Hegel: Graansko Drutvo

Seminarski Rad

graansko Drutvo

Uz Obitelj I Dravu, Graansko Drutvo Kod Hegela Predstavlja Konstitutivni Element

Razvoja Objektivnoga Duha. Graansko Drutvo, Kao Posredujui, Drugi Stupanj Smjeten
Izmeu Ostala Dva- Naime Izmeu Obitelji I Drave- Predstavlja Prijelazni Oblik Razvoja
Objektivnoga Duha Koji Kao Takav Unutar Drutveno-Politikog Zbivanja Kulminira U
Dravi Kao Svome Ozbiljenju.
No Prije Nego to Se Upustimo U Izlaganje Kako Filozofije Objektivnoga Duha, Tako I
Njegovog Poloaja Unutar Cjeline Hegelovog Filozofskog Sustava, Najprije Nam Je, U
Osloncu Na Hegelov Tekst, Podrobnije Izloiti Koncepciju Graanskoga Drutva Onako Kako
Je Ona Tematizirana U Hegelovom Djelu Osnovne Crte Filozofije Prava. Najzad, Na
Primarni Zadatak Ovdje Je Izloiti Bitne Crte Teme Graanskoga Drutva; Smjetanje Iste U
Opirniji Sustav Cjelokupne Hegelove Filozofije Koje Bi Zahtijevalo Detaljno Tematiziranje
Cjeline Hegelovog Filozofskog Sustava Uvelike Premauje Svrhu Ovoga Rada, Tako Da
emo Se Toga Ovdje Prihvatiti Samo U Grubim, Ali U Smislu Osnovnog Arhitektonskog
Presjeka Hegelovog Sustava, Orijentacijski Relevantnim Crtama.

Princip Graanskoga Drutva

Graansko Drutvo Kao Posredujua Sfera Izmeu Sfera Obitelji I Drave Odreena Je
Ambivalentnim Principom Posebnog I Opeg. Kao razlika Koja Stupa Izmeu Porodice I
Drave, Graansko Drutvo Predstavlja Meusobno Proimanje Sebine Svrhe Onog
Posebnog, Koje Se U Looj Beskonanosti Raslojava U zadovoljavanju Svojih Potreba,
Subjektivnih Nahoenja I Sluajne Proizvoljnosti)) I Onog Opeg Koje Zadovoljavanje Tih
Sebinih Potreba Zasebinosti Dovodi U Meusobnu Zavisnost I Njegovu Posebnu
Subzistenciju Stavlja U Zavisan Odnos Sa Subzistencijom Svih. Meusobna Isprepletenost
Posebnog I Opeg U Sferi Graanskoga Drutva Predstavlja Moment Realiteta Ideje U Kojem
Ideja, Realizirana U Onom Posebnom Kao U Svojoj Vanjskoj Pojavi- Koja Je Kao Takva
Sluajna- Ostaje Unutarnjom Nunou Te Pojave.
Ovaj Oblik Openitosti Koji Sainjava Jedinstvo Unutar Sfere Podijeljenosti Privatnih Svrha
Na Nain Da Tim Zasebinim Svrhama Posreduje Sredstva Za Njihovo Zadovoljavanje Ipak
Se Ne Ostvaruje Slobodno, Ve Nuno. Jer Takva Openitost Se Onome Posebnome Namee
Tek Izvana Kao Rezultat Procesa Koji Kao Interes Ideje Djeluje Van Svijesti Pojedinaca Koji,
Da Bi Sebi Osigurali Sredstva Zadovoljavanja Svojih Interesa Moraju Sebe Odrediti Na Opi
Nain inei Sebe Karikom Lanca Ove Povezanosti. Jedinstvo Ostvareno Na Taj Nain
Svejedno Zadrava Svoju Sutinsku Razdvojenost Na Posebno I Ope, Te Tako Jo Uvijek Ne
Predstavlja Obiajnosni Identitet, Ve Tek Formalnu Openitost Znanja I Htijenja I Formalnu
Slobodu.
Rad I Imovina
U Sferi Graanskoga Drutva ovjek Uope Postoji Tek Kao Graanin. Kao Karika Lanca
U Sistemu Potreba I Zadovoljavanja Potreba, Gdje On, Da Bi Mogao Zadovoljavati Svoje
Potrebe Ujedno Nuno Zadovoljava I Potrebe Svih, On Zadobiva Svoju Formu Openitosti,
Odnosno Zadobiva Svoju Drutvenost Koja Kao Forma Openitosti Njega Uope Omoguuje
Kao Postojeeg U Graanskome Drutvu.
Unutar Sistema Potreba, Da Bi Uope Mogao Biti Karikom Njegova Lanca Kako Glede
Traenja Prikladnih Sredstava Zadovoljavanja Vlastitih Potreba, Tako I Glede Mogunosti

