LA M I JA I-IA D2IOSMANQVIC

BIBLIOTEKE U BOSNI I HER CEGOVI N I

ZA VRIJEME AUSTROUGARSKE VLADAVINE

BIBLIOTEKA "KULTURNO

NASLJEE"

Redakcioni odbo r
Dr Aloiz Be/lac, Risro Besarovi(, Milar

Papi

Odgovorili lI rednik
Milosav

Popu(li

i dr Midhat Samic

LAMIJA HAD2IOSMANOVIC

BIBLIOTEKE
U BOSNI I HER CEGOVINI
ZA VRIJEME
AUSTROUGARSKE
VLADAVINE

IRO "VESELIN
MASLESA"
.
OO IZDAVACKA DJELATNOST, SARAJEVO, 1980.

POGLED NA KULTURNE I PROSVJETNE PRILIKE U

BOSNI I HERCEGOVINI POSLJEDNJIH DECENIJA
OSMANSKE UPRAVE
Kn j iga kao sveopte dobro n a prostorima Bosne li Hercegovine nem a dugu trad iciju . Nj ena je sudbina usko vezana za istori jsku lIslovijenost dm tva. Ako naporne-nemo da je. prva tamparija
II ovim kr ajevima osnovana II !prvoj p olovini esn aestog sto ljea a
da se tek tr i vij eka kasnije organ izovano r adi na izdavanj u i iren j u knj ige, 'Onda sveukupna k ult urna ~ prosvjetna s ituacija pos taje
jasnija.
Prije .nego to poku amo da II jednom slijedu naznai m o osnovne ku lturne pravce II vremenu austrougarske uprave, a poseb-

no stvaranje

.j

drutvenu funkcij u biblioteka d hibliotckarstva, to

je tema na ega rada, potrebno je da ukaemo na neke elem ente duhovnog ivota nar:oda Bosn ~ i Hercegovine II pos ljed.nj ~ decenija~
m a turske vladavme. Iak o IUn am o Ifla umu <samo kra tk i vremenski
perJod , zapravo doba o d :sr edine devetnaestog stolj ea do o kupacije 1878. godine, ille moe mo zaobi i li neka mnogo ranija indivi dualna nastoj anj a u it anj u , uvanj u i p opular isan ju knj ige u Bosni
i Hercegovin i.
Osman ska imperija u svrhu >svog u vrenj a u osv.ojenim k r ajevima ir i is lam i u duhu tih nastojanja sh vata da su "ljudi od
sablje i pera "l veoma zna ajni. Zato r ad na "pr opagiran ju arap skog
Cllurskog) pisma, i to .ne s amo za vj erske n ego i 'll pos lovne s vrhe,
pred s.tavlja znaajan dio p oliti ko.g ri ideolokog programa tu rskih
v la s ti"~. Stoga je shvatl j ivo da su Turci II ovi m Jeraj evim a n ajpr ije
poeli da o tvaraju mektebe, a zatim ti druge s voje kole, da bi, i
,n a Itaj na i n , to b re ostvarili >svo j ci lj.
A1nogi zapisi govore nam da osu dugo, k od hrianskog dijela
stanov.nitva, manastiri ti samostan i go t.ovo jeclin~ m je~ t.a u koji m a
I Branislav
urev: OsnuUlska imperija i. njello uredenje, "Istorija
naroda J ugoslavije". tom Il , Beograd, 1960. str. ll.
J Voj islav Bogievi: Pismenost u Bosni j H ercegovini od pojave slavenske pismenosli u IX v. do kraja austr ougarske vladavine u Bosni i H ercegovini 1918. godine, Sarajevo, 1975. st r. 108.

LAMIJA i-tADtIOSMANOVIC

RLlkopis je

~I

Traktat iJ: pastirskog bogosloylia, pisan bosanicom.

naen u Sitnom kod PoLjica (Split). Potjee iz XVII

stoljl':a.

je knjiga itana , .prep:isivana ti uv:\Jln. Tako N'iif.or Dul (18321900), arhirn:rndr.it, ostavlj a dragoojene zapise o knjigama i .r.ukopisima to uh je t raio j nalazio po manasLirima. OU je svoju d jela tnost p ro iriO i na prosvjetilelj ski rad, pa mu p ripada zasluga i
za I)tvaranje vjt;['Skih kola p.o manasHnima . Sa s vojim prJj alei jclTI

UVOD

li kQlegom Serafimom PerO\iem 1856. godine otvorio je

manasti
nl Dui il1.iu kolu za 'Sveten.ike. Za onas je posebno vano to je
detaljno opisao sve rukopisne i tampane knjige koje je pronaao u
manastiru 2itomlsliu, j ,u veo .nas u njihov sadraj: "Izuzevi erk
venske najpotrebnije knjige, nema drugih, osim neto srbulja,
takoder uturi.ne sadrine, koje !su zamijen.jene TUSko-.slovenskim.
Nema n:i knjinice odreene.'"
Slina situacija je bila d iS manastirom Dui i !Okolnim crkvama. I ovaj manastir, kao J os tali, uvao je .gotovo samo religiOzno
tivo. Aleksanda r Giljferd.ing, .obilazei ove .k:ajeve, posjetio je, j zmeu ostalog, j D.u~i. O knjigama ovog manastira 'On veLi: "U Duima nema mnogo rukopisa. Ono to postojJ ll10vijeg je datuma.
To ISU mahom IiUko,pisi hogoslube.nih Jmj,iga. Istorijski je zanimlj iv jedino fro.gment az Zitjja sv. Petke rtnnovskog patr.ijarha Jev.timija. FJ'agment 'je bugarske recenzije, tkako izgl ed a~ '. vrlo hli zak
v.rcmenu u kome je iviD au tor. li Duima se Itakoer uva i jedan
krasan pnimjerak srbulje.s To 'je, ako se dobro I sjeam, BOlidarev
oktoih tampan Illa pergamentu \$ micijalima lizraeni.rh bojama."~
Cesto l5U uz bogatije ci. vee manastire ll. tUl"5ko vr ijeme, a i
kasnije, osnivane kole. U 'Ovim kolama 's u s e opismenjavali aci
koji su se pr..ipremali za oSvetenike. Ponekad su II njima uili i oni
koji .su se .s premali da u kolarnaovakve vrste postanu u ite l jj ali
prepisivai knjiga. li manastirskim kolama izu avani su: psaltir,
as!ovac, mjesecoslov . Knjige su pisane cnkvenom irilicom Illa erkvenoslovenskom jeziku7.
To je vrijeme kada je knjiga bila ~eoma s kupa. Stanislav Maj
s t orovi , u i telj , navodi da je "za bukvar 1...1 davan ovan trogodac,
a junac za asIovac"' . On da nije nikakvo ud o to iS U Is e kalueri
koji .su u vrijeme praznika stizali Jz okolnih sela, ukoliko ne bi ponijeli potrebne diturgine knjige, sluili "nekakv..im podjepanim
komadiima .rukopisa iz XVI .i XVII Viijeka ili tampanom srb.uljom, koju uvaju lSelj aci' '9 . Vojislav Bogievi .potvruje Ito 6injenicom da Is e [p.ismenos t li o;pismenjav,anje Srba u Bosni i Hercegoviru razv.ijalo sa dosta pote koa!O .
'll

Corovi:

op~tina,

) iVladim.lr
Mostar i njegova srpsko-pravoslavna
Beograd, 1933, str. 163 .
Niifor Dui: Klliievl1i radovi, knj. I, Beograd, 1591, str. 7.
J Srbulja je pisana ili tampana bogoslubena iknjiga. Njena tampa
podsjca na rukopiS. (L. Mirkovi: Pravoslavna liturgika, 1965, str. 165)
Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Slaroi
Srbiji, Sarajevo, 1972, slr. 31.
1 0 tome vie, Vojislav B ogievi: Istorija raz.vitka osnovn.ih !kola u
Bosni i Hercego villi, Sarajevo, 1965.
I S tanislav Majstorovi : NeIto iz. povijesti moje Ikole i anal/abetskilt
teajeva, Sarajevo, 1908, str. 655-657.
t Aleksandar Giljferding: nav. djelo, str. 35.
II Vojislav Bogiev.i: Pismenost u Bosni str. lli.

10

UMIlA HA02:10SMANCVIC

Franjevci, koji su II odreenom istonijskom periodu odigrali

znaajnu ulogu II prosvjeivanju naroda, zasluni su to su mnoga
vrijedna djela sauvana po samostanskim bibliotekama do illa ih
dana. Tu se brinije nego II manastirima njegovala d uvala knj iga,
pa je i to jedan od razloga to se ve cmoe govoriti ne 'samo o zbirkama knjiga nego i o bibliotekama. Istina, to su b ile uglavnom knji.
ge i rukopisi vjerskog .sadri.aja i '11a stranim jezicima, ali su i rtakve II dat.im okolnostima i vremenu male veoma znaajnu ulogu.
Najbogatije biblioteke <Tle samo II turskom periodu nego i Jeasnije imali 'su samostani ,u Fojnici, !Gr. Sutjesci 4 Kreevu. 1l
U tu rs ko doba knjige su dopremane ru Bosn u !preko Splita ili
Zadra, a 'Oda tle su prebaoivane na ,konjima. Uglavnom su stizale
preko U vna JJi dolin om Neretve. KoLiko Ije Jmjiga .bila na cijen i,
moe nam poslu,irt:i podatak da je 1776. godin e tree izdanj e Lastrie vog Epitoma staljala 66,25 ,talir a, to je ,i znosilo oko deset dnevnica radn.ika-majs tora. Tira se obi no kretao od 200-400 p rhnj eraka. ll
Knj iga irna as to mjesto u rnedresama , t ek ~jama , damijama,
- us tanovama koje dolaze s novim gosp odarom ~ novom ,religijom u Bosnu .i Hercegovinu. PJsana iI'~je [1a onijentalnim jezicima
prevashodno je u slubi irenja is lama, odnosno Qbrazovanja u
vj erskim kolama. U turskom vremenu II ovim Lkrajevima bilo je
p reko sto medresa, i svaka je imala biblioteku 13 Prva biblioteka u
Bosni i Hercegovini koja je bila dostupna irem krugu ita l aca
jeste Gazi H usrev-begova biblioteka. Njen utemelj itelj je sulta nov
namjesn.ik u Bosni Husrev-beg.14 U svojoj vakufnami (zavjetanju),
uz ostalo, nalae da se od novca koj i preostane od izgradnje "za
to kup'i dobrih knjiga , koje e Ise upohrebljavCl!ti tl spomenutoj
medresi , da .se njima oconisti ko bude Oitao ci. <la dz njih prepisuj u
oni koji se bave naukom",'5 U damijama su gotovo i s kljuivo u
vani ruk opisni kur'furi j lI"azni moli tveni prirunici , a u tek,ijama,
pored relig.ioznih 'tekstova, njegovana je li. stvarana mistika !poezija na orj jen talnim jez.icima , a znatno kasnije j IDa mate rnjem jeziku pisana arapsk im pismom.
11 Vie o tome, Fra Julijan Je l eni: Kultura i bosanski franjevci, knj.
I-ll, Sarajevo, 1912, i 1913.
11 Fra Filip Lastri: Commel1tariolum, Sutiska, 1759, (rukopis). Arhiv
franjevakog samostana Kraljeva Sutjeska. (Povjesni zapisi, koje je preveo fIa And~ija Zirdum.)
II Hasan Kalei: Prve orijentalne biblioteke II jugoslovenskim zemljama, "Bibliotekar", Beograd, 1961 , XlII, 4. str , 280.
10 Gazi H usrev-beg, uveni vojskovoa u osmanskoj vojsci. Po ocu potie iz Trebinja, a po majci izdanak je loze sultana Bajez.ita l . Od 152J.
godine pa do svoje smrti, dvije decenije kasnije, bio je triput bosanski
; jedanput s mederevski sandakbeg. Ostavio je II Sarajevu mnoge ztdubine.
IS Fehim Spaho: Gazi Husrevbegova knjinica, "Spomenica Gazi Husrevbegove etir is to-godinjice", Sarajevo, 1932, str, 74,

U VOD

11

Nezaobilazan svjedok .o .tokovima drutvenog, ekonomskog,

politikog J kulturnog ivota Sarajeva pa .i. Bosne ,i Hercegovjne u
drugoj polovini osamnaestog ti prn.m godinama devetnaestog vijeka
jeste zamano djelo sarajevskog hroni ara Mula Mustafe Baesk i
je.16 Puni h 58 godina zap1sivao je li sooje biljenice, od koj ih je
nasta-o Ljetopis, sve vanije dogaaje to su se zbili oko njega, u
Sarajevu i ire. Biljeio je j ono to je uo, sve bez nekog osobitog
reda, a !ipak Ij e danas istraivaima vremena II kome je rta inio od
velikog znaaja. U Ljetopisu nalazimo podatke o politikim prilikama, pobunama, rtvama, h aranj ima, boJestJi, IS.ffijeni predstavnika
vlasti, str ancima li Sarajevu, umrlima ... ,Za nas j e posebno vano
bo to lU ovoj bogataj hronici moemo proitati zapise o -t ekov.inama
duha. Nalazimo dosta podataka o ljudima JwjJ ISU -v olj eli knj igu,
jer se 'll nj ihOVOj zaostavtini n avodi li broj il1lkopisa ili knjiga koj e ostavljaj u za sobom. Uz .ime wnrlog ljenopisac r edovno naznaa
va i zanimanje, pa -iz toga moemo zakljuiti da je bilo i dosta mudeli ta (knjJgovezaca). Zna >se da IS U dvije sarajevske ulice bile
rezervi sane !samo za ovaj zanat. LJ U cijeni pisane J:'lijeti u -starom
Sarajevu .svjed oi d. to da je mudelitski obrt b io samostalan te da
im j e on o bezbjeivao egzistenciju. Baeskij a navodi i imena nekolicine biblio tekara, kao i vlasnika privatnih biblioteka. Meu zanimanjima koja 's u zanimlj iva za na rad pominje i ikaligrafe, mualime (u itelje) i muder ise (profesore). Privatne biblio teke, k:tko sudimo iz Baeskijinih zapisa, nisu bile osobito bogate, to je sasvim
ITazumljivo, jer su to veinom skupe rukopisne k.njjge. O ovim ~
drugim bibliotekama vie podataka nalazimo u komentarima Mehm eda Muj ez,inov.ia, traeni m na osnovu <s,idila (sudsk ih p rotokola)
i druge dokumentacije. Mujezino v.i p ominje Osman Sehdijinu, Misrij inu i Kantamirizedeovu b ib li oteku , o emu emo govor iti kasn ije u odjeljku o Gazi Husrev-begovoj b iblioteci aust.rougarskog vremen a u Bosni i Hercegovi ni. lS
Veoma je znaajan u ticaj Vuka Karadia (1787-1864) u Bosru i H ercegov.ini. "Do Vukove !poja,v e, J).ismenoS't u Bosni bila je
kod sve tni l11arodne grupe ograniena na vrlo mali broj ljudi. Ver
ske kole, moRtebi, .koje su muslimani imali po mnogim m estima,
nisu niukol ik;o doprj nos-ile pismenosti lIla naem jeziku, poto su
II njima uena samo a rapska slova."19 U ;vrijeme Vuka Ka ra dia
Mula Mustafa Baeskija: Ljetopis (1746-1 804), prevod s turskog,
uvod i komentar Mehmed Mujezinovi . Sarajevo, 1968.
IT O mude1itima vie, Hamdija KreevIjakovi: Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo, 1958, str. 234-240.
lt Mula Mustafa Sevki Baeskija: nav. d j elo, str.: S5, 61, 75, 97, 107,
117, 128, 136, 141 , 152, 169, 173, 234, 239, 278, 300, 375, 449.
lt Todor Kruevac:
Vukov odjek tl Bosni. "Pregled", Sarajevo, 1947,
knj. II, 8-9, str. 573-574.
lt

Prve dvi je stranicI!

Mushafa Fadil-pae

Serifov ia

lJU.1JJA HADtl0SMANOVIC

14

knjiga najee dolazi do itaoca (p utem pretplate, naroit o meu

pravoslavni m stanovni tvom. I sam Vuk II predgovoru svog Srpskog rjenika iz 1818. godine veli: "Da sam amao poznanike i da

"

'jif,~,t '('~i ,

/h .. ny,. ///A(\ ,,~;;,' "h '7:'#('"1' , ( "".y / "'J '~H'" ;..,/,."

~,."

..'"

l'" U" ,.",."" )';: .~Jt:n;("." .t. J"~'U'~;' 'Y.#.,.n" .

rllf!OIU.,,, /",,,;1, #1'/.""." .. ' ' ,,'"ii)tr.' tI. 'tf , , , , , , //1,.,.
~
Ji,
'A' #
I
~ ~
.
, ,"",,., ,"I'! , .. , '''''JI'''." (7.''''''''
.""'". ";11""""
.. , , /,/,1. ,
.j'y';'" Jr,,.,,A:.":'. hV';:',.. ,.,,;1',;/ Aip )JA";'" _, ?",n. . . . . ., . . . r 1/. f,
"
;1.'
.
,r.
I
, , ,,(,('/,
,,', ., ,f~ .~.
oI I "'f " tt ",,"dU.
, .. , ' ",,,,,,,,A.,,;A'.... . , .. ,.,J.,.
,f'lff. /t

..

O o

-'l""'" '

.II",I... lh ///.4"..... ,/.;.;,. /e',u;""'"

./I'OJ(({

.
.

,'~

Nf',,,,,

..

..

,1J,f,

"

/" .... '1"

lo ..

r''''''''''.! . - - - - .: ... -, . -

'--/:"r'((/.'r;/,), . ,- ~ ~ - ". ~ ~ .. ..
/, ... " """'Y" ", .. U)/ ''';..,r~ ''' yl,

il(Wy.N' IU(IIU '

'/''0',
. Nf(:

..r: .. :

,I

1'1 uJ1< ///4~,.'I'AJ" /,/.t"'t'.yn"NN(, t;.~('.I.

r.

"

r/;;}I(,UYl
I~~.r",. ' '/ ///,;.. ",/,;;~' ./y!o..~yJ rh '7 " u, ..,,' ~""Y 1""~ '-' 7'"u A
di:"yo /tll~"(''';''~)'' ,.~,.? .. ..t', ..... . ..)'.,..,..:a.~.
'. .
(J'\ t""
hfi"/,',,, ~ " ''j' U'''N~''U' . ;ih//I/a,,~ ... """ , .. . .. ..
,A//".,. IU/.'U l."~ I<:t.~r'h':'IJ< ''''r-'(";~,,~n' jl'r'O'U"" . . ' , . , . . '
':Y.""~ ;;.u,/.:;, 1'./<L"J 1ol;, ,1!..''''''Yu jPr'Z7 /11.t ....."r.II .,,; ...
.(I"J'" "'>117''/''/' " .. jP"" '''')/ /...I;;/." /oVA;,......, ' ,
, ..
tJ~ /"",J, ' ut""", -?;p";" " "fo;-.,ro.J~",,(r.;;~ .. . 1;'..,,,, ,'7"""" "
,Iri", "11)'.,,' ,.,,,.,..... 14 h " ... 7."",,.,,..I? /r.J" " ,N'.1L. ''/'''''7'~'':/ 7'/1/,.
J"

"

/ //

}III'''''

,.,.

Iro~

19 fi

,tJ.h'

/JI;/-

"'".~.
trr.s

N
1.1

. /., "Ir/.~ /':."l .'''' " ,,,,,;/',,, Iii " ';')/'&:J. H"~" ~."J" .('''',),,/''''"7'''''; . rM f...;.
/h/t' Y OU.N t' t'tV lr-f'ON jI.4t'Nt'? 7//hl''-'~/.'y ~N'I'I'I(,( / . (I.;'j,J " .

'r

IYlj'I/.,a Yfl ' ~./t'flt'U

.'(jln~.tcy(fo- ~ ...L,)

,
.
'.
0.9. ('.4 .

/..;;
"( '.J.)
~' ' ) .

"
''

t(lllfl.ll~!I;;U(fI( .'J', t'l.!4f. ' 'l",

Cirilica, koja se upotrebljavala u Bosni u prvoj polovini XIX

Radi se o jednom obraunu.

s toljea.

UVO D

15

sam znao kako se mogu objavljenija rpcslati ja bi

n azn aio

koga

da kupi prenumerante i u Saraj evu, u Mostaru, II Trebinju, u Zvorniku i po mnogim mjestima, i zaista ne bi se p revarno zato 5am
vidio, kako trgovci ti majstoru iz reenih mjesta rado ate ono to
razumiju."X1 Za Vukov rjenik izdat u B eu 1852. godine bilo je
deset pretplatnika iz Mostara j Sarajeva21, to je s obzirom !Ila optu nepismenost i prilike hio lPl"lilian broj. M eu pretplatnicim a
na Vuk'ove Poslovice bili su Serafim Solaja, Petar (Pro kopije) Cokorilo i j oanikije P amui n a, a na zabavnik Dal1ica, koj i je !.izlazio II
B eu, bi lo je p retplatnika iz Bosanskog Broda J Sarajeva. Kako je
narodna !pjesma bila veoma pogodna da ,s e ,izraze slobodarska osjeanja i pa:triom.zam, razumlj ivo je to je brzo dospijevala do .itao
ca. Tako je Vukova Pjesnarica p nivukla ljub itelje ove vrste kn jievnosti 'll Bosni i Hercegovin i. "Poto je Vukova reforma jezika i pr avopisa pos tepeno ne nailaze6i na potekoe kakve su bile 'izvan
Bosne, krila .sebi p ut , Vaso P elag i je, da bi taj p roces bio pospjeen i olakan, p reporuivao it anje II koli narodnih pjesama , pripovjedaka ~ sl. "22
S pojavom instituoije pretplate prodaja knjige poprima nove
forme. Do rtada je isklj u6ivo dop remana u Bosnu <s robom, koju s u
donos ili trgovci i kiriciij e, po OJlanIdb i ili po sopstvenom izboru .
Javno ili tajno, zavisno od mogue reakcije na ras turanje. "Hadi
Ris to Todorovi .iz Sarajeva .kup uje od Jevtana Kovaev i a, trgovca u Dubrovniku na njegovu ponudu od 19. maja 1826. godine,
dakle deset Ig odina pre pokretanja Srpsko-dalmatinskog magazina,
preko tri stotine knj iga tampanih .s redinom XVI II veka za Srbe
u ml etakoj tampariji Dimitr.ija Teodosija."2l
Vladiunir Corovi daje zanimljive podatke o rnabavci knj iga :
" Cetrdesetih i pedesetih godina XIX veka .ima ,nekoliko mostarskih
ljudi, koje poee 's-r etamo ueao p rellplatnike na k njrige. Oni ,i h nabavljaju ili za sebe ili nekog svoga, kome mogu biti o d kor.isti.
Tak o je Jovo Sotri naruiv ao knjige za svog Is ina Atu, koj i je skupio II Mostaru, pored Joani.:kija Pamu ine, naj ljepu hiblioteru."24 U
ovam vremenu Mos tar je znaaj no Iku Ltu rno sred ite, to e os tarti
sve do prve d ecenije dvadesetog vij eka. Tu Je sedamdesetih go dina
lt Vuk Stefan ovi K aradi: Skupljeni g ra mati ki i polem iki spisi II .
Beograd, 1894, str. 19.
:1 Mostar: Serafim Salaja , Petar Prokopije Cokorilo, Jovan Kovaevi ,
Sava Njuje. Pavao Emili je Relj a; Sarajevo: Antonije Dob renovi. Josip Dra

gum<:lllovi. un.1 ij t::

fanovi Karadi:

Margdi ,

Srpski

Leon Musafij a , Spiridon

rjenik, B e.

Rajkovi.

(Vuk Sle-

1852)

Vojislav Bogievi: Pismenost u Bosni. str. 227.

u Hija Kecmanovi : Srpsko dalmatinski maga.zilr o Bosni i Hercegovini, "Glasmk Arhiva i DMtava arhivista Bosne i Hercegovine", Sarajevo.
1963, knj . II r. str. 67 .
.lO Vladimir
Co rovi: Mostar i njegova srpsko-pravoslavna optina,
str. 40.
II

16

LAMU" HAD!IOSMANOVIC

devetna estog vijeka Srpsko-pravoslavna crkvena optina osnovala

"nepokretnu knjinicu". Temelje su joj, knjigama iz svojih vlastitih
knjinica , postavili Serafim Salaja, J oanikije Pamu ina i Prokopi j~
Cokorilo. Za njima su se poveli j mnogi vieniji Mostarc.i. Spisa k
djela iz ove, u slovno nazvane, biblioteke donekle nam daje predstavu o mostarskoj italakoj publioi toga vremena. Osim bogos lovnHI
i nuskih knjiga, koje S lI stizale preko ,ruskog konzulata, rte "ostalih,
sporednih , tu su i ove knjige: 'litije i s lavnija dela Gosudara
Imperatora Petra Veli kago' (Mleci, 1772) od Offelina, 'Cvet DobrDdeteli' (Budim, 1800) od Vientija Rakia, 'Novo gradansko zemloopisanie' (Mleci, 1804), i 'Ulog uma eloveeskoga' (M leci, 1808)
od Pavla Solaria; zatim, pored glavnih dela Dositcjevih, pa dela iz
takQzvanog prelaznog perioda od rac ionalizma ka romant izmu, .pa
Vukovih, Njegaev ih, M ilutinovievih dela, tu je 'Boj zmaj a sa orlovi ' (Be, 1871) o d Jovana Rajia, 'Mezimac' (Budim, 1818) od Dositeja, 'Dejan ia k ,isto~i i serb.skago naroda' (Be, 1821) od Dimitrija
D av i dovia, 'SHholvorenija' (Budim, 1838. i Novi Sad, 1847) od Lukijana Mu iokog, 'Opisunie Kosovske bitke' (Novi Sud, 1847) od
ora Maletia, k njiga koja je p romakla Skerliu u bibli ografiji
ovoga pi,s ea, pa jo mnoge jstorijc, prevod i, 3Sop.is i"ll.
Knjige su stizale u vie primjeraka. Obino su i tane na s ijelima, sastancima dli u veem drutvu. Meu ostalim popularne su
bi le: Ka sija Carica, Ljubomir tl Je!isijumu od Vidako v ia , stihovane i p revedene slike VlentJija Ra kia , kao Zertva Adam.ova, razna
itija i s li no, a kasnije su tu i Vukove narodne pjesme, koje su
p ostale najomiljenije tivo. lilI>
U Bosnu dolazi kao ruski konzul 1857. godine Aleksandar
Gi ljferding (1831- 1872), "izabranik jedne vlade i jednog naroda,
za koj e je Bosna i Hercegovina najzad p oela da ,izlazi iz tamne
anonimnost i i poi.njala da preds tavlj a znaajan pollti ki subjekat
i predmet istorijsl<Jih j knjievnih opservacija": VJ e nego konzul,
Gi ljferdi ng je ostao zapamen po svom PulOpIsu. Mladi d lpl omata
pokazao je izuzetno interesovanje za sve sto bi bil o vrijedno v i e
nja li zapisivanja. Putovao je stalno, po manastirjma, samostanima
i crkvama. Bio je u Foj n ici, Kreevu, Visokom, Bu sovai, na Kosovu i Metohiji, sve pomno razgledao i b ilj eio svoje impro&ije. Zan im lj.iv je njegov komentar o djelovanju manastira 2itomi sl i . On
zamjera k alu erima to u manastiru ne o tvore ko lu za okolno
stanovnitvo: " Kada ,su siromani kal u eri manastira Dui billi II
stanju da u i ne tol ike napore u podizanju prosvjete, mada ive u
naj surovijem dijel u Hercegovine, stalno proganjani od trebinj ski h
~ Jovan Radulovi: Uticaji Vojvod ine Ita Mostar kao srpsko kultumo
,,' jediJt e, "Zbornik radova", knj. XVII , Ins titut za prouavanje knjievnosti,

knj. 2, S rpska akademija nauka, Beograd, 1952, str. 380.

I. Vladimir
Corovi: Mostarska italaka publika i PI vi knjii.evl1ici.
"Narod", Mostar, 28. VII 1907, I, 29. str. 1.
<I VOjislav Maksimovi: Nekada i sada, Sarajevo, 1973, str. 72.

uvo

17

Muslimana, zato tv ne bi mogli uiniti i monasi bogatog manastira

itomislia oslanjajui se, pri tome, na hriansku optinu glavnog grada Hercegovine, u ijem se susjedstvu nalaze."28
Mitar P ap i iznosi podatke o rukopisnim knjigama koje je
na svojim putovanjima po Bosni pokupio ovaj ruski konzul. U
lenjingradskoj biblioteci "Saltikova Sedrina" postoji a k "Giljferdingov fond" za koji je sainjen i poseban katalog. "Osim knjiga iz
manas tira D eana i Pek e patrijarije, sve ostale knjige ,su sa podruja Bosanskog vilajeta (Sandak, jedan dio dananje Crne Gore
i Hercegovine). I ma kn jiga iz Sarajeva, Foe, hercegovaki h manastira itd."N T ano je da su es to rsami kalueni poklanjali ruko p is~
Giljferdingu, bilo zato lO nisu znali rnjihovu vrijednost, bilo da se
dodvorc uglednom i obrazovanom ovj eku. Rukopisi po tekijama,
damijama ,i vaku fima .nisu privla i U Giljferdingovu panju, iako
se zna da je dobro govollio turs,ki jezik_ Stoga u njegovittl1 teksto
vima ne nalazimo nikakvih podataka o tim ustanovama i njihovim
rukopisima i knjinim fondovima.
Pri opisu Fojnice li Kreeva Giljferding posve6uje d.osta prostora fratIlima franjevakog reda i s naklono6u govor! o njima. O
biblioteci vojnikog samostana zabi ljeio je ovo: "U samostanu u
dvije i roke sale, nalazi se biblioteka. Sve su knjige sloene, a
postoje katalozi. Ovdje se nalazi, an folio, mnogo dragocjenog materijala iz XV , xvrr i XVIII vijeka, prvens~veno iz oblasti bogoslovije, crkvene istorije i kanonskog prava. I ma i nekol ilro rukopi.
sa koji sadrle propovijedi, matine spise, privredne obraune i raz
ne zabiljeke, koje su bosanski franjevci pisali 6irilskom azbukom ... Takvih knjiga sc u Fojnici uva vel ika zbirka. Meu ru
kop isima bosanski h fratara ne naoh, pri letimi nom pregledu,
nita istorijsko niti starije od XVI vijeka." Oiljferdingu su vjerovatno promakle inkunabule koje se uvaju u biblioteoi fojnikog
samostana.
Kaluer, i P,r okopije Cokorilo i Joanikije P amuina veoma Sll
zas luni to se manastirska knjievnost , i pored teke sitJUacije pod
Turskom, razvij ala j njegovala, te to su sauvane mnoge knjige i
zapisi, srbulj e i crkvene 'Obredne knjiice. To je vnijeme kada se
ozbi ljnij e radi na istraivanju stare bosanske knjievnosti i pismenosti. " Kalu e ri su ve bili svjesni vremena koje je trailo nj ihovo
uee II polit i kom i p rosvjetnom radu naroda kome su pripada li.
Zato se oni, uz latentno pridravanje starih teolokih dogmi, prihvataj u i niza svjetovnih oblika pisane rijei. Tada su, m eu monaIkim rukopis ima vrlo es t e teme iz narodnog ivota. Na taj nain
se oni u veini ukljuuju u onu jaku st.ruju Vukovih pomagaa i
saradn ika , bez kojih nije moglo b iti ni jedno podruj e srpskoh rvat-

'*
lt

l,

str. 79-80.
)II

Aleksandar GlIiferding; nav. djelo, str. 69.

Mit ar P ap i : RasUlo kulturIlo nasljee, ,,Mostovi", Pljevija, 1969, I ,
Aleksandar Giljferding: nav. djelo, sir. 306-307.

LAMI J A HADtIOSMANOVIC

18

skog jezika, pa ni Bos na i Hercegovina,"31 Prokopije Cokotil-o je bio

veliki ljubitelj knjige. n Okuao se i sam kao p isac, najprije samouk
i bez veeg uspjeha, a kasnije pod ,u ticajem Aleksandra Glljferd inga . "To je nj egov na r usIci prevedeni, Letopis Hercegovine od
1837- 1857. god. objavljen II asopis u Ruskaja beseda 1858; II .
92-12 1, koji je preveden na srpski, tampan 1908. II mostarskom
Narodu." Giljferding ga je II sjeanju ponio kao ovjeka koji dobro
poznaje zem lj u i narod i p osjeduje izotr enu inteligenciju.J.! Os im
Ljetopisa Hercegovine n apisao je i DlleVl1ik35 II kojem opisuje doga(taje o d 1848. do 1863. Cokorilo je gotovo sav ivot posvetio
obnavljanju ti popu larisanju cl1kava i m an astira. Bio .j e orijentisan
prema Rusij i, s kojom se tada tajno odravala veza pomou kalu era. Vlad imir OOl'Ovi navod i da je ovaj monah traio od Rusije
p om o u novcu ,i knjigama. " U koliko je dob io p riloga u knj igama
i drugim stvanima, razdeLila je to m ostarska ,optina po razn im
mestima gde j e to bil o najpotrebni j e."3
J oan.ikije P amuma (1810--1870), iako samouk, stekao je solidno manje ti na.uio turski, ruski. i grki jezik. l o njemu je Gilj ferdi.ng ostavio zap is u kome kae: "Cio svoj ivot posvetio je slubi, crkvi i narodnim potrebama. Njemu se stalno obraaju za
savj et. Cijela ga H ercegovina zna i potuje nazivajui ga narodnim ovje k om. Njegov uticaj u zemlji je velik i po:d tivan. "ll O inte resovanjima i ljubavi p rema knjizi ovog k alu era najrjeiW.je g0vori nj egova biblioteka, koja je iza njega pripala Crkvenoj srpsko-pravoslavnoj optini II Mostaru. O P amuini kao velikom p.ropagatoru knjige svjedo i i dr Pavao Mitrov i II teks tu Biblioteka Joanikija Pamu i17 e~, u kojem daje opis knj iga to ih je pronaao li mit ropolijskoj arh ivi u Mostaru i iz kojeg se vidi da je imao dosta
djela -ll vie primjeraka. Tako je 7abiljeio: 33 Ati-paina itija, 30
srpsko-dalmatinskih magazina, 26 novih zavje ta, s edam kanuna,
sedam crkvenih protokola, ne koliko svezaka o Bogorodici i jo tri
r:ukop.isa bez naznake na kojem su jeziku . U biblioteoi je tako e
naao dva crkvena zakonika, dva pravoslavna p ropo.vjedn ika, depnu sveteni ku knjigu, kr a tku istoriju pravoslavne crk ve i B ibliju
Vojis lav Maksimovi: nav. djelo, str. 8S.
Vie o Prokopiju Cokarilu, Vladimir Coro vi: Jz Dnevnika Prokopijfl
Cokorila, "G lasnik Zemaljskog muzeja", Sara jevo, 1913, xxv , knj. l - Il,
str. 89-104 i 195-208; Voj islav Mak simov i : VLenja Bosne, Pljevlj a, 197u,
str. S9-60; Spomenica SO-godinjice Prve Tarit e gra fi kIh radnika tl Bosni
i H ercegovin j 1888-1938, Mostar, 1938 .
.. Vladimir Co rovi: Mostar j njegova srpsko-pravoslavna optina,
str. 75 .
... Aleksandar Gi1jferding: nav. djelo, str. 56.
" Dnevnik Prokopija Cokorila objaVIO je Vladimir Corovi II "Glasniku Zemalj s kog m uzeja", Sarajevo I - I ll, 1913, XXV, str. 89-104 i 195-2U8.
Jo Vladim ir Corovi: Mostar i njegova ... str. 57.
lT Aleksandar Giljferding: nav. djelo, s tr. 57.
JI P(avao) Mitrovi:
Biblioteka Joall i kija Pamw!ine, "Sarajevski lisL" ,
Sarajevo, 4. V 1918, X LI , 97, str. 4.
JI

)1

UVOD

19

na italijanskom jeziku. Osim knjiga vjerskog sadraja, navodi i

jednu gramatiku slavenskog jezika, nekoli ko knjiga narodnih pje
sama, pripovjedaka, istoriju Bosne i Hercegovine, Deal1ski SPO l'1'lCni k, S tradanja hriana u Tursk oj, nekoliko broura o uvanju
zdravlja. Zatim, Pla SIare Srbije, Rije kraji lli ka Gavre Vu ko
via. nekoliko kalendara, neto knjiga na grkom jeziku, Besjedu

Sava

K osanovi ,

sarajevski m it ropolit

LAMJJA HADZlOSMANOVIC

20

Slavenima, kao ,i vei broj spisa Vuka Karadia. Sumnju da tl

pomenutom teks tu nije naveo sav fond biblioteke, potvruje i sam
autor: "Na kraju vrijedi spomenuti da je ovaj popis sastavljen i
tavu godinu dana iza smrti pokoj nikove, pa je mogue da se je
dosta knjiga II meuvrem enu zametnulo."JOJ
$ve tenstvo, kako v:id imo, postaje vaan ini l ac II kn jievnom
i p rosvjelnom, pa samim tim i II politikom ivotu. Vjerski sluben ici ne prikupljaju samo religiozno tivo nego i narodne umotvorine, pjesme i prie. Time obavljaju znaajnu kultw'nu i prosvjetiteljsku misiju.
U tom periodu javlja se organizovana asopisna i druga izdavaka djelatnost, to na svoj nain utie na novi odnos prema knjizi. Redakcije asopisa nastoje da i same p omognu pri rasturanju
korisnih kn jiga . Cinila je to redakcija Srpsko-dalmatinskog magal.irw, a kasnije i Juki evog Bosanskog prijatelja, a oba asop isa SL!
izlazila u Zagrebu. "Ovaj dalmatin sk i almanah odravao je celo vreme svoga izlaenj a vrlo ive veze sa kulturnom Bos nom i Hercegovinom. Do objavljivanja Juki eva Bosanskog prijatelja (1852. god ine)
i osn ivanja 50pronove peatnje, odnosno Vilajetske tarnparije u
Sarajevu (1866. godine), tampana re u Bosni j Hercegovini pojavljuje se iskljuiv o kao uvozna roba do koje se teko dol azi i na koji
na in turske vlasti esto gledaju p r ekim okom."40
Pojava novog asopisa izazvala je ivo interesovanje, pa su
mnogi Bosanci poeli saraiva t i u njemu. Meu prvim saradnicima su Ivan Franjo Juk i (1818-1857), fra Grga Marti (1882- 1905), Serafim Solaja (1800-1853), Joanikije P am u ina i drugi.
"Srpsko-dalmatinsk.i magazin je II Hercegovin i, da ne reknem: prva, ali, j amano, najpristupanija srpska knjiga, koju sa slau
itaj u : i kal ueri , i popovi, i trgovci i zanatlije i aci , koji su d J
skoro uili i ital i crkveno-slovenski: bukvar, as!ovac, mjesecoslovac i psa ltir."' B roj p retpla tnika na ovaj asop i s bio je velik. P re:platu su skupljali svetenici, uitelji i trgovci, nastanjen i preteno
u gradovima, II Sa raj evu, Mostaru , Tenj u , Li vnu i Trebinju, u to
doba vo d eim cen trima. 42
Kao to su Sava Ko sano v i , Joanik ije P amui na, Prokopije Co
kopila iNi i for D ui posebno zasluni to je knjiga poela da
krui meu srpsko-pravos lavnim stanovnitvom Bosne i Hercegovi ne, tako je i Juki uinio mnogo da d jela M aurania, Gu ndulia ,
Vuka i Dositeja Obradovja postanu pristupana hrvatskom stanov
nitvu. Time to je p I1opagirao Dositeja i Vuka, Ju ki nam se pred
stavlja kao ovjek irih vidika. Ostavio je znaaine radove iz ob
lasti etnografije, prosvjete, leks ikografije, narodne poezije i kul~ Isto .
.. Ilija Kecmanovi: nav. lanak, str. 67 .
.. Niifor D ui: nav. djelo, str. 194-195.
'1 Ili ja K ecmanovi: nav. djelo, str. 68.

