAVIJE
25. marta 1937.
lan p r v i .
V i s o k e strane u g o v o r n i c e o b a v e z u j u se da e p o t o v a t i s v o j e zaj e d n i k e granice, kao i p o m o r s k e g r a n i c e o b e j u D r a v a u Jadranu; i u
s l u a j u d a j e d n a o d n j i h b u d e p r e d m e t n e i z a z v a n o g napada o d strane
j e d n e ili vie Sila, druga Strana se o b a v e z u j e da se uzdri od svake akc i j e k o j a b i m o g l a biti o d koristi napadau.
lan 2.
U s l u a j u m e u n a r o d n i h k o m p l i k a c i j a , i a k o se V i s o k e Strane ugov o r n i c e s p o r a z u m e j u da su n j i h o v i z a j e d n i k i interesi ugroeni, ili da
e m o i b i t i ugroeni, o n e se o b a v e z u j u da se d o g o v o r e o m e r a m a k o j e
e p r e d u z e t i da bi ih ouvale.
lan 3.
V i s o k e Strane u g o v o r n i c e p o n o v o p o t v r u j u s v o j u v o l j u d a u svoj i m m e u s o b n i m o d n o s i m a n e p r i b e g a v a j u ratu k a o instrumentu s v o j e
nacionalne p o l i t i k e i da sve s p o r o v e i sukobe, k o j i bi m o g l i iskrsnuti
izmeu njih, reavaju m i r n i m sredstvima.
lan 4.
V i s o k e S t r a n e u g o v o r n i c e o b a v e z u j u se da ne t r p e na s v o j i m odn o s n i m t e r i t o r i j a m a , niti d a p o m a u , m a n a k o j i nain, m a k a k v u aktivnost k o j a b i bila u p e r e n a p r o t i v t e r i t o r i j a l n o g integriteta ili postoj e e g p o r e t k a one d r u g e Strane u g o v o r n i c e ili k o j a b i bila t a k v e prirode da bi kodila p r i j a t e l j s k i m odnosima izmeu o b e j u zemalja.
1 Pakt sa Bugarskom o nerazruivom prijateljstvu Stojadinovi je zakljuio
pod uticajem Britanaca. Ovim paktom Stojadinovi je onemoguio da Bugarska
javno iznosi pretenzije prema delovima Jugoslavije, pre svega srezovima koji su
se posle prvog svetskog rata nali u sastavu Kraljevine Jugoslavije i Makedoniji,
na koju je bugarska buroazija zaraena ovinizmom i balkanskom suprematijom u duhu sanstefanske velike Bugarske gledala kao na svoju zemlju a na
Makedonce kao Bugare. Nezavisno od zakljuenog pakta, propaganda u tom duhu
je tajno nastavljena.
24 J u g o s l a v i j a 19181988.
Clan 5.
U c i l j u d a dadu s v o j i m p o s t o j e i m t r g o v i n s k i m o d n o s i m a n o v potstrek, vie u skladu sa p r i j a t e l j s k i m o d n o s i m a u t v r e n i m i z m e u n j i h o vih dveju Zemalja, Visoke Strane ugovornice su sporazumne da pojaaju i p r o i r e s v o j e s a d a n j e t r g o v i n s k e r a z m e n e , k a o i da i s p i t u j u uslove za o b i l n i j u p r i v r e d n u s a r a d n j u . U tu svrhu, b i e u n a j k r a e m r o k u
zakljueni specijalni s p o r a z u m i . . ?
Isto, 418419.
.370
ZVANINI
STAV
JUGOSLAVIJI
28. aprila 1938.
3. J U G O S L A V I J A
S a m e r o d a v n e n e m a k e strane data j e i z j a v a J u g o s l o v e n s k o j vladi
d a n e m a k a p o l i t i k a n e m a n i k a k v e c i l j e v e k o j i b i ili d a l j e o d Austrije
i da j u g o s l o v e n s k e g r a n i c e u s v a k o m s l u a j u o s t a j u nedirnute. P o s l e toga je V o a i kancelar R a j h a u s v o m g o v o r u od 3. aprila tek. g o d . u Gracu i z j a v i o : J u g o s l a v i j a i M a r a r s k a po p i t a n j u p r i s a j e d i n j e n j a Austrije
zauzele su isti stav k o j i i m a I t a l i j a . Sreni s m o to o v d e i m a m o granice
k o j e nas l i a v a j u b r i g e d a i h v o j n i k i t i t i m o " .