Zadovoljavanja Potreba Drugih, Pojedinac Mora Biti Obrazovan Na Nain Da Svoje Potrebe
Uini Drutvenima I Priskrbi Sebi Formu Openitosti: Forma Openitosti U Tom Sistemu
Znai Upravo Podrutvljenje Subjektivnih Potreba I U Tom Smislu Postizanje Jednakosti S
Drugima.
Forma Openitosti Unutar Sfere Graanskoga Drutva, Pa Samim Time I Svoje
Postojanje Unutar Te Sfere, Pojedinac Kao Ono Posebno Postie U Domeni Rada. Rad, Ta
Specifina Ljudska Djelatnost Koja U Svojem Grananju I Rastuoj Mnogostrukosti U
Razvoju Sredstava Za Zadovoljavanje Jednako Tako Rastue Mnogostrukosti Ljudskih
Potreba (Koje Nisu Zaokruene U Svom Totalitetu, Odnosno Konane Kao U ivotinja)-Tek
ini ovjeka Graaninom I Uope Neim, Konkretno-Postojeim U Sferi Graanskoga
Drutva.
Dijalektiko Kretanje Posredovanja Posebnog S Pomou Opeg, Koje Se U Sferi
Graanskoga Drutva, U Domeni Rada Oituje Time to svaki Za Sebe Stjee, Proizvodi I
Uiva, Proizvodi I Stjee Za Uitak Ostalih, Kao Nunost Ove Meusobne Isprepletenosti
Posebnog I Opeg Javlja Se Opa, Stalna Imovina.
Osoba Bez Vlasnitva I Vlasnitvo Bez Osobe Kao Takvi Su Apstraktni: Oni Se Ozbiljuju
Tek U Meusobnom Proimanju, Odnosno U Realizaciji Vlasnitva. Izvanjskost, Egzistenciju
Osoba Sebi Daje Pomou Izvanjskih Stvari, Odnosno Posredstvom Vlasnitva. Tek Kao
Vlasnik Izvanjskih Stvari, Kao Graanin ,Osoba U Sferi Graanskoga Drutva Egzistira,
Uope Postoji Kao Neto. Bez Vlasnitva, Egzistencija Nije Mogua: U Tom Smislu,
Vlasnitvo Bitno, A Ne Akcidentalno, Pripada Svome Vlasniku.
Nadalje, Vlasnitvo U Hegelovom Smislu Ne Treba Misliti Naprosto Kao Neku Konanu I
Odreenu Kvantitetu Stvari Koju Neka Osoba Ima U Danome Trenutku. Supstancijalnije
Shvaeno, Vlasnitvo Se Odnosi Upravo Na Samu Mogunost Uestvovanja U Opoj
Imovini: Pojam Vlasnitva Se Odnosi Dakle Ne Samo Na Imanje Neke Stvari, Ve I Na Samu
Mogunost Imanja.
Nejednakost Posebne Imovine Odnosno Nejednakost Mogunosti Uestvovanja U Opoj
Imovini Drutva Proizlazi Pak Iz Same Prirodne Nejednakosti Koja Pripada Objektivnom
Pravu Posebnosti Duha Koji Tu Nejednakost Ne Samo Da Ne Ukida Ve Ju Iz Sebe Samoga
Proizvodi: Onu Prirodnu Jednakost Duh U Sferi Graanskoga Drutva uzdie Do
Nejednakosti Vjetine, Imovine I Moralne Obrazovanosti) Svaki Zahtjev Za Jednakosti, Po
Hegelu, pripada Praznom Razumu, Koji Tu Svoju Apstrakciju I Svoje 'Treba Da' Uzima Kao
Realno I Umno.)
Nejednakost Kao Takva Jest Umna: U Sferi Graanskoga Drutva U Kojemu Ono Umno
Ima Svoju Izvanjskost U Kojoj Se Realizira, Nejednakost, Budui Da Jest Umna, Predstavlja
Istinu Svijeta I Realnost. Razum Koji Kao Takav Pripada U Sferu Posebnog, Sebi Moe Tek
Umiljati Kakva Bi Istina Svijeta Trebala Biti: Ova Tatina Razuma Meutim Ne Moe
Ukinuti Njegovu Posebnost I Njegovu Apstraktnu Openitost (Koja Se Odvija U Formi Loe
Beskonanosti), Takorei, Uzdii Na Razinu Zbiljske Openitosti Kao Onoga to Jest Umno I
Kao Takvo Zbiljsko.
Stalei
Princip Posebnosti, U Svome Najiem Obliku Zastupljen Unutar Obitelji, Kako Je
Reeno, Unutar Sistema Potreba Nuno Se Okree Prema Drugima, Odnosno Prema
Openitosti. Druga Osnova Drave, Koja Posjeduje Vei Stupanj Openitosti U Odnosu Na
Obitelj, Jesu Stalei. Stalei Predstavljaju korijen Kojim Se Sebinost Povezuje Sa Onim
Opim, Sa Dravom.))
Beskonano Raslojavanje Graanskoga Drutva Na Sebinu Posebnost Unutar Sfere
Obitelji , U Sferi Stalea Uz Koji Je Povezan Sistem Upuenosti Posebnoga Na Ope, Ono

