Eros U Platonovom Simpoziju I Eros

U Enciklici Benedikta Xvi deus

Caritas Est
Seminarski Rad

Www.Maturski.Org
1

S a d r a j

Uvod

I. Eros U Platonovom Simpoziju

A) Eros bog Platonov

B) Utjecaj Platonizma Na Suvremene Svjetonazore

C) Utjecaj Platonizma Na Kranstvo

12

II. Eros U Enciklici Deus Caritas Est

15

A) Agape bog Ivanov

15

B) Nietzsche Nas Nije Razumio! Boja Je Ljubav Erotska!

19

C) Kritika Azijskog Teologa

22

Zakljuak

25

Literatura

26

Uvod
Postoji Li Veza Izmeu Razuzdanog, Demonskog Erosa, boga Platonovog I
Ivanovog boga Agapea? Dok Je Prvi Sinonim Za Tjelesnu, Poudnu, Posesivnu I
Egoistinu Ljubav Amor Concupiscentiae, Drugi Je Sinonim Za Duhovnu, istu,
Altruistiku Ljubav Amor Benevolentiae. O Erosu Nam Pie Platon U simpoziju. Ali,
Kako Ga On Zapravo Opisuje I to Nam Govori Izraz 'Platonska Ljubav'? Jesmo Li Ispravno
Shvatili Platona?
Doista, Kad Je U Pitanju Eros I Agape, Radi Li Se Zapravo O Dvije Nepremostive
Krajnosti, Ili Samo O Paradoksu U Kojem Se Te Krajnosti Dokidaju? Zar Nije Kranska
Religija Preuzela, Ako Ne U Potpunosti a Onda Barem Parcijalno Ili Selektivno, Platonistiki
Dualizam Sa Ostalim Principima Platonske Filozofije? Nisu Li Posljedice Toga, Barem Za
Nau Kulturu, Bile Dalekosene? Jesmo Li Jo Uvijek Zarobljenici Jednog Jedinog Modela?
I, Je Li Naa Percepcija Stvarnosti Jo Uvijek Dualistika? Nije Li Moderno Doba Svjedok
Smrti Metafizike? Pa Ipak, Ne Kreemo Li Se Jo Uvijek U Okvirima Dobra I Zla, Istine I
Lai, Bitka I Nitavila, Tijela I Duha, Erosa I Agapea?
U Ovom emo Radu Pokuati Barem Donekle Analizirati Razumijevanje Erosa U
Platonovom simpoziju I Erosa U Enciklici Pape Benedikta Xvi., Deus Caritas Est. Jedan Od
Najveih Mislilaca, Friedrich Nietzsche, Svojevremeno Je Izjavio Da Je Kranstvo Otrovalo
Eros. Nasuprot Nietzscheu, Papa Benedikt Xvi. Tvrdi Posve Suprotno: Kranstvo Je
Proistilo I Discipliniralo Eros. No Je Li Zaista Tako?
U Radu e Se, Na Temelju lanaka I Komentara, Pokuati Ukazati Na Neka
Filozofska I Teoloka Gledita S Obzirom Na Shvaanje Erosa Kako U Klasinoj Kulturi
Tako I U Kranstvu Do Enciklike Deus Caritas Est.

I. Dio

Eros U Platonovom Simpoziju

A) Eros bog Platonov
Tko Jo Nije Upotrijebio Izraz platonska Ljubav U Smislu Duhovnog Odnosa Koji
Iskljuuje Tijelsno? Dobro Je Uoiti Da, Prema Platonu, Stvari Ipak Ne Stoje Tako. Ljubav Se
Zapravo Raa Preko Tjelesne Privlanosti Vezane Uz Seksualnu Sferu Iako Ovu Posljednju
Kasnije Nadilazi. Jer, Zato Se Zaustaviti Samo Na Zemaljskoj Dimenziji Koja Je Podlona
Smrti? Nisu Li Ljudske Ljubavi Prolazne, A Energije Usmjerene U Tom Pravcu Baene U
Prazno, Vremenom Pregaene? Jedini Nain Da Se Ljubavi Osigura Vjeno Postojanje Jeste
Usmjeriti Ju U Visinu, Dosegnuti Sasvim Drugaiju Stvarnost. Platon U Svojem Simpoziju I
U Fedru Donosi Vanu Sintezu Razumijevanja Erosa. Ljubav Se U Simpoziju Poistovjeuje
Sa eljom Za Spoznajom, Sa Philo Sophia (Tj. Ljubavi Prema Mudrosti). Platon Precizno
Identificira Razliita Stanja Erosa: Od Ljubavi Prema Lijepim Tijelima Prelazei Preko
Duhovne Ljubavi I Razliitih Manifestacija Lijepoga Da Bi Doao Do Potpune Ljepote. U
Simpoziju Se Sokrat, Prikazan Kao ovjek Iskusan U Ljubavi, Suoava Sa Pet Sugovornika
Koji Izlau Koncepcije Karakteristine Za Grku Kulturu Onoga Vremena. Eros Se Tako
Predstavlja Kao Sila Koja Uzdie ovjeka Navodei Ga Da ini Uzviene Radnje a Odbija
Ono to Je Neasno. Pravi Se Razlika Izmeu vulgarnog, Zemaljskog Erosa Vezanog Za
Tjelesno I nebeskog Erosa Usmjerenog Na Duhovnu Ljepotu. Izloena Je Ideja Prema
Kojoj Eros Izvire Iz Ljudi Kao elja Za Sjedinjenjem Te Ga Se Opisuje Kao Sklonost Prema
Lijepome Koja Je Vlastita Samo Pojedinim Duama. Sokrat Se Suprotstavlja Takvom Nainu
Gledanja I Predlae Da Se Eros Shvati Kao enja Za Onim to Je Lijepo, Dobro I Istinito.
To Se Konkretizira U elji Za Prokreacijom Kroz Koju Si Ljudi Nastoje U Vjenosti
Osigurati Sva Ona Dobra Koja, Zbog Svoje Smrtne Egzistencije, Ne Mogu Zadrati. Sokrat
Ipak Napominje Da Najbolji Nain Reprodukcije Nije Onaj Koji Se Ostvaruje Preko Tijela,
Nego Preko Dua, Dakle U Odgojnom Odnosu Izmeu Zrelog ovjeka I Mladia. Ovdje, Kao
Uostalom I Na Drugim Mjestima (Npr. U Fedru), Platon Ne Negira Seksualnu elju, Nego
Smatra Da Ona Moe Biti Upravljana Razumom Te U Osnovi Traiti Neto Vrlo Visoko I
4

Duhovno. Sokrat Napokon Ustvruje Da Ljubav Prema Ljepotom Obdarenom Tijelu, Postaje
Ljubav Prema Svim Lijepim Tijelima, Dakle Otkrie Duhovne Ljepote Koja Je Superiorna
Tjelesnoj. Od Tu Kree Duhovna Potraga Koja Vodi Prema Kontemplaciji Lijepog, Dobrog I
Istinitog U Sebi. Eros, Dakle, Kao Posljednji Cilj Nema Osobu Nego Se Radije Shvaa Kao
Posrednika Sila Izmeu Osjetilnog I Nadosjetilnog Svijeta.
U Simpoziju Se Govori O Gozbi Koju Je Pripremio Tragiki Pjesnik Agaton Jer Je
Htio Proslaviti Neki Svoj Kazalini Uspjeh. Meu Uzvanicima Su Komediograf Aristofan,
Govornik Fedro, Lijenik Eriksimah, Govornik Pausanije I Sokrat. U Jeku Gozbe Dolazi
Takoer Polupijani Mladi Alkibijad Koji Hvali Sokratove Vrline Te Priznaje Da Je U Sokrata
Zaljubljen Na Komian Ali Istovremeno I Dubok Nain. Svaki Od Uzvanika Izrie Pohvalu
Erosu, Bogu Ljubavi. Vrlo Je Vaan Aristofanov Govor O Iskonskom ovjeku Kao
Androginom Biu, Koje Je Posjedovalo Dvostruku Energiju.
Kako emo Kasnije Vidjeti, Mit O Androginu Bit e Spomenut Vie Puta I to Ne Bez
Razloga. Ovdje Se U Bitnim Crtama Iznosi Njegov Sadraj.
Aristofan Izmilja Mit O Prvobitnom ivotu Ljudi Koji Su Bili Istodobno Mukarci I
ene. U Tom Stanju Ljudi Su Bili Silni Snagom I Sliom, Te Su Naumili Nasrnuti Na Bogove.
Zeus Rasjee Svakog Androgina Popola, Razbaca Polovice Po Svijetu I Na Taj Ih Nain
Prinudi Da Vjeno Trae Jedna Drugu Zbog Uspostavljanja Njihove Prijanje Punine I Moi.
Eros Je, Dakle, Tenja Rasjeenih Ljudskih Polovica Jedne Prema Drugoj Radi Vraanja U
Svoj Prvobitni Oblik. To Je Mogue Pod Uvjetom tovanja Bogova, Koji U Sluaju Neaa,
Mogu Ljude Rasjei Na Jo Manje Dijelove.
Sokratov Govor, Koji e Uslijedit Kasnije, Prepriani Je Razgovor S Diotimom. To Je
Sredinji Dio Simpozija U Kojem Je Dana Objektivna Strana Sokratovog Uenja O Erosu,
Dok e Subjektivna Strana, Prema Kojoj Je Sokrat Demonsko Utjelovljenje Erosa, Biti
Izloena U Treem Dijelu U Egzaltiranim Rijeima Alkibijada. Sokrat U Erosu Velia Jednu
Metaforu Filozofije, Koja Je Ljubav Prema Znanju. Sin Nebeskog Pora (Bogatstva) I
Zemaljske Penije (Siromatva), Jest Ljubav Prema Onome to Je Lijepo, A Najljepe Dobro
Je Mudrost. Eros Je Dakle Filozof, ljubitelj Mudrosti. On Je Takoer I Posredniko
Boanstvo, Neka Vrsta Demona, Izmeu Boga I ovjeka. eros Tei Za Trajnim
Posjedovanjem Dobra a Time I Za Besmrtnou; Ali Besmrtnost Se Moe Postii Samo
Prokreacijom (Tokos) Koja Kao Svoj Uvjet Zahtijeva Prisutnost Ljepote.
Porijeklo Erosa Od Nebeskog Pora (Bogatstva), Koji Zna Pronai Pravi Put, Kao to
to Govori Njegovo Ime, (A-Poria Doslovno Znai nedostatak Puta) Objanjava Nam Zato
Su Zaljubljeni Uvijek Nemirni Kada Je Ljubljeni Daleko, Te Su U Isto Vrijeme Spremni
5

