S v j e t s k a

K u l t u r n a

B a t i n a

Skripta
UNESCO
specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za intelektualna i etika pitanja na
podruju obrazovanja, znanosti i kulture
osnovana 16. studenog 1945. Godine
Sjedite Organizacije je u Parizu. 195 drava lanica i 8 pridruenih
Aktivnosti Organizacije provode se i kroz ezdesetak ureda i instituta diljem svijeta.
Nama je najblii UNESCO-ov Ured u Veneciji koji pokriva znanstvenu suradnju i

kulturu
Djeluje kroz sustav Nacionalnih povjerenstava
Povjerenstva su glavna poveznica u dijalogu drava lanica i UNESCO-a.
Ona ujedno djeluju kao savjetodavno tijelo Vlade zemlje lanice, te pomau pri
provedbi mnogih inicijativa kao na primjer izrada studija i ekspertiza, unapreivanju i

podjeli znanja, razmjeni i distribuciji informacija

Uloga, zadaci i meusobni odnosi izmeu nacionalnih povjerenstava, drava lanica i

UNESCO-a utvreni su Poveljom o nacionalnim povjerenstvima iz 1978. godine

lanove povjerenstva za UNESCO ine predstavnici obrazovnih, znanstvenih i
kulturnih zajednica, parlamentarci, predstavnici nevladinih udruga, akademske i

poslovne zajednice.
Vaan segment rada svakog nacionalnog povjerenstva je i suradnja s drugim
nacionalnim povjerenstvima drava lanica

Vani datumi:
1972. Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine
1976. Stvaranje popisa najistaknutijih svjetskih kulturnih i prirodnih dobara
1978. Prvi upisi
Radna tijela:
OPA SKUPTINA (General Conference) - je osnovno tijelo na kojem donose odluke sve
drave lanice. Sastaje se svake dvije godine kako bi se utvrdila glavna strategija i podruja
rada. Ona odobrava UNESCO-ov program, proraun, srednjoronu strategiju (6 godina) te po
preporuci Izvrnog vijea bira Glavnog ravnatelja.

IZVRNO VIJEE (Executive Board) - je sastavljeno od 58 drava lanica, sastaje se bar

dva puta godinje kako bi osiguralo provoenje odluka s Ope skuptine. Odgovorno je za
pripremu ope skuptine i razmatranje programa i prorauna.
TAJNITVO (Secretariat) - ine uposlenici koji provode odobreni program. Broj osoblja ini
oko 2000 lanova iz 170 zemalja svijeta, a kao rezultat nove politike decentralizacije
Organizacije oko 700 ih radi diljem svijeta u 65 UNESCO-ovih podrunih ureda
GLAVNI RAVNATELJ UNESCO-a je izvrni voditelj Organizacije koji oblikuje prijedloge
za provedbu putem Ope skuptine i Izvrnog vijea te priprema nacrt programa i prorauna
za dvogodinje razdoblje - Irina Bokova.
UNESCO djeluje u pet programskih podruja:
1. obrazovanje
2. prirodne znanosti
3. drutvene i humanistike znanosti
4. kultura
5. komunikacije i informacije

Kljune teme u programskom podruju kulture:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

materijalna i nematerijalna batina

kulturne industrije
kulturna raznolikost
interkulturalni dijalog
kulturni turizam
kulturne politike
kreativnost i umjetnost
autorska prava

Kriteriji za kulturnu batinu:

(i)
(ii)

remek djelo ljudske kreativnosti

vana razmjena ljudskih vrijednosti u odreenom vremenskom razdoblju ili unutar
kulturne regije - razvojem arhitekture, tehnologije, monumentalne umjetnosti,
urbanog ili krajobraznog planiranja
2

(iii)
(iv)

svjedoanstvo kulturne tradicije, postojee ili nestale civilizacije

primjer tipa graevine, arhitektonske ili tehnoloke cjeline ili krajobraza, ilustrira

(v)

vaan stadij ljudske povijesti

primjer tradicionalnog ljudskog naselja, gospodarenja zemljom ili morem
karakteristinima za odreenu kulturu ili za ljudsku interakciju s prirodom,

(vi)

ugroenost od nepovratnih promjena

direktno ili rubno povezano s dogaajima i ivim tradicijama, idejama, ili
vjerovanjima, umjetnikim ili knjievnim djelima univerzalne vrijednosti

Kriteriji za prirodnu batinu:

