Professional Documents
Culture Documents
Regulativa ERegulativa Tehničke Strukelektrotehnicke Struke U Projektiranju I Gradnji
Regulativa ERegulativa Tehničke Strukelektrotehnicke Struke U Projektiranju I Gradnji
Temeljni pravni akt u Republici Hrvatskoj na temelju kojeg se donose svi ostali zakoni je Ustav
Republike Hrvatske.
Donoenje zakona u Republici Hrvatskoj provodi se u vie koraka po propisanoj proceduri koja
se sastoji od:
1. Pokretanja postupka,
2. Prijedloga zakona,
3. Razmatranja u radnim tijelima,
4. Prvog itanja,
5. Drugog itanja i konanog prijedloga zakona,
6. Treeg itanja,
7. Hitnog postupka.
1. Pokretanje postupka izrada zakona
Pokretanje postupka donoenja zakona sastoji se od pokretanja postupka izrade prijedloga
zakona (nacrta) s usklaivanjem i upuivanja usklaenog prijedloga zakona na usvajanje Vladi
Republike Hrvatske.
Pokretanje postupka donoenja zakona vri se u resornom ministarstvu koje je struni nositelj
izrade prijedloga zakona za to su i zaduena tijela dravne uprave. Kad tijelo dravne uprave
utvrdi da je potrebno zakonom regulirati odreeno podruje ili je potrebno izmijeniti ve
postojei zakon, pokree izradu prijedloga zakona ili prijedloga izmjena i dopuna zakona.
Takoer, pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska obvezala se prihvatiti i njenu pravnu
steevinu, odnosno implementirati pravnu regulativu Europske unije u Hrvatsko zakonodavstvo,
zbog ega je tijekom proteklog desetljea pokrenuta izrada kako novih tako i promjena
postojeih pravnih akata.
U postupku izrade prijedloga zakona, izraeni prijedlog zakona kojim se neko zakonsko
podruje usklauje s pravnom steevinom Europske unije potrebno je uskladiti i sa svim ostalim
pravnim aktima Republike Hrvatske. Zbog toga je struni nositelj duan poslati prijedlog zakona
na oitovanje tijelima dravne uprave, odnosno ministarstvima i Europskoj uniji. Dobivanjem
oitovanja, prijedlog zakona se pregledava i usklauje prema dobivenim primjedbama.
Sukladno navedenom, struni nositelj izrade prvenstveno upuuje izraeni prijedlog zakona na
oitovanje tijelima dravne uprave. Dobivena oitovanja tijela dravne uprave struni nositelj je
obvezan razmotriti i ugraditi komentare u prijedlog zakona.
Nadalje, prijedlog zakona struni nositelj upuuje Ministarstvu vanjskih poslova i europskih
integracija koje isti dokument prosljeuje Misiji Republike Hrvatske pri Europskoj zajednici, a
koja onda prosljeuje dobiveni prijedlog zakona (nacrt) Europskoj komisiji na oitovanje.
Oitovanjem Europske Komisije potvruje se da je prijedlog zakona usklaen s pravnom
steevinom EU, ali ako Europska Komisija dostavi oitovanje s primjedbama i komentarima, te
primjedbe se razmotre i struni nositelj je u obvezi ugraditi ih u prijedlog zakona.
Usklaeni prijedlog zakona s Europskom unijom, ako ima primjedbi, ponovo se alje na
oitovanje tijelima dravne uprave i Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Nakon
dobivenih oitovanja struni nositelj ponovo razmatra i ugrauje primjedbe.
razlike nastale te prijedloge i miljenja koji su bili dani na prijedlog zakona, a koje predlagatelj
nije prihvatio, uz navoenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.
Izmjene ili dopune konanog prijedloga zakona podnose se pisano kao prijedlog s
obrazloenjem i nazivaju se amandmanima. Amandmani se upuuju predsjedniku Sabora
najkasnije do kraja rasprave na sjednici Sabora o konanom prijedlogu zakona.
6. Tree itanje
Prilikom donoenja zakona moe se provesti i tree itanje ako je na tekst konanog prijedloga
zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju
sadraj konanog prijedloga zakona.
7. Hitni postupak
Iznimno, zakon se moe donijeti po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani
dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili otklanjanja veih poremeaja u
gospodarstvu.
Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, podnosi se konani prijedlog zakona koji
sadri sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta zakona predlae tekst konanog
prijedloga zakona.