Uloiti Sve Kako Bi Ponovno Bili Zajedno, Svladavajui Svaku Prepreku I Zabranu. Eros Je
U Isto Vrijeme Siromah, Zbog Nezadovoljene udnje, Ali Uvijek Spreman Traiti Ispunjenje
Svoje Ljubavi Prema Ljepoti. Jednom Vidjevi Ljepotu, On Ju Trai Zauvijek. Ta Njegova
Narav ini Ga Jednakim Filozofiji, Ljubavi Prema Znanju. Sokrat Dri Da, Kao to Postoji
Tjelesna Ljepota Liena Znanja, Isto Tako, Postoji I Ljepota istih Dua U Koje Je Eros
Osobito Zaljubljen. Eros Nastoji Dosegnuti Ljepotu U Sebi, Neraspadljivu I Vjenu Ljepotu,
Koja Je Red I Sastavni Dio Univerzuma a Koju Jedino Znanje Moe Shvatiti. To Znai Da Se
Meu Nepromijenjivim Idejama, Kojih Su Stvari I Materijalna Bia Nesavrena Imitacija,
Postavlja Kao Poveznica Dua, I to Na Poseban Nain Filozofska Dua Koju Hrani Filozofski
Eros.
Privodei Kraju Svoj Govor, Sokrat Ustvruje Da Za Posjedovanje Dobra Ne Postoji
Bolja Pomo Od Erosa. I Zakljuuje: stoga I Ja Tvrdim Da Treba Svatko Da tuje Erosa Pa
Ga I Sam tujem I Osobito Odan Sam Mu Vjernik Te Na to Potiem I Druge; Uz To, Kako
Sada Tako I Vazda, Veliam Mo I Postojanost Erosa Koliko Sam to Samo Kadar.
Simpozij, Kao to Se Vidi Iz Ovog Letiminog Pregleda Pokuava Dati Odgovor Na Pitanje
Koje Je Porijeklo I Funkcija Erosa. Preostaje Nam Jo Da Se Upitamo Na Koji Su Nain
Dananji itatlji Simpozija Shvatili Platona. Jesu Li Ga U Potpunosti Razumjeli?

b) Utjecaj Platonizma Na Suvremene Svjetonazore

distanca Od 2 500 Godina, Koja Dijeli Suvremenog ovjeka Od Poetaka Platonove
Filozofije Nije Bila Dovoljna Da Se Izbrie Sjeanje Na Ovog Filozofa Niti Da Se Ugrozi
Opstojnost Platonizma S Poznatom Teorijom O Idejama Shvaenom Kao Odvojenost Svijeta
Privida Od Svijeta Istine. Materijalna Stvarnost Nije Istinska, Ona Je Privid U Odnosu Na
Onu Najzbiljskiju Zbilju Svijet Ideja Od Kojeg Nam Je Trenutno Ostalo Samo Prisjeanje.
Platon Prisjeanjem Naziva (Anamnesis) Due Na Ono to Je Gledala U Vjenoj Sferi
Inteligibilnoga Dok Nije Raanjem Ponovno Utjelovljena Platon Samtra Da Je Dua
Nepromijenjena Supstancija Na Kojoj Se Odvijaju Promjene Njezina Stanja. umiranje Je Za
Duu Zapravo Njezino Odvajanje Od Tijela, A Raanje Njezino Ponovno Utjelovljenje. Due
Moraju Dakle Postojati I Poslije Smrti Da Bi Se Uope Moglo Dogoditi Raanje, Tj.
Reinkarnacija Due, Odnosno Da Bi Se Mogao Nastaviti ivot U Cjelini Kao Trajni Proces
Raanja I Umiranja. Teoriju O Anamnesis, Platon Izlae U Fedonu, U Dijalogu Izmeu
Sokrata I Simije. Sokrat: a Ne Zovemo Li, Simija, Zaboravom Gubitak Znanja? - A Ako Smo
Ga, Mislim, Primili Prije Poroda, A U Porodu Izgubili, Te Poslije S Pomou Sjetila Nanovo
Primamo One Pojmove, to Smo Ih Jedanput Prije Imali, Ne Bi Li To, to Zovemo Uenjem,
Znailo Roeno Znanje Svoje Nanovo Primati? A Ako to Zovemo Sjeanjem, Zvat emo
Valjda Pravo?
koncepcija Platonizma Bit e Sasvim Sigurno Absorbirana Od Strane Mnogih
Filozofskih kola, Ali I Religioznih Pokreta Onoga Vremana. Poprimit e Ona Najrazliitije
Nijanse, Ali e Se U Osnovi Uvijek Moi Prepoznati Njezina Bitna Struktura. Novi
Religiozni Pokreti Ba Kao I Suvremeni Svjetonazori Sadravaju U Manjoj Ili Veoj Mjeri Ne
Samo Platonistiku Koncepciju Nego I Tajne Spoznaje (Hermetizam) Dostupne Jedino
Odabranima. S Pojavom Gnoze (1. St. N. Ere) I Platonizmu e Biti Osiguran Put Do Naeg
Doba. Naime, Buenjem Novih Religioznosti, Zapaa Se Takoer Oivljavanje Starih I
Odumrlih Religija I Skrivenih Mudrosti. Kao to Je to Poznato, Gnoza Je Jedna Od Njih. Tek
U Saetom Prikazu Te Filozofije, Ili Religije, Bit e Nam Mogue Uoiti Njezine Poveznice
S Platonizmom.
Gnostici Su Bili Religiozno Politike Sekte Nastale Fuzijom Istonjakog Sinkretizma
I Helenistikih Doktrina Sa Kranstvom. Valentin Se Redovito Navodi Kao Jedan Od
Predstavnika Gnoze Iako Ih Je Bilo Daleko Vie, Dok Su Jo Brojniji Bili Njihovi Sistemi.
Kljune Rijei Za Razumijevanje Gnoze Jesu Stranac, Pijanstvo I Neznanje: kamo Hrlite, O
Ljudi Pijani, VI Koji Ste Pili Vino Neznanja...? ovjek Je Baen Iz Svoje Pradomovine
7