UVOD

21

ture u slrem znaenj u. Radio je i na osnivanju knjievnog drutva Kolo bosansko i izradio ak i njegova pravila. PO njima, trebalo bi da lanovi drutva uloe po dva talira za koje b i se "imalo
kupovati 'Novine, Casopis i i druge vrste koristnie knjige, za svaki
Manas tir, po jedan 01 vie iztisaka'. Kupljene su se knjige imale
slati lanovima na itanje, iza toga se okviriti i s tavi ti u samostanske knjinice".4J Juki je nastojao i da n a e moguno s ti za osnivanje narodnih u ion ica, koje bi uistinu odgovarale svom imenu i u
kojima bi se itali radovi n aih pisaca, te prosvjeival a seoska djeca. "J uki je nabavljao knj.ige za svoju sabrau, za is tomi ljenike.
Jo od prvih dana njegove djelatnosti u Bosni spo minje se u njegov im pismima ilirska gr upa , krug lj ud i poneseni h il irskim pokretom . .. Drutvo njihovo, sastavljeno u prvom redu od mlaih ljud i, n ije moglo bi ti za Jukieva ivota zvan i no organiz irano, ali je
kao radna i idejna zajednica oito postoja lo."4~ Bio je vrlo aktivan
pos redni k izm eu knjige i itaoca . "Mnoge nabavlj ene kn jige Juki nije mogao prodati ili ni je m ogao naplatiti dugovanje. Da ih
ne vraa, davao ih je kolskoj djeci u pola ci jene it i besplatno."4!
Pored irenja knJige u narodu , Juki i njegovi saradnici uinili su
dosta da domaa knjiga dospije II samostanske knji.nice. Do tada
je tu skupljeno uglavnom tivo na stranim jezicima. T sam J uki
o tome govori u svom Bosanskom prijatelju, pa, izmeu ostalog,
kae da nije uspio da nae nijedno tampano djelo u samostans kim
biblioteka ma na narodn om jeziku , dok ima "talianskih, la tinsk ih ,
memakih, rrancezskih itd. preko red.a".'6
Nesumnjivo je da su Hrvati II Bosni bili pod veli kim uti cajem
ilirskog pokreta. Nosioci ove ideje bili su franjevci. Kako su se
kolovali u Hrvatskoj, I taliji, Ugarskoj, "vraaju oSe u Bos nu s idejama o narodnosti, narodnoj prosvjeti, kulturi, knjievnosti, znanosti, o materijalnoj osnoVIi narod nog ivota. Oni prenose ideje tili rskog pokreta ci u Bosni nastoje ostvariti sve ono to su ostvarili llirci II Hrvatsko j. U Bosni se ponavlja, u drugim uvjetim a, proces
ro en u Hrvatskoj".47 Meu t im, 1841. godine Rim zabranjuje da se
aci iz Bosne a lju preko Save, a i austr ijske vlasti prave smetnje
pok retu, tako da on krajem p rve polovine devetnaestog vijeka prestaje. Pismenost se iri i putem raznih prirunika . August in M ileti
izdaje Poetak slovstva 1815. godine, fra Marijan Ja kov l jev i tako e
je p isac udbeni ka iz gramatike, poetike, fil ozofije i s li no. On ih
je li no dijelio acima.~
II Fra Julijan Jeleni: nav. d jelo, knj. II , s tr. 554 .
.. Boris Cori: Ogled o Ivanu Fra nji Ju kiu (Predgovor knjizi): I van
Franjo J uki, "Sabrana djela", knj. III. Sarajevo, 1973, str. 38-39.
u Isr a, str. 49.
.. I van Franjo Juki: Knjievllosl bosanska, "Bosanski p r ijatelj", Zag
reb , 1850. sv. l , str. 32.
" Boris Cori: nav. lanak, s tr. 28.
.. Tugom ir A l aupovi : Ivan Franjo Juki (1818-1857), Sarajevo, 1967,
st r. 25.

LAMIJ A HADZ10SMANOVIC

22

Savrem enik, istomi lj enik i naj blii saradnik Iva na Fran je

Juk i a , fra Grga M arti (I 822- 1905) ima zn aaj an udio -ll p rodor u ili1'Sike knj ige. I on je, kao ci. Ivan Franjo Juki, svoju djelatnost
usmj erio na prosvjetiteljstvo i pod izanje kole. Nakon J u k:i eve
smrt i fra Grga M a rti nastavlja idej u o osnivanju drutva Zbo r redov n ike m ladei bosanske. Za Drutvo su izra ena i p ostavlj en a
pr avila. " Devetom je tokom zaj ameno da se II knjin icu kupuj u
'sam e knjige la h nskim 1 hrva tskim jezikom !pisane ', n u na poklon
su se mogle i druge primiti. Po p r vim pravilim a drut vo j e bilo
i t ala ko . . , "49 Drutvo, m e u bim, nije osnovano zbog materij a lnih
i dru gih nep:r.ilika. M arti k asnij e insistira na osnivanj u knj iev.nog
dru tva redovni ka sv. Franje, pa su sainjena pravil a u dva dijela . Za nau temu posebn o je vaan drugi dio pravila, koji se odnosi
na sadraj reda ,Ikoj i je ~mao i i za irenjem kn j.iga u p uku , u reenj em samostalnih Jrnj iruica , izdavan jem aso pj s a Bosanska knji
evnost, sab iranj e m star~h knj iga, .1is1!ina j natp isa . .. "50. M art i je
uo i o zna aj i ulogu b iblioteka , pa u sklopu r ada odbora drutva
zaht ijeva da se "od red i u jednom od srednj ih naih samostanah, kao :
u Vu ogors k om u , ili Foj n i k om u rpristo jnu stanicu jednu, ili ako b i
se moglo d v~je ti ko joj da se smjesti osobna Drutvena Knj inica".sl
Ia ko se fra Grga M ar ti mnogo zalagao za ostvarenje svoje ideje,
do osnivanja ove instilitucije -n iije dolo . Mi tar Pap.i nas up u u.j e n a
to da je M a rt i imao b iblio teku s kn jigama pisanim i latinicom i i
r ilicom , i da j e, ne n avod ei izvor, i mun i Sa ra jlija Makso Despi,
komija i pr ija telj M artiev, negd je zabiljeio "da je pozajmlj ivao
knjiige iz M artieve bibLioteke i da je n a knjiganla t ampan.im latin icom p isalo 'B iblioteka fra Grge M artia', a na knjigama tampa
nim irilico m 'Biblioteka fra Gligorija Martia ' "52. Ova j je frat ar
-prosvjetitelj k nj igu smatrao snaniim orujem za uku pan kulturni
n ap redak naroda, to sc moe vi djeti i iz pra vi la za .rad drutva ,
koje, kako smo rek li , IOjje usp io os novati. Tu on, izme u osta log,
nalae da treba "brin u ti se za promicanje knj ige u pu ku , za tu
svrh u u koliko bi nova n a snaga dopustila da se pretampava koja
knj iica od onih , koje su u n aem p u ku oblj ubljene .. ." .il Sigurno
je on uz Ivana Fran j u Jukia jedan od naj istaknutijih p rosvjeti telja..jliraca toga vremena.
Ne moemo zaob ii n i Era Martina Ned i a (l8 10- 1895), tako er is taknutog p:msvj etitelja-i1i.rca svoga vrem ena . "P remda ga
J.uki n advisuje rpo svom enoiklQpedijskom karakteru rada , Marti p roduk t i v n o u, p oli t i kom u logom , dotjeranou svoji h pjesn i O fra Grgi Martiu vie, Oton K nezovi: Fra Grga Marti, Sarajevo,
1931 : Josip M ilakovi: Fra Grgo Marti: (Spomen-knjiga). Sarajevo, 1906.
!ot Fra Julij an J elen i: nav. djelo, knj. II , str. 571.
II Isto, s t r. 572.
JJ Milar Pa p i :
Rad fra Grge Martia Ila podizanju kolstva II Sarajevu i Bosni. .,Godinjak Instituta za izu avanje jugoslovenskih kn jievnosti u Sarajevu", 5a rajevo, 1973, knj. II , str. 178.
_'3 Fra J ulija n Jeleni: nav. djelo, str. 571.
oj

UVOD

23

kih djela, opim osjeaje m , pjesnikom invencijom i erudicijom,

Nedi je ipak najekskluzivniji ilir.">! Ovaj prosvjetitelj-franjevac posebnu je panju ob raao kolstvu, pa je 1852 . godine putovao u B e
da trai materijalnu i drugu podrku za otvaranje ko la. Zasluan
je i za otvaranje samostana II Tolisi 1876. godine.

Fra Grga
\6

Fra Rastislav

1940, str. 13.

Drlji :

Marti

Prvi ilir Bosne fra Marti,t

Nedi,

Sarajevo,

LAMIJA HADZJOSMANOV I C

24
Ned i

sc bavio htraivanjem starina i povijesti Bosne. Znao

je dobro turski jezlik, pa je ak .nosio nadimak "turkua". Njegovo
interesovanje j iTad bili su usmjereni .na kolovanje franjevaca iz
Bos ne d uopte na narodnu prosvjetu.
Od osnivanj a drutva Zbor redovnike mladei bosans ke 1887.
godine II akovu, erli je ostao njegov saradnik do smrti. Ovo
d rutvo je bilo II vezi .sa sMnim udruenjima ou Zagrebu, Novom
Sadu i Beogradu. Njegovim nastojanjem II Zboru je osnovana "i
hiblioteka koja je pr.imala skoro sve asopise i publikacije iz Zagreba j Beograda, Novog Sada itd. "" Iz Qv,ih .nekoliko podataka v.id
lj i va je Nedieva znaajna u loga II k ulturno~prosv j etIllim tokovima
toga vremena.
Meu franjevcima koji .su zasl uni da se knjiiga prib1i:hi puku
treba pom enuw d fra Petra Bakulu (1 816- 1873). Kada se 1846. god ine vratio dz Ltalije 's a Istudija fil ozofije i bogoslovije, poeo je
p:rosvjetiteljsku d j elatnoot u H e rcegoY~n i . UVtiajui znaaj knj ige
poma gao j e 'Pri osnivanju samostanskih biblioteka i kola. I sam je
bio nasta vni k u ko li pri samos ta nu na Sirokom Brijegu. Fra Peta r Bakula j e objavio za ivota dvanaest djela, a ostavio za sobom
17

ru.ko p isa .~

Pct godina prije okupacije (1873) franjevci su uspjeli da osnu j u u Mostaru tam pariju Katolikog poslwlstva II Bosni i Herce
govini, koja spada meu prve tamparije na ovom podruju. Osnivanjem ove tamparije, ija se zbirka knjIga pod nazivom: Izdavaka djelatnosl fral1jevake tiskare 1873-1945. uva u fondu Provincij alne knjinice u Mostaru, .donekle je omoguen vei prodor
knjige u ove vrste biblioteka. Publikacije ove tamparije bile su na
mijenjene prosvjeivanju irih slojeva.
Prva knj iga objavljena u ovoj tampa!"iji je Pravopis za /lie
uione katolike II Hercegovini. Takoe se t u pojavio i prvi p revod
s francuskog j ezika u Bosni i Hercegovini.57
Vrijeme od 1860-1869. godine za Bosn u i H ercegoy,inu je
zn a a j no po nov-im kultur:no-prosvjetnim tokovima. To je doba pozn a tih reformi Topal Osma nipae, koj i je "doao za vezira bosanskog 1860. god. sa izpiiti m zadatkom, da, posle Par.iskog Kongresa
i Halli humajuna, uvede u zemlji i-tav niz Ikuiturni h Us Lanova i la ko
otu p i sve otrice napadaja na zastarelost i zaosta lost turske uprave".38 Ovaj bosanski namjesnik umnogome se razli kovao od svojih
prethodn ika po .o brazovanj u i gledanj u na zhivanja svoga vrem.:na. On je, izme u ostalog, dao jzvjesne olakice h l1ianima, to j ~
dovelo do vee vjer&k:e toleranoije. Topal O sman~paa gradi puteve
" Isto, str. 47.
'It Spomenica PedesetgodiIl jice franjevake
redodrtave, Mostar. 1897.
str. 156.
ST Vie o ovoj tampariji, Hamdija KreevIjakovi: $lamparije u BosIIi za
turskog vremena J529-J87H. "Graa za povijest knjievnosti hrvatske", Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. 1920. str. 28-38.
Vladim ir Corovi: Bosna i Hercegovina, Beograd . 1925. str. 148.
)I

U V

oD

25

i mostove, uvodi pof-tanski i telegrafsk,i saobraaj, pa dovodi zemunskog tampara Ignjata Soprona59 da II Sarajevu otvori tampariju. Svi ovi vezirovi potezi, i6tina, imaju cilj da se Bosna sau
va II sldopu Turs kog Ca rstva, ali je n eosporan i njihov znaaj za
Bosnu. Otvaranje Sopronove tampari je 1866. godine, nazvane Sopronova peatnja, trebalo je, po vezirovim predvianjima, da SUZbIje nacionaln u propagandu Srba i Hrva ta Jz Beograda i Zagreba II
Bosni i Hercegovini. Da bi ostvanosvoju zamisao, vezir nare uj e
da se sve ko lske knjige izdaju u ovoj tampariji i time onemogu ava dobavljanje udbenika dz Novog Sada, Beograda i Zagreba.'.>O
U st vari, neposredan povod za osnivanj e tampal'1ije bio je taj to
je turska vlast 2 1. juna 1865. godine zaplijenHa udbenike iz Beograda i blokirala knji nice srpskih kola u Sarajevu. Ve tada se II
novinama javljaju glasovi o osnivanj u lamparije.bl
P rvi bosanski list - Bosanski vjes ll1ik tampan je 7. apr ila
1866. godine u Sarajevu. Sredinom maja iziao je slubeni list BosIla (od 28. maja do 18. j u la 1878, i r ilicom i tursk im pismolTI, takoe u Sarajevu) i pol uz vani ne novine GUl~ e n-i Saray (Sa rajevs ki
cvjetnik) (od 26. decembra 1868. do 13. jula 1872).112 Sop ron je vocLio ovu tampariju samo nekol iko mj eseci. U jesen iste god ine
prodao ju je turskim vlastima. Tada je promijenila ime najprije
u Vilajetska p eatnja, a kasnije Vilajetska tamparija.
Pojava Bosanskog vjestl1ika, Bosne i Sarajevskog cvjetni ka
znae i poe tak novinarstva u Bosni i Hen..:egovi.n i. Prvi no vinari
su Milo Mandi (1843-1900), Mehmed Sakir Kurlehaji (1844-1 872), Javer Baruh, Mu stafa Refet I mamovi ( 1847- 19 12) i Mehmed Hulusi (1849-1907) .$3 Milo Mandi, poznat kao Mi lo-novinar, pisac je prvih novinskih teks tova iz,i hh u ovoj tampariji. pored novinarskog rada, koj i nije bez znaaja, nap isao je i nekoliko
kolsk ih udben ika. I ako je djelovao vrlo kra t ko vr ijeme, Mehmed
Sakir Kurt e haj i, i na e prvi novinar Musliman , bio je vrlo utjeajan. Kao osniva i urednik Sarajevskog cvjelnika esto se II uvod
nim lancima obraa itaocu s pitanjem zbog ega je prosvjeta u

"

19njatu Sopronu vie, Todor Kruevac: Sopron llBoSlli, .'prilozi

istorije Sarajeva", Sarajevo 1966, Il, knj. II , st r. 157- 18:5;
Vojislav Maksimovi: Vie nje B osne, st r. 127-134 ; Ljudevit Cermak: Stoljee lIovins/ va II BO~lIi i Hercegovilli, "O slobo enj e", Sarajevo, 9. IV - 7. V
1966, XXIII , 6411-6437; Mitar Papi: Prije sto godina, "Odjek", Sarajevo,
J. V 1966, X IX, 9, st r. 3.
lt Hajrud in
Curi: Uz s/ogodi';njiclj jedlle !camparije, "Bibliotekar
s tvO", Saraj e vo, 1966, XXII, t, str. 26.
" Todor Kruevac: Sop ron tl BOSIlI s tr. 163 .
.: O tim 1iSlOvima vie. H amdija K reevlj akovi : Stamparije /I Hosni
za turskog vremel1a 1529-1878, "G raa za povijest kn jievnosti hrvatske",
jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb, 1920, ore Pej anovi : Stampa BOSIle i Herc;egovUle (1850-1941) , Sarajevo, 1949.
OJ O tome vie, Muhsin
R izvi: Knjievno stvaranje muslimallskih pi.
.suca u Bosni i Hercegovini 1/ doba austrougarske \'/adavillc, Od jeljenje za
knjievnost i umjetnost, knj. 211, "Djela", knj. X LVI , Akademija nauka i
umjetnosti B i H , Sarajevo, 1973. SI r. 33-34.
za

p rouavanje

26

LAM tJA HA D2.JOSM ANOVIC

Bosn i II tako jadnom stan j u , zato je -tampa na tako niskom IStupnj u i slino. Zan imlj ivo je i njegovo gledanje na religiju: .. Ne gledajte neke manje razlike kako ko vjeruje - treba b rats ki da ivimo i zaje dniki o p rosvjeti da rad imo, ugleda vi se na tu uzajamn u
ljubav od e t iri vjeroispovijesti iteljstva."M Pisao je, za to vri jeme,
p rogresivne tekstove d time vrio znaajn u mi siju ... K urtehajievo
opte sh va tanje patriotizma, mada pod pri'5jenkom turske dr.l3V
nosti i politike ideologije, p redstavlj a zaetak i anti ci paciju ideologije, o liberalnoj i p rirodnoj koegzistenciji naroda istog sloven
skog porijekla II B osni i Hercegovini .. ,"6.\ O ul ozi ovog novinara i
zn aaju njegoytih teks tova 'Pisao je i dr Safvet-beg B aagi, za koga
je on "prva lastavica koja je navijestila duevni p reporod u Bosni
i Hercegovini".66 Smru Kurtehajia ugas.io se i Sarajevsk i cvjerl1 ik, kome pr ipada znaajno mjesto II istoriji novinarstva Bosne i
Hercegovine.
Osim udben i.ka u Vilajetskoj tampariji, koli.ko sc do .sada
zna, izi le .su: Srpske narodne pjesme iz B osne, 1867, nekoJik o zakona i naredbi, Tatima! (Uputstvo za inov n i k e Vilajeta Bosanskog, 1875), jedan Carski ferman, KaZl1eni zakonik i trinaest godita salna ma. 67 Ozbiljnije istraivanje Arhiva vilajetske tampari je,
ko ia se u va u Orijen talnom institut u II Sarajevu , vjerovatno bi
dalo jo dos ta novih podataka.
U nizu znaajnih poduh vata II oblasti kultu re i prosvjete, koj i su bili rezult at reform i Topal Osman-pae, treba pomenuti i brigu o bibliotekama. U vrijeme ovog vezi ra sagraena je jedna prostorija uz Gazi H usrev-begovu damiju za potrebe biblioteke. O tome
nas izvjetava d r Ciro Truhelka, pa, i zmeu osta log, veli : "Kako
rekosmo prizi dan je pod munarom uz sofe sandamat koji slui
kao mejta a za njom posebna zgradica od 7 m. duljine a 5 rn.
irine, koja slui kao ku'ubhal1a (knjijnica).611 Temel j ovoi b i!J!ioteci dala je zbirka knj iga Ku rum li med rese, a bogatila se .i poklon im? privatnih lica.M I sam bosanski vezir imao je omanj u, uglavnom
rukopisn u 1.biTku knjiga, ij i je n ajvei dio pokl onio novosagra e
noj b ibl ioteci.
Za vladavi.ne Topa l Osman-pae zapaa se aktivnije djelovanje
Save Kosanovia, arh imandrita, kasnij eg mitropolita dabrobosans kog. Ovaj sve tenik je posebno in teresovanje pokazaQ za is toriju
pravoslavne crkve i manastirsku knjievnost , p a je revno ist raivao
.. Ciil$en-j Sa ray, (Sarajevski Cvjetnik) Saray Bosna (Sarajevo), 9. X
187 t, III , 32.
" Muhsin Rizvic : Knjiievllo stvaranje, str. 42 .
.. Safvet-beg Baagt-Red epai: Bonjaci i Hercegovci tl islamskoj
knjilevnos ti. Sarajevo, 1912, str. 155.
u Hamdija KreevljakoviC: nav. lanak, st r. 21.
.. Ciro T ruhelka: Ga t i Husre/beg, njegov ivot i njegovo doba, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1912, XXIV , 1-2, str. 161.
.. Vladislav Skaric: Biblioteka Begove di amije u Sarajevu, ..Glasnik
VIS-a", Sarajevo, 1966, XXIX , 3-4, str. 105-106.

UVOD

27

s tare rukopise iz te oblasti. Njegov rad Srpske starine u Bosni ima

dosta dokumentarnog materijala.lO Op isuju i crkvu Hercega Stje
pana u Goradu, obavjetava nas da je, postavi ma nastir, imala
i svoju tamparij u. Ostavio je podatke o manas tiru Trojica u PIj evIjima i crkvi uz manastir , te o nainu na koji su tu uvane knj ige.
O poaru u cr kvi 1857. godine Kosanovi je zabiljeio: "U malo
to ne propadoe i sve srbulje. G. prota Vukola Gospi ima u tome zas lugu, jer je s vOjnicima kroz pl amen iznosio knj ige j druge
stvari crkvene. Sada su knjige smjetene u jednu sigurnu od vat re
magazicu na svod iznad crkve. Ja pregledaju i smies tio sam ih II
red i p reporuio brai, da paze na to narodno blago, koj e nam
ostavie trudoljub ivi jeromonasi, piu i i p repisujui godinama te
knj ige, za narod."lI U lom .opisu poimenice navodi rukopisne s rbuIje, neke i detalj no ooisuje. Zabiljeio ie 93 orimjerka, to je svakako vc!ik b roj za prilike tog vremena. Iako je Sava K osanovi bio
predan poslu i trudi o se da privue saradnike, ostao .ie dos ta usamljen. Poto se pos l jednj ih ~odina turs1ce vladavine LI Bosni otv araiu
kOI17ulati , Kosanovi se nadao da e bar oni -otkriti i obz.'n aniti blago do kop.a je i on dolazio: "Bosna je puna stari na i narodni h s pomenika od svake vrste.''72 M e utim , zamjera to samo stranci istraui u Bosnu i nada se da e ova "posve n evina primjetba biti volino
uvena kod srpskih i hrvatskih nauen1aka, te da e sc ulietno
doba b? rem poneko odvaiti, pa s dozvolom nae visoke zemaljske
vlade proputovati po arobnoj i ubavoj Bosni, tim prije, to .ie sa
da pu tovanj e zbog e1ieznice i liiepih t.esta na sve strane I"nno2'O
olakana, le se i udobnih prenoi ta gotove po svuda nai moe" ?'
Za ovo vriieme kada ie pismenost b ila na niskom s tupnju, po
iava ena-prosvietiteliki znai za Bosnu i Hercegovinu gotovo neobinost. lJ istoriii b osanskohercegov a ke orosv;ete neizbrisiv tra[!
o sebi ostavile su tri ene svo jom raznolikom dielatnou i plodovima SVO,2a rada. Staka Skenderova (183 1- 1891), vierovatno u to
vriieme naiohrazovanija !!raa n k a S ~raieva, ogledala se i kao pisar.. Paci uticajem Al eksandra Giljferdinga, naoisala ie Liet opis Bosne'4, koii ie, na izvj estan nain, dopuna Giljfe rdin govog vienj a
Bosne i H erce~ovinc . Staka Skenderova ie kao prevashodn i ,svoj
cili o dredila ob razova n ie enske diece. Osnova la ic dj e vojak u
kolu koiu ie vodila gotovo dvi.ie decenije, Taan da tu m osn iva
n ia ove kole ie sooran. Pominiu se tri godine, i to: 1854, 1857 .
i 1858. godina. U stvari, ova kola se poistov.ieu je sa .lednom dnigOrrl osnovnom kolom, koju je za ensku djecu otvorila 1854. go
10 5 .. ,,<1. Kos a novi: Srpske stari/le II B osni. "Glasnik Srpskog uenog
drutva". Beograd . 1871. knj. 12, sv. XXIX . s tr. 158-188.
" 15(0, str. 164-165.
-:z Sava Kosanovi: Iz srpske pro!losti u Bosui, "Javor", Novi Sad.
1885, str. 175.
n Sava Kosan ovi: Isto, str. 176.
J' Staka Skenderova: Lietopis Bosne 1852-1856, Poezdka po Gercegovi.
ne, Bosnii i Staroj Srbii, A. F. Giijferding, S. Peterburg, 1859.

UMilA HAD210SMA.'lQV1C

28

dine Srpsko-pravoslavna crkvena optina, pa otuda i dolazi do :tabune.1S Dolaskom Aus tro-Ugarske pr es tala je s radom ova kola, a
Staka je do svoje smrti ostala II Zavodu Mis Irbij cve.76 Koliki je
ugled slekla ova institucija, vid-i se i rpO tome to je sam bosanski
vezir Topal Osman-paa .slao svoje k eri II ovu kolu.71
Po nainu djelova nj a i p rosvj et iteljskoj aktivnosti, Staki
Skenderovoj moemo pridruiti i dvije strankinje: Mis Adelinu Paulinu Irb i ( 183 1-1 911) i njenu savremenicu Mis Makenz i. Godine
1869. osnovale su Zavod za ensku djecu. "Zavod je imao za cilj
da vaspita uen ice da budu kulturne i vrijedne domaice j dobre
uiteljice. On je bio prva enska sl'ed nja kola II Bosni i Hercegovini iz koje je izaao lijep broj dobrih domaica i spremn ih u it e
Iji ca."73 Turske vlasti nisu b ile blagonaklone prema ovoj ustanovi,
ali je i kola "nailazi la na velike smetnje bosanskog katoli kog
klera koji ih je oznai o .kao propagandu protestantizma."7'1
U iz vorima kojim smo se koristili da bismo doli do podataka O djel ovanju ovih prosvjetitelj ki, nismo n ai li na elemente
koji bi nas uputili na udbenike iz kojih su p redavale. Mitar P api
navodi da su dobavljale kolske prirun i ke iz Beograda , ali ne znamo koje. oo Prema torne, nije bez osnova pretpostavka da je kola
imala bar pri.run u biblio teku. Izvjesno je da bi detaljniji podaci o
tome bili dragocjeni i da bismo na osnovu njih mogli potpun ije
suditi o njih ovom djeiovanju.
In te resa n tan je i za Bosnu nema lo znaajan rad Vase Pel ag i a
(1838-1899),'1 koj i je i inae sloena linost II svom razvoju i djelovanju. Arhimandrit, osniva, profesor i rektor Bogoslovije u Ban joj Luci, ka snije socijalista, ateista , pisac, revolucionar. Sto sc
tie n jegovog dj elovanja i u ticaja, svi koji razmiljaju ili piu o
nj emu moraju se sloiti u jednome: bio je jedna od najznaajn i jih
figura kulturnog i politikog ivota II Srbiji i Bosni II dr u~oj polovini devetnaestog vijeka. P elagievo dj elovanje meu omladinom
u Banjoj Luci i okolini , i njegov uticaj koi.i se osj eao u cijeloj
Kraj in i zasmetao je bosanskom veziru Topal Osm an- pai, pa ga je
prognao II Malu Az.ij u.sz T II banj ol ukoj srps koj ari ji naao jc
ozbiljnog protivnika zbog toga to je propagirao slobodou mij e.
Bogos lovija Vase P elagia je dobival a knjige iz Srb ije, ali joj t a
O tome vie, Mitar P ap i : T ragom kulturnog lIasljeJ.a, Sarajevo, 1976,
s tr. 7- 30.
ho Haj rudin Curit: Skols ke prilike Muslimana II Bosni i H er cegovini
/800-1878, Odcljenje drutvenih nauka, knj. 50, Srpska akademija nauka i
umjet nost i, Beograd , 1965, str. 45-46.
7l Mitar Pap i : T ragom ktl lflfn10g lI asli ea, st r. 14.
"It Ha jrud in Cu ri : nav. la nak, str. 46.
" Voj islav B og i evi : Razvitak sko1st va 1/ Bosn i i H ercegovini, "Preglcd ", Sarajevo, 1947, II , knj. XII, sv. l - Il , str. 739.
"" MJtar Pa pi : Tragom k ulturnog lIasljea, st r . 15.
" O Vasi Pclngiu vie, Risto Besarovit : Vaso Pela gi, Saraievo, 1951;
Vasa Cub r ilovi: Vasa Pelagi, "Kalendar Prosveta", Sarajevo, 1925, str. 92.
0.1 Va sa Cu b rilovi : nav. la n ak , str. 92.
TJ

UVO D

29

p o mo

nije bila dovoljna. Da je traio po tporu za ovu ustanovu.

imao je i pisana svjedoanstva ...Bogosloviju je on smatrao narodnom kolom koju je htio 'malim sveuilitem uiniti' ... Pel agi
se, odmah II poetku rada II koli , susreo s mn ogim te koama . a
najvea od nji h bila je nedostatak ma kakv ih udbenika i oskudica
II nastavnicima. On se, II vezi <s tim, obraaG za pomo na sve strane. Pisao je mnoga p isma 'll Vojvodinu, ljudima od kojih je oe
kivao razumijevan je za svoje napore, p isao u Srb ij u, pisao razn~

Mis Paulina Adelina Irbi

30

LAMlJA HADtIOSMANOVIC

predstavke, ali pomo, mada je prisNzala, nikad n ije bila u sraz

mjeri sa stvarn im potrebama i njegovim linim naporima."81
U vrjjeme kada su ita onice i b iblioteke II Bosni i Hercegovini
bile prava rijetkost, Vasa Pelagi osniva II prostorijama Bogos lovije Srpsku itaonicu sa bibliotekom. "U ovoj it a onici i biblioteci
na j a k nivni'l"j .radnici , pored Pela gia, bill su bogoslovi, pitomei Srpske bogos ovije II Banj o.j Luci . "~ Kada je 'tl. ovom gradu us tanovljena Narodna biblioteka II Domu kralja Petra Velikog, Vrbaske
l10vine don ijele su ovu vijest: "Jedna od osnovnih karakteristika
naroda ovoga kraja jeste borbenost d tenja za znanjem i na ukom .
U b osanskoj Kr ajin i, gdj e su dizane bWle i k rvavi u stanci, pre 68
godina osnovao je Vasa Pelagi r e kto r prve b osan ske bogoslovije
II Ba nj oj Luci pr vu narodnu knjinicu. Iz te narodne knjin ice
razvila se kasn ije srpska itaonica".85 Citaonica n ije bila sa mo mj esto gd je su .se ita li a sopisi i novine i praLili aktuelni dogaaj i
nego i jezgro rev.oluoionarne misli b an jol u ke omladine. Oda tle su
knjige di jeljene tajno. Djelovanj e knj inice i itaonice, kao i rek
lurova preuavanja u i nili su da je banjal u k a bogos lovija dala
mnogo .sveteni ka sa savremenim ivotnim p ogledima. Neki od njih
su bili istaknuti sa ra dn ici Bosal'lske vile, [slon i ka , GlasIlika Ze
maljskog muzeja i slin o. Fond te i taonice i n ile su uglavnom
knj ige revolucionarnog sad.ri.aja .i P elagievi radovi tampani u S rbiji i dopremani tajno ou Banju Luku.
Ubrzo posli je banjoluke, II B rkom je otvorena Srpska ita
onica sa bibliotekom. .Bila je formalno pod nadzorom srpsko-pravosla vne crkvene optine. emamo podataka o tome koliko je imala
knjiga , samo se zna da su bile antireimske. i ova se itaonica vee
za imc Vase P elagia. U stvar i, Vasa Pelagi je ezdeseti h godina
devetnaestog vijeka osnovao Srpsk u i t aon icu, u iji m je pro.storija ma ka snije bila bibli oteka i sjedite srps kog pjevakog dru tva
S rbadija.86 Odlaskom Vase P clagi3, po svemu izgleda, za lvorena
.ie i tao nica, da bi 1872. godine ponovo poela sa radom, "zah val j uj ui pril ozima lIlekol icine patr.iota"81. Godinu da na kasnije zvorni ki mutesari f je u kida, pod jzgovorom da je " propovjedaoni ca
pa ns la v izma" .88

lJ Slavko M ianovi ; Va so Pelagi (1838--1899) / Predgovor knjizi Sabraila djela Vase Pclagia/, Sarajevo, 1971, str. 8.
.. ore Pejanovi: I storija biblioteka II B OSilj i H ercegovini, Saraje'
vo, 1960, str. 26.
~ Vrbaske novine, Banja Luka, 27. IV 1936, VU , 982, str. 3.
.. Mehmedali/,'a Dervievi: Referat prigodom 25-godi!n jice osnivanja
i rada Narodne bi lioteke Ahmed Kobi, B rko, "Bibliotekarstvo", Sarajevo,
1971, XVI" , 3--4, str. 137-141.
n Haj rudin Curi: Skale u Brkom prije jednog vijeka, "Osloboe nj e",
Sarajevo , 30. X 1974, XXXII , 9486, str. JO.
Vasa Cubdlovjt: Bosanski ust anak 1875-1878, Beograd 1930, str. 26.

OSVRT NA

POLITIKE ,

KU LTURNE I PROSVJETNE
PRILIKE U BOSNI I HERCEGOVI NI
AUSTROUGARSKOG PERIODA

U vrijeme kad Austro-Ugarska dolazi II Bosnu j Hercegovinu

s ambici jama da je, najprije, potini, a zatim prisajedini svom car stvu, one su bile ve peto s t o ljee pod vlau dn1 ge Cl'l revine - osmanske. Od lukom Berlinskog kongresa, odnosno okupacijom iz
1878. godine, tuna istorija Bosne i Hercegovine dobiva jo jednu
osobenost bez presedana - dva gospodara: sultana formaln o-pravno i cara de facto. Nova vlast donijela je znaajne po li t i ke , soc ijalne, ekonomske i kulturne promjene koje e dati peat ukupnom
dru tvenom jJVQtu do 19 18. godine. Cesto se bez dovoljno kritino
sti austrougarsko vrijeme II ovim krajevima tumai kao doba zaetaka ku lturnog i prosvjetnog ivota. Meutim, novi tokovi u ovi m
oblastima naslanjaj u se, kao to smo ve rekli, na podlogu koja se
ne moe zanemariti i koja je rezultat susr eta i uk rtanja civi lizac ija
na ovom tlu.
Nadanja AustroUgarske da e je narodi Bosne i Hercegovine
d oekati kao oslobodioca od vjekovne turske vladavi ne skrena su
ve pri samom njenom dolasku. Antiaustrijska borba uzela je odmah maha. Posebno nezadovoljstvo zbog agrarn ih odnosa osje alo
se u Hercegovi ni, i to u njenom is tonom d ijelu. Izlaz iz ove si tuacije "se traio u isel javanj u uopte, a u S rb iju p osebno ... Nezadovoljstvo agrarnim odnosima II I s t onoj Hercegovini uzelo je
n aroito maha neposredno po okupaci.i i 1878. god ine i -s nano SI!
manifestova lo kod hercegovakih ustanika, koji su rcpat,r irani iz
Crne Gore".S9
Okupacij u su te ko d oivjeli narodi ovoga tla, istina, svaki na
svoj n ain. Au strougarska se najvie plaila reakcije Muslimana,
pa je provodi.ln posebnu politiku premn njimn. Drnstian vid te pa..
litike bio je p reu tno prihvatanje seobe Mus limana u Tursku, to
je znailo da im od rie pravo prip adnosti ovome tlu. Tako su dose" Hamdija Kapidi: Pokret za iseljavanje srpskog seljatva iz Hercegovhle u Srbiju 1902. godine, ,,Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske
vladavine", Sarajevo, 1966, str. 7.

