Jonizujue zraenje

i
zatita od zraenja

Zraenje:

Jonizujue:

Nejonizujue:

GRAA ATOMA
A-maseni
broj

Elektron

Neutron
Nukleoni

Proton

Z-atomski Simbol
broj
elementa

Izotopi

Vodik

Tricijum

Stabilan

Radioaktivan

Radioaktivnost

Radioaktivnost
spontana
transformacija jezgra
Radionuklidi-nestabilna
jezgra
Raspad-proces
transformacije jezgra
Aktivnost-brzina
radioaktivnog raspada
Vrijeme poluraspada

Vrste zraenja

-estica
-estica
-zraenje
X-zraenje
Neutronsko
zraenje
Kosmiko zraenje

Prodornost pojedinih tipova

zraenja
Prodornost zavisi od prirode zraenja i
energije koju ima.
Papir

Plastika

elik

Olovo

Kako zraenje
meudjeluje sa
Kisikov atom
Jonizacija
materijom?

Vodikov atom

Ekscitacija
Jonizujue zraenje je
svako zraenje koje
posredno ili
neposredno jonizuje
materiju kroz koju
prolazi.

Kako jonizuju alfaestice

Gube energiju u
sudarima sa

orbitalnim elektronima

Kako jonizuju betaestice

Jonizacija u tkivu
elija

Elektrine interakcije
Fizikohemijske
promjene
Hemijske promjene
Bioloke posljedice

Jezgro

Zraenje

Hromosomi

Neozraeno tkivo:

Ozraeno tkivo:

Jonizacija DNK
Direktna

Indirektna

Doze zraenja

Apsorbovana doza (1Gy) energija

jonizujueg zraenja apsorbovana od strane
jedinice mase

Ekvivalentna doza (1Sv) indeks

vjerovatnoe tete za pojedino tkivo ili organ

Efektivna doza (1Sv)

Kolektivna doza (1 ovjek Sv)

Efekti zraenja
Deterministiki

Imaju prag(obino
nekoliko Gy)
Odmah vidljivi
Ozbiljnost zavisi od
primljene doze

Stohastiki

Nemaju prag
Vidljivi nakon
dueg perioda
Ozbiljnost ne zavisi
od primljene doze

Primjeri deterministikih
efekata

Katarakta 2-10 Gy
Stalna sterilnost
ene 3,5-6 Gy
mukarci 2,5-6 Gy
Privremena sterilnost
ene 0,15 Gy
mukarci 0,6 Gy
Kona oteenja

Najpoznatiji stohastiki
efekti

Rak

Ukupni ivotni rizik od

fatalnog raka=5% / Sv
ivotni rizik od fatalnog
raka :
koa
0,02
kosti
0,05
plua
0,85
stomak 1,10 % / Sv

Nasljedne bolesti
Ozraeni
insekt
i
njegov
potomak

1 cm3 tkiva = 109 elija

1 mGy- 1 na 1000 elija ili 106
pogoenih elija
999 od 1000-lezija se popravi-to
ostavi 103 elija oteenih
999 od 1000 oteenih elija umre
1 elija moe preivjeti sa tetom(
a moe biti mutirana)

Ozraenost ploda

Doza mora biti vea od

100 mSv
Posljedice zavise od
perioda u kojem je plod
bio izloen zraenju
Deterministiki : smrt
ploda, mentalna
retardacija,malformacije
Stohastiki: rak,
nasljedne bolesti

Izvori zraenja
Prirodni

-zraenje
Kosmiko zraenje
Radon gas
Unutranje ozraenje

Vjetaki

Zraenje u medicini
Profesionalna
izloenost zraenju
Industrijski i vojni
izvori zraenja

Kosmiko zraenje

Radon gas
Naini na koje radon prodire iz Zemlje

Rn-222 i Rn-220

Unutranje ozraenje
Potie od
K-40
Po-210
C-14
Pb-210

Zraenje u medicini

Rtg
CT
Nuklearna medicina
Terapije

Profesionalna izloenost
zraenju

Veliki raspon doza

od 0,06 mSv u
radiologiji do 4,5
mSv za rudare u
rudnicima urana

Testiranja nuklearnog oruja

Do 1963. izvreno je
oko 500 testiranja
nuklearnog oruja

Posljedice su porast
radionuklida u vazduhu,
kii i ishrani

ernobilska nesrea
26.04.1986.

Radioaktivni otpad

Iz nuklearnih elektrana
Istraivakih
organizacija
Industrije(openito)

Osiromaeni uranium

Oruje sa DU koriteno
u Zaljevskom ratu i ratu
u BiH
Koristi se za
poboljanje prodornosti
pancirne municije
Najtetnije za vojnike

Ukupne doze

Prosjena godinja doza iz svih izvora zraenja ( prirodnih

i vjetakih)
iznosi 2,8 mSV

Radioloka zatita
Tri osnovna principa:
1. Opravdanost prakse
2. Optimizacija prakse
3. Ogranienje individualne doze:

20 mSv/god za lica koja rade sa izvorima zraenja

1 mSv/god za stanovnitvo

Intervencija
1.

Opravdanost intervencije mora biti

opravdana, a korist intervencije vea od
nastale tete i cijene kotanja

2.

Optimizacija intervencije - vrsta, obim i

duina intervencije moraju biti optimizirani da
korist bude maksimalna

Osnovni metodi zatite od

jonizujueg zraenja
Tri

1.
2.

3.

osnovn
a
faktora:
Vrijeme
Udaljen
ost
Zatita

Upotreba zraenja
(koristi od zraenja)

U medicini
Komunikacijama
Tehnologiji
C-dating
Za sterilizaciju
U industriji
Za nauno-istraivake
svrhe

Vojna upotreba
Nuklearne elektrane
Forenzici
Univerzitetima

Zakljuak

Jonizujue zraenje moe biti i jeste uvijek

opasno.
Nema praga donjeg nekodljivog ozraenja.
Postoji samo gornji prag doputenog ozraenja.
Znanje omoguuje efikasniju zatitu.
Zatitu treba sprovoditi prema preporukama.
Zatitu sprovoditi permanentno.