Svjetlosti U Ovu Zastraujuu Stvarnost, U Materiju, iji Je Tvorac Nii Bog Demijurg I
Njegovi Pomagai, Zli Aneli Arhonti. Najfinija Iskra ovjekove Due Pripada Onom
Kraljevstvu Svjetlosti Iz Koje Je Nemilosrdno Izbaen U Ovu Zlu Materiju, U Egzistenciju.
Ali ovjekov Cilj Je Povratak U Domovinu Svjetla Kamo Zapravo Pripada. Lien Znanja I
Prave Spoznaje, On to Ne Moe Uiniti Sam, Zbog ega Bog alje Posebne Ljude,
Odabranike, iji Je Zadatak Da Probude I Otrijezne ovjeanstvo. Odabrani Posjeduju
Znanje Koje Moraju Prenijeti Na Ostale Kako Bi Shvatili Da Je Krajnje Vrijeme Da Se
Oslobde Tiranskog Boga Koji Ih Je Zarobio U Materiji. Od Tu Proizlazi Strogi Dualizam:
Mrnja Prema Materiji I Prema Niem Bogu Demijurgu Te Ljubav Prema Duhovnom I
Nematetijalnom. U Kranskoj Gnozi Poslanik Je Isus Krist. Iz Apokrifne Literature, Kao to
Je to Judino Evanelje, ita Se Da Je in Izdaje Dobar Jer Je Omoguio Kristu Liavanje
Ovoga Materijalnog Tijela I Povratak U Kraljevstvo Svjetlosti. Juda Izdajnik Je, Dakle,
Uzoran Uenik.
gnosticizam U Zapadnoj Kulturi Nalazi Put Kroz Misao Heidegeera, Schopenhauera I
Nietzschea. U Gnosticizmu Kao to Se Iz Predhodnog Odlomka Moe Zakljuiti, Sadran Je
U Odreenoj Mjeri I Platonistiki Dualizam.
na Gnostikoj Matrici Snimljen Je Film the Matrix (USA, 1999) A to Se Smatralo
Presudnim Za Njegov Uspjeh. Prvi Dio Filma Posveen Je Buenju Izabranika Nea Koji Jo
Uvijek Nosi Ime Odbojne Stvarnosti U Koju Je Prognan. Na Koji Nain On Dolazi Do
Spoznaje, Koju Je Oduvijek U Sebi Imao (Usporedi Teoriju Anamnesis U Fedonu I Teoriju
Lijepog U Fedru), Da Je ivot to Ga Je Do Sada ivio Bio Jedan Neautentian ivot?
Pomou Tihog Zova Savjesti (Heideggerovski Gewissen Saetak Gnostike Spoznaje U Bitak
I Vrijeme) Koja, Pokazavi Mu Grozotu Njegovog Prognanikog ivota U Politehnikoj
Metropoli, Prisiljava Ga Da Spozna Svoj Vlastiti Ja. Ovdje Se Prepoznaju Topoi Moderne
Gnoze, Koji Svojega Podravatelja Nalaze U Njemakom Filozofu Martinu Heideggeru Koji
Kae: znanost Ne Misli Te Snagom Toga Ne Miljenja Sadranog U inu Ne Prisjeanja
(Ponovno anamnesis) Ontoloke Razlike Izmeu Bitka I Bia, Osueni Smo Na Budunost
U Kojoj e Tehnoloki Strojevi Dominirati Zemljom (Ovdje Se Moemo Takoer Pozvati Na
Teze Izloene U Radniku Ernsta Jngera) Pretvorivi Ljude U Robove; Situacija Koju U
Samom Polazitu Opisuje Matrix. Drugi Dio Filma Posveen Je Izboru: Crvena Pilula - Ostati
U Neautentinom Svijetu Ili Plava Pilula Spoznati Konano Istinu? Tu Se Evidentiraju Dva
Temeljna Karktera Gnoze: Vjera U Slobdni Sud I Vjera U Istinu. Gnostik Je Spreman Mirno
Eksplodirati Poput Kamikaze Kako Bi U Zamjenu Dobio Istinu. To Je Napokon Mistino
Rijeenje Koje Je Predloio Schopenhauer Na Kraju Svojeg Kljunog Djela Svijet Kao Volja I
8

Predodba: Odrei Se Volje Za ivotom I Ugasiti Se U Nirvani. Neo Izabire Spoznaju Istine
Sa Svim Posljedicama Koje Slijede.
moderna Gnoza a S Njome I Platonizam Prisutni Su U Jo Jednom Suvremenom
Svjetonazoru New Ageu Koji Je Veoma Sinkretian I Eklektian. uzima Poneto Od
Svakog Rairenijeg Svjetonazora. Iako Njegovi Neobiniji Razvijeni Oblici I udnije
Dimenzije Dolaze Iz Istonjakog Panteizma I Drevnog Animizma, Njegova Povezanost S
Naturalizmom Daje Mu Vie Izgleda Da Pridobije Obraenike, Nego to Ih Ima ii
Istonjaki Misticizam. New Age Je Zasebni Svemir Koji Je Najrealniji U Petoj Dimenziji
Nastanjenoj Duhovima, Mitskim I Fiktivnim Bia. Za Newagera Stvarnost Je Ono to
Zapravo Ne Postoji. Stvarnost Nije Ono to Vidimo Nego Ono to Zamiljamo. Naslov
Castanedine Knjige Odvojena Stvarnost Nije Izabran Sluajno. Castaneda, Tipini
Predstavnik Novog Doba, Pseudoantropolog, Pisao Je Romane Koji Su Se Temeljili Na
Fikcijama Iako Su Njegovi itatelji Stvarno Mislili Da Se Radi O Istinitim Dogaajima. Je Li
Castaneda Bio Mistik Ili Mistifikator? - Prvi Su Se Zapitali Njegovi Kolege Antropolozi Koji
Su Doveli U Sumnju Mnoge injenice O Kojima Je Pisao.
sinkretizam New Agea Najbolje Dolazi Na Vidjelo U Romanima Paula Coelha U
Kojima On Pokuava Dovesti U Suodnos Razlike, Te Dokinuti U Njima Svaku Suprotnost I
Meusobno Protujrijeje Prema Principu all Is One, Sve Je Jedno (Istonjaki Panteistiki
Monizam). Stvarnost Objedinjava Sve to Postoji, Razlike Su Iluzija. Tek Kada to Shvatimo,
Postat emo Svjesni Da Nema Nikakve Razlike Izmeu Prostitutke, Supruge, Majke,
Boanstva, ivota, Smrti, Zakona Itd.
Razmiljanje O Erosu Nastavit emo Preko Coelhovog Romana Jedanaest Minuta,
Koji Pria O ivotu Jedne Prostitutke. Na Samom Poetku Himan Izidi Stavlja Se Uz
Odlomak Lukinog Evanelja (7, 37-47) I Molitvu Djevici Mariji: zato Sam Ja Prva I
Posljednja // Oboavana I Prezirana // Prostitutka I Svetica // Supruga I Djevica // Majka I
Ki Marija Ime Protagonistice Iz Jedanaest Minuta Nije Sluajno Izabrano. Mlada
Prostitutka Marija Pie Svoj Dnevnik U Kojem Se Iitava Njezin Napor Da Pronae Istinsku
Ljubav. Marija U Sebi Ima Svjetlost, Koju Primjeuje Umjetnik Ralf Hart. Meutim, Put Do
Pronalaenja Istnske Ljubavi Je Dug I Zaobilazan. On Preko Seksa Vodi Do Potpunog
Ponienja I Degradacije, Samokanjavanja, Sadomazohizma: kad Nisam Imala to Izgubiti,
Dobila Sam Sve. Kad Sam Prestala Biti to Jesam, Pronala Sam Sebe. Ni Radnja Se
Takoer Ne Odvija Sluajno U Blizini Ulice Kojom Su Se Hodoasnici Kretali Prema
Santiagu Di Compostela, Srednjovjekovno Mjesto Pokornikog Hodoaa.
9

Ralf Hart Prepriava Mariji Herodotove Zapise O Drevnoj Babiloniji, O Hramskoj

Prostituciji I Kultu Boice Itar Koji Se Za Vrijeme Rimskog Carstva Proirio Mediteranom
Te O Boici Vesti Koja Je Zahtijevala Potpuno Djevianstvo Ili Potpuno Predavanje. Ali,
Kako Pronai Istinsku Ljubav? Marija Dolazi Do Spoznaje: ljudi Su Bili Razdvojeni I Sada
Ponovno Trae Zagrljaj Koji Bi Ih Spojio. To Je Na Nagon. Ali I Razlog Zbog Kojeg
Moemo Izdrati Sve Teke Stvari to Se Pojavljuju U Tome Traganju () Prva elja Je
Vana Jer Je Skrivena, Zabranjena, Nedoputena. VI Ne Znate Da Li Se Nalzite Pred Svojom
Izgubljenom Polovicom, A Ni Ona to Ne Zna, No Neto Vas Privlai Potrebno Je Vjerovati
Da Je to Istina.
povratak U Zagrljaj, Vraanje U Svjetlost, Razdvojenost I Spajanje, Daljina I
Blizina, Svjetlo I Tama, Materija I Duh - Sve Su to Nama Dobro Poznate
Suprotnosti Koje Newagerskim Sinkretizmom Bivaju Dokinute Ili Na Drugaiji
Nain Interpretirane: na Svim Jezicima Svijeta Postoji Poslovica: Daleko Od Oiju,
Daleko Od Srca. No Ja Tvrdim Da Je to Posve Netono; to Su Dalje Od Oiju, To
Su Blie Srcu Osjeaji Koje Nastojimo Uguiti I Zaboraviti. Ako Smo U Progonstvu,
elimo Sauvati I Najmanju Uspomenu Na Nae Korijene; Ako Smo Daleko Od
Voljene Osobe, Svatko Tko Proe Ulicom, Podsjea Nas Na Nju.

Iz Ovog Smo Kratkog Pregleda Mogli Zakljuiti Da Je Platonizam Prisutan Ne Samo U

Modernim Svjetonazorima, Filmskoj Umjetnosti I Literaturi Nego I U Novim Duhovnostima
I Religioznim Pokretima Koji Se Ponovno Bude.