32

LAMI1A HADtlOSMANOV IC

ljen.ici iz Monarh ije poeli da naseljavaju domove izbjeglica. Nova

vlast je polagala velike nade II privrenost katolikog dijela stanovnitva i oekivala podrku. Mada su neki II poetku gledao tl
caru bo ljeg i blieg gospodara, on im je svojom politikom vrlo brzo razbio sve iluzije.
U godini okupacije 1878. uguen je ustanak koji je trajao tri
godine II Hercegovini i Bosanskoj krajini, a koji se podudarao s
"optim ciljem Srba i junih s lovena II vreme kneza MlhaiJa, da
se oslobode i ujedine junoslovenske zemlje na Balkanu.'''''!! Upravo
ovakva politika situacija: oslobodilaki pokreti od turske uprave,
vjerski i socijalni rascjepi, umnogome su koristili novoj vladi. Ona
je ne samo podravala nego j stvarala vjerske i nac.ionalne podvojenosti kako bi II zaetku guila otpore i okupljan je na toj osnovi.
Ustanak u Bosni 1875-1878 odi grao je vanu ulogu tl rjeavanju is to n og pitanja.91 To je jedan od uzroka to se nova uprava,
prcma oekivanjima . nije uspjela uvrstiti p rvih godjna vladavine.
Franjo J osip postavLja 1882. godine Ben jarnina Kallaya za zajedn ikog mimstra finansija. Veliki p oznavalac prilika na Balkanu,
posebno u Bosni i Hercegov.ini, on je b io veoma podesan za spro
voenje austrougarske politike. Dvije decenije njegove uprave predstavljaju vl'ijeme znaajnih mjera II ekonomskoj, prosvjetnoj i kulturnoj politici. Razvoj robno-novane privrede, izgradnja eljeznica,
javn ih objekata, jaanje trgov ine i d rugo, ine da Bosna i Hercegovina prelazi sa feudalne na kapjtalistiku p rivredu. Poseban znaaj
pridavan je gradnj i pu teva i eljeznica da bi se olakalo eksploalisanje rudnog i drugog bogatstva. " Bosna je kolonija lni posjed Monarhije. Ona, uistinu nije ni Java ni Indija. Medutim, ako se Bosna
uporedi sa koloni jama koje su stekle druge drave posljednjih decenija, mora se priznati da je Austr ija dobila mnogo vrjednije i sa
povoljnim poloajem podru je, nego to je veina ost ali h drava." 'l
Kao paravan kolonizato.flskoj poliLici, Austro-Ugar.skoj slui inten Zliviranje kuhurne i prosvjetne djelatnosti. Ta nastoian ja najvie su
vid lj iva u oblasti kolstva, u stvari u otvaranj u nekih dravnih kola. Nova vlast osnjva i vjerske kole, finansira ih , ali i vodi strog
nadzor nad nji hovi m radom, sve u cilju svojih vlastitih interesa.
Godinu dana nakon okupacije (1879) na ovom lIu oSe otva ra prva
gimnazija. Vlast okru,nicom9~ zahtijeva da se II kolama u i latinica i iri lica i njcm ak'i jezik. Posebno .ie simptom atino ,to se
ovim dokumentom nareuje da se jezik d omaeg stanovni tva naz.iva "bosansk i zemaljsk i jezik", koj.i je 1883. izmijenjen u " bosan
ski jezik". Takvo stanj e je potrajalo do 1907 . godi ne, kada je ko.. Vasil j Popovi: Pokret od 1875-1878, "Napor Bosne", str. 40.
~ Vie o ovom ustanku, i\tilorad Ekrnei: Ustanak II Bosni 1875-1878,
Sarajevo, 1960.
'1 Ed uard
Richter: Bosmell, Oesterreichische Rundscha u, Band VI,
Wien, 1906, str . 151.
OI Okrutnica Zemaliske vlade od 6. jun a 1879, br. 8876-p. o.

UVOD

33

nano,

u zvan i noj terminologiji, doputen naziv srpskohrva tski .""

"Stvaranje takozvane bosanske n acije, koliko god nije bilo realno
Kalaj u kao d obrom poznavaocu istorije toli ko mu je biJa nuno
kao politiaru, i on 10 uzima kao ideju vodilju u oblasti i tave politike u Bosni i Hercegovini, a posebno u sferi vaspitnog u ticaja na
omJadinu, a to znai u p rvom redu u kolama.''9!i Ta presija na nacionalna osjeanja nije dala oekivani rezultat. Kakva je bila atmosfera u Bosni i HercegOvini u austrougarsko vrij eme, plastino nam
prikazuje Josip Milakovi ovim rij eim a : "Bijahu to vremena gorJQi jeh iskustava i podozrenja, kad za pojedi nim vie n ijim Hrva tima
i Srbima, dok Su ovi ili za svojim obin i m pos lom ili u posjete
kom prijatelju, stupaju kao poasna straa straari i detektivi.'' 16
Nepune eti ri godine nakon okupacije Srbi podiu us tanak kom e sc
kas nije pridruuj u i Musliman i. To je bio lI'rlajbo lj i demanti tvrdnji koje su se mogle uti u bekoj i petanskoj tampi da je izvrena puna pacifikacija Bosne i H erce~o vi n e j da je na rod bl agodaran oslobodiocima - nosiocima zap adne ku lture."97 Austro-Ugal"ska
ovom pobunom shvata da narodi okupi ran ih pokrajin a ne prihvata j u silu bez pogovora. Zato ona na svaki nain nastoji da gu~i ne
samo srpska nacionalna osjeanja nego i muslimansku vezanost
za ovo tle, kao i bu enje hrvatske nacionalne svijes ti. Franjevci,
koj i su, k ako smo vidjeli, bili znaajni prosvjetitelji, ustaju protiv
germanizacije katolikog s tanovnitva, pa je stoga nj ihovo djelovanje zvanino ogranieno 188 1. godine. Kallay je, kao to smo .napo
men uli, umjesto podrke koju je oeki vao naiao na o tpor i jaa
nje h rva tske samosvijesti. Minis tar je krio te otpore zabranjivanjem bilo kakve manifestacije hrvatstva . Aus tro-Ugarska se sluila
slinim sredstvima i II borbi protiv ostalih nacionalnih ispoljavanja;
pojave novina, asop i sa, udruivanja u razna drutva, otvaranja
itaonica

s li n o.

Evropskoj javnosti trebalo je, meut i m , pokazati da je AustroUgarska don ijela .kul turu II jednu nepoznatu i zaos talu zeml j u.
Uz kole i javne objekte, koje podie ve u prvim god inama, nova
up rava 1885. god ine osni va Muzejsko drut vo za Bosnu i Hel'cegovinu. Drutvo je pretea Zemaljskog muzeja, osnovanog eti ri godine
kasnije II Sarajevu. Deset godina nakon us tanovljenja ove u stanove
p oe l a je izgradnja muzejskih zgrada, koje su otvorene 1913. godi,
ne. Uz Zemaljski muzej pokrenut j e i GlasItik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine "da bi se t ime strun i krugovi obavijestili o
O tome vie, Devad Juzbai: Jeziko pilanje 1/ aHst rougarskoj p<r
Bosni i Hercegovini pred prvi svjetski rat, Sarajevo. 1973.
II Mitar Papi: Prosvjetna politika Austro-Ugarske 1/ Bosni i Hercegavilli, ,,Jugoslovenski narodi pred prvi svjetski rat", Posebna izdanja, knj.
CDXVI, Odeljenje drutvenih nauka, knj . 61, Srpska akademija nauka i
umjetnosti, Beo$rad, 1967. st r. 710.
,. Spomenica 2>godiJnjice proslave Hr vatskog drujtva Trebevi, Sa
rajeva, 1919. str. 4.
rf Ante Malbaa: Hrvatski i srpski '"!acionaini problem tl Bosni za vnjeme reima Belljamina Kallaya, Osijek. 1940. str. 46.
OI

litici

II

UMIlA HADtIOSMANOVIC

34
naunom

radu i r ezultatima muzeja.' '9B I Muzejsko drutvo i Zemaljski muzej nastali su iz elje ok'llpacionih vlasti da sebe II
svjetskoj javnosti predstave kao nosioce kulture i afirmatore vrijednih strana. I stina, interesovanje za ouvanje dragocjenih ekspona ta, kao svjedoka bogate ba tine, pos tojale su i ranije. I deju o
mjestu gdje bi se pohranile starine iznio je jo 1850. godine Ivan
F ranjo J uki ~, ali ona tada nije mogla biti ostvarena. l ako je osnivanjem ovih dviju institucija nova vlast htjela da "fcprezenluje
spektakularna d ostignua pollti ke na okupiranom podruju"loo, one
5'U za Bosnu i Hercegovinu ima le v.iestruk znaaj. Z ahvaljujui
Mu. zeju sauvano je dosta znaajnih ostataka prolih kultura. Najvje putem Glasnika Zemaljskog muzeja, u kome su redovno, p er
red ostalog, saop tavani rez;ultat!i iskopavanja i pronalaenja vrijednosti i starina, saznalo se o bo.gatstvima te vpste u Bosni i Hercegovini. Vanu ulogu odigrala je i muzeJska biblioteka osnovana
kad i Muz ej. Sve vrijeme austrougarske uprave, uz omanju biblioteku instituta za izuavanje Balkana, ona je os tala jedina nauna
biblioteka na ovom tlu. Razmjenom svog asopisa, Muzej je jz
mnogih zemalja dobijao publikacije raznih naunih ustanova, pa
se i tako popunjavao fond biblioteke. " Muzejska biblio teka nas tala
je to kupovanjem strunih djela, to matnim poklonima mnogob rojnih prijatelj a ove naune ustanove." IOI
Kulturna politika austrougarske vlasti nije mogla prikriti nastojanje da onemogui bilo kakvu djelatnost koja bi se vezivala za
poj am nacionalnog. To je, meutim , nailo na sasvim :suprotan efekat. " P rvi odgovor domaeg stanovnitva na uticaj i jako djelovanje novih prilika bilo je pribiranje pojedinih delova naroda. Drugi
odgovor bilo je organizovanje narodnih snaga na svim poljima j
manifestacijama ivota. To je zahtevalo novo stanje, to je traila
odbrana od neprijateljskog napadaja reima. Pr.ibiranje i organizovanje je vreno pod tekim prilikama i sa nedovoljnim sredstvima.
Zato je i bilo prim itivno i slabo."IOl Okupljan je je najprije poelo
u pjevakim i tamburakim drutvim a kod hrva tskog i srpskog d ijela stanovnitva, i u i taoni cam a kod m uslimanskog. Drutva kasnije poprimaju oblike potpornih i kulturno-prosvjetnih udruenja
i oku pljaju na j ee pripadnike jedne konfesije, odnosno nacije.
I drust va i itaonice imale su znaajnu i kulturnu i politiku misij u, bila su m jesta za njegovanje nacionalnih osjeanja i kultura.
Potporna drutva imala su posebnu ulogu da pomau siJ:1omane
ak e i s tudente. Kada je Vlada otkazivala studentima sti pendije
" JzvjeJtaj o Upravi Bosne i H ercegovine za }906. godinu, Zagreb, 1906,
~ lr.

6.

" Ivan Franjo Juki: nav. djelo, str. 159.

1110 Risto B esarovi: Iz klllwrnog ivota Sarajeva pod austrougarskom
upravom, Sarajevo, 1974, str. 74.

lO' Spom enica uz proslavu SO-godinjice opstallka Zemaljskog muzeja

Kraljevine Jugoslavije tl Sarajevu 1888-1938, Sarajevo, 1938, str. 17.
lO.< ore Pejanovi:
Kulturno-prosvje tnosocijalna drt/Stva II Bosni i
H ercegovini za vreme austrougarske vladavine. Sarajevo, 1930, str. 3.

UVOD

35

zbog njihovog uea u politikim manifestacijama, potporna drutva su p reuzimala tu obavezu na sebe.
Jevreji su, kao najmalobrojnija narodnost u Bosni i Hercegovini, dugo ivjeli zatvoreni u svoje krugove i svoju tradiciju, i u
dosta tekim materija.l.nim uslovima. Tek nakon okupacije po i nju
se ukljuivati u opte drutvene i kulturne tokove, otvaraju se prema drugima i uz svoje, takozvano "lad ina" pismo koriste se i la linicom. Presudnu ulogu za ovaj preobraaj ima dru tvo "La Benevolencija", koje je. osnovano 1892. godine, i nae prva jevrejska ustanova n a nacionalnim osn ovama. Nedugo nakon osnivanja .. preobr azil a se u naunu ins tituciju za zanatsko-privlredn'O i kolsko-prosvjetno obrazovanje Jevrej a, a od 1908. godine njen zva nini program odnosi se na prosvjetu j dobrolinstvo " . lOl
U p rvim godinama ovog vi j eka dolazi do intenzivnog okupljanja u drutvima, koja pored humanitarne vf.e i znaajn u kulturno-prosvje tnu misiju. Tako su osnovana drutva: Prosvjeta (1902) ,
Gajrel (1903), Napredak (1904). I nicijativa za to poticala je od i
novnika, domai h intelektualaca, franjevaca, zanatlija, lrgovaca a
kasnije i radnika. Ta in j enica pokazuje nj ihov veliki znaaj i
nepobitan dokaz otpora gotovo svih slojeva stanovn itva novoj
vlasti. Austro-Ugarska je vrlo brzo shvat ila kolika se opasnost krije II tim ustanovama S nazivima: pjevako , potporna, tamburako,
kulturno-prosvjetno drutvo, pa je nerado davala ili je ak uskra i va l a dozvolu za njihovo formiranje. O tome kako je tadanji reim gledao na ovaj vid udru2livanj a , govolli nam i ore Pejano vi,
pa, iz meu ostalog, kae: "Kako zakona o udru ivanju nije bilo,
vredile su za drutvo poli cijske odredbe (prepis i) o javnom redu
i miru. Tc su odredbe bile ne samo stroge nego i p restroge. Najmanja sitnica, kakva b eznaajna i nevina re , kakav nevin ges t
smatran je 'opasnim' po javni red i mir. Vlast je m ogla u svako doba da nae kakav bio izgovor da zatvori dru tvo. Cak nije morala
.
.
da navodi razloga za svoj postupa k."lQ.l
Radni ka klasa, koja se u Bosni i Her(:egovini javlja relativno kas no, tek krajem p rolog vijeka, takoe p ni hvala udruivanje
kao v:id svoga p r.o testa. P rvi pokuaj ine tipogra fi 1894. godine
zah tjevom za ()snivanje svog drutva. Ni tada , ni pet god ina kasn]je, kada su obnovili zah tjev, vlast nije odobrila p ravila . Uspijevaju
tek 1903. godine da se udrue u Tipografsko bolesniko i pot porno
drutvo. " P evaki istup toga drutva na Gl!:tember gov dan te ist~
godine bio je verovatno p rva javna radnika priredba u Bosni, iak o
su radnici-stranci im ali i pre toga nekoliko takvih p riredbi, ali II
svom uem krugu."l05 2 e ljezniari, meu koj ima je bilo veoma mnoNJ Anonim:
Lo. Benevolencija; "Spomenica o proslavi tridc.setgodi
njice sarajevskog kulturno-potpornog drutva La Benevolencija, Beograd,
1924, str. 3, i (:O.
ore Pejanovi: Ku!turno-prosvetna ... , str. S.
IIII P/ avao/ M itrovi: Slike iz kulturne istorije prvo~ radnikog pok
reta Bosne j Hercegovme (1900-1914), Sarajevo, 1956, str. 3).
11)1

LAMUA IIAD2.I QSMANOVIC

36

g.:> stranaca , osnovali su 1898. godine, udruenje Flugrad, ija je

svrha II poetku bila uzajamno pomaganje i omoguavanje sastajanja. S poveanjem broja do maih , posebno m l aih radnika, ovo
drutvo proiruje svoj djelokrug i postaje borbenije. U prvim godinama ovog vijeka mijenja se naziv II Savez eljez.niara.
Okupljanje II drutva svih slojeva i svih konfesija govori nepobitno o izrazitoj politi koj borbi, koja se, evo, prikriva raznim
vlidovima kultu:rnog, prosvjetnog i humani tarnog djelovanja. Ia ko
se "verske razlike is tokrvnih graan a i seljaka k ri sta1iu vremenom, cepaju narodne snage na tri tabora razni h smerova, ali osea
nja krvne zajednice tinjaju na zajednikom ognj itu",u:16
U p r Vlim god inama svoje vladavine Austro-Ugarska se koristi
vjekovn im nasljeem u odnosima domaeg stanovnitva, pa ga pokuava pridobiti okupljanjem II interkonfesional na udruenja_ Tako je u Derven ti 1880. godine osnovana Na rodna itaonica na inicijauivu u ite1.ia Franje T iak a i upnika J ure ipia. Njen prv.i predsiedni k je bio Ni){,ola Kaavenda . U nju su imali pristupa svi gr au alli u t::1.. UUl..ilU na vjel-sku i na cionalnu pripadnost. "Svega nekoliko dana od svog osnivanja II CitaonicuJe bil o u l anjeno trideset
g raana i taj se broj popeo na stotinu."! To je vrijeme kada nastaju i takozvana drutva doseljenika ijemaca, Maara i Ceha.
Zatim, internacionalna drutva, namijenjena pripadnicima svih konfesija i nacija. Godine 1905. ustanovljeno je drutvo Ceha Ceka
beseda u ijem sastavu se nalazila itaonica i biblioteka. Drutvo
je sebi postavilo cilj da "osim drutvenog zbliavanja lanova i
podizanja nivoa obrazovanja meu njima, ouva i nacionalni dub ,
formi ra ku rseve e kog jezika, formira itaonicu sa bibliotekom ... "!OS Drutvo je neko vrijeme r adilo, pa prestalo, a poslije
prvog svjetskog rata 1920. godine ponovo je formLrano. Vlas t je poseb no podravala form iranje interkonfesionalnih udruenja II elji
da pr i vue to vie domaeg stanovnitva za svoju poHtik-u. M eu
tim , izuzev manj eg broja inovnik a , ona nisu uspjela da za interesuj u domaeg ovjeka. l !l'1
Ono to je poseb no vano za nau temu, to je pojava i tao ni
ca i kn jinica u ok V'iru drutava. Cilaanice su tada bile mjesta gdje
se mogla proi Lati knjiga i tampa, ali se isto ta ko 0101;1;10 razgova+
rati o politici i drugim aktuelnim temama. Tu su se taKoe odravala predavanja i budHa i propagira la nacionalna i socijalna svi+
jest. Zb og takvog svog programa, ita on ice su, kao i drutva, b.il e
pod paskom policije. Vlast je strogo na dzirala svaku novinu itaml
u tim pro5'torijama, pratila svaku knjigu da sluajno n ij e antireimska. To je vrijeme Benjamina Kallaya i nj egovi h nastojanjl
I..

Hamza Humo: Nacionalizam

tl

bosanskohercego va koj

klliitevno-

sti, "Napor Bosne", st r. 367.

1'1 M/ ugdim/ K/arabeg/ : SO-godinjica Gradske itaonice u Derventi,
"Osloboenje", Sarajevo, 7. II 1961. XVIII, 4567, str. 6.
I . Arhiv Bosne i Hercegovine, Z. 172.752/ 1-1 , B, od 5. XI 1905.
ore Pejanovi: KlIlwmo-prosvelIlQ ... , str. 7.

I.

UVOD

37

da suzbije nacionalni iskaz. Stoga za njegove vlade, koja je traj ala do 1903. godine, nijedn o drutvo njje moglo zvanino nositi nacional no ime. Tek po njegovoj smrti drutva su se izborila da imaj u nacionalna obiljeja II svom imenu, a od 1907. godine maternji
jezik se sl u.beno naziva srpskohrvatskim. "B e nije uspeo da ostvari jednu bosansku poli tiku koncepciju, nije uspeo da ve postojea nacionalna i poli tika stremljenja povee i amal gamira, i zato
je u drugom periodu svoje vladavine - posle smrti Kalajeve - napustio uglavnom sve te pokuaje i nastoj<'.O da p olitiki zavla da
zemljom ~s k oriavanjem postojeih naciona lnih , versk ih i socij aln ih suprotnost i, ou emu je, uostalom, imao mnogo vie uspeha."]l\1
Najvie drutava i itaonica, odnosno biblioteka, osnovano j e izmeu 1900. i 1907. god ine. Prema oru Pejanoviu, itaonice i biblioteke javljaju se u Bosni i Hercegovini kao samostalne ustanove
ve 1897. god inellI .
Jz raspoloiVlih nam izvora nismo mogli, barem to se tie
bib lioteka, n a i potvrdu za ovaj P ejanoviev navod. Koliko nam je
poznato, biblioteke ,kao samostalne ustanove lU Bosni i Hercegovini
javljaju se tek u vremenu izmeu dva rata. Do tog doba one su bile
samo pra tei objek ti drutava i sl i ni h institucija, uglavnom s rel ativno malim knjinim fondovima i veinom otvorene samo za la no
ve. Jedi no je u Sarajevu postojala kao samostalna i javna Ga zi Husrev-begova biblioteka, mada je i ona, s obzirom da je uvala samo
djela pisana na orijentalnim jezicima, okupljala isklju ivo obrazovane Muslimane.
Javn i karakter imala je i Prosvjetina Srpska cemralna biblioteka, osnovana 1911. godine, ali je bila vezana uz svog osn ivaa.
R adnike b iblioteke, koje se .iavljaju u prvim godinama dvadeset og vijeka, bile su vie mego dntge otvorene prema itaocima svih
naroda i socijaln og statusa , ali su opet djelovale II okviru u s-tanove
koja ih je osnivala. Anacionalna politika Aus tro-Ugarske ispoljila
sc i ovdje. Ne sa mo da sama nije inila nita da b i se u valo i njegovala knjika b lago i pisana rije nastala II Bosni i Hercegovini i o
njoj, nego je, gdje god je mogla, 'Onemoguavala put doma em t ivu
do itaoc a. P rosvje ivanje masa p osredstvom knj ige vlast je s p rea
vaj a, kako emo kasnije vidjeti, i zabranjivanjem velikog broja
djela i aso pi sa iz drugih krajeva van Bosne i Hercegovine.
U optem intenziviranju kulturnih djelatnostri , lizdavak a i novinsko-asopisna djelatnost dobivaju ta k oe >:impuls. I to se razvija pri vatnom inicijativom, izuzev, razumljivo, zvanil1i h Vladinih
lis tova, odnosno slubenih glasila na njema kom i srpskohrvatskom jeziku , koja su propagirala njenu politiku. Sto se .ri e ostalih
listova, bili <su pod prismo trom treima. "Izdavanje povremenih
asopi sa u Bosni i Hercegovini zavisi od naro ite koncesi je koju
izd aje Vl ada onda, kada nema, p rotiv tendencije lista, ,k ao ni p rolit
ILI

Veseli n Maslea: Dela, knj . III, Sarajevo, 1956, str. 158-159.

ore Pejanovi: Isto, str. 31.

UMilA HADZIOSMANOVIC

38

tiv povjerljivosti izdavaa i od njega imenovanog urednika, Illi

kakve sumnje javne naravi. Koncesija je nadalje vezana na uslov
da se izdava podvrgne preventivnoj cenzuri i po tri obavezna p ri
mjerka dotinih novina dostavlja Zemaljskoj vladi II svrhu cen:z.urske kontrole."1l2 Preventivna cenzura znaila je obavezu ure
nitva svakog lista da prvi otisak <svakog pojedinog broja dostavi
Zemaljskoj vladi ili odgovarajuoj mjesnoj oblasti. Tu se mogao izbaciti lanak ili clio teksta, odnosno obustaviti koncesija. 1Il Iz istog izvora o stanju tampe II 1910. godini doznajemo da s u meu
obus tavljenim asop isima b ila dva politika i jedan bclctri stikj
list U4 , Cenzura je b ila posebno str oga prema radnikim no vinama.
Na pr;imjer zagrebaki lis t Slobod/la rije doprema n je u Bosnu tajno pod 25 razlii t i h imena. Vlasti 's u ubrzo otkrile ovaj pokuaj pa
su plijenile i l!e listove. NJj e bolj e prolazio n i Glas slobode, pokrenu t u Saraj evu 1909. godine. "Odgovorni urednik (to su uveni
'Sitz redutori' onog vremena) ide esto u zatvor ali i to se smatra kao neka poast."m Takva oI1ijen tacija bila je uzrokom da se
esto iz odre enog broja izbnie i po nekoliko l anaka. Kako vidimo, si tuacija se nije izmijenila ni nakon donoenja zakona o
tampi 1907. godine, o emu nas obavjetava Srpska rij e u jednoj
s atirinoj noti u crnom okviru i sa krstom mjesto na slova. "Danas 's e napunila godina dana , od kad smo usreeni vjeto izraenim
i sretnim zakonom o tampi koji nas je Slao mnogo materijalnih
rtava i odgovornih urednika. etrdesetitri puta je zap lijenjen na
list kroz godinu dana. P reko dvadeset hiljada kruna gotovog novca
kotao nas je zakon o tampi za ovu godinu. 2. ivio zakon o tampi
u slavu .s lobode javnog miljenja."1I6 I pored takvih mjera "za e
trdeset godina austriske vladavine pokrenuto je u Bosni l 06. listova (asopisa i novina). Od toga je izlazilo u Sarajevu 84, a u celoj
Bosni.i H ercego vini svega 22. i to skoro sve nepoliti ki"lI7. Moemo
rei da su listovi i asopisi koji su opon irali zvaninoj politici,
:zajedno sa dru tvenim b ibliotekam a, uveli ko uticali na duhovnu klimu ovoga tla. Ne samo to su oko sebe okuplj ali mlade ljude
koj i su tu bil i u prilici da iskau svoj talena t nego i zbog toga to
su donosili tivo pristupano Irim masama. Jedno od glasila koje
je izvrilo ta kvu ulogu je Bosal1ska v ila, ,p okrenuta 1885. godi ne i
ji je vijek b io relativno dug, sve do 1914. god ine. Bosanska vila je
uspjela da postane asopis ,Jkoristan podjednako i u naunom, isto!fijskom .kao i tl nacionalnom i !polit i kom smislu"!!!. U njoj su saIII
III

11<

I zv j elraj o Upravi iz 1906, str. 605.

I sro, str. 606.
izvidra ; o Upravi BiH iz 1911, Sarajevo, 1911, str. 25 1.

'" P/ avao/ Mitrovi: Slike iz kulturne istorije prvog radnikog pokreta Bosne i Hercegovine (1900-1914), Sarajevo, 1926, str. 28.
I .. Srpska rije, Sarajevo, 3. IV 1908, IV, 75, str. 1.
111 ore Pcjanovi: Knjie,'ni i politiki listovi tl Bosansko j Krajini,
"Glasnik profesor:skog drutva", Beograd , 1934, sv. x- xn, knj. XlV, .str. 974.
111 Predrag
Palavestra: Kn jievnost Mlad e Bosne, knj. I, Sarajevo,
1965, str. 46.

UVOD

39

raivati ugledni domai p isci. I u sluaju

vodi li rauna o nepovoljnom stavu vlasti.

ovog asopisa m oralo se

"Pokretanje jednog knjievnog asopis a , odnosno asopisa 'za zabavu, pouku i knjievnos t',
kako je stajalo u podnaslovu Bosanske vile, bilo je, dakle, jedina
mogunos t i ansa da se, pod maskom njegovog zabavno-pou nog i
knj ievnog karaktera, iznalaze forme i za iskazivanje onoga to se
inae n.ije moglo objelodaniti irokoj javnosti."It9
Da bi se smanjio uticaj glasila koja su, prvenstveno, okupljala svoje saradnike i itaoce na nacionalnoj osnov:i, kao j asop isa
iz susj ednih zemalja, Vlada pokree 1895. godrinc Nadu. Za devet
godina svoga pos tojanja, Nada je samo dijel om odgovorila eljama
osn i vaa. liU politi kom smislu Nada je trebala biti nosilac austrougarskog bosanstva. U ovom sadraju interesi vlasti i elje naroda
Bosne i Hercegovine sutinski su se razilazili. Razvoj knjievnog ivota i knj ievne periodike u Bosni i Hercegovin i do pokretanja
Nade ovo najbolje potvruje." I20 Meutim, ova nastojanja illi su sc
sasvim ostvarila. Znaajan broj srpskih pisaca nije se solidarisao s
Nadom, pa je odbio da s a rauje u tom asopisu i time iskazao svoje neslaganje sa tekuom politikom. Nisu .se ni muslimanski pisci
odazvali na saradnju, barem ne u velikom broju. Iako je smisao
pokretanja novog glasila bio okupljanje autora svih nacionalnosti i
na taj nain direktno provoenje politike "bonjatva", ipak je ono
vremenom postalo hrvatsko i gubiJo postepeno bosansko ob iljeje.
Dolaskom Silvija Strahimira Kranj ev i a za urednika u Nadi, umnogome se izmijenila njena koncepcija. Tada se meu saradnicima
javljao znaajan broj srpskih i muslimanskih pisaca i iri krug
em inentnih autora i izvan Bosne i Hercegovine.
Goclinu dana nakon osnivanja Nade, II Mostaru Aleksa Santi
i SveLOzar Corovi pokreu asopis Zoru, koji je izlazio do 1901.
godine. Iako su njeni urednioi bili obazriviji prema zahtjevima
vlasti d stoga joj odredili prevashodno knjievni karakter, ipak je
Zora imala iri znaaj. Po t'o nije imala veih ,sukoba tS rei mom,
mogla je da razvija ri unapreuj e 'Svoj u ,koncepciju, pa joj je uspjelo da okupi tadanje n ajeminentnije k njievnike. Objav ljuj u i
radove ve tada af"1irmisanih pisaca: Alekse Santia, Svetozara Corovja , Jovana Du i a i Osmana ikia, Zora je uin il a mnogo na
propagiranju domae pisane lfijei. "Aktivnost mos tarskog kruga
knjievnika !Svjedoi, p r ije svega, o inten7.ivnom djelovanju izvjesnog broja ku lturnih pregalaca koji su u &redini sa skromnim kulturno-zabavnim aktivnostima -u spjeli da formiraju sn ano duhovno
arite. 'jihova dnicijativa nalazila je uzora u kulturnoj djelatnosti drugih naih centara, ustanovljenih mnogo godina ranije; za
mostarske pisce ta je inicijativa objelodanjivala iskuenj a vlastitog
urikovi: Bosanska vila, knj. I , Sarajevo, 1975, str. 19.
Boris Cori : Nada - knjievnohistorijska monografija, knj. I, Sarajevo, 1978, str. 659.
1\'

I~

Dejan

LAMlJA HAD2IOSMANOVIC

40

literarnog stvaranj a i p lemenite tenje za kulturnom i nacionalnom

emancipacijom H ercegovin e.JIl21
Meu asop isima koje su izdavali H rvati znaajan je broj
onih to su se tem atski uglawlOffi vezali za religiozno tivo . To su:
Novi bosanski prijatelj (1 900-1941) , Sera/il1ski perivoj (1902- 1913) , Glas/1ik sv. Ante Padovanskog (1906-194 1) :itd. L22 Hrvatski
dnevnik (1906-1918) bio je proaustI'ijski orijentisan, pokreta i izdava mu je bio n adbiskup dr J osip Stadler. Meu glasilima togn
v.remena znaajn u ulogu II ku1turnom, knjlevnom i n acionalnom
pokretu 'imao je Osviz (1 898- 1907) . Odgovorni u r ednik Ivan Aziz
M ilievi, jedan od pokretaa ovog lista, sara iv ao je nizom la
naka II n jemu.
Za -a firmaci ju knjievn osti meu Muslimanima vanu ulogu
odigrao je asopis Behar (1900---1910). Nj egova poetna orijentacija ti nacionalnom Gmi'slu je neodreena . Kasnije ,s e osjea muslimansko-slovenska nota, a pvi kraju njegovog izlaenja javlja se
hrvatska opredij eljenost. Pojavom Gajreta (1907-1941. sa prekidima), te Bisera (19 12- 19 14 i 19 18) Ilustaje ,p eriod intenzivnog i
or.ganizovanog buenja rinteres a za .knjievnost i p Ilosvjetu kod
bosans ko-hercegovak.i h Muslimana. "N astojanja za p rosvjetno m i
kulturnom emancipacijom daju ovim li stovima i knjievnoj i pub licistikoj grai u n j.ima dugo vremena oznaku posebn osti, i pored svih nacionalnih et iketa i simpatija njihovih urednika i saradnika."!:!; Valja ovdje pomenuti i list Bonjak (189 1-1910), koji je zastupao bosanslGU or.ijentaciju Muslimana, a i j i je urednik bio
Mehmed-beg K apetanovi-Lj ubuak. Gla silo Ogledalo, koje je izilo
li samo trinaest brojeva u vlasnitvu TevHk-bega Ba a gia , a pod
urednitvom Safvet-bega Ba agia , ii za tako kratko vrijeme ima lo
je odreenu kulturnu misiju m e u Muslimanima Bosne i H ercego
vin e. Naime, ovaj list je donosio knjievne priloge najvie iz pera
Safvet-bega Ba agi a.
Za vrijeme austrougarske okupacije Jevrej i su .izdavali list
La Alborada, koji je izlazio 'sam o jednu godinu, od 1900-190\!2J.
List je imao prosvjetdteljsko-literarni k arakter, ali i naglaenu n acienalnu notu . "asopis La Alberada ,p redstavljae je preveliku kulturnu vrednotu, a da b i mogao prod ri jeti u masu, koja uop e
uzev i, ve vijekov,ima nij e imala dliuge lektire 'Osim melitvenika,
a subotom i blagdanima jo d odlomaka iz pantateuha, psalama i
mine, a ako mu je depala ruku .j k akva knjiga 'maasimi'."125 U
'Odnosu na druge narode 'Ovih krajeva, Jevreji se dos ta kasno ogla
ul

Ljubica

III

ore

Tomi-Kova: Zora, Sarajevo, 1971 , str.

Pejanovi: Bibliografija tampe Bosne

1941, Sarajevo, 1961, str. 28, 29, 41 , 43, 49.

Muhsin Rizvi: Behar, Sarajevo, 1971, str. 9.

26.
i H ercegoville 1850-

!ll

,,,

Bibliografija tampe, str. 40.

Eliezar Levi: Opi pag/ed Ila kulturne prilike nae Sefardske za
jednice u Sarajevu, ,J evrejski glas", Sarajevo, 1. III 1929, II, 9, str. 1.
W

ore Pejan ovi:

UVOD

4l

Mehmed-beg

Kapetanovi

Ljubuak

avaju u publicis tici. Tek 1918-1919 poi nje da izlazi prv,i se dmini
list lidovska svijest ll6
Anek sija Bosne i Hercegovine 1908. godine odjeknula je meu domai m s tanovnitvom i organizovanijim j masovnijim otpolU H aim Kamh i: Je vrejska publicistiku LI Bosni i Hercego vini, "Spo
menica 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu", Sarajevo,
1966, st r. 169.

42

Ll.Ml]A HADtIQS!>lANOVI C

rom nego II s lu aj u okupacije, tri decenije ranije. Veoma je znaaj

na injenica to se II tom trenutku borbi pridruuju ,radni k a klasa i d omaa inteli gencija. I II sluaju aneksije, v l adaju i reim sc
prevario II svoj im oekivanjima. Kallay "sc: nadao da e kod stanovni tva jako razvijeniji osjeaj za samostalnost da p reobrazi II neku zajedni ku bosansku svijest"ll7. M e utim. i Srbi i Hrvati i Muslimani , iako II svojim naoionalnim udruenjima, or ganizuju se na
zajedni kom planu prot iv Au stro-Ugarske.
S novim privrednim odnosima II Bosni i Hercegovini javlja
se radnik a klasa. Prvi znaci socijalnog buenja vezani s u za u ticaj e klih i njemakih radnik a, koji su ve formirani kao radruka klasa , u punom zn a enju te ri jei , d o li na nae tle. Ut icaj
na na eg radn ika izvrila je soci ja Ustika tampa i literatura, koja
je stizala 'iz Beograda i Zagreba. To je bio predus lov za organizovano i svjesno okupljanje radnik e klase protiv aneks ij e. Jedan od
izraz,iLih vi dova tog otpora i borbe jeste pojava m notva ra dni ki h
glas ila upravo u 1908. godini. Odn os vlast,i prema ovom izrazu
bunta ogleda se i u tome to s u neki listovi zab ranjivani nakon
prvog broja, a n eki izali naj vie tri do c tirJ puta. Listov.i : Napred, Naa snaga i Pravednik pojavili su se samo jednom a Borba,
Bi,

Naa m isao, Poletarac, Puki glasonoa, Bosanska ustavnost

i jo n eki izali s u u tri-eti ti primjerka - svi u glavnom gradu
Bosne i HercegovineYs Izrazit p r imjer odnosa ne samo vlasti nego
i korumpirane arije prema novim glasilima vidi se ~ II s l uaj u
poj ave lis ta Oradbina u Banjoj Luci (1907). "Kad je Petar K o i
doao u Banja Luku gdje pokree Otadb inu, koja je u ustajaloj
vodi nap ravila talase i buru , graani banjaluki , 001 to s u pravili
od oke - po'ke i po'ke oku, i oni koji s u 7Jvjeli od austrijske vlasti. d igl i su galamu. 'Koji ga je avo doveo ovamo. Da mu s akupim o
troak , pa n ek se vrati otkuda je i doao.' " 129 Svoj u organizovanost
radnitvo je pokazalo i nastojanjem da se obrazuje, pa su otvarani
an alfa betsk i teaj e vi. Pokuaj sa .s ocijalisti kom kol om nLj e uspio,
jer su vlasti onemo guavale prosvjeivanje naroda. Da je k njiga
ip ak dospjela do radnika i da je odigrala z.na ajnu ulogu, govori
podatak o radu Bibliote ke sarajevskog radnikog doma. "P oetkom
1910 sa.kupl jaju se dobrovoljni pr ilozi za osn ivanje radn i ke biblioteke u Mosta ru , a 19 11 p ri reuje se u Trebinju zabava rad i osn ivanja radni k e ita onice ." I JO
Zna ajn o mjesto meu lis tovima koj i su sta li tU borbu s Austro-Ugarskom zauzima Glasnik J ugoslovenske socijalne demok ratAnte Ma lbaa: Bosansko pitanje i Austrt:rUgarska
dnevnika J. M. Baernreithera, Sarajevo, 1933, st r. 49.
' ZI ore Peja n ovi : Bibliograjija Jtam.pe, str. 58-77.
,,, An le Malbaa: Bosansko pitanje, str. 49.
ul P/ avao/ Mit rovi : nav. djelo, sl r. 47.
III

l ikog

tl

svjeJlu poli.