Raslojavanje, U-Posebljavanje, U Drugome Momentu Koji Predstavlja Stale Poinje Se

Kretati U Suprotnom Smjeru, Dakle Ne Vie Prema U-Posebljavanju, Ve Prema Openitom.
S Obzirom Na Stupanj Slobode, Koji Se Odreuje Ovisnou O Prirodi U Zadovoljavanju
Potreba, Razlikuju Se Supstancijalni (Ili Neposredni) I Opi Stale. Kod Prvog Stalea
Priroda Je Nadreena ovjeku: On U Smislu Zadovoljavanja Svojih Potreba Ima Na
Raspolaganju Samo Ono to Mu Je Darovano Od Strane Prirode. Kod Drugog, Opeg
Stalea, Koji Je Upuen Na Svoj Rad, Refleksiju I Razum I iji Su Proizvodi Njegovi
Vlastiti, A Ne Prirodni Proizvodi, Stupanj Ovisnosti O Prirodi Je Manji, A Njegova Sloboda U
Imovini Vea.
Individua U Graanskom Drutvu, U Skladu Sa Svojim Posebnim Predispozicijama,
Pripada Odreenome Staleu. Razdioba Cjeline Graanskoga Drutva U Stalee Koji
Predstavljaju posebnost Koja Je Sebi Postala Objektivna) Jest Umna: Dijalektika Kretanja I
Meusobnog Proimanja Onog Posebnog I Opeg Kao Uman Princip, Koji Se Sad Oituje U
Svojoj Izvanjskosti U Sferi Graanskoga Drutva, ini Tu Razdiobu Objektivnom Po Sebi I
Po Sebi Umnom.
Tek Ulaskom U Stale, Individua Kao Ono Posebno I Subjektivno Proizvoljno, Stupa U
Opstanak Uope. Individua Kao Beskonano Neodreena Svojevoljna Posebnost Kao Takva
Jo Ne Postoji (Ne Egzistira) U Sferi Graanskoga Drutva: Ona Tek Ulaskom U Stale
Zadobiva Svoje Odreenje I Tek Kao Staleki Odreena Stupa U Opstanak Uope I Zadobiva
Svoj Supstancijalitet, Postaje Neto.
Ova Openitost Koja Nastaje Ulaskom Individue U Stale Meutim Vie Se Ne Zbiva Na
Nuan Nain I Ne Predstavlja Apstraktnu Openitost Koja Se Odvija U Formi Loe
Beskonanosti. Kada Hegel Kae ovjek Bez Stalea Je Puka Privatna Osoba I Ne Stoji U
Zbiljskoj Openitosti, Onda Tu Zbiljsku Openitost Valja Misliti Kao Umnu I
Supstancijalnu. Apstraktna Openitost U Koju Individua Ne Ulazi Zbiljski Puka Je Openitost