Prijedlog se podnosi predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrivanja dnevnog reda na
sjednici, a o njemu se odluuje glasovanjem prilikom utvrivanja dnevnog reda na poetku
sjednice ili prilikom dopune dnevnog reda.
Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklauju s propisima Europske unije ako to
zatrai predlagatelj, osim u sluaju kada matino radno tijelo, Odbor za Ustav, Poslovnik i
politiki sustav ili Odbor za zakonodavstvo predloe da se, zbog neusklaenosti s Ustavom ili
pravnim sustavom, o zakonu raspravlja u prvom itanju.
Procedura donoenja akata razlikuje se ovisno o tome o kakvom je aktu rije, pa se tako
procedura razlikuje za donoenje organskih zakona, dravnog prorauna itd., no sam
zakonodavni proces uvijek zavrava objavom zakona u slubenom glasilu Republike Hrvatske.
Organskim zakonom ureuju se prava nacionalnih manjina te razrauju Ustavom utvrena
ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela
te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Zakone donosi Hrvatski sabor glasovanjem te se organski zakoni (zakoni, odluke, rezolucije i
drugi akti) donose veinom glasova svih zastupnika, osim ako se ureuju prava nacionalnih
manjina kada se zakon donosi dvotreinskom veinom svih zastupnika.
Prije nego to stupe na snagu, zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim
novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od
dana njegove objave, osim ako je, zbog osobito opravdanih razloga, zakonom drugaije
odreeno i stupa na snagu danom donoenja.
obradu namirnica i drugi vidovi potronje te obnovljivi izvori energije koji se koriste za
proizvodnju energije, njihova vrsta, tehnologija i mogunost koritenja.
Cijena energije
Zakonom o energiji propisano je da cijene energije mogu biti regulirane ili slobodne.
Regulirana cijena primjenjuje se za tarifne kupce kojima cijena energije nije na trinoj osnovi
ve je donosi Vlada Republike Hrvatske. Tarifni kupci su npr. kuanstva.
Regulirana cijena sadri dio cijene prema tarifnim stavkama za energetske djelatnosti za koje
se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije, naknadu za naslijeene trokove ako su ti trokovi odobreni za pojedinu
vrstu energije i ostale naknade ako je to propisano posebnim zakonom.
Slobodna cijena primjenjuje se za povlatene kupce koji svoju cijenu slobodno ugovaraju na
tritu energije, a povlateni kupci su npr. industrija.
Slobodna cijena sadri dio cijene koji se slobodno ugovara, dio cijene prema tarifnim stavkama
za energetske djelatnosti za koje se primjenjuje tarifni sustav, naknadu za poticanje proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadu za naslijeene trokove ako su ti
trokovi odobreni za pojedinu vrstu energije i ostale naknade ako je to propisano posebnim
zakonom.
Zakonom o energiji se takoer za reguliranu cijenu energije propisuju energetske djelatnosti za
koje se cijena odreuje primjenom tarifnih sustava.
5
Nadzor
Nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona upravni nadzor
obavlja ministarstvo, a inspekcijski nadzor obavlja Dravni inspektorat i drugi nadleni inspektori
prema posebnim propisima.
6
Kada inspektori pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde da energetski subjekt ne obavlja
energetsku djelatnost ili kupac energije ne koristi energiju u skladu s odredbama ovoga Zakona
i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osim ovlatenja prema opim propisima, imaju
ovlatenje narediti otklanjanje utvrenih nepravilnosti i nedostataka u zadanom roku, zabraniti
obavljanje energetske djelatnosti ili gradnju energetskog objekta (gradnja bez dozvole), te
narediti obustavu daljnje gradnje ili koritenja energetskog objekta, obustavu opskrbe energijom
ili koritenje energije, a posebno ako postoji neposredna opasnost za stabilnost i sigurnost
energetskih objekata, zdravlje ili ivot ljudi ili sigurnost prometa ili susjednih graevina.
