Karl Marx marksizam

Prof. Dr. Mensur Kustura

Ass. Mr. Kristina Kneevi

 Karl Heinrich Marx roen je 1818. godine u Trienu, gradu tadanje

Kraljevine Pruske, u obitelji idovskog odvjetnika, umro je u Londonu.
Osnovno obrazovanje stjecao je privatnim satima, 1830. godine pristupa
trielskoj srednjoj koli. Pet godina nakon toga poinje pohaati Sveuilite
u Bonu, elei studirati filozofiju i knjievnost, no na nagovor oca upisuje
pravo. Zbog loih ocjena roditelji ga upisuju na akademski orijentirano
Sveuilite u Berlinu, gdje zanimanje za filozofiju i knjievnost nadvladava
studij prava. Gdje je doktorirao na temu Razlika izmeu prirodno
filozofskih shvaanja Demokrita i Epikura. Doktorski rad predstavlja
odvano i originalno djelo u kojemu je Marx nastojao pokazati kako
teologija mora popustiti pred superiornom mudrou filozofije.
Poinje se zanimati za filozofiju G. W. F. Hegela, prema kojoj se odnosi
kritiki. Pridruuje se skupini radikalnih mislioca tzv. Mlado hegelovaca
okupljenima oko Feuerbacha. Ova grupa usvaja Hegelove ideje o
dijalektikoj metodi kako bi kritizirali postojee drutvo, politiku, religiju.

 Tijekom boravka u Parizu upoznao je F. Engelsa, s kojim postaje lan

njemakog udruenja radnika Savez radnika koji kasnije prerasta u
Savez komunista sa parolom SVI SU LJUDI BRAA ! . Kasnije ovu
frazu Marx i Engels mijenjaju u frazu PROLETERI SVIH ZEMALJA
UJEDINITE SE !
Zbog marksistikih uvjerenja Marx je esto bio proganjan, da bi se 1849.
godine nastanio u Londonu gdje zapoinje svoja socio ekonomska
istraivanja koja su osnova njegovih glavnih radova Kapital, Temelji
slobode, Ekonomsko filozofski manuskript.
Zajedno sa Engelsom objavio je Prilog idovskom pitanju, Prilog
Hegelovoj filozofiji prava, Manifest komunistike partije.
Bio je osniva Meunarodnog udruenja radnika.
Djela: glavno Marxovo djelo je Kapital u tri toma gdje se bavi analizom
ekonomskih problema i proizvodnje, Ekonomsko filozofski manuskript
gdje je glavno pitanje problem alijenacije i shvaanja da u ekonomiji treba
traiti klju za razumijevanje povijesnih kretanja, Prilog idovskom pitanju
razmatra poloaj idova u Njemakoj i jo nekim europskim zemljama, te
njihov odnos prema tome.

 Tvorci ovoga teorijskog polazita su Karl Marx i F. Engels, koji su nastojali

stvoriti jednu sveobuhvatnu teoriju o drutvu i dravi, na osnovu socio
ekonomskih i politikih uvjeta toga vremena. Predstavlja radikalni odgovor
ili alternativu funkcionalizmu. Postaje utjecajan 70 ih godina.
Pravac se javlja krajem 17. i poetkom 18. stoljea, i predstavlja nauku o
zakonima razvoja prirode i drutva. Marksizam je na znanstveni nain
objasnio postanak klasne vladavine, te da je uslijed ogromnog poveanja
proizvodnih snaga dananjice nestalo bilo kakvih razloga za podjelu ljudi
na vladajue i ugnjetavane, da je buroazija odigrala svoju ulogu, da je
povijesno vodstvo prelo na proletarijat klasu koja se moe osloboditi
samo na nain da uskladi bilo kakav oblik klasne vladavine i eksploatacije.
Vano otkrie marksizma jeste i kapitalistiki nain proizvodnje.
U svrhu preivljavanja ljudi moraju proizvoditi hranu i materijalne
predmete, tako ulaze u drutvene odnose sa drugim ljudima.
Marx je smatrao da sva povijesna drutva sadre temeljna proturjeja,
ukljuujui eksploataciju jedne drutvene skupine od druge. Glavna
proturjeja drutva su izmeu proizvodnih snaga i drutvenih odnosa.