Razuma Koja Meutim Nije Zakon Same Stvari: Razum Tu Openitost Individui Pridaje,
Takorei, Izvana, Stvarajui Tek Privid Openitosti Dok Meutim Individuasveudilj Ostaje
odreena Principom Posebnosti. Zbiljska Openitost S Druge Strane Jest Umna I Zbiljska:
U Njoj Slobodna Individua Samu Sebe Odreuje I Stupa U Zbiljski Opstanak I Postaje
Konkretna. U Tom Smislu Sloboda Kod Hegela Postoji Samo Kao Ukidanje One Subjektivne
Samovoljnosti, Trenutanoga Htijenja Koje Potpada Pod Princip Posebinosti: Istinska
Sloboda, Nasuprot Apsolutnoj Slobodi Ograniava I Odreuje I U Tome Odreivanju ini
Konkretnim.

Apstraktno Pravo, Pozitivno Pravo I Materija Prava

Diferencijacija U Sferi Graanskoga Drutva Kojom Se Oituje Princip Umnosti I Koja, Kao
to Smo Pokazali, Ograniava Apsolutnu Slobodu Individue inei Je Istinski Slobodnom I
Zbiljski Openitom Zbiva Se U Sferi Prava. Kao Ogranienje Apsolutne Slobode, Pravo
Predstavlja Zbiljnost I Opstanak Slobode Same.
Individua, Obrazovana U Duhu I Time Potvrena U Svojoj Slobodi, Regulirana Je U Sferi
Prava Kojemu Ujedno Daje Njegovu Objektivnu Zbiljnost I Opstanak Kao Neemu to Je
opepriznato, Znano I eljeno)). Objektivna Zbiljnost Prava Lei Upravo U Tome to Se
Ono Zna, Ali Ujedno I Vai Kao Ono Ope Vaee I Zbiljsko: Izvan Svijesti U Tom Smislu
Pravo Opstoji Tek Apstraktno
Pravo Koje Ima Svoj Objektivni Opstanak, Koje Se Zna, Formirano Je U Obliku Zakona I
Tek Kao Takvo Ono Vai Kao Pozitivno Pravo. Primarna Karakteristika Zakonodavstva Ne
Lei Naprosto U Tome Da Nalae Pravila Koja Trebaju Vaiti Za Sve, Ve Upravo Da
Omogui spoznaju Sadraja U Njegovoj Odreenoj Openitosti. Dakle U Pravu Se Ne Radi
Naprosto O Nalaganju Trebanja Subjektu, Ve O Njegovoj Svijesti I Obrazovanosti U Duhu:
ovjek Ne Samo Da ivi Po Zakonima, Ve Je Istih I Svjestan.