Kaznene odredbe
Zakonom o energiji propisane su i visoke kaznene odredbe za slijedee prekraje:
- prikljuenje na energetski sustav bez odobrenja,
- neovlatenu potronju ili potronju mimo mjernih ureaja,
- ne dostavljanje ministarstvu podataka odreenih Pravilnikom o energetskoj bilanci,
- ne obavjetavanje kupaca o kretanjima i znaajkama koritenja energije,
- prikljuivanje graevine na mreu bez graevinske dozvole,
- ne doputanje nadlenim tijelima obavljanje nadzora ili ne pruanje istinitih podataka
potrebnih za obavljanje nadzora,
- obavljanje energetske djelatnosti bez dozvole,
- obavljanje javne usluge kao trine djelatnosti,
- ne voenje poslovnih knjiga i ne sastavljanje financijskih izvjea,
- ne formiranje ili ne obnavljanje obvezne i operativne rezerve,
- ne obraunavanje cijene energije koja se obraunava primjenom tarifnih sustava
primjenom tih sustava,
- obavljanje energetske djelatnosti protivno opim uvjetima opskrbe,
- ne obraunavanje i ne naplaivanje naknade za prikljuenje na mreu i za poveanje
prikljune snage,
- ne provoenje tehnikih propisa, zahtjeva i uvjeta za sigurnost i kvalitetu opskrbe i
koritenje energije,
- onemoguavanje energetskom subjektu pristup na svoju nekretninu,
- onemoguivanje iskljuenja mjernog ureaja ili drugog ureaja energetskog sustava,
- ne osiguravanje oznake energetske uinkovitosti ili tehnike dokumentacije od strane
dobavljaa kuanskih ureaja distributeru kuanskih ureaja,
- ne isticanje oznake energetske uinkovitosti od strane distributera kuanskih ureaja,
- ne postupanje prema rjeenjima inspektora.
Novana kazna izrie se kako za pravnu tako i za fiziku odgovornu osobu.
Energetskom subjektu koji je poinio vie prekraja ili u roku godine dana ponavlja prekraje
moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja energetske djelatnosti do godine dana, a
odgovornoj osobi energetskog subjekta izrei zatitna mjera zabrane obavljanje istih poslova do
godinu dana.
11
ZATITA OKOLIA
Osnovni pojmovi
Okoli je prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje
njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, voda, tlo, zemljina kamena kora, energija te
materijalna dobra i kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj:
- sprjeavanje opasnosti za okoli,
- sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia,
- smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu,
- povrat okolia u stanje prije nastanka tete.
Cjelovito upravljanje zatitom okolia je skup povezanih i usklaenih odluka i mjera kojima je
svrha:
- ostvarivanje jedinstvene zatite okolia,
- izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli,
- poboljavanje i ostvarivanje uinkovite zatite okolia.
Pravni okvir zatite okolia u Republici Hrvatskoj ine:
- Deklaracija o zatiti okolia u RH,
- Nacionalna strategija zatite okolia,
- Zakoni,
- Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, odluke, naputci)
12
Struni ispit
Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije,
strunog nadzora graenja, graenja i odravanja graevina, osobe koje izdaju autorizirane
podatke, odnosno izrauju elaborate za potrebe projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama
ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti graevnih proizvoda, dune su
poloiti struni ispit za obavljanje poslova graditeljstva te upotpunjavati i usavravati svoje
znanje.
Strunim ispitom provjerava se poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje Zakon o
prostornom ureenju i gradnji i drugih propisa znaajnih za primjenu tog Zakona.
Ministarstvo vodi registar osoba koje su poloile struni ispit i podataka o ispunjavanju obveza
tih osoba u pogledu upotpunjavanja i usavravanja znanja.
Sudionici u gradnji
U smislu ovoga Zakona, sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inenjer.
13
Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i ispunjava uvjete za
obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu.
Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim
projektom, odnosno graevinskom dozvolom odreenima Zakonom i pri tome:
- povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju
propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
- radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu,
- ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu sa Zakonom,
- osigurati dokaze o:
o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda,
o sukladnosti ugraene opreme prema posebnom zakonu,
o isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu
o od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja
tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine
i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili
projektom,
- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.
Tehniki pregled
To je upravni postupak u kojem se utvruje da je graevina izgraena u skladu s odobrenom
projektnom dokumentacijom, vaeim zakonima i propisima.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo graditeljstva odnosno nadleno
upravno tijelo lokalne samouprave.
Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje
tijela i osobe odreene posebnim propisima koji upuuju svog predstavnika kao lana
povjerenstva.
