Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Begovi Ajdin
Musa a.s.
(esej)

Sarajevo, 2015.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Begovi Ajdin
Musa a.s.
(esej)

Predmet: Teme Kur'ana

Mentor: prof. dr. Demal Lati
Student: Begovi Ajdin
Smjer: Islamska pedagogija i religijski odgoj
Status: vanredan
Broj indexa: 3561

Sarajevo, maj, 2015.

Sadraj
2

Uvod............................................................................................................................................4
1. Roenje Musaa a.s. ........................................................................................................5
2. Njegov ivot ...................................................................................................................5
3. Musa, Israiliani i Egipani ...........................................................................................6
Zakljuak....................................................................................................................................8
Literatura.....................................................................................................................................9

UVOD
3

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je mir i spas na naeg Poslanika i
Allahovog miljenika, Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu, ashabe i sve njegove
sljedbenike do Sudnjega dana.
Tema mog eseja je Musa, a.s., odnosno kazivanje o njemu i njegovom narodu u
Kur'anu. Allah, d.., nam navodi primjer ovog naroda kako bismo izvukli pouku i sauvali se
kazne dehennemske. Musa, a.s., je bio Boiji poslanik koji je doao sa objavom i novim
zakonom, pa se zbog toga za njega koristi izraz resul, kao i za sve poslanike koji su doli sa
navedenim.
Najslavniji poslanici jesu oni o kojima Allah, d.., govori u Kur'anu. Kazivanja o
njihovim narodima su kazana i iznova saopena u Kur'anu. Meu te poslanike ubrajaju se
Nuh, a.s., Ibrahim, a.s., Musa, a.s., Isa, a.s. i tako dalje.
Svi Boiji poslanici su dolazili sa istom porukom, a to je da ima samo jedan, jedini
Bog i da Njemu treba sluiti i robavati i biti Mu zahvalan, i zbog toga nema podjele u
poslanstvu.1

1 Fazlur Rahman, Glavne teme Kur'ana, preveo Enes Kari, El-Kalem, Sarajevo, 2011., str. 165.
4

1. Roenje Musaa a.s.

Nakon roenja, poto je faraon naredio da se sva muka israilska djeca poubijaju, Musaa
je majka na tabutu bacila u Nil. Uzela ga je faraonova ena i rekla: Neka ovo dijete, faraone
bude radost i moja i tvoja. Nemoj ga ubijati. Moda e nam valjati, ili da ga posinimo
Kada je majka rodila Musaa a.s, ona ga je po Boijoj uputi stavila na tabut i spustila
niz rijeku Nil, a poslala je svoju kerku da to prati. Kasnije je sestra nala bratu majku da ga
doji jer dijete nije htjelo dojiti ni jednu drugu enu osim svoje majke. Njegova se majka
umalo nije otkrila kao majka.
Musaovoj majci Allah nareuje da baci dijete u rijeku i da ne strahuje i ne tuguje jer e
Musa ostati iv i biti mine-l-murselin, jedan od poslanika. Musaa su u rijeci pronasli
faraonovi ljudi da im postane jad i dumanin.2

2. Njegov ivot
Poslije Adema, Nuha, Ibrahima, Musa a.s. je etvrti, od est, velikih ululazmu ili
poslanika Odluke.
On je prvi boiji poslanik koji je primio prvu veliku Objavu-Knjigu Tevrat.
Poslije Jusufa njega Allah odreduje za poslanika, izbavitelja Israilana iz viestoljetnog
faraonskog ropstva i onoga koji e faraona kao najveeg silnika, diktatora, despota i nasilnika,
koji je sebe nametnuo i podmetnuo narodu za Boga, pozvati u vjeru Allahovu.
Musa a.s. je u Allahovu vjeru trebao pozvati i faraonove sihirune-arobnjake koji narod
hiljadama godina drali u sihru, priinu, opsjeni, varci i lai.
U islam je trebao pozvati i faraonove meleune glaveine , stratege, savjetnike, i svitu koji
su pravili strategiju faraonovih zloina i nagovarali ga protiv Musaa, muslimana, islama
pravde i istine. U islam je trebao pozvati i faraonovu vojsku koja je muila, tlaila, i ubijala,
kako egipatski tako i sve porobljene narode.

2 Mustafa Spahic, Povijest Islama, El Hidaja, Sarajevo, 1996., str. 75.

5

Za faraona je bitno istaci da on za sebe tvrdi da je Bog i da zato to se smatra Bogom