Tek U Sferi Tubitka (U Zakon) Postavljeno Pravo Ima Karakter Obvezatnosti. Van Te Sfere
Opstoji Tek Pravo Po Sebi Koje Meutim Kao Takvo Jo Ne Obvezuje. Ovo Pravo Po Sebi
(Kao Umni Bitak Po Sebi) Je Pak Zastupljeno U Sferi Tubitka U Onom Stupnju U Kojem Je
Zakonodavstvo (Kao U Tubitak Postavljen Uman Bitak Po Sebi) Obrazovano U Umnome I
Privedeno Svijesti.
Ono isto Unutarnje, Individuum, to Kao Posebno Uvijek Ostaje U Svome Vlastitome
Elementu, Kao Materija Prava Moe Postojati Tek Ukoliko Je Sposobna Zadobiti Svoj
Izvanjski Opstanak: Tek Ono to Je Zadobilo Svoj Supstancijalitet, Zbiljsku Openitost Moe
Biti Predmetom Zakonodavstva Odnosno Pozitivnog Prava.

zloin I Kazna
Kao to Je Reeno, Individua U Sferu Graanskoga Drutva Stupa Tek Svojim
Odreenjem Prema Onom Opem I Tek Kao Takva Vai Kao Postojea. Ovo Odreenje, Koje
ini Njegovo Biti, Usko Je Povezano S Onim Imati, Odnosno Sa Posjedovanjem.
Individua Kao Ono Posebno I Kao Takvo U Svome Unutarnjem Elementu Apstraktno I U
Smislu Apsolutne Slobode Lieno Svega Onog Izvanjskog, Prelazei U Sferu Zbiljske
Openitosti, Dakle Liavajui Sebe One Apsolutne Lienosti Od Svega Izvanjskog Pa Prema
Tome I Apsolutne Neodreenosti, Poinje Ne Samo Biti Ve I Imati U Smislu Da Preko Svoje
Posebne Imovine Sudjeluje U Onom Opem to Je Sada Shvaeno Kao Zajednika Imovina,
Zloinstvo Kao Povreda Osobe Dakle Ovdje Ne Vai Kao Povreda Nekog BeskonanoSubjektivnog I Apstraktnog Entiteta, Ve Kao Povreda Imovine Koja Je Opa, Pa Samim
Time Zloinatvo Predstavlja Povredu Ope Stvari Umjesto Osvete Koja Bi, Takorei,
Predstavljala Privatno Zadovoljenje Oteenog Subjekta Kao Neeg Posebnog, Sud, Kao
Institucija Prava Na Zloinatvo Odgovara Kaznom Kao Odgovorom Na Oteenje Ope
Imovine. Ne Kao Posebnog Subjekta, Ve Kao Stranku U Kojoj Je Oteeno Ono Ope, Pravo
Zastupa Ono Ope Posredstvom Posebnog I Time Ga Kao Ope Potvruje.
Policija, Korporacija I Drava
Graansko Drutvo U Kojemu Se Ideja Izgubila U Posebnosti, U Pravosuu Vraa Se svome
Pojmu, Jedinstvu Po Sebi Bitkujueg Opega Sa Subjektivnom Posebnou) Jedinstvo Opeg
I Posebnog, Odnosno Ozbiljenje Jedinstva U Sferi Posebnosti Dogaa Se Pomou Policije I
Korporacije.
Dok Je Znaajka Policije Da Ono Ope Ozbiljuje I Odrava Izvana Kao spoljanji Red);
Korporacija, S Druge Strane, Predstavlja Obiajnosno Usmjerenje Onoga Posebnog, Koje Po
Svojoj Ideji Kao Svoj Imanentni Interes Ono Ope ini Svrhom I Predmetom Svoje Volje I
Svoje Djelatnosti), Dakle Iznutra.
lan Korporacije, Iako U Svome Djelovanju Upravljen Na Svoju Posebnu Svrhu, Kao
Takav Nalazi Se U Meusobnoj Zavisnosti Sa Drugima I Djeluje Prema Onome Opem Kao
Svojoj Konkretnoj Svrsi. Korporacija Je Tako Druga Porodica Individue: Zasebinost Obitelji
Unutar Korporacije Se Kao lan Cjeline Odreenog Stalea Uzdie Prema Opem Drutvu. U
Pripadnosti Cjelini Posredstvom Korporacije Koja Je Kao Takva I Sama lanom Te Cjeline
(Odnosno lanom Je Opeg Drutva), Posebnost Individue Je Premoena Time Da Ona Sada
Ima interese I Nastojanja Za Nesebinu Svrhu Cjeline), A Njegova Imovina I Subzistencija
Unutar Korporacije Priznati Su I Osigurani. Kao Obiajnosno Usmjerenje Individue Prema
Opem Unutar Korporacije Koja Je Odreena Za Umnost- Djelatnost Individue Je svjesna
Djelatnost Za Zajedniku Svrhu.) Openitost Koja Se Ostvaruje Unutar Korporacije Zbiljska
Je, A Ne Apstraktna Openitost: Individuum, Koji Unutar Korporacije Ima Svoje Pravo, Koje
Je Pozitivno Pravo Budui Da Je On Njega Svjestan, (Nije Naprosto Da ivi Po Zakonu Koji
Je Njemu Nepoznat I Izvanjski)- Ne Samo Da Je Apstraktno Usmjeren Na Ono Ope, Ve
Kao Takvog On Sebe Zna.