10

C) Utjecaj Platonizma Na Kranstvo

U Kojoj Je Mjeri Platonizma Utjecao Na Kranstvo, Jednu Od Velikih Svjetskih

Religija Jo Uvijek Dominantnu Na Zapdu? Kranstvo Se Na Poetku Snano Poelo Opirati
Poganskoj Kulturi I Civilizaciji Kako to itamo Kod Tertulijana: to Ima Atena S
Jeruzalemom? to Akademija S Crkvom? to Heretici S Kranima? Na Nauk Dolazi Iz
Salomonovog Hrama, Koji Nas Je Nauio Da Se Gospodina Trai U Jednostavnosti Srca. To
Je Ono Na to Bi Trebali Gledati Svi Oni Koji Bi eljeli Neko Stoiko, Platonsko Ili
Dijalektiko Kranstvo. Poslije Isusa Krista Nepotrebna Je Radoznalost, A Poslije Evanelja
Nepotrebno Je Istraivanje. Ovo Govori O Principijelnom Odbacivanju Filozofije Literature
I Umjetnosti, Kao I Odreenih Zanata (Pouavanje U koli), Drugim Rijeima Kompletne
Poganske Kulture I Civilizacije.
Kranstvo e Se Vremenom Ipak Poeti Postupno Otvarati Poganskoj Kulturi: s
Atenjaninom Atenagorom Moe Se Ve Govoriti O Prijateljskom Pristupu Grkoj Kulturi.
kolovan U Retorici, ita Sveto Pismo S Namjerom Da Ga Pobije. No Atenagora Se Obraa
Na Kranstvo Ali Ne Prestaje Slijediti Antike Pisce. Prema Filozofiji, Osobito Prema
Platonu, Odnosi Se Prijateljski. Meutim, Najvei e Pomak Prema Grkoj Filozofiji, A to
Zanai Prema Platonizmu Uiniti Justin: njegov Programatski Stav I Praktino Ponaanje
Otvoreno Je Grkoj Kulturi, Osobito, Filozofiji. Nalik Na Poganske Filozofske kole U Rimu
Dri kolu Kranske Filozofije. U Traenju Istine Misli Da Je U Platonizmu Naao
Zadovoljavajui Odgovor Jer Mu Ta Filozofija Omoguuje Gledanje Boga. Ali Susljednim
Susretom S Kranstvom Spoznaje Granice Platonske Filozofije (Uenje O Izravnom
Gledanju Boga, O Dui Koja Je Po Naravi Besmrtna, Metempsihosa). Pa Ipak Je Za Justina
Platonizam Najuspjeliji Pokuaj Grke Filozofije U Spoznaji Istine. Spoznaja Istine U
Grkoj Filozofiji Je, Prema Justinu Parcijalna Te On Za to Donosi Dva Argumenta. Prvi
Argumenat Je Derivacija Grke Mudrosti Iz Starog Zavjeta a Drugi Je Justinova Teorija
Seminalnog Logosa (Logos Spermatiks).
Kao to Vidimo, Kranstvo Nije Moglo Ignorirati Grku Filozofiju. Koliko God
Nastojalo Oponirati Pogonskoj Cvilizaciji I Kulturi, Nuno e Doi Do Pribliavanja Koje
11

e Voditi Prema Novoj Fazi Otvorenog Dijaloga S Helenistikom Kulturom. S Pojavom

Gnosticizma, Kranstvo e Se Snano Sukobiti Sa Novim Religioznim Pravcem I Nastojati
Po Svaku Cijenu Obraniti Ortodoksiju, esto Ne Birajui Sredstva, Kako Se to Vie Puto
Kroz Povijest Ponovilo. Skrivena Biblioteka Nag Hammadi, Sluajno Pronaena, Ukazuje Na
to Da Su Neistomiljenici Bili Od Samog Poetka Proganjani a Njihovi Spisi Unitavani. Tek
e Pojavom Gnosticizma, Kranstvo Poeti Razvijati Sustavnije Svoju Teologiju, Osbito
Kristologiju I Trinitarni Nauk (Tri Hipostase) Mysterium Trinitatis. u Aleksandriji Je Vrlo
Jak Gnosticizam Koji Se Pojavio Na Vii Kulturni-Religiozni Rang U Odnosu Na Vjeru
Jednostavnih Ali Je Zato Pobudio Simpatiju Grke Poganske Elite. Osim Toga Upravo Su
Gnostici Bili Prvi Koji Su Probudili Sredinje Teme Krasnkog Uenja (Trojstvo,
Kristologija) Da Bi Se Pridobile Uene Osobe Poganskog Svijeta, to Je Do Sada Bio
Monopol

Gnostika,

Katolikom

Ambijentu

Izranja

Malo-Pomalo

Oruje

Za

Protuudar.Temeljno Sredstvo Tog Nastojanja U Katolikoj Zajednici U Aleksandriji Jest

Aleksandrijska kola. Osnivai Su Joj Panten, Klement, A Prve Joj Je Temelje Postavio
Origen. Put Prema Potpunom Zbliavanju Poganske Kulture I Kranstva Postao Je Vie
Nego Izvjestan: s Klementom Aleksandrijskim Kranstvo ini Odluujui Korak U Odnosu
Na Klasinu Kulturu. On Tu Kulturu Poznaje Do Dna I Zna Se S Njom Mjeriti Pionirskom
Odvanou, Smislom Za Mjeru I Otvorenou Prema Ljudskim Vrednotama. U Svojim
Spisima Klement Rado Citira Homera I Platona Te Je Uvjeren Kako Je Filozofija Za Grke
Ekonomija Spasenja Paralelna Ekonomiji Zakona U Starom Zavjetu.
Origenov

Pothvat

Glede

Pribliavanja

Kranstva

Grkoj

K u l t u r i Tak o e r J e Vel i k . s n a b d j e v e n F i l o l o k o m I F i l o z o f s k o m
Spremom,

Tim

Sredine,

Ravnopravno

Predstavnicima

Snanim
Poganske

Sredstvom
Se

Aleksandrijske

Nosio

Kulturre

S
Svoga

Kulturne

Najkvalificiranijim
Vre men a.

Tom

Kulturom Ulazi U Ravnopravni Dijalog.

Nakon Svega Navedenog Ne Preostaje Drugo Nego Da Se Pitamo: Radi Li Se Ovdje
O Kristjanizaciji Helenizma Ili O Helenizaciji Kranstva? Nema Sumnje, Rije Je Ponajprije
O Helenizaciji Kranstva Kada e Kreirati Razdoblje Helenistiko-Ekumenske Paradigme.
To Prilagoavanje e Uiniti Kranstvo Vie Grkim Nego to Je Bilo U Trenutku Svojeg
Zaetka, U Judeokranskim Zajednicama, Tj. U Primitivnoj Crkvi.
Platonistike e Ideje, Kako Smo Vidjeli, Biti Dobrim Dijelom Integrirane U
Kransku Teologiju, Ali Kada Se Radi O Platonovom Erosu, Stvar e Oito Biti Drugaija:
grka Misao Poznaje Erosa Iskljuivo Kao Tenju Prema Drugom, A to Drugo Moe Biti
12

Bog Ili Princip Miljen U Metafizikim Terminima; Kransku e Misao, Naprotiv, Odrediti
Novozavjetno Shvaanje Agapea, I to Prije Svega Ivanovsko; Eros Je Polubog, Kranski Bog
Je, U Svojoj Samoj Egzistenciji, Agape.

II. Dio

Eros U Enciklici Deus Caritas Est

A) Agape bog Ivanov
Posrednik Izmeu Boga I Ljudi Nije Polubog Nego Demon, Prijatelj Mudrosti,
Besmrtni Eros, bog Platonov. Nema Li On Svojeg Suparnika Sasvim Oprenih Osobina?
Jer, Dok Prvi Ne Bi Bio Ni ovijek Ni Bog, Drugi Bi Bio I Jedno I Drugo, Bogoovjek
(Theantropos). Dok Bi Prvi Bio Netjelesna Demonska Sila, Drugi: Stvarna Inkarnacija
Ljubavi. Dok Bi Prvi Teio Besmrtnosti, Drugi Bi Sam Po Sebi Bio Besmrtan Jer Je Vjeni
Logos. Dok Bi Prvi Bio Netjelesan, Pa Ipak Izgarao Od Poude Prema Tijelu; Drugi Bi, Iako
Tjelesan, Osjeao Odvratnost Prema Svakom Uitku. Ili Bi Se Moda, Onaj Prvi, Pronalazio
13