nareuje da mu se prave piramide kako bi on kroz tu gradnju dokazao da je Musaov Bog
laan, a on kao faraon kao Bog da je istinit. On je narod zaveo na naveo na zabludu i narod je
njegove zablude i nesuvislosti slijedio. Kur'an za faraona kae da je on taga-despot.
Glagol taga, u odnosu na Boga, znaci ne vjerovati i pobuniti se protiv Boga. U odnosu
na ljude znai vladati despotski, samovoljom i nasiljem, a u prirodi znaci provaliti se nebo i
podivljati rijeka kad kad se izlije iz svoga korita.
Faraon svakom ko u njega ne vjeruje, prijeti zatvoru i smru pa ak i musau a.s. On
tvrdi narodu da oni nemaju drugog boga i da je on jedini i najvei Bog. I predstavljamu se kao
gospodar carstva Misira i rukava rijeke Nila. Nad israilanima faraon provodi genocid tako
to im a zlostavlja ensku djecu. On cijeli narod pomou vojske i policije prisiljava da gradi
piramide i da njega slavi kao Boga.3
Nain Musaovog opstanka nakon roenja i ivot, jer mu je bila namijenjena smrt, su mudzize
i Allahovo nadahnue njegovoj majci. On koji e prvi na svijetu ustati protiv faraonove vlasti
i sruiti je,odrasta na faraonovom dvoru zahvaljujuci Allahovoj odredbi i faraonovoj eni koja
je bila muslimanka.
Musa a.s. je zet uajba a.s., a brat Haruna a.s. koji zajedno s njime odlazi faraonu. Oko
600 ajeta ili skoro desetina Kur'ana govori o Musau, faraonu, Egipaanima i Izraelanima.4
3. Musa, Israilani i Egipani
Israilani, potomci Israilovi, proboravili su u Egiptu, po Bibliji, 430 godina u ropstvu.
Iz Egipta i faraonskog ropstva spaava ih, po Allahovoj odredbi i milosti, Musa a.s.
Kada je odrastao, Musa u jednoj tui izmeu jednog Egipanina i Israilca pritie upomo
israilcu i akom udara Egipanina od ega on umire. Musa to odmah shvati ejtanskim djelom
i uinu pokajanje i dovu Allaahu pa mu Allah oprosti. Sutradan ga isti Israilac ponovo pozva
upomo, u tui, ali ga Musa odbi nazvavi ga otvorenim svadljivcem i smutljivcem. Tada
Israilac prigovori Musau za jueranje ubistvo i optui ga i prokaza da je siledzija a ne
3 Ibid, str. 73
4 Ibid, str. 74
6

izmiritelj. Poslije toga, jedan ovjek sa periferije grada, izvijesti Musaa da gradski prvaci
vijeaju da ga ubiju i savjetuje mu da napusti grad, to on u strahu od osvete i uinu.
Nakon to je napustio Egipat, Musa je doao u Medjen. Kod nekog pojilita i dvije
djevojke koje od mukarca nisu mogle napojiti svoju stoku. Musa to ini, umjesto njih. Poslije
toga otac alje jednu kerku , poto su ga o svemu izvijestile, po Musaa. Doavi uajbu,Musa
mu ispria dogaaj iz Egipta. uajb mu potvrdi da je dobro to je napustio Egipat.
Na molbu jedne od kerki, uajb prima Musaa na slubu osam godina. uajb ponudi
kerku za enu Musau to on i prihvati.5
Nakon boravka u Medjenu Musa dobi jasnu uputu od Allaha da se vrati u Egipat. Razlog
ponovnog vraanja u Egipat jeste da se suprostvi uzoholjenom faraonu. Na put za Egipat bi ga
pratio i Harun a.s. Musa a.s. dolazi kod faraona i poziva ga u islam, a on mu prijeti zatvorom i
ubistvom.
Musa nudi i pokazuje faraonu svoje mudzize, od Allaha date. Musa tada pokazuje
svoju ruku koja je pred gledalacima postala potpuno svijetla. Iznenaeni faraon se obrati
svojim uglednicima za savjet.
Tako je faraon poslao po svim gradovima, da mu skupe sve znane arobnjake, koji su
kad su doli faraonu upitali: Sa ime radi ovaj arobnjak ? Kad su im rekli da radi sa
zmijama povikali su: Tako nam Boga, na zemlji nema niko ko sa uadima i tapovima zna
doarati zmije kao mi. ime e nas nagraditi ako mi pobijedimo? A faraon je odgovorio
Bit e te meni bliski, imat ete poseban status, i ispunit u vam ta god zaelite.6
Allah je objavio Svome robu i poslaniku Musau a.s. da baci svoj tap. Taj je tap je progutao
ono to su oni prikazivali istinom, a ustvari je bila la. Ibn-Abbas kae: Taj je tap poeo
gutati sve njihove tapove i uat do kojih bi doao, pa arobnjaci shvatie da je to Boije
djelo, a ne sihr, te se bacie na seddu i povjerovae.7
5 Ibid, str. 76
6 Ibn Kesir, Kazivanje o Vjerovjesnicima, Preveo Ahmed Adilovi, Ilum d.o.o., Buim, 2007., str. 353.
7 Muhammed Nesib er-Rifa'i, Tefsir ibn Kesir, skraeno izdanje, prevela gupa prevodilaca, Visoki
saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2002., str. 578
7

Zakljuak
Allah d. je slao svakom narodu Poslanika kao opomenu i da poziva narod da robuje samo
Uzvienom. Tako je Allah d. poslao Musaa a.s. da izbavi israilanski narod od ropstva
faraona.
Musa a.s. prolazi, kao i svi poslanici, kroz veoma teak period ivota gdje ga njegov
sopstveni narod izdaje i progoni. Allahovom voljom Musa a.s. izbavljuje svoj narod ropstva
od faraona, a faraon biva poraen.
Ja sam se potrudio da u to manje teksta a to sadrajnije napiem ovaj esej. Pisui
ovaj esej nauio sam mnogo toga novoga i nadam se da e se neko okoristiti od njega.

Literatura
1. Er- Rifa'i, Muhammed Nesib, Tefsir ibn Kesir, skraeno izdanje, prevela gupa
prevodilaca, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2002.
2. Ibn Kesir, Kazivanje o Vjerovjesnicima, Preveo Ahmed Adilovi, Ilum d.o.o., Buim,
2007.
3. Rahman, Fazlur, Glavne teme Kur'ana, preveo Enes Kari, El-Kalem, Sarajevo, 2011.
4. Spahi, Mustafa, Povijest Islama, El-Hidaja u Sarajevu, Sarajevo, 1996.