(vii)
(viii)

prirodni fenomen ili podruje izvanredne prirodne ljepote, estetskoga znaaja

primjer stadija razvoja planeta Zemlje, ukljuujui tragove ivota, vane

(ix)

kontinuirane geoloke procese, vane geomorfoloke ili fiziografske oblike

znaajni ekoloki ili bioloki procesa u evoluciji i razvitku zemljanih,

(x)

slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava te biljnih i ivotinjskih zajednica

najvanije i najznaajnije prirodne habitate za in situ zatitu bioloke raznolikosti,
ukljuujui ugroene vrste izvanredne univerzalne vrijednosti za znanost ili zatitu
prirode

Kulturni krajolik - obuhvaa ljudsku intervenciju u krajoliku prilagoavanjem civilizacijskokulturnoga ustroja zahtjevima okolia i zahtjevima za izdanim koritenjem prirodnih resursa
usavravanjem proizvodnih sredstava, izgradnjom i poboljanjem infrastrukture radi to
boljeg ivota i podizanja ivotnoga standarda.
Povijesni kulturni krajolik - kulturni krajolik kojega u velikoj mjeri obiljeavaju i odreuju
povijesni elementi i strukture. Kao i kod graevina i kod kulturnoga se krajolika mogu
razlikovati elementi iz raznih razdoblja bilo u svojoj uzastopnosti, bilo u proimanju.
Povijesni su kada potjeu iz gospodarski, socijalno, politiki ili estetski okonanoga
vremenskoga razdoblja.
Podvodna kulturna batina - smatra se tragove ljudskog postojanja kulturnog, povijesnog i
arheolokog karaktera koji su periodino ili stalno, djelomino ili potpuno pod vodom barem
100 godina: lokaliteti, strukture, graevine, predmeti, ljudski ostaci zajedno s arheolokim i
prirodnim kontekstom; brodovi, avioni, njihov teret ili sadraj zajedno s arheolokim i
prirodnim kontekstom.
Proces upisa na Popis svjetske kulturne batine:
1. Pripremna lista (Tentantive List)
2. Nominacija
3. Evaluacija savjetodavnih tijela (ICCROM-a, ICOMOS-a i IUCN-a)
3

4. Odluka Odbora za svjetsku batinu

5. Kriteriji za odabir: izvanredna vrijednost i jedan od 10 kriterija
Krizne situacije:

Egipatska vlada je 1954. godine zbog gradnje Asuanske brane namjeravala potopiti
dolinu u kojoj su se nalazili hram u Abu Simbelu i hramovi na otoiu Fili. UNESCO
je pokrenuo akciju spaavanja. Hramovi su rastavljeni i ponovo sastavljeni na vioj
nadmorskoj visini. Projekt je iznosio 80 milijuna USD, od ega ja polovicu UNESCO

prikupio od 50 drava
Uslijedili su projekti spaavanja Venecije i njene lagune, ruevina Mohendo Dara u
Pakistanu i budistikog hrama Borobodur u Indoneziji, pa je UNESCO zajedno s
ICOMOS-om zatraio nacrt konvencije o zatiti zajednikog kulturnog nasljea

ovjeanstva.
Dubrovnik na Popisu ugroene svjetske batine, 1991-1998. saniranje proelja
franjevakog i dominikanskog samostana, gradskih krovova i palaa, 300. 000 USD

od UNESCO-a.
IUCN (Meunarodno udruenje za zatitu prirode i prirodnih resursa) je po uzoru na
ameriki World Heritage Trust 1968. predloio ouvanje svjetskih iznimnih
prirodnih i ambijentalnih podruja kao i povijesnih lokaliteta te ih predstavio na

Konferenciji UN-a o ljudskom okoliu u Stockholmu 1972.

Poseban popis ugroene svjetske batine: ubrzano propadanje, privatni ili javni
projekti za urbani ili turistiki razvoj, promjene vlasnitva, nepoznati razlozi,
naputanje, oruani sukob; katastrofe ili kataklizme: poari, klizita, vulkanske
erupcije, promjene razine vode, poplave, tsunami

Problemi povezani uz svjetsku kulturnu batinu

NEDOSLJEDNOSTI:
1. Neujednaenost terminologije i standarda.
2. Dovoenje u pitanje naela autentinosti.
PROBLEMI VEZANI UZ UPIS
1. Strategije predlaganja lokaliteta na Popis po naelu popunjavanja rupa u Popisu.
2. Lobiranje.
NEGATIVAN UTJECAJ