Na tehnikom pregledu potrebno je predoiti slijedeu dokumentaciju i podatke:
zakljuak tijela koje saziva tehniki pregled,
podatke o procijenjenim trokovima gradnje graevine,
podatke o uplaenim upravnim pristojbama,
graevinsku dozvolu i eventualne izmjene,
glavni projekt koji je sastavni dio graevinske dozvole,
popis svih izvedbenih projekata,
- miljenje projektanta glavnog projekta o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom,
- miljenje revidenta o ispunjavanju zahtjeva za kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno
pregleda radova u odreenoj fazi graenja,
- geodetski elaborat iskolenja,
- geodetski elaborat izvedenog stanja ovjeren od nadlenog ureda za katastar ili predan na
ovjeru,
14
- podatak o prijavi poetka graenja graevinskoj inspekciji, uredu koji izdaje dozvole i
inspekciji zatite na radu Dravnog inspektorata,
- podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru, ako ga je bilo,
- podatak o prijavi probnog rada, ako je projektom previen i prijavljen,
- graevinske dnevnike svih radova, potpisane od strane voditelja radova i nadzornog
inenjera,
- sve ugovore izmeu nositelja posla i podizvoaa,
- rjeenja o registraciji poduzea izvoaa za sve izvoae I podizvoae,
- rjeenja o imenovanju inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, s dokazom ispunjenja
uvjeta,
- izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,
- zavrno izvjee nadzornog inenjera,
- podatke o tome s kojim izmjenama i dopunama je graevina izgraena, ako ih je bilo,
- izjavu o tome ima li neizvedenih radova prema glavnom projektu i moe li se graevina i bez
tih neizvedenih radova koristiti odnosno staviti u pogon,
- dokaze kvalitete za ugraenu opremu, materijale i proizvode (atesti),
- dokaze kvalitete izvedenih radova.
15
Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine
radove nakon to zavre s izvoenjem radova na graevini.
Zavrno izvjee izrauje nadzorni inenjer koji je bio imenovan u trenutku zavretka graenja
na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inenjera.
Nakon obavljenog tehnikog pregleda i dobivanja uporabne dozvole graevina se moe koristiti
i poinje njeno odravanje.
Odravanje graevine
Vlasnik tj. korisnik graevine odgovoran je za njezino odravanje.
Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja
ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je
odravati tako da se ne narue svojstva graevine.
U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli,
prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan
je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja
takvog oteenja.
Odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede
graevine, utvrivanje potrebe za obavljanjem popravaka graevine i druge sline strune
poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinama
prema posebnom zakonu, mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za
obavljanje tih poslova posebnim zakonom.
Ciljevi odravanja
Osnovni cilj odravanja je osiguravanje:
sigurnosti graevine i stabilnost tla na okolnom zemljitu,
zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti,
zatita imovine, potroaa i drugih korisnika,
energetska uinkovitost graevina,
stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine,
odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina,
planirana i kontinuirana skrb i odravanje izgraenih podruja,
Bitni ciljevi za graevinu
Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve
za graevinu propisane Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima i lokacijskim
uvjetima.
16
Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da, tijekom trajanja graevine u koju je
ugraena, uz propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje elektrine
instalacije, graevina i elektrina instalacija podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje
okolia, tako da tijekom graenja i uporabe graevine predvidiva djelovanja ne prouzroe:
poar i/ili eksploziju graevine odnosno njezinog dijela,
opasnost, smetnju, tetu ili nedopustiva oteenja tijekom uporabe graevine,
elektrini udar i druge ozljede korisnika graevine i ivotinja,
buku veu od doputene,
potronju elektrine energije veu od doputene.
Navedena tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem elektrine instalacije u
skladu s odredbama vaeih Propisa.
Ouvanje tehnikih svojstava postie se odravanjem elektrine instalacije u skladu s
odredbama Tehnikog propisa za niskonaponske instalacije.
Proizvod za elektrinu instalaciju se smije ugraditi u elektrinu instalaciju ako ispunjava
propisane zahtjeve i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.
Tehnika odnosno specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje proizvoda za
elektrinu instalaciju, posebnosti pri projektiranju i graenju graevine te potrebni kontrolni
postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati proizvodi, odreeni su u takoer istim
propisom i to za:
razdjelnike (razvodne ormare) za elektrine instalacije,
kabele/vodie za sustave razvoenja za elektrine instalacije,
zatitne, upravljake, mjerne, nadzorne i sklopne naprave,
elektroinstalacijske pribore (sustave voenja kabela, utine pribore, sklopke, prekidae i
slino, spojne naprave, kutije, itd.),
ostalo obuhvaeno opim pojmom elektrina oprema,
rasvjetne stupove.
Projektiranjem elektrine instalacije moraju se za uporabni vijek elektrine instalacije i graevine
predvidjeti svi utjecaji na elektrinu instalaciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja,
predvidivih uvjeta uporabe graevine te predvidivih utjecaja okolia na elektrinu instalaciju i
graevinu.
Ako posebnim propisom nije drukije propisano, uporabni vijek elektrine instalacije je najmanje
25 godina.
18
19