UVO D

43

ske s tra nke BiH Zvono, koje je poelo dzlaziti 1914. godine. U njemu sarauje Danilo Ili , uitelj, jedan od bliskih -saradnj,k a Gavrila Principa i drugih organizatora sarajevskog atentata. On je zap ravo s J ovanom Srni tranom, koji Je bio odgovorni urednik Zvona pokrenuo ovo glasilo i Univerzalnu biblioteku_ I stina, grupa o ko J ovana Smi.trana bila je nacionalistiki raspoloena. aime, II Socijaldemokra tskoj stranci BiH dolazi do sukoba, pa je dolo do jskljuenja grupe nacionalista oko J ovana Smitrana.13l M eutim , za nau
temu je od posebne vanosti to se omladina poela okupljati oko
ove b ibliote ke . Omladinci-aci sastajali su se u kruocima gd jc su
se "u poetku najradije itale broure kao od Hermana Bara: Bosna i Hercegovina i ,sve ostale zabranjene knjige na nekadanjem
ter.itoriju austro ugarskom "l32.
P.rve generacije domaih 1intelektualaca prcnose ,na ovo tic
iskustva evropski h nacionalnih i socijalnih pokreta i [,evoluoija. R awmlJivo je to se i on i okupljadu j organi7:uju oko listova .j asopi
sa, gdje se zalau 1 za rjeenje socijalnih i ekonomskih pitanja.
Ut icaj mladih na ukupne prosvjetne i kuJ turne tokove je znaajan,
mada su se nek i od njih nali u okvirima zahtjeva vla sti i zauzeli
vane poloaje u inovnikom aparatu.
Rasturanj e i ,prodaja knjiga II ovom vremenu dobivaju nove
forme. Do tada se, naznaili srno to, knjiga prodavala kao i s vaka
druga roba. Sad se us tanovljuju posebna mjesta - knjiare. J !lO-

ve vrste 7.animanja -

knjiari. Ilija

Kecmanovi ,

istina, "prema

nekim podacima" navodi da je jo 1850. godine Spiro Rajk ovj,

u itelj, otvorio prvu knjiaru II Sarajevu l33 Vrijeme nastanka prvih
k.njit..ara na bosansko hercegovakom tlu Risto Besarovj s tavlja II
prve godine okupacijel34 . Prema oru IPejanoviu ,, 1878 otvodo je
II Mostaru AntW1 Paher kn jiaru i tamparij u. Ta je La mpa rij a
sve do 1895. godine bila malog Jcapaciteta, pa je njen rad bi o ogran ien na si tne poslove1.lS. NepW1e dv.ije decen ije kasruje (1895)
vlasnik ove tam.parije udruio se sa orem ,i Ristom K.is iem , a
1901. godi ne ova se ustanova zvala Stamparsko-umje t l'liki zavo d
Pahera i K isia u Mostaru. Ris to K isi je ~ J ovanom P rotiem pokrenuo Malu bibliotek u III kojoj Ije iz:ilo 185 svezaka ti koja je dugo
predstavljala "najzamani.j-i ~z d avakri pothvat na teritori j i Bosne
Stojan K es i : Radniki pokreti tl jugoslovenskim zemljama d?
1914. godine, Beograd. 1976, S l r. 136.
ll! Slavko
Kalu cr i : Danilo Ili tl revolucionarnom pokretu, ,, ~ po
menica Danila Ili a", Sarajevo, 1922, str. 94.
' !J Ilija Kecmanovi: Istorija knjige tl Bosni i Hercegovilli, ,,Bibliotekarstvo", Sara jevo, 1960, Vl , L str. 13.
'... Jz kulwrfle j polit ike istorije Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1%6, str. 14.
~ ore Pejanovi: $tamparije tl Bosni j Hercegovini 1529-1951, ~a
rajeva. 1932, s tr. 33.
')1

LAMlJA HADZIOSMANOVIC

44

i H e.rcegoViine " IJ6. Veli ku k ultur nu misij u imala j e ~ Prva Muslimanska nukladna knjiara i tam.parija Muhameda Bekira Kalajdia
osnovana 19 11 . godine. Muhamed Bekir Kalajdi je znao ta mati

knjiga, pa je zato okupio oko ove novoosnovane knjiare muslimanske knjievnike i kulturne i javne radnike toga vremena, koji
su postali saradnici njegovog asopisa Biser i Muslimanske biblioteke. Posebna zasluga pripada Kalaj diu to je uspio da animira
pjesnika i prevodioca Musu a zima at i a Ik ao svog najblieg saradnika, koj i je ure ivao J dva godi ta asop i s a Bise r. l ako je djelovala samo godinu dana (1906-1907), Knjiara j Biblioteka brae
B aagia izvri la je odreen uticaj. Njen znaaj za kulturnu ,istoriju ovoga tla je dosta velik. U njoj .s u izile ctirj publikacije
istak nutih pisaca toga vr emena : S afvet~bega B aagia. Edhema MuIabdia i Hamida Sahinovia Ekrema.
U poetku ,su kn jiare !Uglavnom otvarali i vodili stranci. To
su mahom bile ,strane knJige, n amijenjene predstavnici ma oku pacioni h vlasti. Jeda n od prvih knj iara u Sarajevu b io je Jaromir
Sbu dnika. On je pokrenuo i jzdavak.u djelatnost. Ovaj 'p asionirani
knjiar otvorio je svoj u knjiaru 1897. godine. Da je u njenom sastavu bila li pozaj mna biblioteka, saznajemo iz akta kojim ..se obratila Zemaljska vlada Zajednikom Ministarstvu finansija u vezi s
njegovim zahtjevom da mu se izda koncesija za vodenje knjiare i
pozajmnc biblioteke. m
Dva su momenta zna aj na za pojavu .knjiara. Prvi jc to su
pored prodaje davale knjigu na posudbu i time omoguavale irim
slojev ima korienje pisanom rijei. Znaajno je da gotovo nije
bilo knjiare koja nije imala posudbenu biblioteku, i ne samo II
Sarajevu nego i u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. Drugi
mom enat, koji je takoe veoma vaan, jeste to su knj iare pokretale i rizdavaku d jelatnost. Sirenjem mree knj iara i izdavakih
ku a, pov eava se broj knjiga n a maternjem jeziku, a "u us lovi
ma germanizacije knjiga na domaem jeziku, .predstavljala je bitan
inilac u jaan~u nacionalnih osj eanja , pa ak i sredstvo samoodranja naroda"l .
Iako je inlcnziv.i rana izdavaka djelatnos t, posebno u od nosu
na raniji period, jpak je potreba za domaom knjigom bila vea od
tadanje produkcije. Zbog toga -su izdanja Matice hrvatske iz Zagr eba i Srpske knjievne zadruge iz Beograda ostala i u ovom vre~
menu najrasprostranjenije tivo u Bosni i Hercegovini. D omaa p isana rije preds tavljala je i snaan oblik afirmacije nacionalne
Lina Stiti i Hamid Dizdar: Bibliografija knjiga i
Janja Jtampanih u Hercegovini 1873- 1941, 1958, str. 5.
'Il ARBiJJ, Fond Zemaljske vlade, b r. 3156511 6, 1897.
'u Istorija Jugoslavije, Beograd, str. 367.
Ilt

periodinih

iz

U VOD

45

svijesti, pa ju je zbog toga rezun esto zabranjivao, ili pak samo

tolerisao. U stvar i, nas tojanje okupatora za potpunim guenjem
nacionalnih osjeanja, bilo je posebno uo ljivo u ovoj oblasti. Nova uprava je s velikom predostronou prihvatala knjigu ne samo
onu koja je stizala iz Srbije, Hrvatske i li Crne Gore .nego ak i iz
zemalja u okviru Aus tro-Uga rs ke. Kako je domaa knjiga pretposta vk a za osnivanj e i razvoj knjinjca i 6itaonica , .nije n eo b in o
l O je na ovu vrs tu ustanova, .kao p rosvjet."1o-naoiona lnih arita,
vlast gledala zlurado. Budno je pratila svaku .knjigu koja ude II
bibl iotek u, aso pis ili novine, koji se i taju II itao n i ci, pa ukolik o
joj to ne bi odgovaralo, nalazi la je na6ina da za brani rad , da proganja p okre t ae ili zaplijenj knjige . I to je jedan od uzroka to su
knjinice rela tivn o kasno dob ile pravo mjes to ti ulQgu na ovom tlu.

PRIVATNE BIBLIOTEKE
Knjiga II vlasnitvu pojedinca traje gotovo toliko koliko i
pojava pisane ri,jei. U uvodu smo naveli neke ,p r,i mjcre sakupljanja i uvanja knjJga .u .kuama bogatih ti oblazovan ijih. Prij e pojave veeg broja tampar.ija ovdje je knjiga uglavn om umnoa vana
prepisivanjem, pa je razwnljivo to je bila veom,a rSkupa i smatrana d.ragocjenou. Kad govorimo o ovom periodu i :sakupljanju
i uvanju knjige, ne mislimo na biblioteke nego na njihove zaetke.

U austrougarskom vremenu postoje, II odnosu na raniji period, mnogo povoljnij i uslovi za stvaranje privatnih biblioteka. Intenzivira sc tampa rska i izdava ka dj elatnost, javljaju sc -izdavake kue, te knjiga postaje znatno jeftinija i pristupanija. Uz
to, njena prodaja poprima nove, organizovane forme. Pojava knjiare, kao specijalizovane trgovine knjigom , ini mnogo brim i jednostavnijim put izmedu ita oca ~ djela. Nenijetko .su .knjiare ak
davale publikacije na posudbu, pa su time, 'lla izvjestan nain, vrile ulogu biblioteka.
To su bili uslovi koj i su umnogome pomogli da se u austrougarskom vremenu javi dosta sopstvenih zbirki knjiga i biblio teka. Meut\i m, do sada ih jo niko nije kompletno ,i s istemaLski obradio. Razloga za to ima vie. Meu llj.i ma su i t i to su prenoene
s jednog na drugog vlasnika, rasturane, poklanjane drutvenim i dru
gim bibliotekama, prodavane i s li no. Naj ee nail azimo samo na
Imena vlasnika tih bibliotek a, ponegdje ,i broj lk.njiga. J edan od tih
tragova je i ovaj navod: "Dosta velik broj .knjiga za v,r ijeme Austrije bio je kod p.r.ivatnih Jica . Gotovo svaki kulturniji i pismeniji graanin imao je izvjestan broj knjiga, po 200, 300, 400, 500 i y.i e
knjiga. A bilo ih je 5a bib liote.kama koje su brojale 1000, 2000,
5000 i vie dobri h i probranih knjiga (npr. biblioteke Ris te Radulovia, publiciste, dor Vite Kajona, d or M. Curia, dor Brace Poljakana, dor Riste Jeremi a, dor M. Mandia , dor J. Sunaria , H . KreevIjakovia, Edhema Mulab dia, M. Kadia , Osmana Sokolovi a, dor
Vase Runde, Ivana Milievia, Nikole B uconj i a, dor 1. Saria, Demaludina Cauevia, dr V. Gluca, Stjepana Iliji a i drugih."j
I

or e Pejanovi:

Istorija biblioteka, str. 59.

48

LAMiJA HAD1tOSMANQVIC

Pored ovih imena, kao posjednike biblioteka ili zbirk i knj iga
mogli bismo navesti veliki broj kul turn ih, d rutveni h i politik i h
radn ika toga doba. Ovdje emo pomenu ti samo nekoli ko pri va lnih
b ibli oteka kao ilustraciju njihovog broja i sadraja.
BIBLIOTEKA MUHAMEDA ENVERl KADICA

U Gazi Husrev-bcgovoj biblioteci nalazi sc zb irka knjiga i rukopisa Muhameda Enveri Ka dia (1855-1931), a zanimljiva je, prije
svega, po tome to je i n e vri jedni dokumenti, ri jetka djela i a so
p isi . Osim toga , njen nemali dio predstavljaju knj ige koj e je V135n ik sam prepisao , tc njegova Hronika. Po ovoj f-i ronici, koja govori o is torij skim i drugim zbivanj ima od 1364. do 1927. godi ne,
Muhamed Enveri Ka d i je obezbij edio sebi mj es to II naoj kulturnoj pr olost i. U ovom viestruko zanimlj ivom djelu , p isanom na
tursko m jeziku, Ikoje je jo otvoreno za iSlraivanja, na lazi sc,
i z m e u ostalog, hronolo ki por edana graa i "o gradnj i ... knjil n .ica. .. "2 .
Za dugog svoga vij eka Muhamed Enveri Kadi je revno sakupljao dokumente. U n jegovo j zaostav tini na en je zamaan broj
originalnih fermana, berata, b uj ruldija, hronika, zatim fotografija
uve nih ljudi i objekata od istorijskog znaaj a. " Uz to je sauva o
silu novina, koje su danas prava r ij etkost i u javnim b ibliotekama ,
a kamo II u privatnim. Tako je npr . imao sve brojeve s lubenog iista 'Bosne' (1866-1878), onda 'Sar ajevsk i Cvjetni k' (1868-1872),
'Sarajevski list' (1 878-1918), 'Vatan' (1883- 1897), 'Rehber' (18971899), 'Bonjak' (1 891-1910) i dr. Prikupio je i lij ep u zbirku ka
lendara . Njegova je bib lioteka brojila oko 800 tis kanih knj iga i
rukopi sa mahom istorijskog sadraj a ."3
U ovoj zbirci nalazi se e tr desetak rukopi snih knj iga koje j i;!
Mu hamed En veri Kad i sam prepisao da bi ih imao u svojoj bi bliotec i. M eu n j ima su Povijest B osne Muvekkita, L jetopis Mula
Mustafe Baeskije, Divan Fadil-pae Serifovi a i dru ge.
Mu hamed Enveri Kadi n ije ni i stor i ar ni h ron i a r , on je
"sakupl ja izvora za bosansku povijest i na ovom podruj u neumorno je radio blizu es t decenij a, da o tome s koro nij e ni ko
n ita znao"4.
Tek e se shvat iti prava vrijednost ove zbirke kada se prevede i nau no obrad i Hro nika Muh am eda Em'eri Kadia.

Hamdija K reevija kovi: Muham ed Eliveri Kadi, ,,Narodna uzdanica", Kalendar za god. 1933, Sarajevo, 1932, str. 109.
Isto, st r. 11 4.
Isto, str . Ill.

49

PRIVATNE BIBLIOTEK E

BIBLIOTEKA SILV IJA STRAHIMIRA KRANJCEVrCA

Dva teksta: Lektira Silvija S trahimira K ra l1jevia5 (1 8651908) i teks t Ugovora i z meu Instituta za istraivanje Balkana i
pjesnikove supruge6 daju kompletne podatke o privatnoj biblioteci
ovog pjesnika. Dr Vladimir Corovi je ovu knjinicu popisao detalj no, sa komentarima o stanj u svakog djela i biljekama koje je
Kranj ev i priLikom i tanj a ispisivao. U pomenu tom te kstu Corovi je knjini fond klasificirao ovako: Dokumen ti; Ru kop isi; Pisma;
Knji ge iz hrvatske beletris tike ; Djela iz narodne knjievnosti ; Djela
iL s rpske knjievnosti ; Pr evodi iz stranih knj ievnos ti; Lijepa knjievnos t; Djela iz starij e knjievnosti; Djela iz novij e hrvatske knj ievnosti; Casopisi; Almanasi; Spomenice, Djela iz s lovenak e beletri sti ke ; Djela iz bugarske beletristike; Ruska beletris tika; Ce ka
i poljska be letristika; Latinska ,k njievnost; zatim , Knj ievna istori ja ; Kri tika i kn jievna teorija; Nauka o jeziku; Rjenici; Istorij a
i politi ka; Geografija; Pu topisi i etnografij a; Filozofija; Pedagogija
i h igijena; P rirodne nauk e; Um jetnost; Ekonom ija i sociologija;
Specijalna litera tura o Jevrejima i istonim narodima; Opta ,d jela;
Nau n i asopis i i biljeke; Ocjene i prikazi O nj egovom djelu ,
koje je sam uvaot.
U ugovoru su ras p o reene pub likac.ije po predmetim a ovako: Filozofija - 71 knjiga; Povijest - 8 1; Geografija - 31; Broure - 14; Zoologija - deset; Pedagogija - 26; Religija - tri ;
Katalozi - jedanaes t : H rvatska literatu ra - 225 ; Ruska li teratura - 40; Poljska literatura - 44; Kl asina knjievnost i osta lu
- 86; Rj en i c i - 16; O jeziku - dvanaes t; Casopis i - 17 naslova , nekompleti.l
Pot pun iji u\'id II sadraj Kran jevieve biblio teke prua
Corov i ev tekst . Ugovor i Lekt ira govore rje i to o vrlo izraenom
Kra nj evi evom zanimanju za razn e oblasti ljuds kog duha . Is tina, najvie su ga in teresirale kJ1j ievnost i poezija, ali je o ito
dos ta z.na aja pridavao i umj etnosti i nauci. Pjesnikova su pruga
Ela Kranje vi je ostavila n ekoli ko zabil jeki koje takoe govore
o nj ego voj ljubavi prema odre enoj vrsti knjiga: "Veli ku b iblioteku imao je moj Silvi je. Cesto stojim pred njom i gledam u sve
ove k nj ige redom koje je on itao, rado ita o j op etovano itao.
Tim e ne mislim rec i, da on moda sve knjige itao ni je, da je on
moda imao svoju b iblio teku za par adu, onako n eka svij et vidi.' '''
! Vlad imi r Corovi: Lektira Silvija Strahimira Kranjl evia , Graa za
povijest knj ievnosti h rvatske, Akademija manosti i u mjetnos ti, kn j . X,
Zagreb, 1927.
Ugovor, Mr-833 (Narodna i Uni v. biblioteka BiH , Odjeljenje rijetke
knjige).
1 Vladimir C orovj: nav. lanak, str. 1-100.

, Ugovor
Pismo Ele

MS -

83S).

Kranjevi,

Mr-83S ('arodna

Univ. biblioteka BiH,

LAMIJA

50

HADIOSMA~OVI

I
I

Silvije S, trahi mir

Kranj evi

Kranj ev i eva supruga II ovim zab iljekama izdvaja neke knjige

koj ima se es to vr acao, i navodi kako je kao ak i tao Josipa
Mil a k ovi a, Senau, Josipa Krmp o t ia , Sekspir a, Marka B ogovia,

n ar odne pjesme, narodne pripovije tke. prevode iz stranih knjievnosti i sli noiO. Po njenom prianju, posebno je cijenio Turgenjeva
I.

Pismo Ele

Kranjevi,

(Nar. i Univ. bibllotcka, MS _ 834).

PRIVATNE BIBLIOTEKE

Sl

i Dostojevskog, koji su mu bili uzor. U vrijeme odmora ob i no je

itao laganu literaturu.
Kompletn a biblioteka Silvij a Strahimira Kranj ev i a s njegovom radnom sobom , izvjesno vrijeme, zauzimala je poasno mjesto
u Institutu za istraivanje B alkana.
BIBLIOTEKA ALEKSE SANTICA

U Mos taru se nalazi Muzej Alekse S anti a (1868-1924) i u

nj emu pjesnikova biblioteka. Rodni grad oduio mu se time to je
sa kupio i izloio njegovu zaostavti nu, uinio je dostupnom javnosti. Tako je sauvana i biblioteka.
U javnos ti je Aleksa Santi, razumlji\,o, poznat po svojoj poezij i, a zatim i aktivnosti II nacionalnom i kn jievnom pokretu s poe t ka ovog vi jeka. Bio je jedan od osn i vaa pjevakog drutva Gus/e,
koje je imalo dosta iroko polje dj elovanja. "Tu se razgovar alo o
narod nim stvarima, o politici, o knjievnos ti. Domov i Riste Ivan ievia, Voj. Sole, Pere Santia , G. RIste Bo kovi a i mnogih drugih ,
bili su o tvoreni novom nar odnom vetru ko ji je duvao, imali biblioteke sa pou nim. prosvjetiteljskim i roman ti arskim knjigama, dobijati gotovo sve srps ke asopise, bili p retp l ae ni na Narodnu
biblioteku brae J ovanovi a u P an evu, i tako dalje,"n
Uz obimna pjesn i ko djelo i dugogodinju kul turno-p rosvjetnu aktivnos t, Aleksa Santi je ostavio spomen o sebi i svojom bibliotekom. Najveim svojim dijelom, onim to je sam vlasn ik nabavljao pr ema svom afinitetu. ona govor i dos ta o njemu samome. "U
njoj ima dodue, p ri li an broj manje vrednih dela, b rou ra . aso
pisa, kalendara itd., balast ko ji je doao u bib lioteku glasovi tog
pesnika kao uobiaj en e dedikacije sa strane autora , no vei deo
biblioteke sa i njavaju dela koja je pesn ik sa m nabavljao."1l A
nabavljao je i najvie volio poeziju. Zato veliku veinu fonda ov~
knj inice i ne poetske zbirke, u glavnom s tranih autora, m eu kojima nje maki zauzimaju vidno mj es to. "Karakteri s tin o, ali i razumljivo je da su to gotovo i s k ljuivo dela lirskih pesni ka. Epskih
pcsn i k i h dela nalaz i se II knjin ici malo, a romana gotovo nikako.
Blia pesnikova okolina pri a da je sam kazivao da li terature u
prozi ne mo7.c pro i ta ti n i 10 stranica."B
Sa n ti je zn ao njema ki jezik, prevodio je njem ake pjesnike,
i to je sigurno razlog to su nj ihova djela naj brojn i,ia u njegovoj
bibl ioteci. Poseb no m jesto pripada djel u Hajnriha Haj nea, i ji je
Lirski h1termeco p reveo sam Santi. U biblioteci su sauvana dva
izdanja ove knjige. "Oba izdanja, kao i prva knjiga sabranih dela
Silerovih, nose na sebi vidne tragove da ih je Santi es to imao tl
Jovan R adulovi: Aleksa Santi, Mostar, 1934, str. 18.
II Ist o. str. 18- 2C.
u Gregor Cremonik: Radna soba f)ok. Alekse Santia, "Gl asnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine", Sarajevo, 1928, XL, sv. II, s tr , 163.
II

LAMI1A HAD210SMANOVIC

52

rukama,"'4 Meu stranim pjesruclma po broju knjiga dolaze francus ki . italijanski, ruski i eki. Zanimlj ivo je da je ovaj poznati
pjesnik ostavio veoma malo prostora za dom ae au tore.
I sam izgled knjiga govori o S anti evo m odnosu prema pisanoj rij e i. Za razliku od Silvija Strahimir a Kra nj evia, koj i je na
knji gama pod vla i o zanimljiva m jesta i prav io b iljeke, S anti nije

Aleksa San ti
" l sto, str. 164.

PRIVATNE BIBLIOTEKE

53

n igdje nita zapisivao, pa a k ni na djelima koja je es t o itao.

Kn jiga je mogla b iti pohabana ali ne i iarana. San ti evu biblioteku ne krase knjige lu ksuzne i skupe opreme. Ima ih dos ta broiranih. Pjesn ik je. dakJe, sakupljao djela, p rije svega zbog njihovog
sadrlaja, zato to ih je volio.
Po red poezije i znaajnog bro ja izdanja Srpske knj ievne
zadruge, biblioteka Alekse Santia uva dos ta asop i sa i knj ievnih
revija. Tu su Srpski knjievni glasnik (komplet), Brankovo kolo,
Nova iskra, Bosanska vila, Javor, Sr, Delo, Savremenik (nekompleti). Ni mostarska Zora koju je izdavao zajedno sa Svetozarom
Co ro vi em i Jovanom Duiem nije kompletna. Nijedan b roj Nade
Santi nije uvao II svojoj biblioteci.
Radna soba Aleksa San6a, koja je ujedno b il a i soba Svetozara Carov i a, m u a njegove sestre Persi de, ostala je onakva
kakva je bila za njihovog ivota. "Svi predmeti zadrali su
svoja stara mjesta, draga p~sn iku. Na stolu, do prozora, red knjiga
Srpske knjievne zadruge. Svuda knjige. I na kon soli pored vrata
i II sta kl enom ormanu na etaerima. Razna izdanja njegovih i
Corov i evih del a. Ne mak i pisci koje je San t i najvie voleo i koje
je tako dob ro preveo. Zatim mnogo knjiga sa posvetama. Od norvekih sti hova knjievnih poletaraca do priznatih v e li ina. Jer, ma
kako to udnovato izgledalo, Aleksa Santi je i tao malo i nerado,
osobito u kasnijim godinama."15
Na pjes nikovom radnom stolu stoji zbirka stihova, jedina knji.
ga njegovog b rata Jakova Santia, s posvetom. Jakov Sant i umro
je veoma mlad , sa 24 godjne16
Biblioteka Alekse Sa nti a nije znaajna toliko po djelim a koja uva koli ko kao slika o samom pjesniku, nj egovim afinitetima i
literarnom opredjeljenju.

" Vu k D ragovi: U Salltievom domu, "PoUtika", Beograd, 15. X

1926, XXIII, 6636, str. 6.
1& Omer Zorabdi : Razgovor sa sestrom Alekse S an tia i ellom Svelozara Coro via . U radnoj sobi Alekse S ant ia, "O s loboe nje", Sarajevo, 4.
V 1952, I X, 1723, str. 4.

LAMIlA

54

Safvcl-beg

HAD~ I OSMANOV I C

Baag i. Redepai

BIBLIOTEKA SAFVET-BEGA BASAGrCA

Safvet-beg Baagi (1870-1934) II vri jeme austrougarske vladavine, pa i kasn ije, imao je vanu ulogu II kulturnom i poli ti kom
ivotu Bosne i Hercegovine. On je pj es nik , i s tori ar i orijen tali s la.
Po ocjeni mnogih stru njaka, B aagiev prevod Rubaija Omera
Hajjama, do danas, niko nije nadmaio. Nj egovim djelom na ovom

PRI VATNE BIBLIOTEKE

55

podru ju za inj e

se or ijentalistika u Bosni i Hercegovini. Prirodno

je to je znao cijeniti i sauvati rukopise od velike istorij s ke i kulturne vrij ednosti.
U 1916. godini, po pisanj u samog autor a l7, rukop isna zbir ka
imala je 249 djela II 196 svezaka orijentalnih rukopisa od neprocj enjive vrijednos ti i jedan dio rukopis nih djela starih mu sli ma nskih
p isaca iz Bosne i Hercegovine. U ovom tekstu B a a gi pomae
i stral va i m a da se snau u ko r i enj u ovih r ukopisa i tema tski
ih sv rs tava u: Nauka o Kur'anu i komentar i Kur 'ana; Nau ka o
tradiciji i zb irke h adisa ; Serija tska pravo i zbirke decizija; Religija
i teologija; Nabona djela i m olitve; Mis tika; Logika i fil ozolija;
Nau ka o disp u taciji; Retorika, p oetika i m etrika; Lij epa knjievnost; Proza; Povij es t i biografi je; En cikJopedijska d jela; Leksikografija ; Gramatika ; Astronomija i R azna djela.
Ova vrijedna zbir ka, II k oj oj ima dosta rukopisa muslimansk ih pisaca iz Bosne i Hercegovine, to su p isali na orijen talnim
jezicima, vlasnitvo je Univerzitetske biblioteke u Brat islavi. Prodao ju je 1924. godine njen vlasnik, po to nijedna us tanova II zemlji nije pokaza la konkretno inter esovanje za nju. Mnogi naunici,
m eu njima i Jan Ripka, potvrdili su da ova Ba ag i e va privatn a
biblioteka ini ozbiljan osnov za r azvoj orijentali stike na Unjverzitetu u Bratislavi.
Spisak tampanih djela, koja je posjedovao Safvet-beg Baag i u svojoj knjinici, nalazi se u Arhivu grada Sarajeva.
Zn aaj viegodinjeg B aagi evog sak uplj akog rada podvukli
su mnogi orij entalis ti i k ulturni i sto riari koj i su pisali o toj bib lioteci. Ovi au tori su utvrdili da broj Ba ag iev e b iblio teke iznosi 284
sveske u 598 samos talnih djela, od toga 398 na arapskom, 11 7 na
tursko m i 88 na p erzijskom jeziku .lS

Safvet-beg B aagi: Popis orij el1taildh rtl kopisa mo je bibliot eke,

"Glas ni k Zemalj skog muzeja za BiH", ~arajevo, VII- Xn, 191 6, XXVIII,
II

3-4,

str. ZOi - 209.

II Jozef
Bl~kov i, Karel P elraek i Rudolf Vcsely: Ar abiscIle, tu r kiscl1e und persische H andscllr itf en de Ul1ivers i tiit bibliotllek in Bratislava,
Bratislava, 196 1.; Jozef B la kovi, KareI Pet raek: Arabs ke, (U rec ke a perl.ske rtlkoptsy Ulliverzit etllej k Iliinice. "Univerzitna krunica v Bratislave",
191 4-1919-1959. Mart in , 1959, s t r . 125----145; Jozef B l a k ov i : I slamskt1
mkopisy II ku i tnici Slove ttskej ulli ve r zity, U: Z b ratislavskych kninic.

Sborn ik k 30.
77--85.

vYro in

kninice, Slovenskej Univerzity, Bratislava, 1950, st r.

I..A.\{TJA HADZ I OSMANOVIC

56

Osman Asaf

S okol ovi

BIBLIOTEKA OSMANA ASAFA

SOKOLOV I A

Osman Asaf Sokolovi (1882- 1972) poti e iz obitelji koja j e

od davnina II svom domu njegovala pisanu ri je. Biblioteka koj a
je os tala za njim sadri djela to ih je sa kupljao l cuvao nj egov
djed Sunullah. Taj poetni fond kroz decen ije je bogatio n jegov

otac, a zatim sam Asaf

Sokolovi.

PRIVATNE BIBLIOTEKE

57

Sakupljanjern knj iga i rukopisa poeo se baviti kao srednjokolac. Skolovao se najprije u Sarajevu, zatim u Istanb ulu, Brusi,
Pragu, Lozani, Zagrebu, Parizu. Na I stoku je zavrio sredn je kolovanje, a na Zapadu s tudirao orijen talistiku. Sa svakog svog boravka donosio je dosta rukopisa i knj iga. " Krug interesiranja
Osmana Asafa Sokolovi a bio je vrlo irok. Sakupljao je sve LO s~
odnosi na Bosnu i Hercegovinu i to ima bilo kakve veze s njom.
Posebno je sakupljao literaturu o bosansko hercegovak im muslimanima kao i ono to su oni sami p isali i objavil i."19
Do mnogih znaaj n ih dokumenata i publikacija dolazio je sluajno. Jednom je, kupuj u i voe, primijetio da je zamotano u neke
stare papire - zapravo vana dokumenta. OtkupiO je od prodavca
sveanj papira koji su b ili vrlo zan imljiva g raa. Priao je takoer
da je lt Parizu od dvojice Francuza koji su 1875. god ine posjetili
Bosnu, kup io njihove memoarelO.
Osman Asaf Soko l ovi nije bio pasion irani sa kuplj a knj ige
kao knjige, on je znao ta trai i ta ho e da ima u svojoj bi b lioteci. Po onome to sadri , ova bi se k niin ico mogln nazvat i s pecijalizovanom. U njoj najvei dio i ne r ukopisi na tri o ri jen talna jezika, g raa o Bosni i Hercegovini, kao i d jela koja su pisali ljudi iz
ovih krajeva, te tampana knjiga u Bosni i O Bosni. Nisu bez
znaaja r ijetka djela na francus kom i turskom jeziku, te prevodi
s ovih jezika. Istoriografija je takoe interesirala vlasnika ove
biblioteke, pa je sakupio dosta djela iz te oblasti.

U 1963. godini, kada ju je ustupio Gazi Husrcv-begovo i biblioteci, njegova knj inica brojala je nekoliko hi ljada primjeraka i 400
vrijednih starih rukopisa.
Meu rariletima navedimo et rdeset di ela iz islamske medicine i spjev Hamsa azerbejdanskog pjesnika NizamijaY Veliku
vri jednost ove kn jinice predstavlja bogata arh ivska graa. "U toj
zb irci nalazi se do danas ovdje sauvani najstariji poznat i samostalni dokumena t turskog perioda vezan za Bosnu. To je berat rum clijskog bcglerbega Mur at-Pae, 'k oji se odnosi na rposjede zemlje
na Roman iji ... " 21
Svoju bogatu biblio teku Osman Asaf S o kolo v i je koris tio i
kao i s t rai va . Poto je znao tu r ski i fra ncuski jez ik, b ila su mu
dostup na mnoga kod nas nep reved ena dj ela. Turski ru kopisi upuivali su ga u zan imljive istorijske d ogaaje i na z n aajne linosti
bosanske istorije i kulture. Iz tog dijela njegove d jelatnosti nastao
je niz napisa o Musliman ima Bosne i Hercegovine. Njegovom zaslugom otkriven je do tada nepoznati pjesnik Aga-Dede iz Dobora ,
" Mahmud Tralji, Osman Asaf Sokolovi: l n memoriam, "Bibliotekarstvo", Sarajevo , 1972, XVIII, str. S5.
l>I Prema kazivanju Os mana Asafa S okolovia autoru ovog teksta.
II H/amidi Dizdar: U Sarajevu je pronadeno originalno djelo velikog
azerbejdtaIlskog pjesnika Nizamija, "Odjek", Sarajevo, april 1948, II, 13,
str. 5.
II Alija Bejti: Osman Asaf Sokolovi i Itjegov prinos druJlvlI i kul/Uri Bosne i H ercegovine, Sarajevo, 1972, str. 19.

LAMIJA HA01;IOSMANOVIC

58

koj i je stvarao II sedamnaes tom vijeku . On je napisao veliki s pj ev

o Bosni na turskom jeziku.tl
So kolo vieva biblioteka bila j e smj etena II oveoj pros tor iji
njegove kue . "Palj ivo oko zapazie na dva prozora koja se vide
sa ulice neto neob i no za mahalu: mnogo knjiga. Na policama,
s tolovima, stolicama, na podu , pod krevetom i svuda II sobi, samo
knj ige i knj ige. Stari rukopisi-"2. Bila je to neka vrs ta javne biblioteke tl koju je mogao do i svako i tl njoj it a t i knj ige. Vlasn ik je
te ko dozvolj avao iznoenje knj iga, a kad b i to u inio , traj o je
potpis na tri rever S3. Bio je potpuno svjes tan izuzetne vri jednos ti
onoga to je decenijama sakupljao i uvao . Po njegovoj sm rti prenese na je tl Gazi H usrev-begovu b iblioteku i vod i se kao poseban
fon d s imenom Osmana Asafa Sokolov i a , to je bila njegova elja .

Pomenuemo

ovdje jo neke vrijedne privatne b ib lio teke, o

i joj sud bini pone kad ne znamo nita.
Risto Radulov i (Rinda) (1880--1 915), prisan saradnik Aleksc
Sant i a, Svetozara Coro v i a , Atanasije Sole i ostalih tada nj ih mostars kih in telektualaca, ostavio je vidnog traga svoj im djelovanjem
u pj e vakom drutvu Gusle. Osim toga , bio je ista knu ti novin ar ,
pok re ta lista Narod (1907- 19 14)B, te uredn ik Pregleda (19 101913)2t. Poznat je .kao neustraivi borac za nacionalna prava u
au strougarskom vremenu.
Sav svoj kratki vijek posvetio je knj izi i kulturnom , prosvjetnom i naciona lnom rad u. Jedan od znaajnijih uspjeha iz tc aktivnosti je ostvarenje njegove ideje o osnivanju Srpske centralIle
biblioteke pri kul turno.prosvjetnom drutvu Prosv;eta. I sam je
posjedovao bogatu biblioteku sa raznovrsnim djelima, koju je,
neposr edno prije sm rti , zavjetao Prosvjetil1oj bibliotecj27. Ni li
posljednjim svoj im danima ni je se odvajao od knjige : "Stanovao je
i radi o u jednoj svetl oj sobi s kupatilom , na tre em boju Prosvete,
II poslednje vreme, naj vie u postelj i, i taju i. A soba puna knjiga,
hartija, sve u nevi enom neredu, razbacano po stolu i podu , po
s tolicama i policama."2!
Scjtudin Kemura (1863-1917), dobar poznavalac turskog, pa
i arap skog jezika, ostavio je za sobom izuzetno vri jednu kolekciju
rukopisa na orijentalnim jezicima, kao i djela pisa na arapskim
p ismom na srpskohrvatskom jeziku. Kako je i sam bio biblioteka r ,
lj

/ S IO,

str. 19.

.. Sav tivot medu drevnim rukopisima (H . M.), "Osl ob o enj e" , Sara.
jevo, 23, IX 1956, X IV, 3130, si r. 4.
lJ ore Peja nov i : Bibliograti;a tampe, s tr. 55.
10 Isto. str. 7-1.
/I Pe ro
Slij epev i : Risto R adulovi
Ras pra ve j lanci, .. Srpska
knjievna zadruga", knj. 299, kolo XLI II, 28. Beograd , 1940, str. XXXIII.
11 Isto, str. XII.

PRIVATNE BIBLIOTEKE

59

s tru no

je sredi o dokumente iz svoje pr ivatne biblioteke. Njenu

vrijednost uoi o je direktor I ns ti tuta za istraivanje Balkana Karlo
Pa, pa se nakon Kernurine smrti zalagao da je Zemaljska vlada
otkup i. U obrazloen ju svog zahtjeva P a je naveo mogunost da
je kup i neko iz inostranstva, jer je izuavanje Ori jenta tl to vrijeme naglo poras lo 29 Zemaljska vlada je Kemurinu biblioteku o!
kupila za 12.000 kruna)). Danas se ve i dio ovi h dokumenata nalazi u
biblioteci Or ij entalnog ins tiluta.
Hil mi H atibovi (1870-1944), predsjednik Vrhovnog crijatskog suda u p enziji,l! takoe je posjedovao tl aus trougars ko doba i
kasni je dosta veliku biblioteku, koja je, kompletna 1944. godine
nala mj es to u Gazi Husrev-begovoj knjinici. Posebno je vano
to su tim putem u ovu biblioteku s tigla sva vanija ori jentalna
djela objavljena do 1920. godine u Evrop i, koja je nabavio Hil mi
Ha tibo vi.

r omenima ovdje da je i II knj in ici "dra Vite Kajona posto.iala bogata zbirka balkanike i hebreike, dok je nadrabiner Mor ie
Lt: vi (uvao rij e tku zbirku rukop isa sta rih pansk ih romansi".l2

Jz saddaj a i b roja djela ovi h nekoliko bibli oteka koje smo

naveli moemo suditi o nekim elementima kulturnih i dru tveno-politik ih prilika u tom vremenu. Moemo zatim dobiti neke informacije o izdavakoj djelatnosti. Na kraju , izm e u ostalog, p rivatne b iblioteke govore n am mnogo o samim njihovim vlasni cima,
upotpunju ju nj ihovu linos t i stvaralak u biografiju. Osim toga,
one nam mogu pos luiti kao mjerilo interesovanja za pisanu l;je
- tradicionalno njegovanu u gra ans kim krugovima toga vremena.
Iz onoga to nam je os talo o privatnim bibliotekama, il i iz
njih samih , najee ne moemo u stanoviti vrij eme nabavljanja po
jedinih publi kacija. Naime, ak i II s lu aj ev ima kad postoje kompletni popisi, ne moe se do kraj a utvr diti II kojem su vremenu i
kojim dj elima popunjavane te zbi rke i knjinice. To, bez sumnje,
moemo u stanovi ti samo za one knjige, odnosno a s opis e i dokumente iji ie vlasnik ivio u austrouga rs kom vremenu i tada ih ne
kom prodao ili poklonio. To je i razlog to nismo govorili O p rivatn im zbirkama knjiga Jovana Du i a i Aleksa ndra (Ace) P ol jani a,
iako posjedu jemo kompletnu dokumentaciju o djelima iz njihovih
sopstvenih zbirki .
,. AriliII Bome i Hercef,:ol'ine,

Zaiedniko

16081 /BiH, 1917. (U daljem tekstu: ARB iH , ZMF).

ministarslvo finansija, Bi.