1. Unato tampon zonama koncentracija na pojedinane objekte, a ne na cjelinu.

4

2. Na zemlje s nekada razraenim sustavom dravne konzervatorske slube.

Pitanje gradnje mostova u Dresdenu i u Dolini Rajne: Drezdenska Dolina Labe

upisana na Popis 2004., izbrisana 2009. UNESCO je zbog gradnje jo jednoga mosta
potrebnog iz urbanistikih razloga povezivanja dijelova grada razdvojenih rijekom.
Kulturni krajolik doline Labe u Dresdenu 2009, godine izbrisao s popisa Svjetske
kulturne batine. Osim novoga, Dresden ima jo 7 drugih mostova, to je
tradicionalno povijesno rjeenje prometnog problema.
Kontroverzno rekonstruiranje zgrada na lokalitetu na Popisu svjetske kulturne

batine: Kua Bratovtine Crnoglavih. Izvorna graevina je podignuta u prvoj treini

14. st. za gildu neoenjenih njemakih trgovaca u Rigi. Veina kasnijih ukrasa dodana
je izmeu 1580. i 1886. Hitlerovci su 28 lipnja 1941. bombardirali graevinu. Godine
1948. je u potpunosti sruena, a postojea je rekonstruirana izmeu 1995. i 1999
Split: 2008. smanjivanje zone zatite: Ponovna usredotoenost na pojedinane

spomenike
Dunosti drava lanica

Pronalaenje, zatita, konzerviranje, populariziranje i prenoenje buduim

generacijama kulturne i prirodne batine koja se nalazi na njenom teritoriju.

Meunarodna pomo i suradnja u financijskom, umjetnikom, znanstvenom i

tehnikom pogledu.

Svaka drava lanica se obvezuje da nee namjerno poduzimati nikakve mjere koje bi
mogle, posredno ili neposredno, ii na utrb kulturne i prorodne batine koja se nalazi
na teritoriju druge drave lanice konvencije.

Kulturnoj i prirodnoj batini dati odreenu funkciju u ivotu zajednice, ukljuivanje te

batine u programe opeg planiranja

Ukoliko to jo nije tako na teritoriju drave oformiti jednu ili vie slubi za zatitu,
odravanje, revaloriziranje kulturne i prirodne batine koja e imati na raspolaganju
odgovarajue osoblje i sredstva.

Poticanje znanstevnih i tehnikih istraivanja u svrhu usavravanja metoda rada radi

otklanjanja ugroza kulturne i prirodne batine.

Zakonske, znanstvene, tehnike, administrativne i financijske mjere potrebne za

pronalaenje, zatitu, odravanje, populariziranje i obnavljanje batine.

Uspostavljanje nacionalnih i regionalnih centara za obuku na polju zatite,

odravanja, populariziranja kulturne i prirodne batine te stimuliranje znanstvenih
istraivanja u tom podruju.

Fond za zatitu svjetske kulturne i prirodne batine

Obvezni i dobrovoljni prilozi zemalja lanica.

Doprinosi i donacije od drava, UNESCO-a i ostalih agencija i tijela UN-a ili ostalih
nevladinih organizacija, privatnih ili pravnih osoba.

Dogaaji organizirani za sakupljanje sredstava.

POPIS SVJETSKE KULTURNE I PRIRODNE BATINE OD 1978. DO 1994.:

NP Yellowstone, SAD
NP Mesa Verde, SAD
- Naseobine Pueblo Indijanaca iz razdoblja 6-12. st. impresivni smjetaji u stijeni, i do 100 prostorija
Otok Gore, Senegal
- Najvei centar trgovine robljem na afrikoj obali od 15.-19. st., otokom su upravljali Portugalci,
Nizozemci, Englezi i Francuzi. Arhitekturu oznaava kontrast izmeu turobnih smjetaja za robove i
elegantnih kua trgovaca robljem.

Povijesna jezgra Krakova, Poljska

- kraljevski dvorac na Vavelu nad rijekom Vislom, glavni trg, crkva Sv. Marije, Sukiennice, gradski
toranj, Stara sinagoga u etvrti Kazimierz, Crkva sv. Petra i Pavla

Katedrala u Aachenu, Njemaka

-Palatinska kapela Cara Svetog rimskog carstva Karla Velikoga, s oktogonalnom bazilikom i kupolom
Rudnici soli Wieliczka, Poljska
- Nalazite kamene soli iskoritava se od 13. st., na devet razina, 300 km galerija s umjetnikim
djelima, oltarima i kipovima od soli, zbog ugroenosti od vlagom koju su unosili posjetitelji lokalitet
je 1989. upisan na Popis ugroene batine

Planina Simien, Etiopija

Crkve u stijenama, Etiopija
-11 srednjovjekovnih monolitnih crkava iz 13. st. Novi Jeruzalem u planinskom dijelu Etiopije