Vajczeker4
Aprilski rat 1941, 32.
J Mada je prilikom dolaska na vlast bio podran od Britanaca, on im je
sve vie okretao lea. Bio je u toj preorijentaciji rukovoen ideolokim razlozima,
svojim linim preokupacijama, interesima pojaane ekonomske razmene, ali i pritiscima Nemake i Italije. Oslanjanjem na Berlin i Rim spreavao je nemaku
i italijansku intervenciju u hrvatskom pitanju. Nemaka i Italija su nastojale, i
uz pomo Stojadinovia uspevale, da se ubace u konkurentski prostor Francuske
i Britanije. Otuda se sistematski smanjivao uticaj Male Antante. Raunao je da
ce moi lavirati izmeu suprotstavljenih blokova antagonistikih sila. Marta 1938.
on je prihvatio prikljuenje Austrije Nemakoj, smatrajui da izbijanjem Nemaca na Karavanke nije ugroena bezbednost Jugoslavije. Po Stojadinoviu, time je
otpadala bojazan od restauracije habsburke monarhije, to je inae opsedalo
kralja Aleksandra.
4 .Nemaka politika je podravala Stojadinovia i njegov unutranji i spoIjnopolitiki kurs. L j . Boban navodi nemaki izvetaj o odbijanju Maekove inicijative da se posredno, preko maarskog konzulata u Zagrebu posle anlusa
24
n t
MILAN
STOJADINOVI
STAVU JUGOSLAVIJE
PREMA ANLUSU
11. avgusta 1938.
P i t a n j e anlusa A u s t r i j e N e m a k o j n i j e p i t a n j e n e m a k o - j u g o s l o v e n s k o n e g o j e t o b i l o p i t a n j e cele E v r o p e , n a p r v o m m e s t u v e l i k i h sila: I t a l i j e , Francuske i E n g l e s k e . N i j e d n a o d n j i h m e u t i m n i j e pokazala n i k a k v u v o l j u da b r a n i p o s t o j a n j e A u s t r i j e . Pa i sama e h o s l o v a ka b i l a je m e u p r v i m a da prizna svreni in. P r e m a t o m e i stav Jug o s l a v i j e b i o j e t i m o k o l n o s t i m a v e u n a p r e d o d r e e n . t o s e tie spec i j a l n o g m i l j e n j a J u g o s l a v i j e , ona u anlusu g l e d a : 1) p r i m e n u principa nacionalnosti, na k o m e p r i n c i p u i sama J u g o s l a v i j a p o i v a , i to v a i
za nju ne m o e ona osporavati drugim dravama; i 2) dokle bi postojala
A u s t r i j a , u v e k bi se isticale i d v e s o l u c i j e za r e e n j e n j e n o g p r o b l e m a :
anlus ili r e s t a u r a c i j a H a b s b u r g a . P o cenu rata J u g o s l a v i j a n e b i m o g l a
da p r i m i r e s t a u r a c i j u i k a d bi i m a l a da b i r a i z m e u anlusa i restaur a c i j e , o n a bi se sigurno u v e k r a d i j e o p r e d e l i l a za anlus. 5
Aprilski rat 1941, 4142.
.372
NEMCI O
STOJADINOVICU
Jula 1939.
.373
8 Stojadinovi je zaista zauvek potonuo u politici. Jedno vreme je bio konliniran u Jugoslaviji, a uoi aprilskog rata je predat Britancima koji su ga drali
u zatoenju na ostrvu Mauricijus, odakle je slao poruke Jugoslovenskoj vladi u
izbeglitvu nudei svoju pomo i usluge. U okupiranoj Srbiji njegovi privrenici,
pre svega Milan Aimovi, koji se maja 1941. naao na elu kvislinkog Komesarijata, raunali su na Stojadinovia kao mogueg guvernera Srbije. Posle rata
Stojadinovi je iveo u Argentini, gde je i umro.
.374