U Meusobnom Proimanju Onog po-Sebi-Bitkujueg Bitka U Sebi Samosvijesti),

Odnosno Principa Zasebinosti S Jedne, I Apstraktne Openitosti Dane U Zakonima I
Institucijama Koja Je Kao Takva Onome Zasebinom-Bitku-U-Sebi Neto Izvanjsko- S Druge
Strane- Zametak Je Drave. Intenziviranje Tog Meusobnog Proimanja Dvaju Principa
Graanskoga Drutva, Odnosno Posebnog I Opeg U Obiajnosnom Organskom Jedinstvu
Obojega, Odnosno Razrjeenje Proturjeja Ta Dva Principa U Njihovome Organskom
Jedinstvu Dogaa Se U Dravi Kao Kulminaciji Tog Proimanja Koja Ukida Razdvojenost
Obaju Meusobno Proimajuih Suprotnosti.
Poloaj Filozofije Prava U Cjelini Hegelovog Filozofijskog Sustava
Pravo, Uz Moralitet I udoree Predstavlja Oblik Objektivnoga Duha, A Ovaj, Zajedno Sa
Oblicima Subjektivnog I Apsolutnog Duha Potpada Pod Filozofiju Duha Koja Uz Filozofiju
Prirode I Logiku ini Trei Dio Hegelovog Enciklopedijskog Filozofijskog Sustava.
Vanja Sutli U Svome Djelu Navodi Kako Enciklopedija Filozofijskih Znanosti, Po Hegelu,
Predstavlja Jednu Od Moguih Verzija Sustava. U Pobliem Odreenju Sustava Kod Hegela,
Sutli Nadalje Ustvruje: sustav Nije Interpretativna Kategorija, Neto to Mi Dodajemo
Hegelu - Sustav Je Ideal Hegelove Filozofije.) Kao Znanost, Dakle, Filozofija Mora Biti
Sustavna I Ujedno Metodina; Meutim I Sama Stvar Koju Takva Znanost Ima Promatrati I
Sama Je U Svojoj Biti Metodina: metoda Je Dua Same Stvari, Ono to Samu Stvar
Pokree, I Ne Samo Pokree Nego Je Kao Stvar Konstituira, Uope Je ini Neim.)
Ovo poklapanje) Sustavnosti Znanosti S Jedne, Te Sustavnosti Stvari Kojom Se Bavi
Takva Znanost S Druge Strane, Najslikovitije Se Prikazuje (U Ve Spomenutoj Knjizi Vanje
Sutlia) Kod Prikaza Hegelove Spekulativne Metode, Gdje U Razradbi Naziva Znanosti
Logike Sutli Kae Kako logiku>) Ovdje Valja Razumijevati Kao Genus Objectivus (Pri
emu Znai Da Je Ta Nauka O Strukturi Svega to Jest) I Istodobno Kao Genus Subjectivus
(to e Rei Da Je I Sama Ta Znanost Kao Moment Zbivanja Logosa Sadrana U Toj
Strukturi) : Znanost Logike Kao Takva Ne Tek Da Promatra Sve to Jest Kao Neto U emu
Je Na Djelu Nekakva Struktura , Ve I Samu Sebe Shvaa Kao Samu Tu (Onto-Logiku)
Strukturu Svega to Jest.