~ H a'Tldija Kapidi: BosIla i Hercegovina tl vrijeme alls trotlgars ke

vladavine, Sarajevo, 1968, Sll". 360.
" M/ ahmud/ T I ra iji I : Merilllm HUm i ef. H atibovi, "EI Hidaje", Sa
rajevo. 7. IV 1944, VIl . 9--10, !"I r. 31 1.
.c N arodna biblioteka Bosne i Hercegovhle (1945- 1965), Sarajevo,

1965,

str. 18.

BIBLIOTEKE VJERSKIH ZAJEDNICA

NA PODRUJU BOSNE I HERCEGOVINE
Bib lio teke s 'l18jboga ti jim !knjinim fo ndom Ik oje zati e Austro-Ugars ka na ovom tlu nalazil e su se pri vjer skim ustanova ma. Kod
Mus lim ana : pri da mi jama, medresama, te ki jama ; kod Sr ba: pri
man asti rima, crkvama i vjerskim kolama, a kod katoli ka: pri
samostani ma, crkvama , up nim sta novim a i vjerskim kol ama .
Damije i crkve uvale su vjersko obredno tivo , II I"llkopi su ili
tampano . S obzirom na njihov b roj. moem o ih nazvati kolekcijama knj iga.
Bib li oteke muslim ans ke vjer ske zajedni ce nas ta le su uva kufIjenjem 1 (zavjetanjem). Poto vakuf kao ustanova doivljava znaaj ne izmjene II aus trougars kom vremenu, to se mijenj a i poloaj
b ib lioteka. Do ovog vremena vakuf je dravno javno dobro, odnosno uvakufljene biblio teke imal e s u status d ravnih javnih b ibli oteka. Nova up ra va i zj e dnaava ga "sa zadubinama srpsko-praver
slavne i kato li k e crkve u Aus tro-Ugarskoj mona rhi j i"2, Godine
1883. osniva se u Sa rajevu vak ufskD povj erenstvo. " Za nadzor pojedin ih vakufa u Bosni j He rcegovin i i za upravu bosa nskohercego va ke zemaljs ke vaku fske naklade , postoji zemal jsko va ku fsko
povjerens tvo u Sarajevu kao vije aju a i z a k lju u jua ob last, i
zemaljsko vaku fsko ravna teljstvo II Sarajevu kao i z vruj u a oblast ."3 Time je vakuf izuzet iz skrbi drave, to je zn a i lo da i sve
us tanove vezan e na bilo koji nain za vakuf gube na z n aaju. Zbog
toga sc u ovom vreme nu naglo s man juje broj bib li ote ka, kojih je
i in ae bil o a k i u svakom manjem mjestu u Bosn i i Hercegovin i.
Neke od o vih u stanova zamiru, neke stagniraj u, a odolijeva ih
l Vie o va kufu vidi, Mehmed B ego vi: Vakuti II Jugoslaviji, Posebna
izdanja knj . CCC LXI. Odeljenje dmtvenih nauk a, knj. 44, Srpska akadem ija nauka i u metnos ti, Beograd, 1963; Abduselam l. Balagij a : Uloga vakuta tl verskom i svetovnom prosveivanjll na~ih Muslimana, Beograd,
1933; Mehmed Ali Ceri movi: Seriatsko nasljedno pravo (ferait.), Sara jevo, 1937.
l Lj ubi nko Popovi:
Prilog istoriji biblioteka tl Bosni i H ercegovini
u vremenu od 1878. do 1918. g. "Bilte n Drutva bibliotekara BiH i Narodne b ib lioteke", Sar ajevo, 1959, V, 3-4, str. 91.
) Naredba Zemaljske vlade za BiH od 10. j ula 1894, br. 64.438/ 1.

LA/l.1J1A HAOZroSMAN"OVI C

62
nekol icina, koje

se s vremenom utopiti

II

Gazi Hus rev-begovLl

biblioteku.
Knjiga II manastiru i crkvi kroz istoriju je usko vezana za
sudbinu ovih us tanova. U dugovjekovnoj turs koj upravi ma nas tiri
su se es to boril i za svoj opstanak, pa je II takvim uslovima i knjiga koju su u va li propadala. To je jedan od uzroka zbog kojih su
mnoge dragocjene knjige propale, a esto su i rariteti od veli ke
vrijednosti sauvan i II dosta loem stanju. Ne m ijenja se mnogo
poloaj crkve i manastira ni II austrouga r skom vremenu. Posebnu
se pogo rava nakon odredbe Zemaljske vlade iz 1896. god ine, koj om je ustanovljen porez na manastirsko imanj e. Govorei o manas tiru D obrievo , Leontije N inkovi b iljei i ovo: " Za sve vrijeme
otomanske vlade, kao i od okupacije do 1896, ovaj manastir n ij e
pl aao nikakva dan ka na haj van i zemlj u . . ," ~,
Knjini fon d crkvenih i manast ir skih biblioteka popunjavan
je pok lonima i kupovinom uglavnom iz Srb ije, Car igrada i Rus ije,
le pl"episivanjem. "Iako pod stranom p o liti ko m i duhovnom
v l au , srpski monasi nastojali su da neguju pismenos t prepisivanj em knji ga razli ite bogosluben e sadrine. Osim toga, na ovom
podru j u rade prve srps ke tamparije."5 Zemaljska vlada povremeno ja znala pruiti materijalnu pomo bibliotekama pravoslavne
zajedn ice. Tako je Zemaljska uprava priredila izdanje E vangeliona,
koji jc, zapravo, prva knjiga izdata u 1000 primjeraka " UZ sto
primjeraka u sjajnom izdanju", 1891. godine. Dvije godine kasnije
izdat je Apostol u 1200 primjeraka, Oktoih, I dio , 1894. godine,
Okloih, II dio , 1898, Slubenik i Trebnik, I i II dio, 1900, Minei
prazni ki 1902, a godinu dana kasn ije Casoslov6. Pomo ko ju je
Vlada povremeno pruala pravoslavn im vjersk im us ta novama motivirana je dobrim dijelom n astojanjem da se sm anj i, odnosno
onemogu i u ticaj Srbije na pravoslavno stanovnitvo u Bosni i
Hercegovin i.
Franjeva ki samos tani su od svojih poetaka bi li ne samo
mj esta u kojima je brino uvana knjiga nego i cen tri p rosvje tn e
djelatnosti. U turskom vremenu na ovom tlu bi lo je t ri naest samostana koji su, uz odobrenje vlasti, stekli pravo da p oduavaju
dj ecu. Meu nj ima se posebno istiu samostani u Kraljevoj Sut
jesci. Kreevu i FojnicF. Pored samostana brigu O knjizi je vodio i
f ra njeva ki provincijalat. U svim ustanovama k a t o li ke crkve na1azile su se uglavnom knjige na stranim jezicima, koje su nabavljene II B eu prije dolaska dvojne monarhije. "Tako je 1857.
austriska vlada preko svog konzula Fr. Zoret i a b iskupu Sun j i u
spremila ove kolske knjige: a) abecednih tablica 110 komada, b)
Leonlije

Ninkovi:

Monografija manasti ra Dob rievo s podruni1"a

crkvama, Mostar, 1908, str. 45.

, Rajko L. Veselinovi: Srpska pravoslavna crkva II BOSIli i Herce.

I!;ovini, "Srpska pravoslavna crkva 1219-1969", Beograd, 1969 .
I zv/etaj o Upravi }906,
l

Vie o tome: Fra Julijan

str. 118.
Je leni,

nav. djelo.

BIBLIOTEKE VJERSKIH ZAJE DNICA

p oe tn ica

63

za ka toli ke uionice 100 komada, e) s la v ni kih itanki

100 komada, d) Citanka za II gi r azred uionica 100 komada, e)
Ka tol i kih katehizama za I razred 100 komada , , :'8
Ni kato li ka crkva, a posebno franjevci, nisu se uk lopili u
ambicije aus trougarske p olitike II Bosni i Hercegovini. Po to su
franjevci bili vezani za narod i nacionalno od ree ni , dakle protiv.
nici germanizacije, doli su pod udar tekue politike. Zbog toga
188 1. god ine u Bosni poinju da djeluju isusovci iji je za datak
b io da provode germanizaciju. Njih ov dolazak bio je jedan od po
kuaja potis kivan ja franjevaca . .. Biskup Vuii bavi se mi lju da
dovede iz Francuske as n e sestre. Austrougarski ministar spoljnih
poslova grof Juli je Andra ssy stupa u razgovor s Vatikanom, elei
da odstrani fran jevce jz duhovne pastve u Bosni, jer nacionalno
p o lit ika orijentacija bosanskih franjevaca nije bi la II skladu 5,1
njegovom s polj nom politikom. Franjevaka orj jen tacij a je bila
hr vatska, opte s love n s ka. "~ Nadbiskup Stadler u istu svrhu osniva
u Be u dru tvo za pom o Bosni i Hercegovin i, koje treba da vee
kato H k u crkvu uz Habzburgew. I pored ovakvih uslova, f ranjevci
su, is tina neto slabijim intenzitetom, nastavili svoje dj elovanje.
Kao prosvj etitelji i o sniva i kola i biblioteka uz samos tane, oni
su pokazal i da znaju vrijed nos t pisane ri j ei. Zato ni je ni neobino
da su se starali o bibliotekama u samostanima i crkvama i da jt:
knj in i fon d bio b rino uvan. Popu njavane su os tavtinom franj e
vaca, nabavkom iz B ea, Rima, Venecije i drugih zapadn ih centara,
te poklonima. Pored vjerske knj ige tu se nalazi lo i ovos vje tovno
tivo.

, Isto. knj. II. str . 28 .

Ante Malbaa : Hrvatski i srpski nacionalni problem, str. 24.
" Mirko Maksimovi: nav. lanak, str. 101.

BIBLIOTEKE I SLAMSKE VJERSKE

ZAJ E DNICE

1. GAZ I H USREV-BEGOVA BIBLIOTEKA

Najznaajnija bosan sk ohercegovak a

b ib lio teka ovog tipa II

vrijeme turske vladav ine, koja ne gubi primat n i II aus trougars kom
periodu, jeste Gazi Husrev-bego va, a nastala je, kao to smo II
uvodu navel i, .1 537. godine uz medr es ll koju je podigao bosanski
namjesn ik Husrev-beg. Nemamo pouzdanih tragova O broju i vrsti
knjiga koje su inil e njen prvotni fo nd . Iako je bilo uobi aje no da
vak if (legator) navede im enom sve to zavje tava, II ovom sl u aj u
to je izostalo poto je Gazi Husrev-beg odredio da se od 700.000
s rebrnih d ir hcm3 400.000 u troi na gradnju medrese, a od osta lka,
kao to na z na ava II svoj oj vakufnamill, kupe knj ige. Drugi razlog
zbog koga nam je n e m ogue odrediti prva djela ove ustanove jeste
taj to je nekoliko puta stradala tt poarima i ratn im razaranjima.
Do danas je ostalo nekoliko rukopi sa koji imaju bilje ke po kojima b i sc m oglo pretp ostaviti da ih je zavjetao Husrevbeg. Jedno
od tih d jela je Cunyet ulFetalVa, d jelo erijats ko-p ravnog karaktera, na kome stoji: "Ovu kn j igu u vakufi Husrev-beg, si.n Ferhat-b egov, neka mu tra je s rea , za as nu m edresu, neka bog prim i njegovo dj elo."l!
Hazim Sab anov i i Fehim Spaho, koji su se bavili istorijom
ove biblioteke, sma traju da je postala samostal nom javnom ustan ovom 1863-64. godine, kad je izdvojena iz medrese!3. Tada je
preseljena tt specijalno izgra en u p rostoriju uz Gazi Hu srev-begovu
damiju , gdje je ostala do 1935. godin e. Mahmud T ra lji smatra dZl
je ova biblioteka imala svog knji nia ra i p ri je p reseljenja 14 p otvrdu za to naao je u vie izvora. I zm e u ostalih i kod Mehmeda
H andi a, koji pretpostavlja da je ova knjinica jo prije osamoVidi Uvod, str. 6.
11 Inventar
rukopisa Gazi lit/srev-begove biblioteke, br. 268, (stari
broj: 129).
lJ Hazim S abanovi: nav. lanak, str. 46, i Fehim Spaho, nav. lanak,
str. 75 .
" Mahmud Tral ji: Iz. prolosti Gazi Rt/srev-begove biblioteke, "Anali
Gaz.i Husrev-begove bib lioteke", knj. I , ~arajevo, 1972, str. 150.
II

BIBLIOTEKE ISLAMSKE VJERSKE lAJE.DNICE

6S

staljenja imala nadzira telja knj iga. ls l o j avnosti ove u stanove

tako e ne moemo nita pouzdano re i . Naime. po elj i osniva a
fondom biblioteke mogli su se koristiti svi ..koji se bave naukom".
Da li je i u kojoj mj eri taj dio vakufnam e ostvarivan, odnosno da
li se neko osim nastavnik a i polaznika medr ese sluio ovim fon
dom, ostaj e pod znakom pitan ja.
Prvi bib liotekar ove ustanove po nj enom p reseljenju bio je
Abdul ah Aj ni Ha sag i (umro 1872). Sarajlija. IBiblio teka , li tom
vremenu, nije imala kn jinj fond boga ti ji od dvije hilj ade svezaka.
Vjerovatno j e i to jedan od razloga to n isu postojali inventari.
Bibliotekar je dijelio knjige po sadr ini u grupe i re ao ih u poli
cc. Na taj na in su bile p regledne. Drugi knjini ar, Salih S id k.i
H adihusei novi Muvekkit l6 (umro 1888) zapo i nj e rad na nekoj
vrs ti inven ta ra, koj i predstavlja prvi popis knj inog fonda ove
ustanOve. Njegov sistem zasnovan je na uzoru osta lih biblioteka
Bliskog i Srednje~ istoka toga vr emena , i izgleda ovako: n a pole.
dini sveske (33x21) arapskim pismom, kaligrafskim ru kopisom, is
pisao j e i podij e lio knjige II 2S grupa:
l.
2.
3.
4.
S.
6.
7.
8.
9.
10.
l l.
12.
13.
14.
15,
16 .

17.
18.

19.
20.
21.
22.
23.

24.

Tafsir (komentar Kur'ana);

Hadis (tradicija);
UsCtli hadis (Teorija tradicij e);
Fikh (erijatsko pravo);
'Aqaid (dogma tika );
Lugat (rjecnici);
Nahw (sintaksa);
Sa rf (gramatika);
Mantiq (logika);
Mc'ani (s tilistika);
Adab (knjievnost );
Fcraid (nasljedno p ravo) ;
Hikme t (mudroslov ije sa as tronomijom) ;
Qasllid (pj esnitvo);
Tasawwuf (mi sticizam);
Sibb (medicina);
Mew 'ize (propovjedni tva);
Kira'et (pravilno ue nj e Kur'ana);
Arud (metrika);
Furs (perzijski);
Tawarih (is to rija);
Diwan (Divani);
Hey'et (prirodno-matema t ske nauke); i
Muteferriqa (razno).

IS Isto .
.. Ml/vekki!, poznat i kao autor djela Istorija Bosne (n .rih-i Diyar.i
Bosna), jedne kn jige iz oblasti astronom ije, a i po tome to je napravio

dva globusa koji se uvaju II ovoj biblioteci. Umro je deset godina poslije
okupacije. (H azim Sabanovi: Knjievnost Muslimana na orijentalnim je
zicima, Sarajevo, 1973. str. 592-599).

66

LAM IJA J-IADZroS.M A.'10VIC

B1 BLl OTi.:KE ISLM.ISKE VJERS KE ZMEDN l CE

67

UMlJA HADtlOSMAN'OVIC

68

U ovom popisu izdvojen je fond prenesen iz biblioteke Abdullaha Kantami ri-zadea, to ini 25. grupu. Pos lije ovog globalnog
popisa, na dvije uporedne strane naveo je sljedee rubrike : broj
svezaka, broj knjiga, naziv knj iga, signatunt, vrstu pisma , broj
redaka i ime vakifa 17 Knjige su bile rasporeene po ve li ini s na
ljepnicama na poleini. Naljepnice su po strogoj simetriji stavljene
odozdo prema gore , pa su tako knjige vizuelno poprimaie kupa st
ob li k, to nije imalo nikakvu prakti nu nego es tetsku funkciju.
Biblio te kar je II svom radu s knj igama primijenio onovremena
p ravila ure en ja orijentalnih biblioteka. Kor istio se njima pri obradi knjiga, rasporedu rubrika, diobi grae i sli no l8 . Knjini fond je
tada popunjavan samo zavjetanjem,
Zaista je teta to ovaj bibliotekar n ije upis ivao datum e za
knjige koje je zatekao niti za on e to su s tizale, pa nam ostaje
jed ino da naga amo ta je naao, a ta je kasnije do lo. Dokto r
Cira Tru helka nas obavjetava da je 19 12. godine bilo 1800 djela,
meu kojima 1000 rukopisa. Navodi da su knjige v einom vjerskog
sa draJa.! ~

Mnoga dj ela koja uva Gazi Husrev-begova biblioteka ukraena su ornamentima l minijaturama. Posebno su ku r'an i luk suzno
opremljeni, te na po e tku teksta (unvan) i na marginama imaju
arabeske u zlatnoj, srebrnoj i drugim bojama. Pom enuemo neke
od njih. Rukopis Divana perzijskog pjesn ika Hafiza ukraen je
mini jaturama s ljudskim i ivotinjs kim likovima. a Orijentu s u
tu vrstu umjetnosti primjenjivali samo Perzij anci. U posebno dragocjene primjerke spadaju duz'ovi Kur'ana, Mehmed-pae Sokolovia , zanimljivi i po pismu i po arabeskama. Ovo kompletno djelo
od trideset svezaka uvakufio je za svoj u damiju u rodnom mjes tu
Sokolo vii veliki vezir Mehmed-paa Sokolovi . Pronaao ga je v e
okrnjenog za osam sve7.aka vakufsk.i inspektor Hilmi Muhibi i
prenio u ovu ustanovu. Svaki svezak uvezan je u kou s pozlae .
nim reljefn im ornamentima. Po svjeini boja i ljepoti arabeski,
spada meu najvrednije rukopise ovog tipa. U stva ri , moe sc
svrstati u vrhunska ostvarenja arapske kaligrafije. P re pi s iva ovog
djela upotri jebio je plavu, zlatnu, lj ubi as tu i srebrnu boju, koje u
u kupnoj kompozicij i ine vrlo uspjean sklad . Sa uv an i duz'ovi
pretrpjeli su izvjesna oteenja, ali su bOJe ostale ipak svjee,2\)
Ovdje se uvaju i dragocjeni primjerci Kur'ana s tari nekoliko vijekova. Tako postoji jedan primj erak koji se procjenjuje gotovo na
est sto lj ea starosti. Tekst je pisao vjet ka1igraf. Sav tekstual ni
teci.

" Vidi prvi popis knjiga, koj i se

uva

II Gazi Husrev-begovoj biblio-

II Vie o ureenju orijentalnih biblioteka, vidi: H andbl/cli der BiblioIli ekwissellScllafl, BcgrUndct von Fritz Milkau. Zwei te, vermchrte und "cr
besserte Auflage. Herausgegehen von Georg Leyn. Dritter Band. Geschichte
der Bi bliothekcn. Viertes Kapi tel Der Islam. Von Kurt Holter, st. ISg-24l.
.. Ciro Truhelka: Ga ~i Husrev-beg, njegov !tvor i n jegovo doba, "Glasnik Zemaljskog muzeja BiH ", Sarajevo, 1912, XX IV, 1-2, str. 91- " .
hlventar Ga~i Husrev-begove biblioreke, br. 63/ 1-22.

BIBLIOTEKE ISLAMSK E VJ ERSKE ZAJEDNICE

69

di o u kr aen je plavim i crvenim ta ki cama I crnim crt icama. Uvezan je u kou ukr~enu o rnamentima.
Pored ru ko pis nog rjenika Van kolija u biblioteci Se uva
tampan i VankoHj ev rjeni k , koj i je izdala 1728. god ine carigrad.
ska tam pa ri jal!. Tu se nalazi i e tvrta po red u tam pana knjiga
ove tamparije ( 1732. godine), geografski tekst Gi han NOma. Na
ovo m primjerku stoji naznaka da je p r ipadao p r incll .M uhamedu ,
s inu sulta na Ah meda Treega . Ne samo taj zapis nego i zlatn i rub
ko jim je kn j iga op toen a u pu uj e n a m ogu nos t da j e ovaj primjerak pravl jen za dvor.
Bi bli oteka je sve vri jeme posjedovala , kao to, uostalom, ima
i danas, najvie rukop isa na tu rskom jeziku, zatim na arapskom"
naj man je na perLijskom jeziku. M eu dok u menti ma koj i se ovdje
uva ju pomen ima 84 sveska sidil a (su dskih pro tokola) sarajevs kog
kadi lu ka koj i se odnose n a esnaest i, osamn aes ti i deve tnaesti vijek. Zatim 400 vakufnama i oko 3500 drugih dokumenata.
Kao to smo ve rek1i, posebno su znaajne publi kaci je iz
ob las ti islamskih nauka, te r ukopi si na turskom jeziku, koj i predstavljaju bogatu gm u za i zuavanje ne sa mo kultur ne istorije i
knjievnosti nego i ekonom skih i drutveni h pr ilika toga vremena.
Ovdje su sauvana i djela bosanskohercego va ki h pisaca koj i su
stvarali na orijentalnim jezicima, kao to su : Hasana Kafi P rua
ka, Mustafe Ejubovi3 (Sej b J uje), njegovog uen ika Ibrah ima Opijaa, Sejha Alaudina. Ali Dedea i drugih.
Pred kraj turske vladavine, a posebno u periodu Austro-Ugarske u Gazi Husrev-begovu b iblioteku su se sli le mnoge va kufs ke i
privatne b iblioteke i kolekcije knj iga i rukopisa. S to se uspjela
odrati i u vr ijeme kad s u islamske b ib lio teke stagn irale ili propadale, treba zahva liti tome to se nalazila u Sarajevu, cen tr u isla mske vjerske zajednice, gdj e je h Ho najvie obrazovanih Muslim ana.
U austrougars kom vremenu Gazi Husrev-begovu b ib lio teku su
vodili osim Sa li ha Sid ki H ad ihus e inov i a dVO jica njegovih sin ova:
Husein i Aki f.22
2. ABDULAH KA NTAMI R I-ZADEOVA B I BUOT EKA

Na sa ra jevskom trgu At-mejdan, Abdu lah Kan ta mi ri-zade "muderis, V:liz i ba kat ib u m eh kemi"23, pjesnik2. , sagradio je zgradu
Vie o ovoj lampari ii: A. H . R afikov: Oerki po israrii kniga v TL/reii, Leningrad, 1973.
D
H azim Sabanovi; nav. djelo, str. 594.
II Mula Mustafa Dacskija: nav. dielo, str. 180.
JO U Hronici Muhameda
Enveri K adia, iji ~e autograf uva u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci, nalazimo ga kao autora pjesme o H ekim O~l u
Ali'pai, spjevane povodom banjaluke bitke 1737. g. (Muh amed Enveri
Kad i; Hronika, sV. VI, str. 293). Prvi prevod te piesme dala je Lamiia
Hadios manovi: Dvije neobjavljene piesme o ba njalukom boiu iz K adie
ve Hronike, Prilozi za orijentalnu filologiiu, XXII-XXIII, 1972- 73. Sarajevo, 1976, str. 318-322.
II

peataniia

70

LAMI]A HADt.IOSMANOV IC

BIBlIOTEKE ISLAMSKE VJERSKE

..

ZAJED~ ICE

71

_ ... .}II_.....

UMIlA HAD:tIOSMA NOVIC

72

za biblio teku od klesanog kamena " ll koju je bio uva kufio sve svoje i tabe a !kasnije i svoju !ku u II Magudi II korist Misr ije medrese
i svoje ocutubhane. to tvrdi ed jatsk i hudet od 9. abana 1212 .
(1797) II 37. sidilu na strani 204"~ . Iz ovog izvora saznajemo da je
biblioteka imala i bibliotekara, plaeno g po 14 ak i dnevno. Koliko
se zna sam graditelj je najveim dijelom popunio njen fond djeli ma koje je sam prepisivao. Ui telj i autor nekih prigod nih la n aka
A. Kulier ostavio nam je zapis o ovom zdanju 7..a svog boravka II
Sarajevu 1878. godine. Dosta pr ecizno je opisao izgled i poloaj ove
saraj evske bib lioteke i iznio podatak da je njome up ravljao izvjesni Sunulah-efendija.26
Poto je vakuf Kantamiri-zadea vremenom osiromaio, Mehm ed Hl.Irid-p aa, guverner Bosne, na redio je da se ova knj inica
prisajedini Gazi Husrev-begovoj. U trenutku prenosa ima la je 136
svezak a. Po istoj naredbi u Gazi Hus rev-begovu knjinicu prenesene su i dvij e privatne biblioteke: Muzaferije Abdu lkad ira sa 37
knjiga i Hadi Halila Hcrceglije sa 153 knj ige.27 Sto dvadeset i tri
god ine nakon izgr adn je, 1897. godin e, pril ikom regulaci je Miljacke,
ova zgrada je poru ena, a neto kasnije je njen fond prenesen II
Gazi Husrev-begovu b iblioteku . Vjerovatno zato to je Abdula h
Kantamiri-zade p repisivao ve inu svoj ih kn j iga, nije ih oznaavao
peatom , kao to su to inili nj ihovi vla.snici. U Ga zi H us rev-begovoj biblioteci su ova dj el a izdvojena i naznaena imenom vlasnika-prepis i vaa. U vrijeme prenosa 1.1 Gazi Husrev-begovu bibliotel,.- u ,
ova zbirka je bro jala 109 svezaka.
3. OSMAN SEHD[JlNA BfBLlOTEKA

Na mjestu gdje se danas nalazi Gazi Husrev-begova biblio teik a trajala je punih 157 go dina Biblioteka Osman Sehdi Bjelopolica2!. Bila je to es tougaona zgrada, koja je svojom kupolom pods j ea l a na turbe. Biblioteka je podignuta 1757. godine Ll spomen
rano preminulog graditeljevog sina Hatema, koji se bavio knjievnou i jmad svega volio lk njige. Osman Sehd i Bjc1opoljac .poslao je novac Mehmed-pai Kukavici da sagr ad i zdanje za biblioteku. Vremenom je o teen drveni krov zgrade, pa ga je god inu dana
po okupacij i Mustafa Hajrudin-beg Fadil pai pokrio olovom:~ .
Godine 1759. utemeljitelj je p oslao iz Carigr ada 180 r ijetkih rukopisa iz oblasti orijentalne knj ievnos ti i islamskih nauka. "Na vei Sejfudin Kemu ra: Sarajevske dtam ije i druge javne zgrade turske
dobe, Saraj evo, s. a. str. 73.
lt A. H . Kulier: U doba okupacije Sarajeva, 1878, "Napredak" Kalen
dar 1929, Sarajevo, 1928, str. 104.
XI Ljubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka BiH, str. 69.
II Sekretar Divana bosanskog nam jesnika Ali-pae Heki m<lglua, s koj im je doao u Bosnu 1746. godine.
19 Sejfudin Kemura:
U dvoritu Careve dtamije merhwn Osman ef.
Kjut ubhaua, Sarajevo, 1916, str. 31.
M

BIBLIOTEKE ISLAMSKE VJERSKE ZAJEDNICE

73

ni rukopisa ove b iblioteke ima peat s ovakvim tekstom u a rapskom jeziku : 'Ovaj primjerak uvakufi Osman Schdi od hadega na
carskog divana u Sarajevu pod uvjetom da se iz knjinice ne iznes:;:"
ni ped lja ni koraka god. 1173.' "JO To to je specijalno i zra en p ea t
S uput stvima o radu s knj igom, potvruj e brigu koj a je po svei
vana svakom primje rku u toj biblioteci. Sejfudin Kemu ra , koj i je
od 1905. godine bio nj en bibliotekar, zabiJjeio je nekolicinu dara davalaca , koje je pronaao u sidilima. "Prvi je iz H . Isa tove mahale T alirevia u lica u Sarajevu uvakufi 1170.-1 762. g. n ekoliko dirhema u dob ro tvorne svrhe od kojih odredi i neku svotu h afi Zl
Kjutubu kao pla u o tom se na lazi vakfij a na 139 stra nici (opisa
L. H .) sarajevske damij e. 2. Muhamed Seid F. H rom i u vakufl juje
200 groa i to 1193. g. da se daju na kamate od tih kamata da se
p la a vazifa hafizi kj utubll iste b iblioteke, o tome je va kfjja tampana II op isu careve damij e na str. 25 . 3. Bosansk i namjesnik
Mehmed Hurid-paa lIvakufl juje jedn u ku u u Carevoj mahali ."31
Osman Sehdij ina b iblio teka je sve vri jeme limala k njil.niara
sa r edov nom platom, koji je es to uz to bio dari van od lega LOTa.
Njen poslj ednj i bibliotekar, Sejfudin Kemura , ostavio nam je dokument o pres tanku rada ove u stanove: "Viso ka Zem. vlada odluiv i na ini t i r ij asetsku zgradu kraj Careve damije usput obori L
ramazana 1329. (26. avgus ta 1910) i gore navedenu kjutub hanu , u
namj eri da sagradi ljepu i moderniju, ali na alos t to joj dovede
naglu smrt i vje it i zaborav ."32 Tada je fon d biblioteke preseljen II
nepodesne p rostorije n ovos agraenog muftijskog ureda, a 1914.
godine pr i k ljuen je Gazi Husr ev-begovoj b ib lioteci. Meu rukopisima ove knj inice posebnu vrijednost p reds tavlja 458 svezaka
vakufskih knji ga i 82 s idila, koje je 1905. godine pok lonio sarajevski kad ija Vehbi Sikiri .
4.

KARAOZ-BEGOVA

BIBLIOTEKA

On o to je Gazi Husrev-begova biblioteka zn a il a za Sa raj evo ,

to je tl Mostar u bila K a ra oz-begova, nazvan a im enom svog legatora. Po dosad pozna tim izvorima, ona je naj sta rija ustanova te
vrste u Mostaru, izg raena poetkom 1570. godine. U prvo vrij eme
bila je uz medresu, ko j u je ta k oe podi gao Karaoz-beg. Iz vak u fname os n i vaa saznajemo da je njen temelj ni fond dosta skroman,
odnosno da su ga in ili: "Sedam kompletn ih u k ori eni h i lij epo
Ip isanih mush afa, 30 duz'ova Kur'ana u kou uk orienih , za u en j e
u dam ij i, kompletan ukori e n komentar Kur 'ana od Kad i Baj da.
vije, komentar dj ela Sirat-el-islam od Sejjid Ali je i arapsko turski
rjc n i k Ahtarij u."l3 (Ah tarija, L. H .) Tz ovog dokumcnta se doznaje
Fehim Spaho: nav. lanak, str. 76.
JI Sejfudin Kemu ra: U dvoritu Care\'e damije, str. 5.
J> Sejfudin Ke m ura : I sto, str. 16.
II Hifzija H asandedi: Muslima/lske biblioteke u M ostaru, "Anali Ga
'li Husrev.begove biblioteke", knj. I , S araj evo, 1972, st r . 108.

LAMlJA

74

HADZIOS~tA.~OVIC

da j e postojao mutcve1ija (upravnik vakufa), koji je bio obavezan

da knjige uva, da ih u stupa na korienje, ali uz kauciju i svj edo enje jednog lica. Ne znamo tano kada , vjerovatno po to je
prvobitni p rostor postao pretijesan, sagraena je kutubhana (b ib li oteka) uz medresu. Ovu biblioteku je bogati o fond javnih i privatnih biblioteka, koje su se redom slijevale II nju.
Pamen imo meu njima: Biblioteku Dervi-pae Bajezidagia
(iv io kra jem 16. stoljea), koja je, koliko se do sa da zna , d ruga
biblioteka ove vrs te II Mostaru. Osnovao ju je 1593. godine drlaynik i pjesnik Dervi-paa B ajezidagi. Zavje tao j e 46 svezaka i
odredio pravila ponaanja prema knjizi. Odre eno je da se knj ige
ne sm iju nikome poklan.iati, niko ih ne moe prisvajati nili se smi ju iznosi ti iz MC)s t;lra . Ov; r:lI. rukonis i preneseni 1890 gorline II
Karaoz-begovu biblioteku.3-I Zatim, Cejval1 Ceh ajin.a biblioteka, iji
je zavj e lalac Cejvan Cehaja, koji je sagradio damiju u Mostaru,
Blagaju i Gabeli i za nj ihove potrebe odredio 1558. godine 120
potpunih duz'nva Kur'ft.'1 a i jo osam svezaka religiozne sadri-1'e.
Ali-pa a Riz vanbegov j je za potrebe svoje tek ije, na Luci u Mo s ta~
ru , pr ibavio niz rukopisa od kojih su mnogi zagubljeni. On je takoe ej hu tekije u 2ivi i ma Mejli-babi sagrad io ku u , u kojoj se i
danas uva kolekcija knjiga i rukopisa iz oblasti mi s ti k e poezije,
to su je stvarali dervi i ove tekije. Veoma dragocj ena djela iz
privatne b ib lioteke mostar skog filozofa Mustafe Ejubovi a, zvanog
Sej h J uje, te njegovog u enika Ibrah ima Opijaa, nala su takoe
mjesto u Karaoz-begovoj b iblioteci. To su djela knjievnog i filozofsko-religioznog sadraja, meu kojima su najvredniji Sejh Jujini autografi.
K araoz-bev:ova biblio teka je uspjela da se od ri u au strou~ar
sko vri jeme, a i ka snije. Njen poseban znaaj je u tome to je u
svom fondu uva la mnoge rukopise vri jedne za izu avanje kulturne
i istorijske prolosti naih naroda, a i to je sabrala mnoge autografe doma i h autora, koji su pisali na orijentalnim jezicima, ili
na matern jem jeziku arapskim pismom. Da je nj en fond sadravao
vrijedni h rukopisa , svjedoi nam i tekst Mehmeda Handi a 3s ,
bibliotekara Gazi H usrev-begove biblioteke u vremen u i zm e u dva
ra la. H andi tu navodi da je naao izvjestan broj dj eb i ji su
au tori ljud i naeg pori jekla , a i dosta vrijednih rukop isa. 36 M eu
tim , "biblio teka je u vrlo loem stanj u, a mnoge knj ige razasute i
na rub u propas ti",n kons tatuje H and i . Na alos t, nemamo podataka koj i bi nam ne to vie kazali kako je voena ova biblioteka.
Vakufname su bile jedini izvori iz kojih se moglo saznat i ta je u
Jelena Gai : Ul. etiristo godinjicu prve javile biblioteke II Mosta
ru, ,.Bib liotekarstvo", Sarajevo, 1971 , XVII, 1, str. 1- 10.
" .Mehmed H a ndi: Nekoliko dragocjenih rukopisa 1/ ;...aradoz-be
govo j biblioteci II MostarII , "Glasni k islam ske vjerske zajednice", Sarajevo,
[934, II , 12, str. 633- 639.
Jo Isto, str. 633.
If Isto, s lr. 638.
JO

BIBLIOTEKE I Su..MSKE VJERSKE ZAJEDNICE

75

biblioteku s tiglo , ta je ko zavje tao itd. I po tome se zna da .l e

bila sreena kao i ostale biblioteke ovog tipa. Zatvorena je 1934.
godine, a 16 godina kasnije izabrane su najvanije kn jige i rukopisi i prenesene u Gazi Husrevbegovu biblioteku .
,

l BUOTEKA

HAUL-EFENDllE

Da je knjiga bila cijenjena i kori tena i izvan ve ih mj esta ,

govori nam i njenica da je u Graanici bilo nekoliko priva tnih i
javnih b ib lioteka. Jedna od zn aa jn i jih , po broju j vrijednos ti ru
kopisa, Halilefend ijina3& biblioteka bila je smjetena u medresi
Osman~kapetana Gradaevia 39 , u ,koju e se i inae koncentrisa ti
mnoge priva tne zb irke knjiga i rukopisa, a nai e mjesto i ostale
bibliote ke i kn jige rasute po G raanici. Najprije je vlas nik us tano
vio posebnu bib lioteku, koja je bila smjetena II Pervane dam iji.
Kasn ije su knjige pre nesene II p om en ut u medres u. P eat s njegovim imenom i god inom 1737. utisnut je II svaku kn jigu . Ba taj
peat, po m iljenju H az ima Sabanovi a40 , svj edoi da je H a lil -efendij a b io visoki funkcioner. Z ahvalju j u i Mehmedu Handi u imam o
dosta podataka o bi blioteci i njenom vlasni ku. Tako, na p r imjer,
H andi navodi da se s trogo vodilo rauna o po s u i vanju knj iga.
U jednoj zabiljeci na knj izi ove biblioteke naao je da je korisn ik
za posueno dj elo morao dati kauciju i j amstvo dva svjedoka.
Revers koji je pronaao Hand i po mnogo e mu je zanimlj iv.
Citalac koji po s uuje knjigu jam i , ako b i stradala, da e za nju
" platiti et ir i stotine groa"41. Svaki primjerak je brino u van dJ
se ne bi o tu io. Knj ige Halil-efendijil1 e biblioteke su bile, ugla vnom, religiozno-filozofske sadrine, a bilo je neto i l ingv i st i kih
teks tova. Za jedno s knjigama ko je su mnogi pok lanjali biblioteci
Grada ev ie ve m edrese i Halil-efen dijina zb irka je prenesena II
Gazi !-1usrev-begovtl biblioteku 1939. godine.
6. ELC TIBRAHIM-PAS INA BIBLIOT EKA

Za svog vezirovan ja u Travniku (1704~1 705) Eli-Ibrahimpa

a j e izg radio medresu i uz nj u podigao b iblioteku, u koj u je tivakufi o 103 ru kopisa na orij entalnim jezicima. Da je upravo tada
opremio b iblioteku p o tvruj e nam i tek st posebno ureenog pea
ta u tisnutog na svaki rukop is : "Uva kufio je El i hadi Ib l-ahim.. H. Halil ibn Ahmed ibn Sulejman ef. al-Bosnavi al.Gradavi, i zmeu
ostalol!: bio je i hibliote!\ar Carske medrese u Beogradu. (Mehmed H andi: Biblioteka H_ Halil.efendije u Graanici , "Gajret", Kalendar, 1939, Sarajevo, 1940, str. 195).
lO Osman-kapetan
G radaevi . kapetan Gra daca. Sin Husein-kapetana Gradaevia, umro 1813.
Hazim Sabanovi: nav. lanak, str. Sl .
.. Mehmed Handi : Biblioteka H. Ha1il-efendije, str. 197.
OI)

LAMIJA

76

J1AOt IOS~1ANOV IC

govorei : 'Dobra djela odstranjuju zla' ... "n Kao i mnogi utemelj i va i , i El i Ibrahim-paa je odredio kako treba postupati sa
knjigama. Ta ko je, po njegovom zavjetanju, acima dozvoljeno

paa

uzimati knj ige, ali samo onima kOji su nastanjeni II Travniku.

