Početak I Razvoj Etnomuzikologije

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 2

POETAK I RAZVOJ ETNOMUZIKOLOGIJE

Naziv folklor je nastao od engleske reci folclore. Ovaj termin se pojavio sredinom
XIX veka (1846 god.) i oznacavao je narodnu mudrost, znanje, obicaje i vestinu.
Vremenom folklor postaje izraz koji oznacava narodnu umetnost, knjizevnost, igru,
muziku, glumu i vajarstvo. Folklor proucava nauka Etnomuzikologija. Muzicki folklor
predstavlja narodno stvaralastvo, a nauka koja ga proucava naziva se Muzikologija.
- Folklorna muzika je proizvod muzicke tradicije i prenosila se usmenim putem
sa generacije na generaciju.
- Muzicki folklor se zasniva na tradicionalnim tekovinama koje su prenosene
sa kolena na koleno sve do danas, i na novijim oblicima koji su zasnovani na starim
oblicima koji su u stvari prilagodjeni novijim potrebama.
- Muzicku tradiciju proucavaju nauke:
Oranologija proucava muzicke instrumente;
Etnokoreologija proucava narodne igre;
Melografija zapisivanje narodnih melodija;
Kinetografija zapisivanje pokreta u orskim igrama.

U poetku su korieni nazivi komparativna muzikologija, folklorna muzika, muzika etnologija,


da bi se polovinom XX veka ustalio naziv etnomizikologija.
Predmet izuavanja su tradicionalna muzika i muziki instumenti od primitivnih naroda do
civilizovanih nacija, dakle prouava plemensku i narodnu, kao i sve vrste nezapadne umetnike
muzike kao i razne socioloke aspekte muzike, pojavu muzike akulturacije i ukrtanje uticaja
stranih muzikih elemenata. Umetnika i zabavna muzika nisu predmet izuavanja.
Sa porastom interesovanja za egzotinu muziku krajem 18.veka javljaju se i prvi opisi
tradicionalne muzike primitivnih naroda u putopisima. Prekretnicu ini pronalazak fonografa
krajem 19.veka, aparata za snimanje i reprodukciju zvuka kao i uspostavljanje cent sistema
kojim je mogue meriti I matematiki izraziti intervalske odnose. Oktava je podeljena na 1200
centi tako da je svaki temerovani polustepen iznosio 100 centi. Time su uspeli da objasne i
analiziraju tonalne odnose muzike primitivnih naroda.
Ocem etnomuzikologije smatra se engleski filolog i akustiar Aleksandar Elis koji je na osnovu
tonskih merenja velikog broja instrumenata ustanovio da lestvini sistemi primitivnih naroda
pokazuju drugaije intervalske odnose od do tada znanih, odnosno da je njihova muzika
netemperovana.
Etnomuzikoloka istraivanja su uvek kompleksna i interdisciplinarna jer obuhvataju
prouavanja mesta i ulogu muzike u drutvu, povezanost sa materijalnim ivotom, religijom,
magijom, igrom pa ak i medicinom.
Etnomuzikologija je nauka koja se bavi prouavanjem muzikog folklora. Naziva se jo i
muzika folkloristika.

Naziv folklor, koji se u nauci razliito tumai postao je od engleske rei folk-narod i lore-znanje,
a oznaavao je narodnu mudrost, vetinu i znanje.
Etnologija je nauka koja prouava ljudsku kulturu, a iz nje se razvila posebna disciplina koja
prouava narodno stvaralatvo-folkloristika. Grau koja se bavi narodnom muzikom prouava
muziki folklor.
Muziko folklorna graa je razvrstana u 4 grupe:
1. vokalna muzika (jednoglasna i vieglasna).
2. muziki instrumenti
3. vokalno instrumentalna muzika
4. igre
Etnomuzikologija ima posebne discipline koje se odnose na specifina istraivanja:

Organologija prouavanje muzikih instrumenata


Etnokoreologija prouavanje narodnih igara

Kinetografija zapisivanje pokreta u narodnim igrama

Melografija zapisivanje narodnih melodija

Fonograf je naziv za najraniji poznati ureaj za snimanje i reprodukciju zvunih zapisa. Prvi
fonograf je konstruirao Thomas Alva Edison 1877. godine.
Zvuk je bio zabiljeen na brazdi rotirajueg valjka. Titranje igle, koja je klizila du brazde,
prenosilo se na membranu i pretvaralo u akustike valove.
Fonografski zapisi su bili prvi audio-zapisi u historiji, a s vremenom su se poeli i masovno
proizvoditi u komercijalne svrhe. Meutim, fonograf ve od 1892. godine morao boriti novim
ureajem poznatim kao gramofon, a koji je umjesto valjka koristio gramofonske ploe.
Fonografi su s vremenom izgubili utrku s gramofonima, jer su ploe bile jeftinije, pa su se
prestali proizvoditi 1920-ih, a gramofoni su tada postali najpopularniji ureaji za reprodukciju
zvuka.

You might also like