U Ovom Drugom, Koji Bi Ponitio Svaku Suprotnost Svojeg Suparnika? U emu Bi Tada
Bila Razlika? to Bi to Trebalo Biti Novo U Ivanovoj Proklamaciji: thes Agpe Estin
Bog Je Ljubav (1 IV, 4,8)? Ivanov Je Dakle bog Agape?
Briljantna Filozofska I Teoloka Rasprava O Erosu I Agapeu Bila Je Aktualna Jo
1930. I 1937., Kada Je U Stokholmu Luteranski Teolog Andres Nygren Objavio U Dva Toma
Svoje Djelo Agape I Eros: Kranska Ideja Ljubavi. Knjigu Je, Objedinivi Prvi I Drugi Dio,
1953. Za Englesko Govorno Podruje Izdao Philip Watson, Nakon ega Je Doivjela Veliki
Uspjeh. Ista e Tematika, Kako Vidimo, Ponovno Postati Aktualna U Papinoj Enciklici I To,
Ovaj Puta, Uz Ne Mala Oekivanja.
Nakon to Je Najavio Svoju Prvu Encikliku Deus Caritas Est, Papa Benedikt Xvi,
Izazvao Je Veliku Pozornost Ne Samo lanova Crkve Nego I Onih Koji Joj Ne Pripadaju.
Naslov Enciklike, Na Prvi Pogled Ni Po emu Se Nije Mogao Spojiti, Kako Se to Tada
Komentiralo, Sa Dugogodinjim Ratzingerovim Poslom Predstojnika Kongregacije Za Nauk
Vjere, Bive Sanctae Romanae Inquisitionis. I Doista, Nemogue Je Zaboraviti Sve One
Restriktivne Poteze Koje Je Kao Proelnik Navedene Kongregacije inio Prema Pojedincima
Ili Skupinama to Se Nisu Poravnavali S Linijom Vatikana, Tj. Sa Slubenim Naukom Crkve.
Ovdje Se Misli Na Brojne Teologe Kojima Je Oduzeta Tzv. missio Canonica, Dozvola Rada
Na Katolikim Uilitima, Ili Su Njihova Djela Osuena Vatkanskim Instrukcijama Pod
Optubom Da Dovode U Opasnost zdravi Nauk Vjere. Dossier, Kojeg Je Godine 2003.
Objavila Talijanska Agencija Adista, Sa Sjeditem U Rimu, Sadri Kronoloki Popis
injenica, Imena Osoba I Institucija Protiv Kojih Je Vatikan Poduzimao Mjere. Za rtve
Vatikanskog Progona to Nije Znailo Samo Mrginaliziranje Nego I damnatio Memoriae
Brisanje Iz Sjeanja. Adistin Dossier, Zastraujue Je tivo Koje Svjedoi O Represalijama
Ivana Pavla II. A Koje Je Po Njegovoj Direktivi Provodio Prefekt Kongregacije Za Nauk
Vjere Kardinal Joseph Ratzinger, Sadanji Papa Benedikt Xvi.
Toliko Oekivana Enciklika Pape Benedikta Xvi. ini Se Da Je Ipak Primljena Kao
Izraz Njegove Osobnosti Daleko Bolje Nego Dok Je Bio Prefekt Kongregacije Za Nauk
Vjere.
bog Je Ljubav I Tko Ostaje U Ljubavi, U Bogu Ostaje, I Bog U Njemu (1 IV, 4,16).
Tako Poinje Enciklika Benedikta Xvi. O Ljubavi. Mogao Je Izabrati Drugaiji Poetak S Lk
6,27 (ljubite Vae Neprijatelje) Ili S IV 3,16 (bog Je Toliko Ljubio Svijet Da Je Predao
Sina Svoga Jedinoroenoga) Ili S Tolikim Drugim Slinim Mjestima O Ljubavi. Ali Ono to
Je Zapravo Izabrao Jest Jedino to Se Podudara S Ciljem, Budui Da Ujedinjuje Sredinji
Kranski Nauk O Bogu Koji Je Ljubav S Onim to Je Vano Za Nas 'Tko Ostaje U
14

Ljubavi, U Bogu Ostaje'. Tekst Nastavlja Sigurnim Tonom S Nekom Posebnom Profinjenou
Koja Je Neuobiajena Za Papinske Enciklike. Prvi Dio Enciklike Klasino Je Izlaganje
Kranske I Katolike Doktrine O Ljubavi. Ono to Se Ne Moe Negirati Jest Novost I
Svjeina Prvog Teolokog Dijela. Papa Se Slui ivim Bojama Patristikim I
Augustinovskim. Eros Nije Po Sebi Lo Ali Treba Biti Discipliniran I Proien. To Je
Tipina Katolika I Augustinovska Teza Za Koju Je Dobro Da Je Upravo Tu Potvrena,
Osobito Kada Ju Toliki Moderni Teoretiari Kranske Ljubavi (Obino Nekatolici)
Doivljavaju U Potpuno Agapistikom Smislu Po Kojem Je Svaka Sjena Poude Iskljuena
Jer Je Motivirana osobnim Interesom Pa Prema Tome I Nepoeljna. Eros I Agape, Tvrdi
Papa, Ne Mogu Nikada U Potpunosti Biti Odijeljeni.
Ipak, Razlika Postoji, I Ona Nam Govori O Jednoj Novosti Koju Donosi Kranska
Religija: ljubav Izmeu Mukarca I ene, Koja Nije Plod Planiranja I Htijenja, Ve Se Na
Neki Nain Sama Od Sebe Namee Ljudskom Biu, Stari Su Grci Nazivali Eros. Recimo
Odmah Da Grki Stari Zavjet Koristi Dva Puta Rije Eros, Dok Je Novi Zavjet Ne Koristi
Nikada: Od Triju Grkih Izraza Za Ljubav Eros, Filia (Prijateljska Ljubav) I Agape
Novozavjetni Spisi Daju Prednost Posljednjem, Koji Se U Grkom Jeziku Zapravo Vrlo
Rijetko Koristi. to Se Tie Prijateljske Ljubavi (Filia), Ona Se Koristi Na Produbljeni Nain
U Ivanovu Evanelju Za Izraavanje Odnosa Isusa I Njegovih Uenika. Izbjegavanje Rijei
Eros, Zajedno S Novom Vizijom Ljubavi Koja Se Izraava Rijeju Agape, Bez Sumnje Jasno
Istie Neto Novo U Nainu Na Koji Kranstvo Shvaa Ljubav.
Enciklika Daje Letimini Pregled Klasine Kulture Te ini Neoekivani Skok Od
Stare Grke Prema Babilonu I Sakralnoj Prostituciji: grci Kao Usotalom I Druge Kulture
Smatrali Su Eros Prije Svega Nekom Vrstom Opijenosti, Zahvaenou Razuma Nekim
'Boanskim Ludilom' U Kojem ovjek Biva Istrgnut Iz Ogranienosti Svoga ivota I Postaje
Kadar, Svladan Tom Boanskom Silom, Kuati Najvee Blaenstvo. Sve Ostale Sile Izmeu
Neba I Zemlje Padaju Tako U Drugi Plan: 'Omnia Vincit Amor' Ljubav Sve Pobjeuje
Kae Vergilije U Bukolikima I Dodaje: 'Et Nos Cedamus Amori' I Mi Smo Podlegli
Ljubavi. U Religijama Je Taj Stav Pronaao Mjesto U Obredima Plodnosti iji Je Sastavni
Dio Bila 'Sveta Prostitucija', Koja Je Cvala U Mnogim Hramovima. Eros Se, Dakle, Slavio
Kao Boanska Sila, Zajednitvo Sa Boanstvom.
Biblija Se, Nastavlja Papa, Odluno Suprotstavljala Ovakvoj Vrsti Kulta Te Svoju
Tvrdnju Potkrepljuje Brojnim Citatima Koji e Nadalje Biti Sve Uestaliji Ali Ne Uvijek
Dosljedni S Obzirom Na Kontekst Tvrdnje. Npr. U Br. 11 Prepriava Se, Nama Poznati,
Platonov Mit O Androginu Kojeg Je Zeus Podijelio Na Dva Dijela, Da Bi Se Zakljuilo S
15

Tvrdnjom Prema Kojoj Eros Usmjerava ovjeka Prema Braku. Enciklika Tvrdi Svoju
Potvrdu U Bibliji Ne Pronalazi Samo Platonov Mit Nego I Monogamni Brak Jer, Kao Takav,
On Odgovara slici Monoteistikog Boga. Sve Do Sada Reeno Ipak Zavrijeuje Jedan
Kritiki Osvrt.
Od Papine Se Enciklike Ne Moe Oekivati Da Donosi Kompletan Opis Klasine
Kulture, Ali Kad Se Ve Suoavamo S Odeenom Problematikom Potrebna Je Vea
Uravnoteenost. Prije Svega, Kad Se Govori O Ljubavi Izmeu Mukarca I ene, Grki Eros
Ne Moe Se Identificirati Samo I Jedino S Ovim Modelom. Poznato Je Da U Staroj Grkoj
ene Nisu Primale Naobrazbu, One Su Se Brinulo Samo O Kui I O Djeci. ak I Za Stolom
Nisu Sjedile S Muem. Kao Posljedica Toga Teko Da Se Moglo Govoriti O Razvijanju
Nekog Duhovnog Odnosa Izmeu Mukarca I ene. tovie, Platon e U Simpoziju, Za
Mukarcie Koji Su Tjelesno Plodni I Trae ene Zbog Prokreacije Djece Iz elje Za
Besmrtnou, Rei Kako Se Ne Radi O Stvarnoj Ljubavi Nego O Tjelesnom Odnosu. Eros
Koji Pobjeuje Smrt U Ovom Se Sluaju Treba Promatrati U Perspektivi Pedagokog
Odnosa. Mukarci Duhovno Plodni Trait e Mladie Kako Bi Oplodili Njihov Duh. Snagom
Toga Ljubavnik I Ljubljenik Rodit e Djecu Superiorniju Od Ove Tjelesne, Tj. Umjetnika
Djela I Politike Pothvate (Simpozij 209c). S Obzirom Na Sakralnu Prostituciju, Koja Se
Nakon Toga Spominje, Potrebno Je Takoer Naglasiti Da Ona Ipak Nije Bila Jedini Dosljedni
Put Koji Je ovjeka Vodio Prema Sjedinjenju S Boanstvom. Dosta Je Problematina Tvrdnja
Da Slici Monoteistikog Boga Odgovara Monogamni Brak, Jer Biblija Donosi Mnogobrojne
Sluajeve Poligamije Kao to Su (Post, 29, 28), (1 Sam, 18, 27), (2 Sam, 11, 27), (1 Kr, 11,3)
I Mnogi Drugi. Zato Enciklika Ne Uzima U Obzir Niti Jedan Od Ovih Navoda. Enciklika
Svoj Prvi Dio Ne Zavrava S Erosom Ve S Razmatranjem O Isusu Kristu Utjelovljenoj
Booj Ljubavi Te O Ljubavi Prema Bogu I Blinjemu. I U Prvom I U Drugom Sluaju Bit e
Izloena Tradicionalna Katolika Doktrina a Osobito Novozavjetno Shvaanje Ljubavi Kao
Caritas I Agape. Eros Se Vie Nee Niti Spomenuti.
Pa Ipak, Ne Moemo Izostaviti Pitanje O Tome Kakva Je Bila Sudbina Erosa Tijekom
Dva Tisuljea Kranstva. Je Li Eros Oplemenio Eru Kranske Religije Obiljeenu
Nebrojenim Konfliktima, Progonima Neistomiljenika, Svetim Ratovima, Nasilnim
Pokravanjima I Kolonijalizmom? Ili Se Dogodilo Neto to Je I Bilo Za Oekivati; Naime,
Je Li Kranstvo Zatrovalo Eros?