Povijesna jezgra Quita, Ekvador

6

- osnovan u 16. st. na ruevinama grada Inka, samostani sv. Franje i sv. Dominika te isusovaka crkva
Otoje Galapagos, Ekvador
NP Nahanni, Kanada
Vikinko selo L'Anse aux Meadows, Kanada
- ostaci vikinkog naselja iz 11. St Newfoundland, dokaz prve prisutnosti Europljana u Sjevernoj
Americi

Memfis i njegova nekropola, Egipat

- polje piramida od Gize do Dahshura, grobni spomenici, ukljuujui grobove u stijenama, mastabe,
hramove i piramide, jedan od sedam svjetskih uda

Nubijski spomenici od Abu Simbela do Philae, Egipat

- Hram Ramsesa II u Abu Simbelu i Izidino svetite na otoiu Phili a koji su zahvaljujui
meunarodnoj kampanju koju je poikrenuo UNESCO u vremenu od 1960-1980 spaeni od podizanja
razine rijeke Nil gradnjom Asuanske brane

Auschwitz-Birkenau, Poljska
- nacistiki sabirni i istrebljivaki logor, zidine, ica pod naponom, barake, plinske komore i
krematoriji. 1,5 milijuna ljudi izgladnjivano, mueno i ubijeno. Simbol okrutnosti ovjeanstva prema
blinjemu u 20. st.

Povijesna razdoblja elitistike arhitekture:

Povijesno sredite Rima, Italija
- Antiki forumi, Augustov i Hadrijanov mauzolej, Panteon, Trajanov i stup Marka Aurelija te
religijske i javne graevine papinskoga Rima

Povijesno sredite Firence, Italija

- Podignuta na etruanskom naselju, simbol renesanse, pod Medicijima u 15. i 16. st. ekonomski i
kulturni vrhunac. 600 godina izvanredne umjetnike aktivnosti vide se u katedrali iz 13. st., crkvi
Santa Croce, palaama Uffizi i Pitti; radovi velikih umjetnika kao to su Giotto, Brunelleschi,
botticelli i Michelangelo.

Povijesno sredite Cordobe, panjolska

- Razdoblje najvee slave je 8. st. pod Maurima kada je podignuto oko 300 damija, mnogo palaa i
javnih graevina koje su parirale onima u Carigradu, Damasku i Bagdadu.U 13. st. velika damija
pretvorena u katedralu, i dodane nove, obrambene graevine.

Djela Antoni Gaudja, Barcelona, panjolska

- Sedam dobara. Eklektini osobni stil vrtova, skulpture, dekorativnih umjetnosti i arhitekture.

Taj Mahal, Agra, Indija

- Prostrani mauzolej od bijelog mramora izgraen 1631-1648. prema naredbi mogulskog vladara
7

Dahan-aha u spomen na voljenu suprugu Perzijku. Dragulj islamske umjetnosti u Indiji.

Moskovski kremlj (tvra) i Crveni trg, Rusija

- Povezani s najvanijim povijesnim i politikim dogaajima u Rusiji. Od 13. st. Kremlj (sagraen
izmeu 14. i 17. st., izvrsni ruski i strani arhitekti) je bio sjedite prijestolonasljednika i religijsko
sredite. Bazilika sv. Bazilija je jedan od najljepih spomenika ruskog pravoslavlja

POPIS SVJETSKE KULTURNE BATINE U RAZDOBLJU OD 1994-2012.

Visoka umjetnost
Samarkand, kriite kultura, Uzbekistan
- Osnovan u 7. st. pr. Kr. kao Afrasiab, nalazio se tono na polovini Puta svile, izmeu Kine i Zapada,
te je u srednjem vijeku postao sredite islamske kulture i znanosti. U 14. i 15. st. je bio prijestolnicom
Mongolskog Carstva Timura Velikog i u njemu se nalaze brojne graevine iz tog vremena kao to su
Timurov mauzolej Gur Emir i damija Bibi Hanum u starom dijelu grada (Registan)

Himeyi-jo, Japan
- Japanski utvreni dvorac, 83 graevine s poetka ogunskog razdoblja, u ranom 17. st. Pokazuje
majstorsko rukovanje drvetom i funkcionalno i estetski, u kombinaciji sa bukanim zemljanim
zidovima i u suptilnom odnosu graevinskih volumena i viestrukih, slojevitih krovova.