Knj ige se mogu kori s ti ti i skljuivo II prostorijama bib lio teke. U
iz.uzet nim sluajev ima knjiga se mogla iznijeti uz ..jak zalog".
Nismo mogli ustanoviti ta znai taj .. jak zalog". Legator je takoe odredio i kaznu za bibl iotekara II s lu aj u da ne potuj e propise.
Vremenom je njen fond bogaen darovima mjetana, meu kojima
su nek i poklanjali itave zbirke. U s tvari, mnoge feuda lne travni
ke porodice loga vremena imale su svoje privatne zb irke knj i ga.~3
Godine 1781. ova medresa sa bibliotekom je popravljena, po
to je njeno zdanje vremenom postajo trono. Dos ta velika zb irka
kn j iga ko ja je pripadala bosanskom veziru Mehmed-pa i Kukavici,
a koja je, po svem u sude i, bila uvaku fljcna njegovoj med res i II
Travniku podignutoj oko 1760. godine, dospjela je II ovu biblioteku. Ali Dela ludin-paa (1820-1822) t ako e je uvaku fio prili an
broj dj da iz svuje biblioLeke. Godine 1895. Ova kujilIka sl1ljeLeJl<l
je u nove prostorije u okviru novosagraen e medrese, koja nos i
imc svog vakifa.'"

Meu znaajni je

sarajevske biblioteke i zbirke knjiga koje su

ve II drugoj deceniji austrougarske vladavine zavrile svoj vijek
spadaju; Misrijina i Sim-zade umiia.
Sarajevski kadi ja Ismail Misri osnovao je poetkom osamnaestog vijeka med resu i uz nju b ib lioteku. Ostatak rukopisa koj i
su inili nje n fond u va se danas u Gazi Husrev-begovoj b ibli oteci,
II koju je prenesen 1897. godine. I ste god in e II Gazi Husrev-begovu
b ib lio teku prenesena je i zbi rka rukop isa iz medrese Sim-zade
Abdulke rim-efendijc, kOja je u narodu b ila poznata po imenu
Drven ija. Poruena je zgrada ove u stanove "a za novac koj i je kao
odtetu dobila b iva vakufska uprava od saraj evs ke op tine podignut je muslimanski konvikt u Dugom soka ku"~ .

U turskom vremenu meu muslimanskim dijelom s tanovn itva pisan a rije se i ri posredstvom vjerskHl koja, d7.am ija i
tek ij a. Kako sve do osamnaestog vijeka ni Carigrad nij e imao

/I

-.! lIazim Sabanovi: na\'. lanak. str. 58.

" Kreimi r Papi: Travnik grad i regija, Travnik, 1975, str. 135 .
.. Vie o ovom vakufu, Alija Bejti: Elti Hadii /bral1i m-pa.sin vakuf
Tra vIlikll, "El-Hidaj e", Sarajevo, 22. IX 1942, V str. 279.
oj
Hajrudin Curi: nav. d jelo, str. 109.

BIBLIOTEKE ISLAMSKE VJERSKE ZAJEDNICE

77

tamparija"6, djela su prepisivana rukom ili su stizala iz drugih

zemalja Istoka. Potreba za udbenicima, s jedne, i vjerskim tivom, sa druge strane, u inil a je da je prepisivanje postalo obiaj
II medresama. Pored uenika, prepisivanjem su se bavili mnogi i
kao zanatom. O tome nam svjedoi i Baeskij ina Hronika. Mada
je krajem devetnaestog vijeka II Sarajevu osnovana tamparija u
kojoj su tampani u dbenici, i tada , a i II austrougarskom vremenu , kada se poveao broj tampa rija , nije zamro kult prep isivanja_
To ni je bilo samo umnoavanje r ukopisa nego i stvaralak i rad .
Do danas je dos ta sauvano kaligrafski prep isan ih ru kopisa, ij e
su posebno marginalne zabiljeke i dodaci vaan podatak za izuavanje kulturne prolos ti Bosne i Hercegovine.
Nedos tatak tamparija, odnosno skupa knj iga, jedan je od
znaajnijih razloga to b ib lioteke ovog vremena nisu bi le bogzna
ka ko bogate. Sve do stapanja fondova manjih bib lioteka II Ca7.J
Husrev-begovu nije bilo nijedne knjinice ko ja je imal a vie od
dvije hil jade sveza ka. Vj erovatno i zbog toga s tru nom u reenju
b ib lioteka nije pokJanjana osobita panja, nego je jedino vakufnama bila obavezan dokumenat o uvakufIjenim dje lima. Kada je
poelo inventarisanje knjiga, injeno je to po uzoru na ureenj e
biblioteka Bliskog istoka , koje su takoe uglavnom nastajale zavjetanjem. Cak i najvea i p o knj inom fon du najboga ti ja is lamska
biblioteka i u turskom i u aus trougarskom vremenu - Gazi Hu srev-begova - nije imaJa nijedan katalog ureen po savremenij im
bibliotekarskim p ri ncipima s\'e do godina i zmeu dva rata. Osavremenjivanje obrade knjinog fonda zapoinje Mehmed H and i.
Mnogi ru kop isi i knj ige nestali su u poarima, ratn im razaranjima i sclenju Muslimana u Tursku za vri jeme dvojne monarhi.ie i ta ko su zauvi.iek izgubljeni. Dosta privatnih zbirki rukop isa
koje su posjedova li ne samo pripadn ici u leme nego i trgovci i
zanatlije-7 prelazile su u vlasnitvo vakufsk ih biblioteka, a ove su
se krajem devetnaes tog i poetkom dvadeselOg vijeka s tapale s ve im knjinicama. Meu privatnim kolekcijam a ru kop is.
ni h kn j iga, a i ta mpanih, b ilo je i onih koje su sadrl.avale i po 250
svezaka, to je za to vrijeme pr ed stavljalo pravo bogatstvo. U Gazi
Husrev-begovoj biblioteci nalazimo t raga nekima od njih a o sudb ini mnogih ne moemo rei ni ta p ouzdano.
Biblioteke isla m ske vjerske zajed nice u va le su djela na orijentalnim jezicima, tj . arapskom , turskom i perzijskom jeziku .
Takoe je sauva n znatan broj n.lkopisa koje su pisali nai ljudi
arapskim pismom na maternjem jeziku. To su tekstovi iz oblasti
.. Prvu tampanju II Carigradu. odnosno Turskoj osnovao je 1726.
godine, I b rahim Mutefer rika, porijek lom Maar. (O tome vie. A. N. Rafikov: Oerk! LStorii kniga ~ peala/lija " Turcii, Leningrad. 1973.
~ Mula Mustafa Baesk:ija: nav. djelo, str. 107, 11 7, 140, 162, 164, 178.
li9, J80, 181, 182, 214, 246, 256, 281, 290, 291 , 292, 297, 300, 301, 324, 336, 33i,
3i4, 375, 390, 391, 393, 400, 401 , 402, 428. 451, 458.

LAMIJA }IA01.IOSMANOVI C

78

teologije, islamskog prava, islamsk e filozofije. retorike, istorije, medicine, astronomije, geografije, leksikografije, te mis t i k e, d idakt ike i ljubavne poezije.
.
Nisu rij etki ru kopisi i knjige na kojima su vlasnici, i t aoci
ili prepi s i va i pribiljeili zanimljive 'Podatke i utiske koj i se odnose
na knjigu . ili neke druge dogaaj e. B iljeke su stavljane na poe t
nim ili poslj ednjim stra nicama , na margiparna i II samom tekstu.~i.

.. O tome vie: Katalog arapskih, turskih i perziJskth rukopLSa, sv. l ,

Sarajevo. 1963.

BIBLIOTEKE PRAVOSLAVN E VJERSKE ZAJEDNICE

I. l3lBLlOTEKA MANASTIRA ZIT OM lSLI C

Manas tir 2: itomis l i . kao i mnogi manastiri II Bosni i Hercegov ini, nas tao j e II esnaes tom vij eku 49 Sto je uspio da p rikupi i
sau va dosta bogatu zbir.k u tampanih 1 pisanih kn j iga, moe za
hva li ti, p ored ostalog, i svom dobrom materijalnom poloaju. Ova j
manastir imao je i knj iga sa izuzetno d ragocjenim povezima. Tako
je kraj em sedamnaestog vij eka neki zlatar Sava okovao jedno dj elo
koje je p ripada lo ovom manasti ru II zlato i srebro. Cesto su stari
rukopisi uvezivani II kadifu50. U pisanim tragovima o ovom manastiru es t o nailazimo na op irne opise samog zdanja i njegove okoline. J edan od i strai vaa koji se podrobnije bavio knjigom II manas tirskoj biblioteci, N i ifor D ui, dao je dos ta deta ljan opis i
popis knjinog fonda. P rema D uiu, ova m anastirska bibliotek",
je posjedovala :
aj srbuJje rukopis'le:
1. Apostol s tumae n jem, pisan u Svetoj Gori u srpskom
manastir u Hil anda r u p ri igu/ m a / nu Filimonu 7 149 (= 1641) god.~I ;
2. Prolog za t r i mjeseca: dekembar, jan uar i fe bruar, bez godine j
p ieva imena ; 3. J efrem Sirin, bez god ine i pi e va imena ; 4 .
Zitije Jov. Zlatousla, pisano II m anas tir u Drenovici, b ez godine i
imena pisca ; S. Mi nej za m art, pisao ga Jeromonah Pankra tije 7098
( = 1590), ne zna se gdje; 6. Minej za dekembar, pisan .u 2:.i tomilji u 7119 (= 16 11); 7. Tipikon, bez godine i imena pisca; 8. Psaltir s
tuma e nj e m , p isan II Svetoj Gori u srpskom manas tiru Hila ndaru
pri igu/ ma/ nu Teodosij u 7148 ( = 1640); 9. Min ej za j uH, p isan u
2 it orni lj iu pri igu/ ma/ nu Savi ( =1611) ; lO. Psaltir in fo lio, p isan
ustavom u 2.ito mi lji u .. _ Nema godine ni p i eva imena; 1L Mi .
Mile nko S. Filipo v i i oko Maz a li : Manastir Oz-rm, "Spomenik
Srps ke akadt!miJe nauka", Ode ljenje drutvenih nauka, Nova serija Ii I, Be
ograd , 1951 , sir. Y2.
, Iz ovog popisa izoslavlj amo zapise na kn j igama koje daje autor.
II b . ovog popisa izos tavljamo zapise na knj igama koje daje autor.

LAMIJA HADllOSMANOVIC

80

nej za sep tem ba r , !pisan II Z'itomi lj iu pri igum / a / nu E ks ta t ij u

7 146 (= 1638); 12. Zl. toust, pisan u Zitomi lj iu 7127 (= 16 19); 13.
Apos tol, p isan ustavom II 2 i tomi lji u ... 7126 (= 1618); 14. Minej
za m ar t, bez: godine i imena pisca; 15. Minej za oktobar, p isan II
Z i tom ilj i u 7 121 (= 1613); 16. Zitije Ve rl.m ovo ... 7 141 ( = 1633);
17. Oktoih prvog glasa ... ; 18. M inej za novembar, bez godine i
im ena pisca; 20. Psaltir ... Pisan 7111 (= 1603); 2 1. Sinaksar , bez
god ine i p i eva i mena; 22. Minej za augus t, bez godi ne i imena
p isca; 23. Mi nej za a pri l, pisan 7 120 ( = 161 1) ; 24. Dva j evane lja
bez god ine i imena pisca; 25. Ok to ih prvoga glasa, bez god ine i imena pisca; 26. Prepira n je hri a n a sa u dj elom, bez godin e i pi eva
im ena; 27. Minej za mart s doda tkom : sluba pokrovu Bogorod ii nu; slovo sv. Epifanij a ; sluba sv. arhi a kon u Stefan u , i slovo sv .
Jovana Jovana zlatous ta: 28. Ljes tvica . . . ; 29. Psiholog ija pisma II
Sv. Gori 1727. godine; 30. Slube nik, 71 24 (= 1616); 31. Tr ebnik
m ali , bez godine i imena p isca; 32 . Ot krivanj e sv. J ova na s doda tkom nom okanona i stepena srods tva ... 7 129 (= 1621 ); 33. Cu desa
sv. Bogorod ice; 34. Zborn ik slova od nedelje m esne do nedel j e svijeh
sve tijeh , pisan II Sv. Gori, bez g odine i pieva imena; 35. H rana gra f, p isan II manast iru H opovu u Frukoj Gori 7142 (= 1634).

b) srbulje tampane
1. Oktoih prvoga glasa , ta mpan u prvoj srpskOj tarnparij i
i , koliko sc do sada zna, p rva srpska tampana knj iga... 7001
l= 1493); 2. Kamen vjeri, tampa n u Kij evu 1730. godine; 3. J ovan
Ljestvini k , tampan u Moskvi 71 50 (= 1647); 4 . Oktoill, tampan u
Moskvi 71 00 (= 1592); 5. Prolog, tampan u Rus ij i; 6. Pentikostar ,
tampan u Rusij i; 7. Antologij a 52.
Ovdje je izostavljeno l evandeije tampano u Moskvi 1651.
godine, koje je ku p io An tonije, j eromonah mileevs ki. 53 U tom popisu
nedos taje i jedan rukop is iz 1828. godine. koj i b iljei Stojan ovi, a
prep isao ga je i u vezao "gr en ij ra b Georgije P ro d anov i iz
Foe"~ . Prem a D u iu , II vrijeme au strou garske vla davin e biblioteik a ovog m an a st ira im ala j e 35 r u ko pisa i seda m knj iga sta re
tamp e.
Iako D ui li svom popisu napominj e da II manasti ru itomi slie n ije naao n ijednu .kn jigu starij u od esnaestog vijeka, u
tom istom popisu n alaz im o 1493. godinu, kao vrij eme prve tam
pane srpske knjige. Vrijedn ost Du ievo g popisa nije samo u tome
to je zabiljeio b roj knj iga i ruko pisa, nego i to ih j e op isao. On
j e sa knjiga i r ukopisa p repisao neke zabilj eke koje nam pruaju
dosta zan im lj ive podatke. Tu se mogu sres ti zapisi o van ij im kult urno-istorijskim doga aj ima , o tome ko je knj igu ili rukopi s p oNiifor Dui : nav. djelo, str. 74-87.
Manastir Zilomisli (Sv.), Zora, Mostar, 30. I 1897, II , 1, str. 37 .
.. Ljuba Stojanovi: Stllri srpski zapisi i "atpisi, knj. IT , Beograd,
1903, (zapis: 4064), str. 376.

,..

JJ

BfBLlOTEKE PRAVOSLi\\ "E vJERSKE Z.-\JED:-IICE

81

klonio, p repisao i slino. Jedan od takvih komentara je: "Priloi ga

v Zitomisli pro iguman Vasilije od manastira Milceva za svoj
spomen 7 161 (1653). S trudom pro igumena Moisija."" ILi : "Va lj eta
gospodnje 1734 meseca marta 19. Prihodom mi smireni dol imenovati va bogom sabljudaemi monastir 2itomi sl i pri as nog igumene kir Arscnij. Tog dana velika vojna biat va I tali med seshrom
nemeck im Karlom estim i med kraljem Franceskim ... "36
Zahva ljujui Du ievom popisu moemo se realno odred iti
i prema nekim zapis ima u koj ima se pre tj eruje u pogledu bogats tva biblioteke. Autor jednog takvog teksta, Vasa N. ukovi , pie
da je .u manastiru vidio "nekoliko jevanelja zlatom okovanih, ~
b iserom i dragim kamenj em populani! Mnoge ove u tvari donio je
sa sobom sadanj i mitropolit S. Pero v i iz Rusije, kad je godine
1864. tamo iao i kupio pril oge za ovaj manastir"s1. Po to D u i ne
pominje tako ras kono opr emljenu nijednu knjigu , a detaljno je
pregledao sve to sadri knjinica, ovaj i s l i n e zapise moemo
smatrati izrazom oduevljenja ili pretjerivanja.
2. BIBLI OTE KA MANASTI RA DOBRTCEVO

Kao i kod mnogih manastira, tako i u ovom s l uaju postoji

nekoliko verzija o vremenu njegovog nas tanka. Po P. Momirov i u,
manastir je nastao u sedamnaestom vijekuSB. Legenda ga, meu t im,
smjeta u doba cara Konstantina. Zdravko Kaj mako v i j Smail
Tihi na osnovu zapisa na nekim manas tirskim predmetima i na
osnovu ivopi sa crkve s tavljaju ga u vrijeme prije sedamnaestog
vijekaS'l . Situiran je n a desnoj obali Trebinjice sa crkvom Vavcdenja. U svojoj dugoj istorij i n ekoliko je puta stradao ali je i
obnavljan.
Tek u austrougar skom vremen u ureena je knj inica, o emu
imamo .iedno pisano svjedoanstvo: "Manastirska knjinica uree
na je 1902. god ine, te sada broji 412 komada knjiga, a meu nj ima
112 komada na slovenskom jeziku"60. Autor ovog navoda Leol1tije
N i nkov i , in ae jeromonah, arhimandrit, pisac i dop isni lan Francuske akademi je nauka, zapisao je u svojoj studiji samo one knjige na ko jima je naao zapise. Ti zapisi su esto dokumenti o
doga ajima ne samo II manastiru nego i ire. Iz njih doznajemo i
ko je knj igu pok lon io , esto i kada. U fondu ove biblioteke u glav '\ Ni ifo r Du ~i : nav. djelo, str. 85.
,. Is to, str. 83-S-k
\I Vasa N. ukovi: I z B lagaja tl l:ilomislit (crlice s puta), "Bosansko-hcrce~ovaki istonik ". Sarajevo, 1890,9-10, str. 353-367.
P. MomirO"i ' KnjikCNlrhivski spomeltici iz. Banata, "Graa za prouavanje spomenika Vojvodine", kni. II, Novi Sad, 1958, str. 211.
,. Zdl"avko Kajmakovi i Smail Tihi: i\1al1uSlir D obriteva, "Nae starine", knj. V l , Sarajevo, 1959, str. 151- 153.
N Leont ije N i nkovi:
Monografi Ja manastira Dobrievo s podrunim
crkvama, 1908, str. 13.

82

l.AMIJA HAD1.tOSMANOVIC

nom su stare knjige na crkveno-slovenskom jeziku61 Po Leontiju

Ninkov i u, II Dvorskoj biblioteci II B eu uva se jedno j evanelje
za koj e se, po biljekama ispisanim na njegovim stranama, moe
zaklj ui t i da je pr ipadalo manastiru Dobri evo . On, takoe , navodi
da je Zonarin ljetopis II srpsko-slovenskom prevodu, koj i se nalaz]
II Karl o vakoj patrij ar ijs koj biblioteci, bio svojina ovog manastira. U posljednjim godinama pro log vijeka, zapravo od 1891. do
1894. godine, II okviru manas tira djelovala je i srpska kola. Nj en
kratki vijek prouzrokovale su materijalne nedae. Potapanjem toga
kraja manastir je premj e ten na mjesto udaljeno 15 km od ranije
lokaci je.
3. BIBLIOTEKA MANASTIRA GOMIONICA

J eromonah m an ast ira Mo tan ice German smatra da su "ovu

skromnu z::,dubi.nu podigH u eni kalueri Mil eevski 1569. god ine
i pravo joj je ime Voveden ski manastir Gomio n ica "61. I s ti izvor

nam kazu je da manas tir nije imao nikakvih nekretnina sve do oku
pacije "kada je Isaija K ost i , es t kua kme ta kupio, a u kupovanju
svojom zatedom i zaradom pripomogao mu i sa danj i jeromonah Gerasim Ko i 6J , davi mu 4500 groa i isprosivi 120 obnova
na tu cijcl"04. Smjeten je jugozapadno od Banje Luke u selu Kme
anima. I Gi1jferding nam potvruje da je b io veom a siromaan i
da su II njemu ivjela sam o dva kaluera 6S Ali je i pored toga imao
knjinicu .
Gcnnan , koji je prepisivao i grupisao knjino blago manastira nekoli ko god ina nakon okupacije, zakljuuje da "je ovaj
man asti r imao rijetkih i skupocjenih Mileevs kih knjiga i utvari ... "66 On je tada u knj inici zatekao: "I. Rukopisno EVANGELIJE ... ; II Rukopisno EVANGELIJE AKON A KORESI. Ovo je
evangelije bugarsko-slavenskim slovima pisano - 1579 .. .;67 III
Rukopisna SLU2BA Sv. SAVE ... ; IV Rukopisan MOLEBNIK BOGOROD ICNI. Ova je knjiga cijela i lijepo ouva na .. .; V Rukopisne ZLATOUSTOVE BESJEDE . Ova je knjiga po forma tu i deb'1 Sporn e nuemo samo neke od 40 koje je au tor nabrojao: I rl11oiogija,
1791; Mol ebltO pjenije, 174 1; Miesecoslov, Kijev, 17 13: Mineji tampani
u Moskvi u 18. vijeku: Je val1elje, Moskva, 1759; Biblija, 1758. (Isto, s tr.
13-27)
6l German : Vovedenski manastir Gomiol1ica, "Dabrobosanski I stoni k ",
Sarajevo, VIII, 1891, V, sv. VIn , br. 837, str. 338-34J.
'" Otac pisca Pet ra Koia .
.. German: nav. lanak, str. 385,
., Aleksa ndar Gi lj ferding: nav. djelo, str . 322-323 .
.. German: nav. lanak, s tr. 388 .
., akon Koresi je tampao od 1568-1588 po Vlakoj iri i s ke knjige.
(Dejan Medakovi: Grafika srps kih tampanih knjiga, Beograd, 1958, str.
176). Vjerovatno je autor pogreno unio da je to rukopisna evanelje pisanQ
bug:l.rsko-slavenski m slovima. To e biti rukopisno jevanclje rumunskim
jusovima.

Be ,

BIBLIOTEKE PRAVOSLAVNE VJERSKE ZAJEDNICE

83

ljini najvea od sviju, pa ju je zbog toga pop Novakovi izmjerio i

veli da je S 1/ 2 oka teka .. . Vl Rukopisni MINEI OKTOBAR ... ;
VII Ru kopisni MINE] DECEMBAR ... "63 Autor nam daje i popis
tampanih knjiga: "Evangelije . . . iz mljetake tamparije, od godine 1538 ... IITolkovanje Evangelij a ... iz ml jeta k e tamparije,
od godine 1538 ... II Tolkovanje Evangelija ... iz poetka prolog
vijeka ... III Trebn ik .. . tampan u Moskvi u sinodaInoj tampari
ji 1720 ... ; IV Srbljak. Stampan 1792. godine, .. ; V litije Sv. oca
Sergija. Stampano u Svetoj Gori, (ne zna se u kom manastiru n i
ko je godine) ... ; VI Psaltir, tampan u Moskvi 1766 ... ; VII Osmoglasnik. Slova su u njoj izmijeana crkvena bo sanica i starosJavenska po em bi ja rekao da je u Bosni tampan i to moda u
manasti ru Milcevo ili Goradu ... ; VIII Prolog. Ne zna se n i gdj e
je tampan ni koje go dine. IX Minej feb ruar ... ; X Mincj mart ... ;
XI Minej april; XII Minej maj ... XIII Minej juni ... ; XIV Minej
juli ... ; XV Minej avgust ... ; XV! Minej novembar ... ; XVII Minej
decem b ar ...
Ovaj popis pokazuje da je manastir Gomionica imao dosta
zanimlj ivih i vrijednih rukopisnih i tampanih d jela, koji su,
veinom, p redavani u nas l jee s koljena na koljeno, a zatim poklanjani manastirima i crkvama. Blizu manas tira Gomion ice prepisano je i dj elo o Aleksandru Velikom , caru Lazaru i Mil ou ObiLiu, koje je izgor jelo u
arodnoj biblioteci u Beogradu 1941. go70
dine.
Nepovoljan materij alni p oloaj ovog m anastira, vjerovatno se
odrazio i na nabavku novih knjiga, pa moemo smatrati da se u
austrougarsko doba b iblioteka nije bogzna kako obnavljala .
,, ~

4. BIBLI OTEKA MANASTI RA DUZI

Najm l ai hercegovak i

manastir Dui, u blizini Trebinja, pominj e se tek II osamnaestom vijeku . Dugo je bio bez osobitog zna
aja i tek "u sredini XIX stolj ea mitom i zauzimanj em igumana
Jevtah ija Du ia , polo je za rukom manastirskoj upravi da dobije
ferma n za zidanje nove crkve i novih elij a."7 1
Kao i druge ustanove ove vrste, bogaen je poklonima ne
samo u knj igama nego i II novcu i drugim predmetima, "Manastil'
Dui ... n ije svojim postankom od davne starine, ali je znatan to
je postao od znamenitog manastira: Trebin ja u staroj Travun ij i;
znatan je jo i sa svoga dobrotvor noga uticaja na srps ki narod ne
samo u trebinjskoj okolini, nego moe se slobodno re i u svoj Her.. German: nav.
tJ

l anak,

str. 338-340.

Isto, str. 340-3-11.

Vojislav B ogitevi : Pismenost u BOSIli i He rcegovini, str. 149.

II Vladim ir Corovi:
H ercegovaki manastiri, Duti, "Glasnik Zemalj
skog muzeja BiH", Sarajevo, 1912, XIII. 30. X- XII, str. 547.

LAM1JA

84

IIADZ I QSMANOV I

cegovin i."12 i i for Dui takoe navodi da su svi h ercegova ki

ustanci za osloboenje II to vrijeme vezani za Dui i njegov manastir. Rukop isi i knj ige II tom manas tiru mogu se svrstat i II ko!ekciju knj iga. Govo re i o istoriji manastira, Dui konstatu je da je
bio "rasadn ik knjige", te da se II njemu, pored os talog, nalaze
"fermani turs kih sultana; b uj runtije vezi r ske. hudeti i tapije kadi jskc i muftijske, kojima su potvrivane: zeml je, vinogradi, ume
i t.d."13 Giljferding navo di da II njegovo vrijeme II ovom manastiru
nij e bilo mnogo rukopisnih djela, a i ona to postoje nemaju nek u
istorijsku vrij ednost. "Istorijsk i je zanimljiv jedi no rragmen t iz
i ti ja sv. Petke trnovskog pa tr ijarha J evt im ija. Fragmen t je bugarske r ecenzije. kako izgleda vrlo blizak vremen u II kom e je ivio
autor."74
O razvoju manastirs ke kolekcije knjiga u a ustrougarskom
vremenu svj edo i nam Vl adimi r Coro vi. koj i kae da tu irna :
"osim dvij e-tri desetine ruskih i novij ih sarajevskih crkvenih knji ga, sam o nekoliko kola Srpske knj ievne zadruge, seriju znamenitih
Sr ba XIX vijeka i svih drugih knjiga 69 komada u vrijednosti 2 10
kruna" _'S Corov i t akoe b iljei podatak
pok lonu grofa Save
Vlad is lavi a "koji je 1737_ g. priloio nekoliko knjiga. Od nj ih su
do danas sauv ane: jedno evane l je i Avramija ... " Zatim od knjiga biblioteka jo posjedu je ..p rilog duhovni ka Ki r j cromonaha Hadi Vasi li ja 1776. (Trebnik); Dimitrija Rajovi3 1776 (Arh ijerejski
in). Ova zadnja knj iga i es t drugih kupljene su, kako veli j edan
7..apis, u vrijeme he rcegova ke bune 1885, od Turaka. To je u i n i o
Stanko Mij anov i koj i ih je 7. septembra 1880. sve opet poklonio
manast iru "76. Uz manas tir Dui, kako je reeno u uvodu, podignuta
je osnovna kola.

Svi vei manastir i u Bosni i Hercegovin i imali su kolekcij e

r ukopisnih i tamp anih d jela ko je je zatekla Aus tro-Ugarska Mo
narh ija. Fond ov ih biblioteka je uglavnom popunj avan poklon ima
vlasti, p ojedi naca i crkvenih ustanova. Iako su to bi le skromne
zbirke kn jiga , s vremen ske udaljenosti od sto god ina, a i s obz irom
na istorijske u slovlj enosti, s pravom ih ve m oemo ubroja ti li

biblioteke.
I II manastiru Milecvo, sit u iranom u Sandaku, koj i se u to
vrij eme zvao Hercegovinom, nailazimo na p isane dokumente i
tampane knjige. Ovaj je manastir u svom fondu uvao i "jedno
nav. djelo, str. 15.
" [stO, st r . 13. i 23 .
Aleks:lIldar Gitj ferding: nav. d jelo, str . .)1.
'J Vlad im ir Corov i : nav. lanak. str. 550-551.
1'> isto, Sir. 4bS.
r:!

Niifor Dui:

BIBLIOTEKE PRAVOSLAVNE VJ ERS KE ZAJ EDNIC E

85

jevanelje

pisano rukom nekog akona Dimi trija, tako lepo da se

jedva moe verovati da je ruka radila"."
Da je i manas tir Sveta Trojica kod Pljevalja im ao kolekciju
tampanih i rukopisnih knj iga, potvruje nam Ljuba Stojanovi u
svom djelu Stari srpski zapisi i natpisU' Od ovog autora , koji se
bavio zapisima na rukopisno j i tampanoj knjizi, saznajemo da je
u ovom manastir u bio: Minej za mart, pisan II Jovaniji pri igumanu Mateju godine 156679 Zatim, Mille; (rukopisni), B ogorodiliik
(rukopisni , o t een), itije (rukopisna), Psaltir, (rukopisni) , Moli tvenik , (rukopi sn i) i drugo80

Manastirske bibliotek e kroz vi evjekovni period turske vladavine, i isto ta ko et rdesetgo di nju up ravu Austro-Ugarske ni su
nailazile na veu potporu reima. Naj ee su se snalazi Je kako su
znale, pa se ta istorijs ka uslovljenos t odrazila k ako na broj tako i
na ouvanost dj ela u njima. Manastiri su nj egovali i uvali, p r ij e
svega, obrednu knjigu, it ija svetaca i zaslunijih ka l uera , ljetopise, min eje, te u kasnijem periodu beletristiku, narotito didak t i
kog kara k tera. " Iako pod stranom poli ti kom i duhovnom v l au,
srpsk i monasi nastojali su da neguju pismenost prepisivanjem i
prevoenjem knjiga razlii te bogoslubene sadr2ine. Osim toga , na
ovom podru ju rade prve s rpske tamparije."'1
Prepisivanje kao vid umnoavanja rukopisa , ali i opismenjavanj e, bilo je veoma rasprostranjeno u manas tirima. Tu nisu p repisivan i samo obredni tekstovi nego i oni svjetovne sadrine. Iako
se javljaj u dosta rano, tamparije n isu usp jele da podmire sve potrebe ~a kn jigom , pa tako nisu potisnule n i p repisivanje. Zato prve
i rilske pisane spomenike moemo vezati za prepisivanje tekstova,
a kasnije za tamparije II manastirima Bosne i Hercegovine, u Erdelju, Vlakoj i Srbiji. "Prva srpska tamparija je ura Crnojev i a, koja je dj elovala II vremenu od 1494, pa po svoj prilici do
orevi: Ma/lastir Mi leevo u H ercegovi ni, zadubina
kralja V ladislava Nemanje, ,.Vesnik srpskc crkve", Cetinje, januai1890, I , Sv. II , s tr. 127.
lt Liuba Stojan ovi: Stari srpski zapisi i Ilalpisi, knj. I , "Zborni k za
istor iju jezika i knjievnosti srpskoga naroda", S rpska kralj. akademija,
knj_ I , Beograd, 1902.
19 Isto, Zapis, 651, str. 202.
10 Isto: Zapisi : br. 616 iz godine 1550; 636 iz godine 1563; br. 680 iz
1569; br. 693 iz 1571; br. 743 iz 1579; br. 747 iz 1579; br. 797 iz 1857, 159d
(ili 1595); br. 565 iz 1594; br. 876 iz 1595, 1599; br. 877 iz 1598; br. 950 iz
1607; br. 981 iz I6IH; br. 1028 iz 1615; br. 11 61 i 1166 jz 1627; br. 1249 iz 1633;
br. 1300 iz 1637: b r. 1336 iz 1640; br. 1348 iz 1641; br. 1362 iz 1642; br. 1404
iz 1646; br. 1439 iz 1649; br. 1579 iz 1662; br. 1662 i 1623 iz 1667 ; br. 1647 i 1649
iz 1668-1670 ...
" Rajko L. Veselinovi: Srpska pravoslavuu crkva Ll Bosni i H ercegovi"i, "Srpska pravoslavna crkva 1219-1969", Beograd , 1969, s tr. 321.
1)

~Tpskog

Tihomir R.

86

LAMI]A HAD210SMANOV IC

1496. Nita manje znaajna je i tamparija Boidara Vukovi a.

Osnovana II Mlecima 1519. god. od strane odbeglog feudalca Vukovita, ona donekle predstavlja produetak raa cetinj ske tamparije .. ," 12 Pomenimo jo tampariju II Goradu, II manastir u Graanica iz prve p olovine esnaestog sto lje a, kao i tamparije "koje
su II dva maha 1544-45 i 1557. g. - pokrenute II manast iru
Mileevi"D, U koli ovog manastira kolovao se Mi a Sok olovi ,
kasnije veliki vezir Mehmed-paa Soko lovi "3-l.
Manastiri su uvali rukopise i knjige II oltarima popisane za
jedno s os talim utvarima. To to je na ovom mjestu uvana knjiga, znai da je smatrana dragocjenim predmetom. Fond manas tirskih kolekoija bio je prvenstveno namijenjen kaluerima i aci ma
kola u z manastire. Vremenom se manastiri otvaraju prema ovosvjetovnom ivotu, pa njihova knjiga dolazi i u ruke ljudi koji nisu
bili vezani pozivom za njih. Ako b ismo rezimirali znaaj manastirs kih bib lioteka, nali b ismo da je on, prije svega, u tome to s u
uspj ele da do naih dana sauvaju rukopi se i tampane knji ge od
nemale istorijske i kulturne vanosti. Pored toga, manastiri su otvaranjem kola, bez obzira na njihov nivo i sa draj , p reuzimali, na
izvjestan nain, ulogu obrazovnih institucija.

Q Dejan Medakovi : Grafika srpskih !tampanih knjiga XV-XVII veka,

Beograd, 1958, str. 28.
u Isto, str. 32 .
... Pavel Josef Safarik: Pamatky dfevllihe pisemnicry, Praha, 18iO,
str. 60.

BIBLIOTEKE PRAVOSLAVNIH CRKAVA

I. B I BLIOT EKA STARE PRAVOSLAVNE CRKVE U SARAJ EVU

Stara p ravoslavna crkva II Sar ajevu p os ve e na j e arha ne li

ma Mihai1u i Gavrilu. "U novije vr ijeme II zapisima pom inje se o d
1644. g. i zatim es to II XV II i XVIII vijeku ."s'! Mita Zivkovi
navodi da II ovoj cr kvi "irn a desetak vrlo zan imlj ivi h pisanih i
tampanih srbulj a , vanih sa jezi ke str ane, a osobito' sa n ekoj ih
zapisa"!6. To su s l jedee knjige: 1. N0111okal1on, po Miti iv koviu ,
najvanija knj iga i po jeziku i po s tar os ti, velikog fo rmata . ,Ovaj
je nomokanon po svoj prilici najstariji prepis onog nomokanona,
to ga je napisao budimlijski vladika Teofil."S7 2. PQterik, knjiga
sauva n a, lijepo pisana. Is torija knjige opisana je na kraj u. 3.
M inei sa predgovor om Boidara Vukovi a&!! , koj i je ovo djelo 1538.
godine zavrio u Mlecima. 4 . Oktoih, Mleci 1537. Li stovi ispadaj u ,
nedos taje poetak. 5. J evanel ije, "slova za ovu tampariju n abavio
je knez Radia Dimitrovi ... Knjiga je dovrena 1652. H' u Beogradu; Spominje to u sp omenutom svom delu i Safarik" . 7 . Okovano jevan.elje, pisano lij epo, ar enim slovima. Nema p oe tk a. 8.
B es jede svetih otaca i ivoti svetaca, bez n aslova, r asutih listova. 9.
Psaltir, veoma sta r a knj iga. Bez poetka i kraja. paginirana arap
skim b rojevima. Aristotelov l a tin s ko-grki teks t Aristotelis Mecha
nica, iza naslova na francuskom stoji da se doputa p retampavan je. 11. Dvi je p ovezane kn j ige Nauk krstjanski iZnamenija blat elme d ivice Marije, Mleci. 161 1. 12. Neka vr sta zbornika. rubovi
u kra~en i. 13. Neka vr sta zbornik a "p ismena su mala, pisana su
ve tom rukom" .90
Kako su se mnogi b avili istorijom ove crkve i opisivali je,
nismo u spj eli da u tvr dimo taan broj lukopisn e i tampane knj ige
Vlad imir Moin i M. Seid Tralj i : Cirilski spomenici u Bosni i Hercegovini, .,Nae stari ne", knj. Vl , Sarajevo, 1959. str. 67.
f,5

lt Mita Zivko vi: Srbtllja tl Sarajevu, "Glasnik srpskog u enog drut

va", knj. 63, Beograd, 1885, str. 179.
II Isto, s tr. 181.
Boidar Vuk ovi, osnovao je svo iu tampanju u Mlecima 1519. godine (Dejan M edakovi: nav. d jelo, str. 28) .
., Mita l.ivkovi : nav. lanak, str. 200.
to Isto, str . 180-200.