16

B) Nietzsche Nas Nije Razumio! Boja Ljubav Je Erotska!

kranstvo Bi, Prema Friederichu Nietzscheu, Otrovalo Eros, Koji Se, Budui Da
Nije Podlegao Otrovu, Postupno Izrodio U Porok. Time Je Njemaki Filozof Izrazio Vrlo
Rairenu Percepciju: Nije Li Nam Crkva Sa Svim Svojim Zapovijedima I Zabranama
Zagorala Najljepu Stvar U ivotu? Ne Postavlja Li Zabrane Upravo Tamo Gdje Nam
Radost, Koju Nam Je Namijenio Stvoritelj, Prua Sreu Koja Nam Daje Odreeni Predokus
Neega Boanskog?
doista, Jedan Od Velikih Mislilaca, Koji Je I Sam Bio Student Teologije S Izuzetnom
Filolokom Naobrazbom, A Zanimao Se Izgleda Za Teologiju I Novi Zavjet Upravo Onoliko
Koliko Ih Je elio Filoloki Analizirati, Javno Objavljuje Svoj 'Requiem Aeternam Deo!: 'Bog
Je Mrtav! Bog Ostaje Mrtav! A Mi Smo Ga Ubili!' Smrt Boga Znai Veliki Slom! Bezutjenu
Prazninu: Ispijeno More. Bezizgledni ivotni Prostor: Prebrisano Obzorje. No Kranstvo Je
Za Nietzschea Nihilizam Jer Ponitava Vrijednosti Zemlje Meu Kojima Su Eros, Erotika,
Tijelo, Ljepota, Mo Te Pridaje Istinu Onostranosti Koja Je U Stvari Nita: '...Pojmovi
onostranost, posljednji Sud, besmrtnost Due, Sama dua: To Su Sredstva Za
Muenje, Sistemi Okrutnosti Pomou Kojih Je Sveenik Ostao Gospodar... '
prije No to Enciklika Odgovori Nietzscheu Slijedi Jedno Samoispitivanje I
Konstatacija: danas Se Nerijetko Prekorava Krane Da Su U Prolosti Bili Protivnici
Tjelesnosti; I Istina Je Da Su Takve Tenje Uvijek Postojale. Ali Velianje Tijela, Kojem Smo
Danas Svjedoci, Himbeno Je I Lano. Eros, Sveden Naisti 'Seks', Postaje Roba, Neka Puka
'Stvar' Koja Se Moe Kupiti I Prodati, tovie, Sam ovjek Postaje Roba.
uslijedit e Potom Odgovor Nietzscheu Koji Poinje Citatima Iz Pjesme Nad
Pjesmama, S Namjerom Da Se Objasni Semantiko Znaenje Izraza dodim I ahab. u
Vezi S Tim Vrlo Je Pouna injenica Da Se U Knjizi Za Izraavanje ljubavi Koriste Dvije
Razliite Rijei. Prva Je dodim Mnoina Koja Izraava Ljubav Koja Je Jo Uvijek
Nesigurna, Za Kojom Se Jo Uvijek Neodreeno Traga. Tu Rije Zatim Zamjenjuje Rije
ahab, Koja Se U Grkoj Tradiciji Staroga Zavjeta Prevodila Izrazom Slinog Prizvuka
agape, Koji Je, Kao to Smo Vidjeli, Postao Karakteristian Izraz Za Biblijsko Shvaanje
Ljubavi.

17

Ova Zbirka Putenih Pjesama, Naime, Ula Je U Kanon Starog Zavjeta. Prema Tome,
Nije Istina Da Je Kranstvo Protiv Erosa, Kako to Konstantira Nietzsche. Nasuprot
Nietzscheu, Enciklika Tvrdi Da Je Krasntvo Proistilo Eros. Eros Se, Dakle, Proistio I
Disciplinirao Pomou Agape.
ide Se Jo Dalje Prizivajui Se Ponovno Na Bibliju: proroci, Prije Svega Hoea I
Ezekiel, Opisivali Su Tu Boju Ljubav Prema Njegovu Narodu Smjelim Erotskim Slikama.
Pri Opisivanju Bojeg Odnosa S Izraelom Koriste Se Metafore Zaruka I Vjenanja;
Idolopoklonstvo Je Prema Tome Preljub I Bludnitvo. Ovdje Se Konkretno Upuuje Kao
to Smo Vidjeli Na Obrede Plodnosti S Njihovim Zloporabama Erosa, Ali Se Istodobno
Opisuje Odnos Vjernosti Izmeu Izraela I Njegova Boga.
ali Hoea, Osim to Oslikava Boju Ljubav Na Erotski Nain, Enciklika to Ne
Proputa Naglasiti, Prikazuje Ju Takoer I Kao Agape: izrael Je Poinio preljub, Raskinuo
Je Savez; Bog Bi Ga Morao Osuditi I Odbaciti. Upravo Se Ovdje Bog Objavljuje Kao Bog, A
Ne Kao ovjek: kako Da Te Dadem, Efrajime, Kako Da Te Predam, Izraele!... Srce Mi Je
Uznemireno, Uzavrela Mi Sva Utroba: Neu Vie Gnjevu Dati Maha, Neu Opet Zatirati
Efrajima, Jer Ja Sam Bog, A Ne ovjek: Svetac Posred Tebe Neu Vie Gnjevan Dolaziti
(Ho 11,8-9). Strastvena Boja Ljubav Prema Svom Narodu Prema Ljudskom Rodu
Istodobno Je Ljubav Koja Oprata. Drugim Rijeima Agape, Koji Se Nikako Ne Moe
Dijeliti Od Erosa.
s Obzirom Na Sve Reno, Potrebno Je Ipak Izloiti Neke Primjedbe. Prijee Li Netko
Pogledom Preko Kranske Tradicije Vrlo e Vjerojatno Zakljuiti Da Stvari Ipak Stoje
Drugaije.
augustin, Na Primjer, Smatra Amor Concupiscentiae, To Jest Seksulanu elju, Zlom U
Sebi Te Afirmira Da Samo Ako Je Usmjerena Prema Prokreaciji suprunika Veza Pretvara
U Dobro Zlo Poude (De Bono Conjugali 1, III, 3). Jeronim Je Daleko Radikalniji Jer
Obescijenjuje Brak I Poziva Na Totalnu Apstinenciju Od Seksualnog ivota: uzmimo Ma I
Presjecimo Sterilne Korijene Braka. Bog Je Obeao Brak Na Poetku Svijeta. Ali Isus Krist I
Marija Posvetili Su Djevianstvo (22 Pismo Eustahiju). Iako Ne Ide Tako Daleko, Sv. Toma
Aq., Ipak Dri Da Je Nakon Istonog Grijeha Seksualno Zadovoljstvo U Sebi Neuredno:
ovjek Zapravo za Vrijeme Coitusa Postaje ivotinja Jer Ne Moe Razumom Kontrolirati
Slast Coitusa I Intenzitet Poude (Teoloka Suma I, 98, 2 Ad 3m) Tako Da Se Moe Govoriti
O besramnosti Poude, Koja Se Nalazi U Coitusu Na Djelu (Ivi, I, 98, 2). To to Su
Kranski Moralisti, Ispovjednici, Duhovnici Usmjeravali itave Generacije Da Seksualno
18