Povijesni gradovi
Kameni grad Zanzibar, Tanzanija
- Primjer obalnih gradova Istone Afrike. Zadrao je urbano tkivo koje je proizvod specifine kulture
koja je kombinirala razliite elemente iz Afrike, arapskih krajeva, Indije i Europe kroz vie od jednog
milenija
Bordeaux, Porte de la Lune, Francuska
- Izvanredni primjer urbanistike i arhitektonske cjeline stvorene u doba prosvjetiteljstva. Mjesto
razmjene kulturnih vrijednosti ve 2000 godina, pogotovo od 12. st. zahvaljujui trgovakim vezama
s Britanijom i Nizozemskom

Kulturni krajolik
Gornji dio doline rijeke Rajne, Njemaka
- 65 kilometara doline s dvorcima, povijesnim gradovima i vinogradima ilustrira dugu povijest
ljudskog interveniranja u raznoliki krajolik. Dolina je povezana uz povijest i legende te je stoljeima
imala vaan utjecaj na pisce, umjetnike i kompozitore

Kolumbijski kulturni krajolik uzgoja kave, Kolumbija

- Izniman primjer odrivog i produktivnog kulturnog krajolika. est krajolika, 18 urbanih centara na
podnoju zapadnih i sredinjih Andskih Kordiljera, na vrhu brda na ijim se padinama uzgaja kava
8

Itinerari
Hodoasniki put za Santiago de Compostela, panjolska
- Prvi proglaeni europski itinerar Vijea Europe 1987. Ruta od francusko-panjolske granice na kojoj
se nalazi oko 1800 graevina povijesnog znaaja, u srednjem vijeku je igrala vanu ulogu u kulturnoj
razmjeni izmeu Iberskog poluotoka i ostatka Europe. Ostaje svjedokom snage kranske vjere meu
svim drutvenim slojevima i iz svih dijelova Europe

Camino real de Tierra Adentro, Meksiko

- Kraljevska kontinentalna cesta tzv. srebrna ruta Povezuje 55 lokaliteta, od kojih su 5 na Popisu
svjetske batine uz 1400 km rute od 2600 km iz Grada Meksika do Teksasa i Novog Meksika u
dananjem SAD-u. Trgovaka ruta za prodaju srebra iz rudnika Zacatecas, Guanajuato i San Luis
Potos te za prodaju iz Europe uvezene ive sluila je i za stvaranje socijalnih, kulturnih i religijskih
spona panjolaca i Indijanaca.

Razliite vjere, religije i sveta mjesta

intoistiko svetite Itsukushima, Japan
- Otok Itsukushima. Prvi objekti u 6. st. dananji potjeu iz 12. st. Veliko umjetniko i tehniko
umijee. Kontrast u boji i obliku izmeu planina i mora te ilustrira japanski koncept scenine ljepote
koja kombinira prirodu i ljudsku kreativnost

Bazilika sv. Franje i ostali franjevaki spomenici u Asizu, Italija

- Cimabue, Pietro Lorenzetti, Simone Martini, Giotto

Svete ume s kayama naroda Mijikenda, Kenija

- Svete su zbog ostataka ranijih naselja i zbog grobova predaka.

Sveti grad Caral-Supe, Peru

- procijenjena starost: 5000 godina, 6 piramida, tragovi vanih religijskih ceremonija.

Industrijska batina
Essen, Zollverein, Njemaka
- Rudnici ugljena 1847-1932

Akvedukt i kanal Pontcysyllte, Ujedinjeno Kraljevstvo

- Thomas Telford, poetak 19. st.vanost unutar industrijske revolucije

Institucije i konvencije
1931. Atenska povelja
1946. ICOM (Pariz)
1954. Haka konvencija
9

1959. ICCROM (Rim)

1964. Mletaka povelja
1965. ICOMOS (Pariz)
1972. Konvencija o svjetskoj batini
1975. Amsterdamska deklaracija
1978. Popis svjetske kulturne i prirodne batine
1931. ATENSKA POVELJA -prvi meunarodni kongres arhitekata i tehniara u zatiti
povijesnih spomenika, prvi meunarodni dokument o zatiti kulturne batine
1946. ICOM - Meunarodno vijee za muzeje. U pojedinim zemljama lanicama ima
nacionalne odbore.
1954. Haka konvencija - Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba
donesena na poticaj UN-a i UNESCO-a, aurirana 1999.
1959. ICCROM - Meunarodni centar za konzerviranje i restauriranje kulturnih dobara,
osnovan u Rimu
1964. MLETAKA (VENECIJANSKA) POVELJA - nastavlja se na znanstveno
konzerviranje iz prijeratnog razdoblja i dopunjuje ga novim pogledima
1965. ICOMOS - Meunarodno vijee za spomenike i podruja, osnovano u Varavi. U
pojedinoj dravi lanici je nacionalni odbor

1987. - 1993. Globalna strategija ICOMOS-ova studija 22 godine nakon usvajanja

Konvencije o svjetskoj kulturnoj i prirodnoj batini

Popis svjetske batine nije bio uravnoteen prema tipu dobara i prema regijama u
kojima su se nalazila, povijesni gradovi, religijski spomenici, kranstvo te povijesna
razdoblja elitistike arhitekture (u odnosu na minornu) bili su prezastupljeni na
Popisu, dok su podzastupljene bile sve druge ivue, pogotovo tradicijske

kulture.
Od objavljivanja Globalne strategije 1994. godine Konvenciju je potpisalo 39 novih
zemalja, mnoge male pacifike otoke drave, istonoeuropske, afrike i arapske

drave.
U posljednjih deset godina broj drava potpisnica se popeo sa 139 na 178.
Broj drava koje su predale Pripremni popis (Tentative Lists) popeo se s 33 na 132.