88

LAMIJ .... HADZIQS.\IANOV I C

vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.91 Po popisu koji su 1959. go-dine s a inili Vladimir Moin i Seid Tralji . Stara sarajevska crkva
ima pedeset i r i lskih spomcn.ika'il,
I omanja knjiga Stara srpska crkva II Sarajevu i njen I11tlzetl
govori o kn j igama ove u stanove. U pe t polica II muzeju smjetene
su crkvene i poslovne knjige opt ine. Uvidom II ovaj muzej, odnosno njegovo knjiko blago, i po naem miljenj u su uz rukopise
na jvredni je knjige starih srpskih tampanja.
Ukidanjem Srpske patrijarije 1766. godine. njene eparh ije
su predate Grkoj patrijarij i II Carigradu. To je i razlog to srpska pravoslavna crkva II svom fondu u va izvjestan broj grkih
crkveni h knj iga meu koj ima im a i rukopisa . M e u ovim knjigama
n ajzanimljivije su: "Cetverojev anel je mitropoli ta Siloana iz 14. ili
15. vij eka. Drvene korice su mu okovane srebr om . .. Cetveroj evan.
e lj e iz 15. vij eka ... Nomokanon ili Krmija na pergamen tu. Ovo
je zborn ik crkvenih pravila (kanona) i graans kih zakona noma ...
Ce tv eroje va ne lj e iz 15. ili 16. vij eka. Okovano u srebru .. . ; U niskom ormanu na sredini sobe je Miroslavljevo jevandelje ...
I ova je crkva p rimala darove u knjigama. Poklanjali su ih
pojed inci, bilo da su ih posjedovali u svojoj porodici, bi lo da su se
udru ili i kup ili poneku vjersku knj igu. Meu davaocima bilo je i
zanatLija.95
II

" !)4

2. BfBLlOTEKA CAJN1CKE PRAVOSLAVNE CRKVE

O fo ndu zbirke knjiga ove crkve takoe nemamo potpunih

podataka. Nekoliko a utora dali su djelimi ne opise ru kopisnih i
tampanih djela. Tako je M. Vukievi II l ank u I z starih srbulja
opisao sedam r ukopisnih i tri tampane srbulje!il6. Ljuba Stojanov i II djelu Stari srpski zapisi i natpisi, p reuzimaj u i to, vj erovatno,
od Vu kiev i a, naveo je ove iste knj ige'1l. U novij e vrijeme, Petar
Mo mirov i je takoe p rouavao kolekcij u djela Cajni ke cr kve,
koja su, po njegovom milj enju, znaaj na i sa jezikog i sa kulturno-is torij skog aspekta. Od rukopisa ovaj a utor spominje: Pergamel1tl1o etveroje val'lelje iz 1513. godine ... ; Dva p rologa il
esnaestog s tolj ea . . .; Pentikostar, t akoe iz esnaestog vij eka ... ;
" O rukopisnoj i tampanoj knjizi ove crkve, pisali su : M. Vuki evi:
ll. slarUI srbulja, "Glasnik Zemaljskog m uzeja BiH", Sara jevo, I- II , 1901 ,
XII I , str. 31-39; L. Mirkovi: StarirIe Stare crkve II Sarajevu, "Spomenik
Srpske kralj. akademije", knj. LXXXII I , Beograd, 1936, str . 1-34; P. Momirovi: Nekoliko neobjavljenih slarih zapisa, "Glasnik Zemaljskog muzeja
BiH ", nova serija , Sarajevo, 1950, sv. IV- V, str. 417-421.
., Vladimir Moin i Seid Tralji: nav. lan ak , str. 65-66.
" Stara srpska crkva lt Sarajevu i Iljen llluze;, Sarajevo, 19-10.
'" Isto, str. 25-27 .
., Ljuba Stojanovi: nav. djelo, knj. I, Zapisi: hr. 1640 i 2050.
" M. Vukievi: Iz starih srbulja, "Glasn ik Zemaljskog muzeja BiH ",
Sarajevo, J- IIr 1901, XI IT, str. 327-333 .
fl Ljuba Sloj anovi: nav. djelo, knj. J-VI.

BIBLIOTEKE PRAVOSLWNIII CRKAVA

89

Zlatousf, esnaesti vijek; KanoIl bogorodici, esnaesti vijek . .. ; MiHej za oktobar ... ; Fragment nekog etverojevandelja . . .; Odlomak
osmoglasnika . .. ; Stampane: Ok co ih ura Crnojevi a . . . ; Ce lil1;ski psaltir .. .; Dva Vukovieva oSlrwglaSl1ika ... ; Vukov i ev trebHik . . .; Dva sabranija blagopatrebnih pro!teniji, Venecija 1764 ... ;
Grki psaltir, Venecija, 1740 .. . ; Najznaa j nij e je per ga men tno (rukopi sno, L. II.) etverojeval1elje iz 1513 . godine93
Moin i Tra l j i su u Mostaru, u zbirci njenog arhiva, p ronali
kompletan in ventar Cajnike cr kve "koji je pripadao m ostar s kom
proli Marku Popo v i u, rodom iz Cajnia. Posebne odjeljke zauzimaju opi rni opisi starih r ukopisnih i starih tampanih knj iga (130
bro jcva),'9II.

Jedna od bogatij ih crkava, zadubina Hcrcega Stcfana, kod

Gorada, imala je kolekciju rukopi sa i tampanih knjiga. "Hiljadu
~es to sedamdeset este godine 'neki Ilija rab boi' darovao je crkvi
Triod iz mle t ake tamparij e 'S tefana od grada Skadra', 1799. Pop
Ni kola Vranje Oktoih sa pet glasova, takoe izdan u Mlecima,
1797 , takoe je darovao crkvi minej za mjesec april."!OO Kao i manastiri, i crkve su, kako vidimo, darivane knjigom. Cak je 1888.
godine Zemaljska vlada poklonila crkvi "veliku krasnu zbirku skupocjenih odeda, sasuda i knjiga kao to je i inae II nekoliko prilika p ruila crkvi znamenitu novanu potrebu".!O!
Iz teksta objavljenog u Ves n iku srpske crkve 1890. godine 101
vidimo jedan pokuaj uklapanja crkve u teku a kulturno-prosvjet.
na nas tojanja. Pisac ovog teksta se zalae za to da u crkvenim
knJinicama ne budu samo vjerske knjige nego i djela drugaijeg
sadraj a. Pred lae najlaki nain kako b i se dolo do takvih knj inica "koje bi svima sve tenicima u celoj okolini, kao i l anovima
udruenja i zajednice davale sreds tvo da se usavravaju i II znanju
.. "1!lJ
napre d UJU
Zbirke knjiga i rukopisa u crkvama nastajale su i prepisivanj em, a veoma malo su bogaene kupovinom zbog loeg materijalnog stanja ovih ustanova II to vrij eme. Uglavnom su dobavl jane iz
Rusije, Carigrada, Skadra a za vrijeme aus trougarske vladavine i
.. Pet ar M omirovi: Stari rukopisi i tampane knjige u Cajniu, "Na
e star ine", knj. II . Sarajevo, 1956, str. 173.
" Vladimir Mo in i Seid T ralj i : nav. l anak, str. 90.
IG:I Zadubina Hercega Stefana
kod Goral.da, (Z.) ,,Bosansko-hercegovaki I stonik", Sarajevo, IX-X . 1890, sv. IX-X, str. 344.
1~1 Isto, str. 74.
II: Vanost i potrebe ustalIovljavanja zbomi11 knjinica (l. J.), "Vesnik
srpske crkve", 7. 1890, I, Sv. VII , str. 780-790.
'Il

Isto, su. 784.

!.AJ\IJ1A HA D2.l OSMANOVl<:

90

iz domaih tamparija. uvale su, II ve ini sluaj eva, obredno reli

giozno tivo, kojim su se koristili sve tenici i a c i. Takav lip biblioteke i nije mogao biti okrenut iroj javnosti.
B I BLIOTEKE CRKVENO-SKOLS KIH OPSTI A

Pored manas tira i crkava za o uvanj e knji ge imale su zna aja

i crkveno- kolske optine. ore Pejanovi nas obavjetava da je
"ll saraj evskoj i mostarskoj crkveno-kolskoj optin skoj b iblioteci
bi o pri kraju turske vladavine lijep broj knjiga s tar ijeg izdanja i
rukopi sa od velike vrijcdnos ti" I04. Kao i sve institucij e koje su budi le i njegova le nacionalna osj eanja, tako su i crkveno-kolske
optine dole pod udar austrougarskog reima. "Znaju i da su srpske kole, izdravane od takvih optina, vrlo ak tivno sredite za
nacionalno vasp itanje, austrijska je vlada upotrebljavala s totin e
na in a , da im otea ili onemogu i rad. Kao jedno od jakih sredstava u i n il o im se t o , da ih lii nov a nih izvora iz crkvenih op tina i da preko sebi odanih crkvenih lica dob ije to ja i uticaj na
kolu i nj enu nas tavu."lll5 Poto se Vlada p oe la sve in tenzivnije
mij eati u crkvene poslove, pa je ak uredila da car bira episkope
II Bosn i i Hercegovini, da zabranjuje upotrebu iril ice i srps kog
jezika, da "se od kolske dece konfiskuju teke na koj ima su b ile
slike srpskih svetenika, vladara i pesnika , i da se sve op tinske
sednice prijavljuju vlas tima sa njihovim dnevnim r edom"I06, javlja
se opti protest. Na sve ove pritiske reima , n agomilano ogore nj e
preras ta 1896. god ine u organizovanu bor bu srps ke graa nske klase za cr kveno-kols ku autonomiju. Ta se godin a i ina e smatr a
prekretnicom za is tori j u Bos ne i Hercegovine p od Kallayem 101
Borba za autonomiju okonana je 1905. godine kada je odobrena crkven o-p rosvjetna autonomija. Za nau temu vaan je paragraf 54 Uredbe crkveno-prosvjetne uprave srpskih pravoslavn ih
cparhij a u Bosni i Hercegovini. Njima je, i zme u ostalog, od reeno
da se crkveno-kol ski odbor "brine o optinskoj, kolskoj i parohijalnoj knj inici, i gleda, da se iz te knjin ice svake godi ne, makar
i s malenom svotom, u p roraunu dotiraju i prema svr si napreduju , i da ih oni, 'k oj ima su namijenj ene to vie u potreblju104
lO!

lit

SI- 82.

ore Pe janovi:

Istorija biblioteka, str. 30.

Vlad imir Carovi: Bosna i Hercegovina, str. 183-184.
Mirko M aksimovi: Crkvene borbe i pokreti, "Napor Bosne", str .

Vie o tom pokretu, Vladislav S ka r i: Versko prosvetIle borbe pravoslavnih Srba, "Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravo m", Beogr ad, 1938; Faud Slipiev i: Bosna i Hercegovina od B erlinskog kongresa
do kraja svjetskog rata (1878-1918), Zagreb, 1954, str. 25-33; Tri carska
mem oranduma, Bosansko-hercegovak i zbornik, knj. I, Novi Sad, 1902; Carigradska spomeHica, Borba srpsko-pra voslavnog svetenstva i drugi podnesci,
Novi Sad . 1902; Prepiska izmedu narodnih voa i srpsko-pravoslavnih m ilropolija , B osallsko-hercegovalki zbornik, Novi Sad, 1901.
lO"!

BIBLIOTEKE PRAVOSLAVNIH CRKAVA

91

ju"I08. Da bi sprije ila uticaj sa strane posredstvom knjiga k oje su

dolazile u Bosnu i Hercegovinu, Vlada je naredila da se knjige
tampaju u Sarajevu. Iako je ak mitropolit ustao protiv ove odlu~
ke, Vlada je ostala pri svome stavu ne samo tada nego i kasnije.
U Sarajevu se ustanovljava za potrebe sarajevskog mitropolita i drugih svetenika Mitropolijska biblioteka. Arhiv mitropolijske konzistorije, osnovan kad i Konzistorija 1882. godine, uvao je
zbirku rukopisne i tampane knj ige, ije naslove donosi [ stonik
iz 1888. u nizu uzastopl1lh brojeva !1ll . Au tor nepotpisanih l a n aka
opisuje knjige i rukopise ove arhive. On navodi da se uvaju , izmeu ostalog, i: Psaltir, uvezan, rukopis , oteen, bez datuma nastanka; Cvjetni triod, takoe r ukopis; Sve ove knjige su bile svojina
nekog hadi Melentij e od crkve (manastira Rae u Srbij i). Od
tampanih knjiga biblioteka je posjedovala jednu knjigu religioznog sad ra ja iz sedamnaes tog i e tiri iz devetnaes tog stolj ea llo .
Komprorni sn im zavretkom pokreta za crkveno-kolsku auto
nomiju Srba, knjiga u vj er skoj biblioteci dobiva zvanino bolji
poloaj. Me u ti m, u sutini se uslovi nisu mnogo poboljal i, u ta
nas uvjerava i podatak da je tokom austrougarske vladavine osnovana samo jedna parohijska biblioteka, 1905. godine u Vasovinama , kod Maglaja. Iz odgovora na Upitnik , koj i je svim bibliotekama p oslala Zora, "Odsek za n acionalno prosveivanje" , doznajemo
da je II Vasovinama b iblioteka bila svoji na crkvene opti ne, a s
obzirom na sastav italaca i namjenu, zvala se Narodna knjinica.
Kn jigama iz ove ustanove mogao se kor istiti svako "ko zna i hoe
i t ati ". Ne p l aa se l anarina. Cita se besplatno.lIj Iz tog odgovora
vidi se da je knjinica imala u poetku 130 knjiga, a kasni je sve
to je izilo II ediciji Kn jige za narod i Matice srpske, jo t tO
primjeraka. Najvie je bila zastupljena beletristika, za tim poezija,
te tivo didaktikog sadraja. Sto se tie in teresovanja italaca,
bilo je usmjereno n a na rodne pj esme i pripovijetke. "Dosta tomu
doprinosi i to to nae poune knjige - osobito one iz 'knj iga za
narod' - kao da ni jesu pisane za onoga koji moda prvi pu ta dri
knji gu II r ukama "lIZ. Poto je ova biblioteka bila II vlasn itvu crkvene optine, nj ome je upravljala crkva, a knjige izdavao cr kveni
pojac. Kn jige nisu bile u pravom smislu inventarisane, n iti je postoj ao bilo kakav katalog. Voena je neka vrs ta evidencije o i zda~
vanju, odnosno v ra anju knjiga. Iako p o sta tusu n ije bila javna,
ipak je, s obzirom da se svako m ogao koristiti knj igom iz n je, bila
de facto javna. Autor ovih odgovora B ranko Staki, gimna'l.ist upozorava da itaoci dugo zadravaj u knjige, da nemaju dobar odnos
1

.. Naredba crkveno-prosvjetne uprave pravoslavnih eparhija, Saraje-

vo, 1905.
IO!I

Dabro-bosanski istonik, Saraj evo, 1888. I- II, 3, Slr. 45-50; 4, str.

;7-59; 5. str. 73-74; 6. str. 93-94.

l .. Isto, 4. str. 59.
Ul

Vasa Carievi: Narodne

111

Isto, str. 74--75.

i javIte knjinice, Zemun, .1906, str. 74.

92

!.AMIJA HAD1:JOSMANOVIC

prema knjizi tc da bi se mogle ouvat i jedino ako bi se povezale II

pla tno, to je, opct, preskupo za mogunosti b iblioteke.
Sve do prvih god ina austrougarske vladavine II Bosni i Hercegovin i, pravoslavna crkva, manastiri i crkveno-kolske optine bili
su osnovn i nosioci njegovanja i propagande knjige II srpskom di jelu stanovnitva. Iako je knjiga tih ustanova, II du gom vremenskom
periodu , bila u glavnom religiozna, imala je nemali uticaj na opismenjavanje. U vremenu kada se ove vjerske ustanove poinju intenzivnije uk l j u ivati II drutvene tokove, moemo ih posmatrati
~ ao znaajne in i oce II irenju, u vanju pa i nastajanju pisane
rij e i. S obzirom na nepovo ljne istorijske u slove, mnogo pisanog
blaga je propalo, p a su nam o p ostojanju nekih zb irki knjiga ili
nj ihovih dij elova ostali samo zapisi kao tragovi. I odnos prema
bibli otekama ove vjerske zajednice je jedan od do kaza kako su
pa role Aus tro-Ugar ske, da je dola u Bosnu i Hercegov inu d a joj
podari ku lt uru , bile samo providna pol i tika propaganda. B orba
za cr kveno-kolsku autonom iju nesumnjiv je dokaz nepovoljnog
sta tusa ne samo crkve nego i srpskog naroda, odnosno njegove
ku lture u cjelin i. Up ravo ove istorij ske uslovljenosti o d reuju znaaj i ulogu crkava, manastira i crkveno-kolskih optina u odnosu
prema kn j izi.

BIBLIOT EKE KATOLI CKE VJ ERSKE ZAJEDN ICE

l. B IBLI OTEKA FRANJ EVAC KOG &AM OSTA NA LJ

KRALJEVOJ SUTJESCI

Ovaj samosta n, to se prvi pu t spominje II etrnae s torn vijeku , naj starij i j e II Bosni. Bio je, po istorijski m zapisima, prijestonica bosanski h vladara. U godini pada Bosne (1463. godine) porue I)

je samostan, a kasnije sa dozvolom sultana Mehmeda Drugog sagrae n

na isto m mj estu , ali manj PlJ. O sta rosti ovog zdanja svj ed o i
i zap is, koj i kae da .. ga II XIV stolje u pod imenom Curia Bani
(banov S LO , vij en ica) ve l eu eni o. Lu ka Woding II svoj im franj eva kim ljetopisima spominje",tJ4 U svojoj dugoj istorij i nekoliko
puta je razara n i podizan , d ogra ivan i proir ivan. Po7..ar iz sedamnaestog stoljea najtei e je pogodio samostansku biblioteku, koja
traje od sam og nj egovog o snivanja i koja je uvala mnoge vrijedne
knjige i rukopise. Tada ih je dosta propalol15. Od prvih dana djelovanja samos ta na do kraja devetnaes tog vi jeka tu je preda vana filozofij a za cijelu provinciju.
Biblioteka ovog samostana , ko ji n osi nazi v samostan Sv.
I vana Krstitelja, popunjavan a je uglavnom poklon ima i zaos tav tinom fratara . Mada je bibl ioteka esto o te.i vana , u spj ela je ipak
da s a uva veom a vrij edan knjini fond, koji ne sa mo po kulturno-is torijskoj vanosti n ego i po b roju dolaz i na drugo m jesto meu
bosanskohcrcegova6kim samostan ima. Uz vjersku ,k njigu, koja je
bila najbroj nija, tu su d jela iz oblasti filozo fije, lingvi stike i prirodoslovlja. Poto su fra n jevci esto boravili u I taliji, Austriji, Maa rs k oj j d rugim susj ednim zemljama, donosili su knjige na latins kom jeziku. Tek poetkom devetnaes tog s tolj e a ovdje prodire
d o ma e tivo. U Kr . Sutjesci, p rema glavnom popisu knj iga to su
ga sa inili dr Dragutin Iki i dr Franjo B laev i, najstarije je djelo
Sv. pismo tampano goticomll6 Sve do tada, odnosno 1913. godine,
"l Rafo B arii: F ranjevaki samostan i crkva II SlItjeskoj, "Glasnik
Zem aljskog muzeja BiH", l - III, Sarajevo, 1890, II, SV. I str, 28.
m Kreo Ad aji: MUl..ejska biblioteka franjevakog sam ostana II Kraljevoj Sutjesci (Rukopis, Narodno i Univ. biblioteka BiH , aSrajeva).
'" Isto.
1~ Samos/alna klljilnica II K r. SUljesci (K . C.), "Na predak ", Kalendar za 1932. godinu, Sarajevo, 1931, str. 194.

LAMIJ A HAD% to SMANOVIC

94

kada je d r Bl aev i izrad io "NaDutak o u redbi i uporabi samostanske kn jinice Sv. Ivana Krstitel ja II Kral jevoj Su t iesci ", kn iinica
nij e bila sreena 1l7 Tada su knjige sistematizirane po formatu, bez
obzi ra na sadraj. Uz to, knj inica je bila ureena prem~ h~k uem
bro ju. Ovo ie uraeno po uzoru na ureenje itali janskih biblioteka.
Kniinia r je dobio "u redbu": " l. nikada novodob iven ih knj iga II
j ednoj
ne nurner izirati. dok r afa n i ie puna, te knjige po veli i n i poredane. a to za to da bi se sauva J a co;tetika. 2. Tza provedene
numcr izacije kni ip'::t II inventar A i B nainri je zaves ti a zati m . pa za
to odredene ceduljice, prema abecedi p isca i materij e ustanovI.jen im ve redom napisati i II kartoteci II svoja miesta zavesti. 3.
Kn iige se trae u kartoteci. Cedu liice ko ie su "poredane po a b ecedi
pisaca i materije nikada se sa svo.ie ipke na kajoi stoie s kidati
ne smiju. 4. U s l ua.i u da b i se cedulj ice sk inule, ta neka se na
n; e7.ina m jesto stavi tr a ug1asta ceduljica, koia se u svakam p retincu kartateke nalazi, a ta zata, da se uzeta cedul iica na svaje m ies to
admah stavi, a ne gd.ie dru.!!d.ie. 5. Uzeta kn j i~a neka se na svo ie
p r vonje mi esto povrati. 6. Knj ige se mogu s dozvolom knj in i ara
na mjesec dana poza.imiti, a za mjesec dana II knj inicu povratit i.
Moe, me uti m , kn i inia r drugi mjesec dana ako je potreba. dozvolu produlj it i. 7. Svaka pozajmI iena kni iQ3 im:i se II poseban zao isn ik ovim na i nom zapisati: dan, godina k ad ie odnesena . naslov
k n jige i kad je vraena. 8. Kn .ii ~e traiti i davati posao je knjiniara , te n.ikom drugom ni ie slob odno sobom knjige skidati ili pak
oo kartotec i traiti. 9. Latinsko slovo C ukoliko pod odgovarajuim
K ne nalazi se trai pod hnratskim C. 10. Gvardiianova nek bude
dunost da kon trolira. red i "poredak koli knjinice toli karto teke
i inventara. Saraievo, dne 13. prosinca 1913."
Izradom Naputka dr Franj o B laevi je ui nio mnogo za ovu
biblioteku . ier j e uputio itaoca k aka e se slui t i njen im knj inim
fo ndom. Osi m taga. ta je jedini sauvani dakumenat ove vrste samostansk ih b iblioteka taga periada. Pravila ko ja je sa i r..io o u va
nj u i postupanj u s kn jigom znaila su karak napri jed za bibliote
karstvo toga vremena .
Muzejs ku bibl iateku , odnosn o n jen knjin i fan d podij elio. je
na deset grupa, prema struk ama.

ran

1. Thcologia theoretica;

2.
3.
4.
5.
6.

Theolagia practica;
Phi1osoph ia;
Mathematica et scientiae n aturalia ;
Classici;
Franciscalia ;

Vidi: A i B inventare i Naputak kao

teci Kr. Sutjeske.
lli

kataloge u Muzejskoj biblio-

e 'Jr o V ".

~H-r'
'11th41t

1JA4MUIH44. OJA4)EOH.
(7JONpO"li!lI,~1fDHy( M:PU.,OD4. vlf.

"ft4.JI JA~MINH.r<lCnHC4, H npHDI4f R J4IJ4V_

.,.ItON "~IIJU ~HfJHK& CJlODHNCJtR OlorotAII~..
inNM

.
a;orpC'/lon"y&

,i

!lOIpOd4NII wnyp
p CI
.qHDlCODut;b !iJHfMqJ4Kb. H rnfO-'

M4 T H (
,IIINytlf OlOCNCKJllpMINIIOM 4P*(NtllN"~

,o

,o'

".

l1j)\'fclI,lr4M~"II'VtTD4P'fR -o4~ MHfCfy.i dplIN4.

'0

Me t\T!:S T JJ JIE
r

, .

N4JlA!Vf~ KJJ1tCtfT lfHt"~UlQONqfC'r.

rO~HllI( IlOilopotHlNII~ H(~oll1f.

nonrrp~

M IPIIH (jJlf>n~l!. liaN Q1p!fDl 1(084('

'OUf Cau', M fpH I ~Jp"'O)(.t

..STO CUDESA ... " fra Matije

Divkovia ,

iz 1611. godine

LAMIlA

96

HAD2IOSMA~OVIC

7. Historia et Geographia;
8. Lingu istica;
9. Spiritualia;
10. Varia.

Odredba 6. II Napz.llku da se knjige mogu pozajmiti na mjese..'

dana upuuje nas na zakljuak da je ova biblioteka bila, na odre e n nain, j avna. Vjerovatno je to bila posudba publikacija samostanima. U knjinom fondu ove b ib lio teke najveu vrijednost imaju
inkunabule, ukupno 31, po emu dri primat II samos tanskim knjii~
nicama Bosne i HercegovinellB , Najsta rij i ouvani rukop is potie iz
sedamnaestog vijeka. Zatim je tu pohranjena ovea zbirka dokumenata na turskom jeziku, ukupno vie od 3.500 primjeraka. "OJ
velike su vrednos ti dela pisana bosani com, zastupljen a II s taroj
biblioteci II Jepom broju. Tu su i pisci: Fra Matija Divko v i , fr a
S tjepan Markovac-Margeti i fra Pa vao P os il ovi."1l9 Od p isaca
koj i su pisali lat inicom zastu pljeno je 37 djela. "Iz 16. s toljea ima
453 knj ige, iz 17. st. 64 1, iz 18. st. 1687, a iz prvc polovine 19. st.
1050 , dok se za 399 knjiga nije mogla ustanoviti god ina izdanja."J ~
Najvie djela je pisano na latinskom, zatim na italijanskom, neto
na maternjem, a ima i izvjestan broj vri jednih ru kopisa p isanih
bosan.icom. Poto je ovo najstarija samostanska biblioteka u
Bosni i Hercegovini, odnosno poto je uspjela da sauva vane stare knjige i rukopise, njen znaaj za izuavanje batine ovoga tla
je velik.
2. BIBUOTEKA FRANJEVACKOG SA.t\10STANA U FOJ NICI

Ne postoje sigurni izvori o vremenu nastanka samostana u

Fojnici. Jedan od istraiv aa istorije ove u stan ove i njen e bi blioteke fra Mijo Batini pretpostavlja da je nas tala u doba eksploata
cije rudnog bogatstva u Fojnici. m Moemo sm atrati da je b iblioteka, kako je to bio obi aj , u stanovljena kad i samostan. Zgrada koj~
sada p ostoji podignuta je 1886. godine. Od tada moemo pratiti i
razvoi biblioteke. Osnovni knj ini fond, kao i kod ostalih samos ta nsk ih knj inica, nastao je darovima franjevaca koj i su kn j ige
donosili sa kolovanja izvana i zaostavtinom nakon nji hove smrti.
Takoe su samostanskoj biblioteci poklanjali "knj ige sveenic i koje
je Starjeins tvo provincije 1886. s tavilo na slub u , a zatim vjeroT.jllhinko P opovi: Popi~ inkwJabula koje se nalaze LI Bosni i Her
cegovini, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1965, Xl , 4. str. 17-4\.
11. Ljubinka Pe tri: Biblioteka samostana sv. [valla Krstitelja II Kr .
$uljesci, ..Bibliotekar", Beograd, 1961, XIII, 1-3, str. 81.
.10 Bernardin Mati i Ignacije Gavran: Kraljeva SUljeska i Babovac,
Zagreb. 1974, str. 53.
Ut Mijo B atini: Franjevaki samostan LI Fojnici od st. XV-XX, Zagreb, 1913, str. 17-18.
III

BIBLIOTEKE KATOLlCKE VJERSKE ZAJEDNI CE

Franjevak i

97

samostan II FOjn ic i

vatno i drugi sveenici tadanjeg samostana"l2l. Potvrda za to je

dosta starih izdanja na latinskom, italijanskom i njemako m jeziku. Obiaj darovanja sve imovine, pa i knj iga, i danas vai II samostanima.
U godini okupacije biblioteka nije imala bibliotekara, nego
su tu dunost obavljali kroniari i protokolar samostana, a zati m
fratri IlI. Tada je biblioteka zapremala 90 kvadratnih metara prostora. Knjige i rukopisi bili su brino uvani i pohranjeni u za
stakljenim ormanima u kojima se i danas nalaze. "Ovo je kn jin ica
po sadraju svojih djela svakako prva u Bosni, a po svoj prilici i
broju knj iga, koj i broje blizu 1O.000." '2~ I Vlad imir Corov i je u
austrougarsko vrijeme posjetio ovu biblioteku i svr stao je m e u
najljepe k01e je vidio. Meutim, on nam ne daje nikakve podatke
o knjigama' . Biblioteka ne posjeduje samo religiozne tekstove
nego i dj ela iz oblasti knjievnosti, umjetnosti, filozoHje i drugih
grana.
Knjige ove biblioteke u vrijeme austrougarske uprave u Bosni
i Hercegovini bile su razvrstane u 26 grupa. Postojao je poseban
prostor za periodiku. Knjige su oznaene i rimskim i arapskim
lU Slavko Kovai: Knjinica fojnikog samostana, (rukopis, Narodna
i Univer. biblioteka BiH, Sarajevo).
,,U Selllalizam Bosne Srebrene za 1887. godinu, Sarajevo, 1887, str. 170.
, I< Fra Mijo Batini: nav. djelo, str. l75.
W Vladimir Corovi: Bosna i HercegovilZa . .. , str. 147.

LAMIl A HA D2:10S.MANOV IC

98

mECH~c
K O D H fr. 4.
.
U fl II e ll: H e iPXO' (o4N*f.dl14

\.o
~..:

~!l~.u

-CilJr.

i\l'4J:fqU hOi mftHf4fp.1P41h '.( "fd~'dr.: G':"~I... xi.~flCUh CA01Ul fl C dC4.t(A 4~ \-t:;" .. J~1 iH f.~Ull",.:{if(JO lTor .fC4uqrwKI. tB'
.~ . ,.. r: Hdllna>t (1lU(!:tl pAWTHII'. 6~"H(Xef Clfe l .I. 'K! "'4 ... ' bH,;lf( ,. ':I p... ~"u't-: . C"i"U4PK UeAr llREIJE, K.CtHCUh
~ tf!, 11'1 ';O \ , .. o l j ~r~oaIl9Kf TOARKO tl tnRiTOJ;'~I(
t.~l)<1 e KO;:lC ( ~V UTO OH <Il V 4T! n HUl ODI KHAli rE
;

..

('l'!I.IlJ'~ ( 10.IUCI" tue Hl/llIInKI

4 ~O'" U. ,I ~II f.nO~H* "'" r,pv!lA IrIHCNU" HK.af~H3

ln .Pl:.

&
I

lIqr'r""" 4,,,"

Hlno~ cu~;..
C:Hc,,~np.E
f"AIlLF'! V~"H norIO~HTH llWlOli U'l>~~ tH nOMI tN KU' ".,.,. t.'fl*~t' N40~'l'ti hhr !Ire UMBlO:I.t!U cn4~xg UJ:1AfAH4 nrl.
(~ .. Md-TU;! ~K!1KOIlI{llJ b:lm1r tlft.U#Ul1<J U.IIlJT.t OEil, Cuf
~J -'::1'1) fC.t:{CII( un.;uA H WTJUnJUO nOlUTOU.UHM PI" a
Ufll{Jh1.N-'raOTMM 1~4PWi\IUOM. (MOH,'" 'rp~~OM HCUfA H ~"'M

t!J1I'f(E.j

. ~

J:OM~NOM "MlftIMhIMH'~! K~H* Cr, H.p".

.M.Afqn nonopoAI!IKli Hcl:ccnli N~ 4wr '7";'

fla finnoM 1J14"1~ KfiN!lrIPl!

PMlpq4!11I1

npKlllT"m.

~~g/ll!UJ

_ _ _ _ _~.::l\W!lIM C'rJ2l1tu (' O'-'-~''--__

=
~

.ii

BIBLIOTEKE KATOLlCKE VJERSKE ZAJEDNICE

99

ciframa. U stvari, i ova samostanska biblioteka bila je sredena kao

i ostale biblioteke ove vrste. Naime, u ovakvim knjinicama po
pravilu, knjige su slagane u police, koje su po duini bile obiljeene rimskim brojevima. Arapska cifra je pokazivala koja je po
redu knjiga u toj polici. Zbirka djela iz crkvene povijesti sadri
dosta vrijednih primjeraka, meu kojima i: Fleurii: Historia ecclestiastica u 83 sveska, to predstavlja najveu kolekciju. U ov.oj
zbirci su djela sv. Jeronjma, Ivana Zlatousta i drugih. U kolekciji
Apologetika su knjige iz teolok ih disciplina, li turgije, ivota svetaca j slino . Tu su t akoe dogmatika, moralna bogoslovija, crkveno pravo i propovijedi.
Najb r inije je sreena oblast f,i lozofije i klasine i kra nske
publikacije. Najznaajniji p rimjer ci su; Aristotelova Filozofija u
16 svezaka, na g rkom jeziku i Monteiere: Philosophia libera sen
ecclectica, tampana II Veneciji 1778. U prevod u ili originalu ovdje
se uvaj u djela Vergilja, Ovidi ja, Sene ke, Plato na, Pl uta rha , Sofokla, Euripida, Cezara i drugih klasika. Biblioteka je dosta bogata
slovnicama i rj enicima. Najvie ima turskih , arapskih, perlijskih,
armenskih, idovskih i latinskih rjenika. Veliku vrijednost pr eds tavlja Meminskijev rjen i k u tri sveska iz 1680. godine. Malo je
neuobiajeno za samostane da u svojim knj inicama uvaj u djela
iz medicine, pogotovo u takvom obimu u kojem su u [ojn i k om
samostanu. I storija svijeta ini dobar dio ove biblioteke. Meu

dragocjenije primjerke spada Istorija Vizantije, na

grkom

i latin-

skom jeziku, u sedam svezaka, koju je objavila Kraljevska tampari ja u Parizu u sedamnaestom vijeku. Hrvatska knjievnost nala
je ovdje dosta prostora "budu su ovomjesni franjevci pratili pokret hrvatske knj ige od poetka do danas".IZ6 Zastupljena su sva
vanija izdanja koja su se javila izmeu 1835-1 850, zatim sva izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Matice h rvatske, Drutva sv. Jeronima i drugih. Osim svih tadanjih izdan ja
Srpske akademije malo je djela jz srpske li terature. Posebnu vrijednost i ni zbirka bosans ke knjievnosti , naroito tekstovi pisani
bosan i com. Tu su svrstani i rukopisi franjevaca toga samos tana , a.
tematski se odnose na pouke, jezikoslovlje i propovijedi. M e u raritetima je uveni Foj niki Grbovnik iz petnaestog vijeka. Prema
r ezultat ima istraivanja dra Alfonza Gaspana i dra Rastislava
D rlj ia , a prem a popisu Lj ub in ka P opovia, u foj ni kom samostanu
uva se jedanaest inkunabula 1Z1
Biblioteka fojnikog samostana je, bez sumnje, jedna od najbolje ureenih i uvanih samostanskih knjinica. Dobrim dijelom,
tome je doprinijelo i pravilo po kome su se njenim fondom mogli
koristiti samo i telji i slubenici samostana, a veoma rijetko neko
sa strane.
l :t

u7

Mijo Ba tini: nav. djelo, str. 182.

Ljubinko P opovi: Popis inkunabula, str. 17--41.

LAlo.UJ A HADt lOSMANOV IC

100

().~ P:, !atTI lfOkAt't

lo Sl: O.llf E4T01.IC.ANSIf.E CURltYk.

_l..RAlYIEN ATA
r n.

Sv$,li Slhodl.. iz Odreg<gni.h Sv~al

.', "li)uk~ N.u.it<~liah.. Cwkv. J!oxiO. j "'
( 'It &: ')d(ll~, i K.atJ.onisaalt" Jtt\'agco.o,.

~ I'At..O!CAlt. lLTI XUJlNlItAJ(

.,\.~"- '6" t ,,#'tll~/IH(J _Stp,li4ltskift,

, 'rIJ ' -M .. pk~; !~

.of Mijfi'''J,.,,. ..

Ort/"" ') SA Jf~'IJ;A",k6, ;

'. :h p4fIli,SIjUjll,. ; l,inu;.u S1J~/~b Sok."~"'t'1'H

G L1VO

StOXENO

' l i.) U "' i.AvNrr ttLJJt.IC.1t1 J EZ.II.,

O' .:t I>A'10l.A008i't.O OaaH.lf.NO'
L' P RJSYITLOGA GOS PODINA

MARKA OOBRETICHA

U JI. N iK. O N

t o

PET-IlV
-

N A

X ."

P;'~L.

oFEl.

..~~~~ _"fl
~""~l'f ,j"'t~
_...'._,~ ...........
~l
... ~ .... P~,.

.~

Sakramen t.iz 1182. - Kreevo

~.

BIBLIOTEKE KATOLICKE VJERSKE ZAJEDNICE

lOJ

J. BIBLIOTEKA FRANJEVACKOG SAMOSTANA U KRE$EVU

U nekadanjoj p rijestonici bosanskih kralj eva, rudarskom

mjestu Kreevu l28 podignut je krajem etrnaestog stoljea franje
vaki samostan i s njim utemeljena i knjinica. Samostan je imao
dosta teku sudbinu: spaljen je 1521, izgraen ponovo nakon neko
li ko godina, a potpuno uniten u poaru koji j e izbio 1765. godine.
Sada nja zgrada je podignuta 1895. godine . U rasponu od
gotovo es t vi jekova franjevci k reevskog samostana sau vali su
od nepogoda kn/ ino i a rhivsko blago. l ova biblioteka naslala je
darivanjem, nas i j eenim kolekcijam a knjiga p o smrti franjevaca
ovog kraja te individualnom kupovinom. Meu na s lijee nim zbir
kam a knj iga najznaajnija su fra Grge Mar t i a, fra Andrije Kuj un
di3, fra Mate Con d ria, fra Stjepana Mominovia i drugih . Prirodno je to II ovoj b iblioteci najvei dio fonda ine religiozne
knj ige i rukopisi, mada n i brojem nije beznaajno n i tivo drugai
jeg sadraj a, te dosta novina i asopi sa . Tu se mogu nai dj ela na
italijanskom, la tinskom, njemakom, arapskom, fran cuskom i engleskom jeziku . Posebnu vrijednost ini spomen-soba fra Grge Mart ia , koji je tu radio i djelovao. Raspor ed namj e taja i k njiga iz
njegove l ine biblioteke zadran je u autenti nom obliku. Mar tieva knjinica ima vrlo rijetkih primjeraka, meu njima grk e i
rimske klasike.
Sve do 1830. godine knjini fond ove biblioteke n ij e bio regi~
strovan . U stvari, biblioteka n ije bila propisno u re en a do 1957.
godine. Od 1830. godine publikacije se uvode u jednu vrstu inventarske knjige l29 Knj ige i rukopisi podijeljeni su na dvadese t struka, i to:
l.
2.
3.
4.

