Univerzitet u Tuzli

Akademija dramskih umjetnosti

kolska 2014/15
(pozorite, radio, film, TV)
Odsjek : Gluma

SEMINARSKI RAD
Iz predmeta Tehnika glasa II

Tema:
Gornji i donji apoo i njihova suradnja

Nastavnik-Lejla Teskeredi, vanredni profesor

Emina Goleti,vii asistent
Damir Mahmutovi, vii asistent
Student:
Sadika
Kahrimanovi

Tuzla, april 2015.

UVOD
Tema mog seminarskog rada je Donji i gornji apoo i njihova
saradnja. Sasvim je logian slijed obraditi temu apoa na
samom poetku nae izobrazbe na predmetu Tehnika glasa.
Naravno ova tema se obrauje u sklopu naeg upoznavanja sa
respiratornom strujom, glasovnim i respiratornim organima i

samom fonacijom glasa. Prilikom istraivanja za ovaj

seminarski rad, upoznala sam se sa razlikom gornjeg i donjeg
apoa i njihovim funkcijama, te u ih u nastavku obrazloiti.

1. Gornji i donji apoo

Glavni disajni mii, tj.dijafragma jeste i stovremeno i tzv. donji apoo i
predstavlja vrst oslonac daha i glasa koji titi glasnice od pretjeranog
naprezanja. Zapravo, rad glasnica je u tjesnoj vezi sa radom dijafragme.
Apoo, oslonac daha na dijafragmi predstavlja osjeaj potpore u predjelu
kostabdominalnog i trbunog pojasa. Dijafragma svojim pravilnim radom,
moe da otkloni naprezanje grla i neprijatnu i neprirodnu pojavu vikanja
pri glasnijem govoru.
Treba takoe naglasiti i ta je gornji apoo, odnosno oslonac daha i glasa
u glavi koji se esto identifikuje i oznaava kao rezonanca glave. Prilikom
uspostavljanja oslonca daha na dijafragmi po udisaju nastaje pauza koju
mnogi pedagozi nazivaju pripremna napetost. Naime oslonac daha (i

glasa) na dijafragmi, tj. apoo na dijafragmi, moe da se uspostavi a da do

fonacije uopte ne doe.To moemo najlake ustanoviti ako udahnemo i
onda pritiskom dijafragme, bezglasno, ali energino izdahnemo, npr. na
slog HA. Moemo zakljuiti da do fonacije, tj. ozvuavanja, raanja zvuka
nije dolo iako je uspostavljen oslonac daha na dijafragmi.

1. Gornji i donji apoo i njihova saradnja

Znaajan je trenutak pripreme za fonaciju, tajnovit asak, nastajanja,
formiranja tona, kada se iz respiratorne prelazi u fonatornu funkciju. Tog
trenutka dolazi do saradnje i uspostavljanja oba apoa apoa na
dijafragmi i apoa u glavi, koji preuzima i ulogu rezonatora, prijenosnika i
pojaivaa zvuka. Dobra saradnja dva apoa aktivira u potpunosti
rezonantne prostore, omoguava neometanu emisiju glasa i daje mu
volumen.
Dakle, donji apoo tj. oslonac daha na dijafragmi iskljuivo je vezan za
protok i kvalitet kostabdominalnog vida disanja. Gornji apoo, je apoo
glave i podrazumijeva konano pretakanje respriratorne struje u fonatornu
struju.
Rezultat saradnje donjeg i gornjeg apoa jeste pretakanje izdisaja u glas,
kvalitetnim koritenjem donjeg apoa u vidu udisaja i izdisaja i
koritenjem gornjeg apoa u vidu obrazovanja tona.
Zvuk moe da se pojaa, tako to se koncentrisana i snana vazduna
struja usmjerava ka rezonatorima u glavi. Tako saradnja dva apoa- na
dijafragmi i u glavi, daje zvuan, snaan, sonoran, prodoran ton.
Dijafragmu i trbune miie nikako ne treba stezati i griti prilikom
izdisaja, jer izdisaj tee lagano, od glave, preko lea i grudi, do dijafragme
i stomanih miia. Tek na kraju ovog procesa, lakim pokretom
abdominalnih i trbunih miia moe se provjeriti da li je kompletan dah
potroen.
ZAKLJUAK
Samo obrazovanje tona je u zavisnosti od saradnje gornjeg i donjeg
apoa. Donji apoo je zaduen za pravilan udisaj i uspostavljanje
vazdunog stuba (apoo na dijafragmi). Gornji apoo je zaduen za
formiranje tona tj. glasa.Glas treba da klizi kroz grlo, a ne da udara u
larinks kao prepreku. Dijafragma uvijek treba da se odmori i opusti prije
novog pokreta. Saradnja donjeg i gornjeg apoa je nuna za pravilno i
podrano obrazovanje tona.

LITERATURA
Marina Markovi, Glas glumca, Beograd, 2002. godina