10

Uvedene su nove kategorije Svjetske batine: kulturni krajolik, itinerari, industrijska

batina, pustinje, obalna i morska podruja, kategorija lokaliteta na malim otocima.

16. 11. 1972. KONVENCIJA O ZATITI SVJETSKE KULTURNE I PRIRODNE

BATINE - Pariz, poiva na ideji univerzalne vrijednosti.
1. Kulturna batina:
i.
Spomenici - Djela arhitekture, monumentalna kiparska ili slikarska djela,
elementi ili strukture arheolokog karaktera, natpisi i grupe graevina koje
imaju izuzetnu univerzalnu vrijednost s historijskog, umjetnikog ili
ii.

znanstvenog gledita
Znamenita mjesta/podruja - Djela ljudskih ruku ili kombinirana djela
ljudskih ruku i prirode, kao i zone, ukljuujui arheoloka nalazita od
izuzetnog univerzalnog znaaja s historijskog, estetskog i etnolokog ili

antropolokog gledita.
2. Prirodna batina:
i.
Spomenici prirode - koji se sastoje od fizikih ili biolokih formacija ili
skupina tih formacija, a koji imaju izuzetnu univerzalnu vrijednost s estetskog
ii.

ili znanstvenog gledita

Geoloke i fiziografske formacije i zone habitati - ugroenih vrsta ivotinja i
biljaka od izuzetne vrijednosti sa znanstvenog gledita ili gledita zatite

iii.

prirode.
Znamenita mjesta/podruja - prirode ili zone koje imaju izuzetnu univerzalnu
vrijedost zbog znanstvene vanosti, zbog zatite prirode ili zbog prirodnih
ljepota.

1975. AMSTERDAMSKA DEKLARACIJA - Integralna zatita, ouvanje cjelovitih starih

ambijenata - svi objekti kulturnog znaaja od reprezentativnih do skromnijih zajedno s
njihovim okruenjem. Samo u okviru urbanistikog i regionalnog planiranja. Koritenjenajsigurniji put za estetsku zatitu.
HRVATSKA
Hrvatska nematerijalna kulturna batina
2009. ipkarstvo, Ljelja na bijelu nedjelju, Festa sv. Vlaha, ophod Zvonara, zagorske drvene
igrake, Istarska ljestvica, Procesije za kriem (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svire, Vrbanj i
Vrboska)
2010. Ojkanje, Sinjska alka, Mediarstvo
11

2011. Nijemo kolo, Bearac

2012. Dalmatinsko klapsko pjevanje
2013. Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zalea
Split
1979. godine je na Popis svjetske kulturne batine upisana Gradska jezgra Splita s
Dioklecijanovom palaom
1819. Osnivanje Arheolokog muzeja u Splitu
Careva palaa jedno je od najznaajnijih djela kasnoantike arhitekture ne samo po ouvanosti pojedinih izvornih dijelova i
cjeline, nego i po nizu originalnih arhitektonskih formi koje navjetaju novu ranokransku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu
umjetnost. Dioklecijanov mauzolej je u 5. st. preobraen u kransku crkvu. Unutar rimskih zidina nalaze se i romanike
crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljea, srednjovjekovne utvrde te gotike, renesansne i barokne palae, tvorei tako
harmoninu cjelinu.

Stari grad Dubrovnik

1979. Kasnosrednjovjekovni utvreni grad s pravilnim rasporedom ulica
Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad na junodalmatinskoj obali postao je znaajnom sredozemnom pomorskom
silom ve u 13. stoljeu. Premda u velikoj mjeri oteen zemljotresom iz 1667. godine Dubrovnik je uspio sauvati svoje
prekrasne gotike, renesansne i barokne crkve, samostane, palae i vodoskoke. Nakon unitavanja tijekom Domovinskog
rata Dubrovnik je bio uvrten na Popis ugroene batine svijeta UNESCO-a od 1991. do 1998.