 Ideja proturjeja moe se prikazati pomou infrastrukture kapitalistikog

industrijskog drutva. Samo rad proizvodi bogatstvo. Sredstva u
kapitalistikom drutvu se proizvode radnom snagom radnika. Veina
bogatstva je prisvojena u obliku profita kapitalista.
Za Marxa je poloaj radina u drutvu nepodnoljiv. Vjerovao je da e ova i
druga proturjeja na kraju dovesti do propasti kapitalistikog sustava.
Komunistika ili socijalistika drutva e na kraju zaogrnuti kapitalizam.
Vlasnitvo proizvodnih sredstava bit e kolektivna, a ne individualizirana,
dok e lanovi drutva dijeliti bogatstvo koje proizvodi njihov rad. Jedna
drutvena skupina nee vie iskoritavati i tlaiti drugu.

 Marxova teorija drutva je povijesni materijalizam. Marxova zanesenost

prema ekonomskoj uslovljenosti povijesnih fenomena odredila je bit
marksizma kao teorije.
Temeljna ideja: ekonomska proizvodnja je osnova politike i intelektualne
povijesti, povijesti klasnih borbi, gdje je osloboenje proletarijata shvaeno
kao osloboenje ovjeanstva.
Marksistika teorija predstavlja svojevrsnu kritiku koja je racionalistika.

 U istraivanju drutvenih pojava Marx se koristi dijalektikim metodom

( dijalektika vjetina govora ), koja se u marksistikoj doktrini definira
kao dijalektiki materijalizam.
Na osnovu ove metode Marx je doao do zakljuka koji uvjetuje proces
drutvenog, politikog i duhovnog ivota izraenog u Prilogu kritike
politike ekonomije:
NE ODREUJE SVIJEST LJUDI NJIHOVO BIE, VE NJIHOVO
DRUTVENO BIE ODREUJE NJIHOVU SVIJEST .

 U analiziranju ovoga drutva, prikazuje njegov antagonistiki karakter na

relaciji odnosa gospodstvo ropstvo ( kapitalisti i proleteri ).
Zbog svoga antagonistikog karaktera kapitalistiki nain proizvodnje mora
ustupiti mjesto novom drutvu koje nije utemeljeno na sukobima.
U ovakvom drutveno ekonomskom odnosu odvija se fenomenologija
duha gdje pojedinac postaje svjestan svoje situacije i tei ka alijenaciji
otuenju.
Nastojei uspostaviti komunistiko naspram buroazijskog drutva, Marx
istie da je pravo u funkciji ovjeka i ne tiranizira ga. Komunistiko drutvo
odreeno je kao rjeenje otuenja buroazijskog drutva.
Pod otuenjem alijenacijom podrazumijevamo:
1. otuenje radnika od svoga rada
2. otuenje radnika od sredstava za proizvodnju
3. otuenje proizvoda rada od radnika i pretvaranje proizvoda u kapital
4. otuenje ovjeka od ovjeka.

 Marx je istakao da je religija samo iluzija koja ublaava patnju kod ljudi, ali
vrlo malo pridonosi rjeavanju problema.
S marksistikog gledita religija moe ublaiti patnju na nekoliko naina:
1. obeava raj i vjeno blaenstvo u ivotu poslije smrti
2. prema nekim religijama patnja se pretvara u vrlinu
3. moe ponuditi nadu da e neki nadnaravni dogaaj pomoi rijeiti sve
probleme na zemlji
4. opravdava drutveni poredak i poloaj pojedinca u njemu.
Religija djeluje i kao mehanizam drutvenog nadzora. Zadrava ljude ondje
gdje im je mjesto. Pomou stvaranja lane klasne svijesti koja pripadnike
potlaene klase ini lijepcima za njihovu pravu situaciju i zbiljske interese.