Zadovoljstvo Smatraju Bestidnim Ne Moe Ukloniti Sumnju Da Je Nietzsche Ipak Imao

Pravo.
da Samemo: Prema Benediktu Xvi. Eros Bi Odgovarao Tijelu a Agape O Dui.
Meutim, Ta Konstacija Ipak Nije U Potpunosti Tona, Jer Ljubav O Kojoj Govore Krani
Prvenstveno Je Agape Ali Nikako Odvojen Od Erosa, Jer Bi U Tom Sluaju Bila Liena
Tjelesnosti I Ljudima Ne Bi Nita Obeavala. Fuzija Ova Dva Razliita Tipa Ljubavi Je Vii
Oblik Koji Svoju Toku Pronalazi U Isusu, Utjelovljenoj Bojoj Ljubavi a Ostvaruje Se U
Euharistiji, Konkretnom Mjestu Ljubavi Prema Bogu I Brai. Boja Je Ljubav Poistovjeena
S Inkarnacijom.
iz Gore Navedene Formulacije Moe Se Proitati Prije Svega to Da Je Papina
Interpretacija Problematike Tradicionalistika. Nita Nije Bolja Ni Njegova Interpretacija
Biblijskih Tekstova, Koja Osim to Je Selektivna, Ne Upotrebljava Bolji Egzegetski
Instrumentarij, Niti Se Slui Novim Dostignuima Egzegeze. Primjerice, Biblijske Metafore
Iz Pjesme Nad Pjesmama, Hoee, Ezekiela Itd. Interpretirane Su Po Principu 'Eis-Egeze' = 'Uitavanja', A Ne 'Ex-Egeze' = 'Iz-itavanja', Kao to Bi Trebale Biti.
Uostalom O Preciznom Znaenju Velikog Broja Biblijskih Rijei, Meu Kojima Su
dodim I ahab, Mi Imamo Sve Drugo Samo Ne Jasne Ideje. Pjesma Nad Pjesmama Je
Prije Svega Poetski Tekst, Nije Najvaniji Biblijski Spis, Ali Je Zasigurno Jedan Od Onih ije
Nam Odlomke Prekriva Sjena Nejasnoe.

19

C) Kritika Azijskog Teologa

u emu Pronalzi Svoje Uporite Filozofski I Teoloki Govor Enciklike Deus Caritas
Est O Erosu I Agapeu? Je Li On Izloen Na Prihvatljiv Nain Suvremenom ovjeku? Ili
Pripada Odreenoj Filozofskoj Kulturi Koja Nije U Suglasju Sa Suvremenim Nainom
Razmiljanja?
slijedi Osvrt Teologa T. Balasuriyae Iz ri Lanke, ije emo Pojednine Segmente
Izloiti Zbog Zanimljivog Pogleda Na Stvar.
papin Tekst U Potpunosti Pokazuje Koliko Je On Sam Pod Utjecajem Zapadne
Kulture U Kojoj Je Odrastao. Razne Aktualne Teoloke Struje Kranske Teologije Trebale Bi
Ga Komentirati Iz Vlastite Perspektive. Feministike Bi Teologije Tu Mogle Pronai Mnoge
Nedostatke Poevi Od Seksistikog Jezika Do Mnogih Diskutabilnih Tema Koji Se Tiu
Vlastitih Zakona Reprodukcije. Latinoameriki Teolozi Osloboenja Mogli Bi Primjetiti
Odsutnost Bilo Kakvog Uvaavanja Njihovog Jedinstvenog Doprinosa Razvoju Kranske
Teologije Tijekom Posljednjih Desetljea S Naglaskom Na Socijalne I Strukturalne Dimenzije
Ljubavi. Azijske I Afrike Teologije Osloboenja Imale Bi Mnogo Toga Rei O Njihovom
Iskustvu 'Kranske Ljubavi' Za Vrijeme I Nakon Perioda Zapadnjakog Kolonijalizma.
Promicatelji Meureligijskog Dijaloga Mogli Bi Rei Neto O Perspektivi Tradizionalne
Kranske Interpretacije 'Bog Je Ljubav' Koja Je Vjekovima Imala Velik Utjecaj. Oni Koji Se
Zalau Za Meunarodnu Pravdu, Globalnu Etiku I Prirodu Mogli Bi Komentirati Svoj Nain
Gledanja Na Kransku Duhovnost I Teologiju.
balasuriya Najprije Daje Osvrt Na Kransku Seksualnu Etiku: reeno Je Kako Je
Ljubav Kao Eros I Agape Dio Bojega Plana Za Meuljudske Odnose. U Modernim Se
Vremenima Crkva Morala Suoiti S Mnogim Pitanjima U Odnosu Na Obitelj I
Interpersonalni Seksualni Moral. Jedna Od Najdiskutabilnijih Tema Bila Je Reguliranje
Zaea. Po Tom Pitanju Najtei Je Trenutak Bio Odluka Pape Pavla VI. U Srpnju 1968, Da
Osudi Upotrebu Kontraceptivnih Metoda. Ta Je Odluka U Svoje Vrijeme Bila Mnogo
Diskutirana ak I Meu Katolikom Hijerarhijom. Kritini Su Vjernici Bili Podijeljeni Glede
Njihove Vjere U Crkvu. Po Cijelom Svijetu Mnoge Katolike Obitelji Ignoriraju Papinske
Naputke. Nauk I Praksa Crkve O Seksualnosti, Meu Kojima Je I Zabrana Euharistije
Rastavljenima I Ponovno Oenjenima, Imala Je Za Posljedicu to Da Je Sve Vie Katolika Bilo
Suoeno Sa Neprihvatljivim I Nepopustljivim Stavovima Crkve. Aktualni Papa Pokazao Je, U
20

Svojoj Prvoj Enciklici, Veliki Senzibilitet Glede Pitanja Vezanih Za Ljudsku Seksualnost,
Stavljajui U Suodnos Autocentrinu Ljubav Vlastitu Erosu Sa Heterocentrinom Ljubavi
Agapea, S Bogom Koji Je Izvor I Jedne I Druge. Budui Da Ogromna Veina ovjeanstva,
Ukljuujui Katolike I Velik Dio Katolike Hijerarhije, Vie Ne Pristaje Uz Doktrinu
Kontrole Raanja, Moe Se Oekivati Da e Papa Preispitati Katoliki Crkveni Nauk O
Upotrebi Kontracepcije. Situacija Je Tim Vie Vanija Zbog injenice Da Je Jedan Obian
Vjernik, Izloen Riziku Zaraze Hivom/aidsom, Moe S Tim U Vezi Nai Pred Velikim
Moralnim Dilemama.
kao Azijski Teolog, Tissa Balasuriya, Blizak Teologiji Osloboenja, Oito e
Naglaavati U Svojoj Kritici Socijalni Aspekt. Prema Tome Njegova e Kritika Biti
Usmjerena Vie Na Drugi Dio Enciklike. To Ne Znai Da Se Iz Nje Ne Mogu Potegnuti
Brojna Filozofska I Teoloka Pitanja. Slijedei Citat Upravo to Dokazuje.
crkva Je Predstavljena Kao Manifestacija Boje Ljubavi Preko Isusa Krista.
Razvijena Je Tema Veze Ljudske Ljubavi, U Njenim Raznim Dimenzijama, Sa Ljubavi
Bojom. Ono to Je U Ljudskoj Ljubavi Egoistino Mora Biti Proieno Da Postane
Heterocentrina Ljubav Koju Je Pouavao I Manifestirao Isus. Postavlja Se Pitanje Zato Je
Katolika Crkva, Sa Svojim Brojnim Svecima Navedenim U Enciklici, Pouavala, Tijekom
Skoro itavih 2000 Godina Povijesti, Iskljuenost Velikog Dijela ovjeanstva Iz Vjenog
Spasenja Zbog Istonog Grijeha, Sve Do Dolaska Isusa Krista Jedinog I Univerzalnog
Spasitelja Cijelog Ljudskog Roda. Pod Tim Vidom Rije Je O Kombinaciji Antropologije
Pada Cijelog ovjeansttva U Istoni Grijeh Poevi Od Praroditelja Adama I Eve, Sa
Soteriolokom Tradicijom Po Kojoj Spasenje Dolazi Samo Po Isusu Kristu I Pripadnosti
Katolikoj Crkvi. Takve Interpretacije Mogu Biti Prihvaene Samo U Ambijentu Zapodnog
Kranstva, Ali Ne Mogu Prenijeti Ideju Da Je 'Bog Ljubav' Mnogim Drugim Narodima.
Zadnjih etrdeset Godina, Poslije II. Vatikanskog Sabora (1962-1965), Katoliki Se Nauk
Razvio Tako Da Je Ukljuio Mogunost Spasenja Svih Ljudskih Bia Sve Ako I Ne Pripadaju
Crkvi. Ali Jo Uvijek Neki Crkveni Dokumenti Veliaju Crkvu Kao Privilegirani Put
Spasenja, Kao Deklaracija 'Dominus Jesus' Iz 2000.
u Br. 7. Nastavlja Dalje Balasuriya benedikt Xvi. Podrazumijeva Da Je Jedino
Kranska Ljubav Agape. Karakteriziranje Ljubavi U Nekranskim Kulturama Kao 'Silazne,
Posesivne I Sebine' ini Se Na Neki Nain Nepotrebnim, Ako Ne Upravo Arogantnim, Kako
Od Strane Krane, Da Ne Kaemo Od Strane Pape. Zar Ne Bi Bilo Ispravnije Rei Da Oba
Tipa Ljubavi Prisutna U Svim Kulturama Zahtijevaju Proiavanje? Kad Bi Se Sagledao
Nain Na Koji Su Se Religije I Kulture Ponaale U Ovih Posljednjih 2000 Godina, Teko Da
21