Nacionalni park Plitvika jezera

1979. Plitvice zahvaljuju svoju ljepotu i nenadmanu atraktivnost sedri i sedrotvornom bilju. Tvorbom sedre i
pregraivanjem rijenoga korita, nastala je niska od 16 Plitvikih jezera koja predstavlja velianstven arhitektonski fenomen
prirode okruen gustim umama u kojima obitavaju medvjedi, vukovi i mnoge druge rijetke ivotinjske i biljne vrste.

Episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreu

1997. Kasni srednji vijek i ikonologija
Poreki katedralni sklop naziva se Eufrazijana po biskupu Eufraziju koji je sredinom 6. stoljea temeljito preuredio katedralu
i ukrasio je poznatim mozaicima. Prije Eufrazijeve pregradnje postojale su barem dvije faze ranokranskih graevina na
istom mjestu. U Poreu je kranstvo utemeljeno ve u 4. stoljeu te su bazilika, atrij, krstionica i episkopska palaa
izvanredni primjeri religiozne arhitekture, dok sama bazilika izuzetno spaja elemente klasicizma i bizanta. Apsida je bogato
ukraena figurativnim mozaicima koji predstavljaju jedne od najznaajnijih primjera te vrste u Europi.

Povijesna jezgra Trogira

1997. Primjer urbanog kontinuiteta: srednjovjekovni grad sagraenog na helenistikoj i
rimskoj matrici, koji je svoje urbano tkivo ouvao uz minimalne suvremene dodatke.
Trogir je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Ortogonalni plan ulica ovog otokog naselja potjee iz helenistikog doba
koji su uzastopni vladari nastavili ukraavati s raznim izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe
romanike crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznaajnija graevina je trogirska katedrala

12

s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznaajnijim primjerom romaniko-gotike umjetnosti u
Hrvatskoj.

Katedrala sv. Jakova u ibeniku

2000.
kriterij (i) izvanredne strukturalne karakteristike
kriterij (ii) razmjena utjecaja iz Sjeverne Italije, Dalmacije i Toskane
kriterij (iv) transformacija gotike u renesansu u crkvenoj arhitekturi
Katedrala Sv. Jakova koja je izgraena izmeu 1431. i 1535. godine svjedok je bitnih razmjena u podruju spomenike
umjetnosti izmeu Sjeverne Italije, Dalmacije i Toskane 15. i 16. stoljea. Tri arhitekta - Francesco di Giacomo, Juraj
Dalmatinac i Nikola Firentinac - razvili su strukturu u cijelosti izgraenu od kamena uporabljajui jedinstvenu tehniku za
kupolu katedrale. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja i apsolutne harmonije unutar katedrale

Starigradsko polje
2008.
Kriterij (ii): parcelizacija zemlje suhozidom datira u 4. st. pr. Kr., grki geometrijski model
chora Kriterij (iii): kontinuirana upotrebas istim kulturama 2400 godina
Kriterij (v): stari tip ljudskog naselja ugroenog suvremenim razvojem, naputanje sela i
naputanje tradicionalnog naina obrade zemlje.
Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru kulturni je krajolik koji je praktiki ostao nepromijenjen od vremena kada su
ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeu prije Krista. Autentino poljodjelstvo na ovom plodnom polju,
uglavnom uzgoj vinove loze i maslina odralo se od helenistikog vremena do danas. Lokalitet je takoer i prirodni rezervat.
Ovaj krajolik, u kojem se nalaze antiki suhozidi i mee, ili manje kamene zgrade, svjedoi antikom geometrijskom sustavu
podjele zemljita koju su koristili stari Grci, hori, koji je ostao praktiki nepromijenjen 24 stoljea.

Prvo internacionaliziranje i instrumentaliziranje

Restauriranje splitske katedrale, 1876.-1908., nekada kasnorimski carski mauzolej

Car Franjo Josip I. (1848.-1916.) Identificiranje s rimskim carevima + katoliki vladar
Restauriranje poreke katedrale, kontinuirano od 1862.-1918. Ranokransko

razdoblje
Nadvojvoda Franjo Ferdinand (1863.-1914.), od 1906. poasni lan, od 1910.
protektor c. kr. Sredinjeg povjerenstva za spomenike. Ideja trijalizma: Hrvati vrlo

vani u tom planu; trei, slavenski dio monarhije

Dvok se zauzima za ouvanje Splita, a angaira niz mladih povjesniara umjetnosti
da se bave dalmatinskim i istarskim temama: Oswald Kutschera trogirskom
katedralom, Hans Folnesics ibenskom katedralom, Dagobert Frey ibenskom i
porekom katedralom, Ljubo Karaman Buvininim vratnicama

13

Nepodobnost hrvatske nacionalne batine pod stranim upravama i udaljenost od

suvremenih centara drave. Preputenost zaboravu i propadanju. Primjeri posjeda

Frankopana i Zrinskih:
Tran (Modru), u 14. i 15. st. Sjedite knezova Frankopana,

biskupsko sjedite i upravno sjedite upanije.