Sve to Jest, Nadalje, Razvija Se U Dijalektikom Procesu Koji Kao Svoja Tri Elementa
Ima Tezu, Antitezu I Sintezu. Teza Pri Tome Predstavlja Apstraktni Ili Razumski Moment
Logikog Naela Iskljuenja Treega (Ili-Ili), Sinteza Dijalektiki Moment Koji Afirmira Oba
lana One Ili-Ili Alternative, Dok Sinteza Kao Izraz Spekulativne Metode Ujedinjava Dva
Prijanja Momenta U Cjelinu Koja Je Tek Kao Negacija Negacije Istina. U Razvitku Svega
to Jest I Sama Ideja Prolazi Kroz Ova Tri Metodika Elementa: Isprva Kao Ideja U Svom
istom Obliku (Dana U Znanosti Logike) Kao Afirmacija, Zatim U Svom Drugobitku (Dana
U Filozofiji Prirode) Gdje Je Ona Materijalno Negirana, Te Najzad U Treem Momentu (Koji
Je Obraen U Filozofiji Duha) Gdje Se Ona Vraa Sebi Samoj I ini Krug Krugova.
Filozofija Enciklopedijskih Znanosti, Kao Sustav Filozofije Koji, Takorei, Oponaa Ovaj
Proces, Isto Tako ini Krug Krugova Danih U Zasebnim Krugovima: Logike, Filozofije
Prirode I Filozofije Duha.
U Sferi Objektivnoga Duha, Kamo Pripada Kategorijalno Podruje Formalnog Ili
Apstraktnog Prava, Duh Je duh U Formi itave Realnosti, Kao Svijeta Koji Duh Ima
Proizvesti I Koji Je Sam Iz Duha Proizveden) U Sferi Prava Duh Se Javlja Kao Persona,
Odnosno Kao Slobodna Volja, Ono Subjektivno-Posebno (Kao Teza), Koje Je Kroz Vlasnitvo
Zadobilo Svoju Egzistenciju U Sferi Drutva Kao Negaciji (Antitezi) iste Slobode Odnosno
U Njenom Odreenju. Za Razliku Od Sfere Subjektivnoga Duha Gdje ovjek Moe Postojati
Samo Kao Zasebina Subjektivnost- U Objektivnom Svijetu Drutva, Drave I Zajednice, On
Moe Egzistirati Samo Kroz Kategoriju Vlasnitva.
U Podruju Apstraktnog Prava Zbiva Se Ugovoreno Odreenje Apstraktne Slobodne Volje U
Smislu Ukidanja Apsolutne Slobode Subjektivnoga Duha I Njegove Samovolje. U Momentu

Moralnosti, ista Slobodna Volja Sebi Daje Opstanak, Ali Samo U Izvanjskom Smislu, Jer
Ona Svejedno Ostaje Apstraktna Budui Da Se Iz Svog Opstanka Povlai Natrag U Sebe. Tek
U Podruju udorednosti, U Koje Uz Obitelj I Dravu Pripada I Graansko Drutvo
Obraeno U Ovome Radu, A Koje Predstavlja Objedinjenje Prva Dva Momenta (Apstraktne
Slobodne Volje I Izvanjskog Opstanka)- Slobodna Volja Postaje Konkretna I Zadobiva Svoje
Istinsko Postojanje (Egzistenciju).

Http://www.Maturski.Org