Bi Se Moglo Rei Kako Je Kranska Ili Zapadna Kultura Bila Ljubaznija Ili
Heterocentrirana U Odnosu Na One Nekranske.
Balasuriya Smatra Da Je Interpretacija Evaneoske Poruke Od Strane Crkve Bila
Tijekom Velikog Dijela Njezine Povijesti Suprotna Isusovoj Poruci. Umjesto Da Ona Bude
Oslobaajua, Spasenjska I Univerzalnog Karaktera, Ona Je Bila Autoreferencijalna Zbog
Svojeg Nauka O Pripadnosti Crkvi. Osvrui Se Na Papin Model Prve Crkve Koju On Smatra
Idealnom Zajednicom Ljubavi, Balasuriya Navodi Lo Primjer Ananije I Safire Koji Su
Prodali Zajednika Dobra Te Zadrali Novac Za Sebe (DJ, 5, 1-10). Dok Papa Naglaava
Odvojenost Crkve I Drave, Balasuriya Tvrdi Da Enciklika Zaboravlja Kako Su Pape Sve Do
Polovice Xix St. (1870) Bili Vladari Papinske Drave Koja Je Sa Svojom Vojskom Zuzimala
Dobar Dio Italije I Da Su Se Angairali U Ratovima Zbog Politike Moi. Dok Je Crkva
Propovijedala Kako Je Bog Ljubav, Ne Samo Da Je Istovremeno Tolerirala Nepravedne
Drutvene Strukture Nego Ih Je Blagoslivljala I Uz Njih Pristajala, Kao U Sluaju
Kolonijalizma.
Papa Vie Puta Spominje Marksizam Te Predlae Crkveni Socijalni Nauk Kao
Ispravan Put Za Djelovanje Bez Revolucija. Balasuriya Se Pita: zanimljivo Je Da Dok Papa
Kritizira Teoriju Marksistikog Sistema Kao Jednu 'Nehumanu Filozofiju' U Kojoj Se 'ovjek
Koji ivi U Sadanjosti rtvuje Molohu Budunosti', Enciklika Ne Osuuje Ni Direktno Ni
Indirektno Dominantni Kapitalistiki Sistem a Osobito Imperijalistiki Neoliberalizam. Ne
Zauzima Li Papa Implicitno Ideoloku Poziciju U Korist Kapitalizma I Kolonijalizma Koji Su
Dominirali I Dominiraju Svjetom Ve Vjekovima
Nepotrebno Je, A U Ovom Sluaju I Nemogue, Navesti Tolike Kritike Aspekte
Teologa T. Balasuriye. Sva Dosada Postavljena Pitanja, Kao I Ona Koja Nismo Naveli,
Dovoljna Su Da Bi Mogla Biti Poticaj Za Neko Budue Istraivanje. Tema O Erosu I Agapeu
U Kranskoj Religiji Bez Sumnje Zasluuje Daleko Veu Pozornost.

Zakljuak
Eros, Kao to Smo Vidjeli Iz Platonovog Simpozija, Ima Dvostruku Prirodu I
Dvostruko Porijeklo. On Je Istovremeno Bogat I Siromaan, Nebeski I Zemaljski. Eros Tei
22

Za Svime to Je Lijepo a Najljepe Je Dobro Mudrost. Eros Je, Prema Tome, Filozof,
ljubitelj Mudrosti (Simpozij 204 B 204 B). Ljubav Se Raa Kroz Seksualnu Sferu Koju
Kasnije Nadilazi. Odatle Vjerojatno I Razlika Izmeu vulgarnog - Zemaljskog Erosa I
nebeskog- Usmjerenog Na Duhovnu Ljepotu. Ovaj Platonski Dualizam, Kao to Smo
Nastojali Prikazati, Ostao Je Apsorbiran Od Strane Mnogih Filozofskih kola, Pa ak I
Kranske Religije, Te Se Odrao Poev Od Antiknog Gnosticizma Sve Do Danas U
Suvremenim Svjetonazorima a Osobito U Modernoj Gnozi. Rano e Kranstvo, I Prije No
to Sebi Osigura Put Da Postane Dravna Religija, Ostvariti Veze Sa Poganskom
Civilizacijom I Kulturom. Istina, To e Se, Kako Smo Vidjeli, Dogoditi Postupno (Justin,
Klement, Origen) A Najvei Pomak Napravit e Se Osnivanjem Aleksandrijske kole. Nema
Sumnje, Rije Je O Ekumensko-Helenistikoj Paradigmi Koja Je Kao Produkt Proizvela
Helenizirano Kranstvo.
Enciklika Benedikta Xvi. Deus Caritas Est, A Osobito Njezin Prvi Dio, Bavi Se
Filozofskim I Teolokim Pitanjima O Odnosu Erosa I Agapea. Papa Jasno Naglaava,
Nasuprot Nietzscheu, Da Kranstvo Nije Otrvalo Eros Nego Ga Je, tovie, Proistilo, Te Da
Se Eros I Agape, Kao Takvi, Ne Mogu Djeliti. Papa, Kako Smo Vidjeli, Svoje Tvrdnje Nastoji
Argumentirati Osvrtom Na Klasinu Kulturu, Drevne Civilizacije a Osobito Tumaenjem
Staroga I Novoga Zavjeta. Meutim, Ne Uspijeva U Tome Biti Dosljedan, Ponajprije Zato to
Stvari Sagledava Povrno I Selektivno. Njegova Se Rasprava Vodi Uglavnom U Duhu
Tradicionalne Katolike Doktrine Koja Odluno Odbija Najnovija Dostignua Ostalih
Kranskih Teologija Kao to Su Razne Teologija Osloboenja I Feministike Teologije.
Egzegetski Instrumentarij Benedikta Xvi. Takoer Izbjegava Koristiti Suvremene Metode
Tumaenja Biblijskih Tekstova, Zbog ega Je Njegova Interpretacija Biblije Takoer
Tradicinalna. Ona, Naime, uitava Sadraj U Biblijski Tekst Umjesto Da Ga iitava 'Ex-Egeze'.
Teolog Tissa Balasuryia Tvrdi Kako Je Enciklika Izrazito Europocentrina, Tj, Da
Odraava Samo Jednu Filozofsku I Teoloku Koncepciju (Zapadnog Tipa) Koju Veina
Drugih Naroda Ne Moe Prihvatiti.
Ipak, Pohvalan Je I Poticajan Papin Pokuaj Da Progovori O Odnosu Erosa I Agapea
U Kranstvu, Temi Koja Zasluuje Biti Daleko Bolje Istraena.
Literatura

Platon: Eros I Filia: Simpozij I Lisis, Bilingvalno Izdanje, Zagreb: Demetra, 1996.
23

Benedikt Xvi, Deus Caritas Est. Bog Je Ljubav. Enciklika Biskupima, Prezbiterima I
akonima, Posveenim Osobama I Svim Vjernicima Laicima O Kranskoj Ljubavi.
Dostupno Na Url: Http://www.Vatican.Va
Agencija Adista, Jubilej Represalija. 25 Godina Pontifikata Pape Wojtyle Viemih Na
Drugaiji Nain. Rim, 2003., (S Talijanskog Preveo Tihomir Lovri Dostupno Na Url:
Http://www.Zamirzine.Net/img/pdf/jubilej Represalija-1.Pdf)
James W. Sire, Izazov Svjetonazora, Stepress, Zagreb, 2001.
H. Kng, Cristianesimo. Essenza E Storia, Bur Saggi, R.C.S. Libri S.P.A., Milano, 2005.
W. Beierwaltes, Platonesimo Nel Cristianesimo, Vita E Pensiero, Milano, 2000.
agi-Buni, Povijest Kranske Literature, Sv. I., Glava II, Kranska Apokrifna Knjievnost,
Ks, Zagreb, 1976.
F. Nietzsche, Antikrist, Izvori, Zagreb, 1999.
T.Z.Tenek, Rano Kranstvo I Kultura, Bogoslovska Smotra, 1985. Str. 332-345
F. Baretti, Dell' Amore E Dello Stato, 31. Genniao 2006.,Dostupno Na Url:
Http://www.Rassegna.It
P. Coelho, Jedanaest Minuta, V.B.Z., Zagreb, 2003
Janet Soskice, Deus Caritas Est Commento All'enciclica Di Benedetto Xvi, The Tablet
International Catholic Newspaper, 2006, Preveo Na Talijanski: Rosino Gibellini, Editrice
Queriniana, Brescia
T. Balasuriya, Commento Alla deus Caritas Est, Adista 52/2006. Dokument Iz Osobne
Arhive.
R. Gibellini, Eros E Agape, Teologi@internet, Br. 70. Iz Osobne Arhive.
A. Frachia, Sulla Deus Caritas Est, Iz Osobne Arhive.
E. Rindone, Un' Enciclica Sorprendente, Iz Osobne Arhive.

Www.Maturski.Org

24