Zrin, od 1347. Kontinentalno sjedite ogranka ubia, koji se od tada
nazivaju knezovi Zrinski

Konzervatorski pravac:

John Ruskin (1819.-1900.), kritiar i knjievnik, sociolog.

Pristaa romantizma: podrava prerafaelite, zastupa neogotiku nasuprot klasicizmu,

oduevljava se mletakom gotikom

Priznaje samo konzerviranje i konsolidiranje, restauriranje neprihvatljivo i lano

Gustavo Giovannoni:

1931. knjiga Stari gradovi i nova izgradnja

Uvodi pojam povijesnog ambijenta - odnos prema povijesnoj okolini, njezina zatita i

suprotstavljanje nepotrebnim purifikacijama.

Unitavanje vizure = potpuno ruenje zgrade
Asanacija- prorjeivanje radi omoguavanja svjetla i odstranjenja elemenata koji

nagruju povijesne cjeline

Poboljati uvjete ivota starih kua, stalno obnavljati, ne dopustiti dogradnje, dodatke
i poveanje volumena. Vratiti sline uvjete koje su imale u vrijeme nastanka

Nematerijalna kulturna batina

Nematerijalna batina po svojoj definiciji predstavlja obiaje, vjerovanja, znanja,

vjetine, pojave duhovnog stvaralatva koja se prenose predajom, a drutva, grupe

ili pojedinci prepoznaju ju kao svoju batinu

manifestira se osobito kroz: jezik, dijalekte, govore i toponimiku te usmenu predaju ili

izriaje
folklorno stvaralatvo u podruju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiaja,
mitologije; tradicijska umijea i obrte; znanje i vjetine vezane uz prirodu i svemir;
14

kulturoloke prostore gdje se tradicionalne puke vrijednosti sreu u poveanoj mjeri

te mjesta gdje su se priale prie, odravali sajmovi, svetkovine ili godinje procesije.
Prenosi se s narataja na narataj, uvijek se nanovo stvara kao odgovor na okruenje,

u interakciji s prirodom i povijeu, daje osjeaj identiteta i kontinuiteta.

Mora biti u skladu s ljudskim pravima te podravati meusobno potivanje i odrivi

razvoj.
131 zatieno i 6 preventivno zatienih nematerijalnih kulturnih dobara

17. listopada 2003. Konvencija o ouvanju nematerijalne kulturne batine

2001. glavni ravnatelj UNESCO-a Kichir Matsuura je radi ukazivanja na vanost
nematerijalne batine proglasio 80 remek djela usmene i nematerijalne kulturne batine
ovjeanstva.
Poziva se na: Opu deklaraciju o ljudskim pravima (1948.), Meunarodnu konvenciju o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), Meunarodnu konvenciju o civilnim i
politikim pravima (1966.)
Svrha Konvencije:
- ouvanje nematerijalne kulturne batine, potivanje nematerijalne kulturne batine
zajednica, grupa i pojedinaca, podizanje svijesti na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj
razini o vanosti nematerijalne batine, jamenje uzajamnoga potivanja, meunarodna
suradnja i pomo.
Procedura upisa:
1. Faza Priprema i predaja
2. Faza Vrednovanje
3. Faza Pregledavanje i donoenje odluke
Kriteriji za proglaenje Remek djela:

izvanredna vrijednost kao remek djelo ljudskog kreativnog duha

prua uvid u korijene i tradicije ili kulturnu povijest zajednica

sredstvo afirmacije kulturnog identiteta odreene zajednice

dokaz izvrsnosti u primjeni vjetina i tehnika

vrijednost kao jedinstveni svjedok ivuih tradicija

15

opasnost od nagrivanja i nestajanja

Uloga zemlje lanica

Neophodne mjere za ouvanje nematerijalne kulturne batine.

Identificirati razliite elemente nematerijalne kulturne batine na svome teritoriju uz

sudjelovanje zajednica, grupa i relevantnih nevladinih organizacija.

Stvaranje inventara.
Promoviranje, stvaranje tijela za ouvanje.
Zakonodavne, tehnike i financijske mjere.
Podupiranje znanstvenih, tehnikih i umjetnikih studija i metodologije istraivanja

osobito ugroene nematerijalne kulturne batine.

Omoguivanje pristupa.

Osnivanje dokumentacijskoga centra.

Sudjelovanje zajednica, grupa i pojedinaca

16