5.
6.
7.
8.
9.

10.
Lli

Biblica;
Djela svetih otaca;
Teologij a i pravo;
Crkvena povijes t;
F ilozofija;
Medicina;
Povijest;
1ivotopis i svetaca;
Spiritualij a ;
Svje tovna povijest;
O istoriji samostana

II

l l.
12.
13.
14.

15.
16.
17.
18.
19.

20.

Propovj edn itva;

Katehitika;
Liturgika;
Aritme tika;
Geografija;
Ekon omija;
Leksikoni;
KJasici poetici;
Ilirka i
Razno. 1l1l

Kreevu, Ignacij

Krdevll i samostanu sv. Katarine,

"Franj evaki

Struki: PovjesIte crtice o

glasnik", Sarajevo, 1899, 2;

3; 4; 7; 8; 9; 12; 13; 14; 15; 17; 19; 20; 21; 22; 23; i 24.
ut Ovaj inventar zaveden je II arhivskoj g rai pod b rojem 2-IIl-JS.
u, Podaci uzeti iz: Catalogus Librorum Bibliotl!ecae Sanetae Catheri-

naes Virginis et Tartyris De Kreshe vo Fratrum 1835 Minorum. Dobrotom bibliotekara pok. fra Alojzija MisHa.

IAMIJA HADUOSMANOVIC

102

Svaka struka imala je svoj broj. U knj izi inventara postojale

su

slije dee rubrike: autor, nas lov,

na in u vo e nja knjiga nastavljen

broj svezaka (volumen). Ovakav

je II austrougarskom periodu.
Posebnu vrijednost. ne toliko po vremenu nastanka, koliko
to je to djelo prvog ljekara-f.ranjevca iz Kreeva , predstavlja Sacerdolic Viatoris Analysis Theoriae prac[icae De viribus virus pestiferi atque serpentini, F ranciscus Graczich Bosn iae voluminel1 um 1l1.
Najstari je djelo koje bibli oteka uva je Nicolaus de Padua
Ct/mrna, Iknjiga vjerskog sadraja, za koju se smatra da je sta ra
es t vijekova. Veliku vrijednost ini i p ublikacija na sirijskom jeziku iz petnaestog vijeka. To je: Missale Chaldaicwn lUXla rilwn
Ecclectica nalonis Maronilarium, Romae, M. D. XCIV.
U ovoj kn jin ici se uva i raritet iz sedamnaes tog vijeka : De
Georgii: Agricolae kempnicensis Medici se philosophi clariss. De re
Metallica Libri XII , Basil ae, K6nig, LVII (1657). To je tre e izdan je
ovog d jela, od kojeg postoji samo pet p rimjeraka u velikim bibliotekama svijeta.
4. B IBLIOTEKA SAMOSTANA NA PLEHANU

U predjelu oko Derven te franj evci djeluju od prvih godina

svog dolaska u nae krajeve. Jo u etrnaestom vijeku postojali su
tu samostani: Usora, Vrbica i Bukovica. Samostan na Plehanu podignut je 1877. godine i, prema Vjekoslavu Zirdumu , postao je
cen tar djelovanja franjevaca za teanj ski, dobojski, derventski ,
brodski i odaki kraj Z2. I p r ije podizanja ovog zdanja, uz ve
pomenu te samostane, pos tojale su kole, pa je i to doprinijelo i
sab iranju i uvanj u knjiga. Neposr edno po izgradnji samostana na
Plehanu ustanovljena je b iblioteka, koja je nastala od ve postojeih zb irki to su ih uvali franjevci. Godine 1866. n a Plehanu se
n astanjuje fra Dob roslav B o i i stavlja sebi II zadatak da oivi
uspom enu na Ivana Franju Juki a. Sa gru pom saradnika p okree
a so p is Novi prijatelj Bos n e133 .
Ova sam ostanska b ib lioteka gotovo da nema knjiga i rukop isa starijih od nje same. Me u najznaajnije r ukop ise spadaju
m em orandumi k oje su franjevci u putili Franj i Josipu u vri jeme
pozn ate B a ri i eve afe re l34 Po znaaj u izdvajaju se matine knjige
III Graczich ( Graci) , roen u Kreevu. Ovo djelo je njegova doktorska
disertacija. Umro 15. V 1799. godine.
m Vjekoslav Zirdum: Plehan i okolica, ,.Dobri pastir", Sa rajevo, 1955,
IV-V, str. 103-132.
l Andrija Zirdum : SamostallSka kll;i.llica Ila PlehantI kod Der ven:e
(ruko pis, Narodna i Univ. biblioteka BiH, Sarajevo).
IlO Ilija .K ecmanov i : B ariieva afera, Prilog prouavanju Bosne i Hercegovine 19. vijeka, ,,Nauno drutvo BiH", Djela, knj. III, Saraj evo, 1954.

BIBLIOTEKE KATOLleKE VJERSKE ZAJEDNICE

103

iz 1763. godine. Pored djela iz oblasti dogmatike i religij e uop e,

dosta veliki dio fonda zapremaju knjige iz oblasti prava, filozofije,
retorik e, knjievnosti i istorije. Franjevci ovog samostana revno su
pratili periodiku, pa su u biblioteci sauvali dosta vrijednih aso
pisa.

j.

BIBLIOTEKA SM10STANA GORICALIVNO

Samostan II Gorici-Livno do 1852. godine nije imao svoju

zgradu, pa ni knjinicu. Do tog vremena je Livanjsko polje pnpadalo fojnikom samostanu. Knjige koje su ostajale iza franjevaca
ovog kraja pripajane su knjinom i arh ivskom fondu knjinice
fojni kog samos tana. Osim toga, franjevci su uspjeli da sakupe za
svoju biblioteku, u temeljenu kad i samostan, prilian broj pub Li kacija. Pretpostavljamo da to nije bila neka impozantnija cifra, s obzirom da biblioteka danas broji oko 10000 primjeraka. Na alost ,
o tome nismo nali izvore, koji bi nam dali

odreenije

podatke.

Posebnu vrijednost predstavlj a arh ivski fond, koji, lizm eu

ostalog, posjeduje rukopisnu Kroniku fra Nikole Lavanina pisan u
bosanicom. Zatim Kroniku samostana II Goric i u vremenskom rasponu od 1833-1963, Zapisnik samostanske knjinice, ljekarue,
razne spise i pisma iz turskog vremena, kao i matine spise roen ih ,
vjenanih i umrlih na tom podruju.

6. BIBLIOTEKA SAMOSTANA U TOLIS!

Sadanj i samos tan II bosanskoj Posavini podignut je 1876.

godine,m Tolisa je mjesto gdje je otvorena i prva modernija osnovna kola 1823. godine.
Za etak samostanske biblioteke nalazimo II vremenu kada je
otvoren samostan, ia ko se njeno pravo osnivanje i prvi vei knji.
ni fond. vee za fra Martina Nedia, provincijala Bosne Sreb rene,
koji se od 1883. do smrti 1895. godine bavio i prikup ljanj em knj iga
i smje' tajcm knjikog blaga.lU>
Kn jige su smjetene II police s jedne strane dugog hodnika.
Tak av smjetaj su imale i u austrougar sko vrijeme. Sve do najnovijeg doba nisu bile inventarisane ni Jcataloki obraene. Zna se
pouzdano da se biblioteka bogatila najvie poklonima i zaostavtinom. Na taj n ain su prikupjjena i izdanja Jugoslavenske akadem ije znanosti i umjetnosti, Drutva sv. Jeronima, a kasnije i Srpske akademije nauka.
Ul

Vie o tome: Kratka povijest tupe i samostana toliJkog,

Ul Marko Oroli: Biblioteka franjevakog samostana

pis, Narodna i Univ. b iblioteka BiH, Sarajevo).

II

Peuh,

1888.

Tolisi, (ruko-

104

IAMIJA HADtlOS.\tANOVIC

Biblioteka je uspjela da sauva djela iz sedamnaestog vijeka

pa dalje. Meu starijim izdanjima je i Biblija, tampana II Amsterdamu 1651. godine. Za izuavanje nacionalne i kulturne batine
znaajna su sva tri izdanj a Divkovia, te djela Jankovi a, Kanilia, Lastria , ure Daniia , kao i kolski prirunici bosanskih franjevaca.
Tu se nalazi i Meminskijev arapsko-tursko-perzijski rjenik II
4 sveska, objavljen II Beu 1870. godine, te uveni Gusanaccijev
Rjenik zdravlja, takoe II 4 sveska, od kojih e t v rti predstavlja
raritet. Takoe je rijetka knjiga koju biblioteka posjeduje: Constantinova Povijes t rimskih imperatora na italijanskom jeziku
s kraja osamnaestog stoljea II tri sveska. Tu su i mnogob rojne grama tike turskog i evropskih jezika iz sedamnaes tog i osamnaestog
stol j ea.

S to se t i e arh ivskog fonda, posebno je bogat dokumentima

koj i se odnose na cr kvenu prolos t . Tu se u va i dosta skromna
dok umentacija, koja se odnosi na osnivanje prve kole II Tolisi.
7. BIBLIOTEKA SAMOSTANA U JAJCU

Krajem sedamnaes tog sto lje a nas tali su mnogi samostani po

Bosni i Hercegovini, pa i u Jajcu. m "Samostan na dananjem mjestu zapoeo je graditi 1877. tadanji upnik fra Antun Kneevi,
ali su r adovi zbog nemira u vrijeme bosansko-hercegovakog ustanka 1875-1878, i drugih smetn ja sporo napredovali."l.lS Otvoren je
1886. godine.
O is torija tu same knjinice gotovo da i nema nikakvih podataka. Tako nam ostaje da na osnovu rekonstrukcije biblioteka ostalih samostana, sa dosta pouzdanja zakljuujemo da je knjinica
nastala kad i samostan. O tome nam svjedoe i starija izdanja teolokih pri runika na italijanskom, njemakom i latinskom jeziku,
koje su vj erovatno sveenici- studenti donosili izvana. Mnogi fratri
ovog samostana su voljeli knjigu i bavili se njome: Tomislav Ladan, Anto Cori, Vladimir Dori i drugi l39 Potpisi na knj igama potvr uju da su ostale po njihovoj smrti kao svojina samostana. Tu
se nalazi i ostavtina kulturnog radni ka fra Antuna Kneevia , koji
je umro 1889. godine.
S obzirom n a to da ova knjinica danas brOji samo ok o 2000
p rimjeraka, moramo je ubrojiti meu one sa skromnijim knjinim
fondom II austrougarsko vrij eme. U godini okupacije (1878) nije
imala imenovanog bibliotekara. Prema SematiV1lu Bosne Srebrene
II 1895. godini, tu dunost je vrio gvardijan samostana fra Stjepan
Ladan.
Julijan Jeleni : Kultura i bosanski franjevci, knj. I , str. 134.
Slavko Kovai : Knji:'nica franjevakog samostana u Jajcu, (rukopis, Narodna i Univ. biblioteka BiH, Sarajevo).
ut Isto.
!JJ

IM

BIBLIOTEKE KATOLICKE VJ ERSKE ZAJEDNICE

105

Iako biblioteka nije bogzna kako bogata (ok o 2000 p rimj eraka), nj en knjini fond ima Jzvjestan broj veoma vrijednih star ih
publikacija. Misal iz 1483. - - prvotisak. Zatim, domai i strani
aso pisi , te dnevnici iz austrouga rskog i novijeg vremena. Osim
dosta teolokih djela, biblioteka ima izvjestan broj r ukopisa, koji
najvie pokazuju kolsku situacij u ovoga kraja i njen r azvo j . Treba
izdvojiti Povjesnicu novoimenovanog franjev a ko g samostana II
Jaj cu , koju je napisao fra Antun Kneevi 1882-1883, knj. II, te
Povjesnice za 1884-5, 1886- 1889. godinu. Ovi rukopisi, osim to
daju poda tke o obnovi i gradnji samostana, te o djelovanju franjevaca, biljee savremena zbivanja II Bosni i II svijetu .

*
Franjevaki

samostani, ija istorija see u vr ij eme bosanske

samostalne drave, bili su tokom vijekova mjesta staranja o knjizi,
pa i irenja pismenosti meu katolikim pukom. es to su bili izloeni raznim pritiscima, pogaani brojnim nedaama, ruenju, gorenju i slino, a ipak su is trajavali ne samo fiziki nego i II svom
djelovanju. Nije bez znaaja ni njihova prosvjetna funkcija. U turskom vremenu, uz dozvolu vlasti , moglo je poduavati djecu trinaest samostana II Bos ni i Hercegovini.
Nisu postojala pravila po kojima bi biblioteke f ranj evakih
samostana II Bosni i Hercegovini bile jednoobrazno ureene . Organi zacija biblioteka i raspored knj inog fonda bili su interna stvar
svakog samostana. Od devetnaestog vijeka tl ove knj inice prodire
zapadni, odnosno italijanski j njemaki uticaj. Bosanski franj evci
nisu iz Italije donosiH samo knjige nego su se upozn ali i sa sistemom organizacije biblioteka, pa su pravili kataloge i dijelili kn jige
po strukama. To su ujedno jedini dokumenti iz kojih moemo rekonstruisati nain ureenja biblioteka. Ni u jednom od ovih samostana n ismo uspjeli pronai neki drugi pouzdan izvor. Kako je
sreivanje knjinog fonda bilo preputeno umijeu i volji svakog
samostana, javljale su se manje ili vee razlike u ovom poslu, iako
su prenoena iskustva iz italijanskih i njemakih biblioteka. Bez
obzira na sistem u re enja, moe se z akljuiti da je tl samostanima
knjiga dobro uvana, O tome govori i podatak da su neke samostanske biblioteke u austrougarsko vrij eme imale i po vie hiljada
knjiga tl svom knjinom fondu.

BIBLIOTEKE HERCEGOVACKIH SAMOSTA NA

I ZU PNIH STANOVA

1. BIB LIOTE KA SAMOSTANA NA S[ROKOM BR[JEGU

U vri jeme bosans ke samostalnosti. prema Andrij i N iki u , franj evci su dje lovali II Mostaru, Ljubukom, Konjicu, Blauju kod
Duvna i nekim drugim mjestimal40 B iblioteke herce gova ki h samostana moramo neto drugaije posma trati nego bosans kih. Naime,
II Hercegovini su se najprije javili upni s tanovi. Tako je, n a pri
mj er , II up i Gradac postojalo pet takvih ku ica, a II upi Blato
etiri. U upnim stanovima, koji su bili i tijesn i i neudobni, nalo
se mj esta i za pokoju knj igu. Zupni ci su posjedovali svoje priru
ne b ib lioteke, ij i je sadraj u glavnom r eligiozan. Broj knjiga II
upnim stanovima poveavao se tako to bi pr i premjetanju upnih sveenika oni ostavljali tee i manje potrebne knjige. Tak oe,
i poslije upnikove smrti, njegove knjige su ostajale kao svojina
upnog stana gdje je boravio i sluio. I danas se moe nai poneka knjiga iz tog doba: p rir unici, neki bosanski i dalmatinski pisci,
molitvenici i drugo. ul Poneki franjevac imao je i takozvani SveteI1jak (Putni pratilac raznih s tvari) - p rirun i k koji je sam pisao.
Jedan primjerak Svetenjaka uva se II Arhivu franj eva ke provincije u Mostaru , koji je poeo pisati fra Ilija Vido ev i . Uvezan je u
kou, formata 18x23 cm. Pored ostalog, sadrava: biblijski leksikon, biblij s ku pov.ijest , crkveno p ravo, ljekarue, propovijedi, pro
pise p ap a, naredbe sultana i slin o.
Gradnja sam ostana u Hercegovini poela je poslije sukoba
izme u fra Rafe B ariia i jednog dijela bosanskih franjevaca.
"Spor se reio 1846. ta ko, to je Hercegovina dobila poseban vikarijat i bila odvojena od Bosne ... S tim II vezi je i osnivanje novog
katoli k og manastira II Hercegovini, na Sirokom B rijegu, koj i je
danas jedan od najlepih i najvanijih II celoj zeml.ii."14? Jedan dokumenat koji se uva II arhivi fran j eva k e kustodije II Mostaru
,. Andrija Niki: Kn;il.nica Hercego vake fraIljevake provinci;e (ru
kopis, Narodna i Univ. biblioteka BiH , Sarajevo).
lO' Arhiv H ercegovake franj. provincije II Mostaru, Spisi Provincije,
Sv. 170, f. 235 f.
III Vladimir Corovi: Bosna i H ercegovina ... str. 134.

BIBLIOTEKE HERCEGOVACKlH SMIOSTA." IA l l.UPNIH STANOVA

107

jasno govori kako se odmah po izgradnji samos tana osjeala potreba za bibliotekom. Naime, fra Aneo Kraljevi pismeno se obratio vrhovnoj upravi franjevakog reda s molbom da se preporui
bogaenje knjiznice na Sirokom Brijegu. U stvari, on naglaava da
u samostanu Male Brae na Sirokom Brijegu pos toji ve knjinica,
ali da joj nedostaju mnoge potrebne knjIge. IO Tu je osnovana prva
knjinica hercegovake franjevake kustodije. Sve do 1892. godine
bila je i kustodijaina. Te godine se Starjeinstvo provincije preselilo II franjevaki samostan u Mostaru, a knjini fond je premjeten 1895. godine, kada je osnovana Provincijalna knjinica II
Mostaru.
2. BIBLIOTEKA SAMOSTANA NA HUMCU

Ako bismo traili zaetke knjinice franjeva kog samos tana

na Humcu kod Ljubukog, nali bismo ih II prvom upnom s tanu
izgraenom na Humcu 1858. godine. "Od godine 1871. do 1903. na
Humcu je smjeten filozofsko-teoloki studij."l"" Sjemenite je 1876.
godine proglaeno samostanom s novicijatom!4~ .
Biblioteka samostana Sv. Ante Padovanskog na Humcu sakupila je najstarije knjige Hercegovake provincije. Iako je samostan
mlaeg porijekla, kao i ostali hercegovaki franj evaki samos tani,
ipak se II biblioteci nalazi dosta djela iz esnaes tog vijeka i dalje.
1 ajstarija knjiga, koliko se do sada zna, jes te iz 1599. godine. To
je Strabonis: De situ orbis, tom II, Lugduni, 1599; Plutarcru : Moralium opusculorum, tom III, Pariz, 1566; M. T. Ciceronis: De invel1tione, tom II, Venecia, 1584; R helOricwn ad HerenIlium, tom
IV, Venecia, J 584 146 Zatim, biblioteka posjeduje dosta primjeraka
iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, uglavnom religiozne temati ke, iako ima i neto djela svjetovnog karak tera.
3. BrBLIOTEKA SAMOSTANA U MOSTARU

Do

do]as~a

Austro-Ugarske franjevci nisu imali svoga samostana II Mostaru, ako se ne uzme u obzir legenda koja ga smje ta
u ovaj kraj nekol iko vijekova ranije. U godini okupac ije 1878. godine starjeina franjevaca fra Paka} Buconji zalae se za osnivanje sa mo s tanal~7 . Samostan je sagraen 1893. godine i osposobljen
za stanovanje franjevaca. U ! Dc godine 1895. knjige koje su pripa,,, Arhiv P. Spisi Kustodije, Sv. 4, f. 121 , 122 V .
L4+ Andrija Niki: Knjinica franjevakog samostana na HUnlcu, (ruke>
pis, Narodna i Univ. biblioteka BiH. Saraje\o).
lU

Spomenica pedesetogodinjice

hercegovake franjevake.

re.dodrave.,

Uredio: fra Radoslav Glava. Mostar, 1897, str. 95.

,.. Andrija Niki: Kn ji:i.mca franje vakog samostana na HU/1lcu.
uf Is to.
L" Pedesetogodi,rjica Hercegovake ... , str. 84.

UMilA HADl10SMANOVIC

108

dale Hercegova koj franjevak oj provinclJi bile su smjetene II

samostanu Male brae na Sirokom Brijegu, kada je osnovana Provincijalna knjinica II Mostaru. Tada je imenovan za knjiniara
fra Spiro Simi l .\9 , Knjini fond je b io najprije smje ten II jednu
oveu prostoriju sjevernog samostanskog krila, na prvom katu.
Posebno treba naglas iti da je knjini fon d ove sa mostan ske
b iblioteke dragocjen za hercegovaku kultur nu i istorijsku ba tinu.
Knj inica, izmedu ostalog, sadri kolekciju izdanja franjeva ke
tamparije osnovane 1873. godine. Zatim, veliku vrijednost predstavljaju ematizmi. Tako biblioteka II svom fon du ima p rv i Semalizam objavlj en II Dubrovniku 1853. godine, le Sel1'latizam fra Petra
Bakule iz 1867. godine.
U bibliotekom fond u izdvojena je izd a l :aka djelalllost provincij alne t iskare i podijeljena na: Bosna i l-lercegovil1a, Franjevaka povijest i Bosanski pisci.
Osim toga, tu se susreu d jela iz sedamnaestog i osamnaes tog
s t oljea, kao to su: Ani, Ivan : Lux christiana et dulceda animae,
p r ima pars. Svitlost karstanska i slast duavl'la, p rvi d io, Jakin,
1679. Iako su tekstovi veinom religiozne sadrine, tu se n alaze i
vrijedna svjetovna djela : Buda fra Emerica ( Pavi ): Descriptio soluta et rythmica regwn, caeteorumque herow1l SlavinoruIII ... , Budae 1764. To je, u s tvari, latinski prevod Andrije Kaia i ivotopis
kraljeva, banova i ostalih velikana.
U ovom fo ndu uva se i izbor tampanih djela bosanskih franjevaca, zatim djela hercegovakih pisaca-franjevaca, te izdanja
Matice hrvatske, Matice srpske i slino . U biblioteci je i odjeljenje
periodike, koje posjeduje vrijedne i stare aso pi se.
Rukopisni fond ove samostanske knjinice, prema jeziku, podijeljen je na orijentalne i la tinske rukopise, tc rukopise pisane
naim jezikom. Najstariji orijentalni rukopis je prepis iz 1564. godine.
Orijen talni rukopisi ove biblioteke predstavljaju jedinstvenu
vrijednost, jer i na marginama sadre vane biljeke za kulturnu
istorij u. Posebnu panju privlae turski dokumen t i, i to : fermani
(26 primjeraka) iz sedamnaestog, osamnaestog i devetnaestog stol jea, bujruI tije od sedamnaes tog do devetnaestog s tolj ea, berati jz
sedamnaestog, osamnaestog i devetnaestog stol j ea. Zatim hudeti.
murasele, razni popisi i slino .

I ..

Andrija

Niki :

Knjinica fraItjevakog samostafta na Hu mcu ...

BIBLIOTEKE JEVREJSKE VJERSKE ZAJEDNICE

B os anskohercegovake

Jevreje ine: Sefardi i Akenazi. Si i

li iz esnaestog vij eka prvi su tragovi o postojanju sefardskih, od
nosno panjolsk ih Jevreja na ovom tlu . O pojedinan im J oseljavanjima akenaskih Jevreja II Bos nu postoje vijesti jo iz sedamnaes tog s toljea. Meutim, nj ihovo doseljavanje II veim skupinama tek poinje po 3u stroug,n:'skoj okupaciji. ,,'Prve akenaske porodice koje su se II Bosnu uselile posle 1878. godine. a i one II docn ij im decenijama, bile su poreklom iz razliitih krajeva tadanje
habzbu rke monarhije."'so To je vrijeme kada dolazi do vidnog
razilaenja izmeu ove dvije jevrejske grupacije. "Kao dva zasebna
sveta, pre svega, p o ku lturnoj i socijalnoj orijentaciji, oni su novo
aus trij sko vreme razli ito doivljavali, pa se prema niemu tako j
odnosili: Akenazi kao i veina d oseljen ika sa strane." ])]

Iako je, po s idilima, sefard ska jevrejska optina u Sarajevu

postojala u esnaestom vijeku , o njoj se saznaje vie tek s osa mnaest im vijekom, kada je proir io ..glas o njenom opstanku njezin
vlastiti sin Nehemija R ia Rajon . .. "132. Od tada moemo ne to odreeno govoriti o knjiz.i meu sefardskim Jevrej ima, koja je, kao i
kod drugih naroda na ovom tlu, usko vezana za vjeru . Najpouzdaniji izvor za izuavanje istorije sefardskih Jevreja toga doba je
Pil1a kes 153 Jevrejske o p i ne pos tojale su u Sarajevu, Travniku i
Bijeljini i uz nj ih osnivane biblioteke koje su, s obzirom na fond ,
zapravo kolekcije knj igaiSol. Jedin o je biblioteka sarajevske jevrej1!W

s t r. 142.

Julije

H ahamovi~

A!kenazi

II

Bosni i Hercegovini, "Spomenica",

Todor Kruevac: Dru!/vene promene kod bosanskih Jev reja za austriiskog vremena, "Spomenica", str. 172.
'" Morie Levi: Sefardi tl Bosni, Beograd , 1969, str. 20.
1~ Najstarija hronika J evrejske optine, sadri podatke o istoriji optine, prim icima, izdacima, imenovanj ima rabina i sl.
ut Avram
Pinto : Biblioteka Jevrejske op!tine [ 1 Sarajevu, (rukopis,
Narodna i Univ. biblioteka BiH, Sarajevo).
III

LAMUA

110

HAD%.IOSMANOVI~

ske opine imala neto vie knjiga. U svim ovim knjinicama preteno je religiozno tivo: Biblija, talmud sa komentarima, elat,
uttvat i drugo. U Sarajevskoj jevrejskoj opini je pored knjiga
bilo i neto stari h rukopisa, ugovora i vjenanih listovam, Knjige
su stizale iz tamparija Livorna, Venecije, Budimpete, Varave i
Soluna. U osamnaestom vijeku s rabinom Davidom Pardom 156 nastaje ovdje rabinska literatura. Ovaj rabin je napisao djelo Saanin le David - komentar o knjizi Mita, a ostavio je i neto poezije
religioznog sadraja. Veliki znaaj za irenje knjige meu bosanskim Jevrejima ima osnivanje tamparije 1846. godine II Beogradu.
Sve do uoi okupacije tu su tampana uglavnom dj ela kabalisti
kog sadraja. Tek nakon tri decenije u Sarajevu se publikuje jedno
dj elo na hebrej skom jeziku. Do okupacije Austro-Ugarske tampano je samo n ekoliko knjiga na hebrejskom i panskom jezikum.
Okupacija se i meu sefar dskim Jevrej ima osjet il a u znaaj
nim promjenama ne samo II drutvenom nego i u kulturnom pogledu. "Do tog doba kulturno-socijalni ivot k ree se u uskom vidokrugu r eligije u duhu pradjedovskih tradici ja."IS. Zapravo se, zbog
okrenutosti prema sopstvenoj tradiciji i samima sebi, nisu ispoljavali II javnosti, pa ni pisanom rij eju. Zato se i desilo da su zbirke
knjiga pri nj ihovim opinama, ili pak porodine kolekcije, uglavnom tematski vezane za vjeru. Stoga su sc Jevreji obrazovali u
svojim uskim krugovima. Pogrdni naziv "am harae" za one koji
nisu znali itati bibliju ili drugi vjerski tekst navodi nas na zakljuak da su Jevrej i u veoj mjeri nego ostali narodi bili pismeni.
Znali su gotovo svi jevrejsko-panjolski jezik zvani "udeo espanjol", a i hebrejski sa kurzivnim pismom.
Najblistaviji spomenik pisane rije i u Jevreja Sarajevska hagada, koja se uva meu dragocjenostima Biblioteke Zemaljskog
muzeja, govori nam vie nego b ilo koje drugo djelo o umjetnosti
obrade knjigeiYI. Hagada pripada rijetkim djelima II kojima je zas tupljena fi guraina umjetnost, koja n ije bila uobiajena kod Jevreja kao n i kod Muslimana. Po ti e iz srednj eg vijeka, a nastala je
"U nekom od dvoraca ciji bogatak ih kua Barcelone p oetkom XIV
vijeka ... ku na biblija uvij ek uvana kao sveta knj iga"IW. Pisana
je na pergamen tu i ukraena inicijalima, mi nijaturama i marginalnim u kras im a.
I sto.
Poznat kao Morenu - uitelj. Njegove rellgioz.ne pjesme uzete
su II liturgiju.
ln Moric Levi: nav. djelo, str. 33.
u, Eliazar Levi: Opi pogled na kulturne prilike nafe sefardske zajednice u Sarajevu, ,,Jevrejski glas', Sarajevo, 22. II 1929, II, 8.
lB Vie o tome, Vidosava Nedomaki : Stara jevrejska ulIletnost u Palestini, Beograd, 1960; Cecil Roth: Sarajevska Hagada i njen Z1laaj II istoriji umjetHOsti, l evrejski almanah, Beograd. 1959-60; Svetozar Radoji:
Jevrejske minijature u Sarajevu XIV vijeka, Beograd, 19.53 .
... Muhamed Karamehmedovi: Sarajevska hagada, "Spomenica", str.
21.
l

!JI

BIBLIOTEKE JEVREJSKE VJERSKE ZAJEDNICE.

III

Zbog m asovnog s tradanja Jevreja u drugom svjetskom ratu

propalo je i mnogo dokumenata koji bi nam neto odreeno rek li
o knjizi uvanoj i njegovanoj u vjer skoj ustanovi sefards kih i akenaskih Jev reja. Posebno se osjea nedostatak pisanih tragova o
kn jizi kod Akenaza na ovom tl u. Kako su akcnaski Jevreji, naro i t o oni dose lj en i u vri jeme austrougarske okupacije, bili veino m
obrazovani, m oemo pretpos tavljati da su cijenili i uvali knjigu .

Knj inice koje je naslij edila Austro-Ugarska uglavnom su vezane za vjerske ustanove, pa smo se, da b i se sauvao konlin u itet
u prelas ku iz jednog vremena u drugo, osvrnuli na pojavu ovih
ustanova i njihovu knji gu toga vremena. Naime, gotovo sve sakralne ustanove u Bosni 1. Hercegovini na stale su u tu rsko vri jeme ili
ak i ranije. Kako je knjiga pratila njihov nastana k, smatrali smo
da je potrebno dati kratak p res jek toga vremena.
U bibliotekama vjers kih ustanova nije b ilo zas tup ljeno samo
religiozno ti vo nego i knjiga iz raznih drutvenih i p rirodni h nauka, na rodne knjievnos ti, beletristike i udbenici. Mada su ove
vrs te b ibli oteka bile najee zatvorenog tipa, i takve s u imale
vanu ulogu u prosvjei v anju. Cesto su se u okviru ovih insti tucija
razvile i prave prep i sivake kole, pa je i to pos tao jedan vid irenja pismenosti. Naravno, uloga ovih knjinica nije se iscrpljivala
samo II prosvjetnom djelovanju, bar ne kada se rad ilo o irim slojevima.
Do aus trougars kog vremena o u vano je dosta i privatni h kolek.ija knj iga i ruko pisa. Mnoge zbirke ili p oj ed ina n e knj ige
prele su u posjed vj ersk ih knjinica, a neke i propa le. Ovo se odnosi naroito na Muslimane, koji su se iseljavali u Tursku nakon
okupacije Aus tro-Ugarske Monarhije. Tako su "neki po kasabama
prilikom selenja u Tu rsku te knj ige spaljivali ili u zemlj u zakopavali, jer ni jesu imali p rili ke, da ih prodaju, rt ni ti da ih kome za
spom en il i u dob rotvorne svrhe predaju, jer to nikad n ije traio
niti vakuf niti ri jaset"161. Iako b ibli oteke vjerskih zajednica nisu
uiva le naklonost nove vlasti , ipak su se uspjele odrati. To je
zavisilo i od materijalnog stanja tih ustanova, aU i od svi jesti pojedinaca prema pisanoj ri j e i.

III Abdulah-Basit:
Kjlltu blume
1923, III, 11, str. 2.

II

Bosn.i, ,,Nab pravda", Sarajevo, III

BIBLIOTEKE KONFESIONALNIH SKOLA

Austro-Ugarska je, po okupaciji Bosne i Hercegovine, naslijedila, uglavnom konfesionalne kole. Kod Muslimana: sibjan-mektebe, medrese i rudije, kod katolika franjevake kole - osnovne
i gimnazije i kod Srba osnovne kole. U vremenu od austrougarske okupacije kod Srba je jo postojala Srpska privatl1a enska
kola Stake Skenderove, Pripravna duhovna kola II manastiru
2:i t omis l i, Mala srpska realka II Mostaru i Srpska bogoslovija II
Banjoj Luci, o emu smo govorili II uvodu.
Prema Skolskom vjesniku iz 1894. godine, Austro-Ugarska je
II Bosni i Hercegovini zatekla 54 katoli ke osnovne kole, a 56
srpskih!. Muslimani su se kolovali II oko hiljadu mekteba i etr
deset medresa 2 Jevreji su imali najmanje svojih koja, a u vrijeme austrougarske vladavine obrazovali su se u katolikim, pravoslavnim i ponekad muslimanskim kolama3
I ako u ovakvim kolama , bar u tursko vrijeme, nije bilo
biblioteka u pravom smislu rij e i , posjedovale su sigurno priru n u
udbeniku literaturu. U to nas uvjeravaju i udbenici iz kojih su
aci uili predmete koji su predavani II ovim kolama.
Za vjerske predmete u konfesionalnim kolama Muslimana
postojali su vrlo dobri udbenici, tampani uglavnom na Istoku.
Osim toga, aci su sami es to prepisivali tekstove, jer .ic, kao to
smo naveli, pri medresama bio obiaj da se uenici pod u avaju u
kali gr afiji. Sto se tie svjetovnih predmeta, uila su bi la i jeziki
i metodski veoma loa. Za katolike kole najprije su franjevci
pisali udbenike, a zatim su ih nabavljali iz Francuske, I talije, Njemake i d rugih evropskih zemalja. Prvi udbenik ove vrste je
Poetak slovstva, koji je napisao 1815. godine biskup Mileti. Takoe i Stjepan Marijanovi, koji je i inae poznat kao autor u dbenika za samostanske gimnazije, izdaje 1836. godine Bl/kvar za
uionice drave bosaItske. I Srbi su za svoje kole, sve do pojave Vi1ajc tske tamparije, nabavljali knjige sa strane. Mitar Pa!)i
navodi da su u drugoj polovini p rolog s tolj ea pojedinci i ustaI

2
I

Skolski vjesnik, Sarajevo, 1894, str. S2.

Hajrudin Curi: nav. djelo, str. 201.
I sto. str. 59.

BIBLIOTEKE KON'FESIONAl.NlH SKOLA

113

nove iz Vojvodine p retplaivali neke srpske kole na pojedine a

sopise i novine.~ r iz Vukove prepiske s Jovanom Gav riloviem
saznajemo da su d obavlja i knjiga esto trai li udbenike, a ni
sami nisu znali koji su potrebni odreenoj koli.s Knjige za vjer
ske srpske kole su stizale i iz Pete i Moskve: ..Bosansk i trgovci
idui po robu u Beograd i druge krajeve van Bosne, donosili su
sobom i razne knjige, a meu ovima i udbenike. Meu knjigama
koje su donos ili pominju se aslovci, mjesecoslovi, psaltiri, 2:itije
Jos ifova, Avramovo, Aleksija bojeg elovjeka . .. " 6

Austro.Ugarska je tolerisala post ojee konfes ionalne kole, ali

je nastaj ala da sp r ije i u nj ima bilo kakvu vrstu antiau strijskog
utica ja. Naime, trudila se da iz n jih isklju i izua vanje slavistike,
nacionalne istorije, dom ae knj ievnosti , a time i domau k nj igu.
Prakti an kora k u tome bio je zahtjev da se uvedu u dbenici, izda
van i pod Vladinom kontrolom? I stina, dvoj na monarhija, kao to
e mo kasnije vi djeti , otvarala je neke konfes ionalne kole, ali su
one, od samog osnivanja, ostale pod njenom direktnom kontrolom.

Biblioteka S erijatske

sudake

kole u Sarajevu

Gotovo deset godina nakon okupacije, " Previnj im rijeenjem

od 17. aprila 1887.", osnovana .ie II Sarajevu Serijatska sud aka
kola.' To je b ila prva via kola Muslimana u Bosni i Hercega
vini, ustanovljena "poradi unapre enja nauke u zna nos tima islama kao i osobito poradi izobraavanja sposobnih kandi data za
slubu crijatskih sudaca (kadija) u Bosni i Hercegovini''9. Istovremeno kad i kol a, osnovana je biblioteka kojoj je Zemaljska vlada
"po klonila oko sedamdeset kn jiga kao p oe tno sta nje, a onda se
nabavlja lo s raznih stra na" lO. Vlada se i u ovoj koli bri nula ne
samo o programu nego i o knjizi koi a ulazi u b iblioteku . Uen i ci
ma je bilo zabranjivano sva ko politiko d jelovanje, pa a k i disku
sija, a u sluaju nepotivanja tog pravila bile su pre d viene sank
cije koje su mogle i i i do iskJjuenja iz kole. H
Mitar P api : Istorija srpskUI kola tl BosIIi i Hercegovini, Sarajevo,
1978, str. 72.
I Vukova prepiska, kn j. Ill , str. 351 .
Voj isla v Bog ievi : Pism enost . .. , str. 172.
1 ARBUf, ZMF, br. 7704/BiH, 1880.
I Naredba Zemaljske vlade BiH, od 14. maia 1887, br. 23.972.
, Tridesetogodinji Iz vjetaj Serijatske st/datke note tl Sarajevu od oslUuka do kraja !kol. 191611917, Sarajevo, 1917, str. 31.
II

rslO,

st r. 69.

" Spomenica Serijatske

str. 58.

sudake

kole

tl

Sarajevu, Sarajevo, 1937,

LAMIJA HADZIOSMANOVIC

114

Godinu dana prije okonanja austrougarske okupacije, knjinica ove kole imala je ,,1090 djela II 1720 svezaka II priblinoj
vrijednosti od 18000 K."12. Knjini fond biblioteke ove kole b io
je rasporede a na disc ipline:
'I1m-u Tafsir (tumaenje Kur'ana) - 24 n aslova;
'Ilm-u hadis (nauka o tradiciji); - 13 naslova;
'Tlm-u fiqh (erijatsko p ravo) - 48 naslova;
'Ilm-u usul-i fiqh (nauka o p ravnim izvorima) - 29 naslova;
E. 'Ilm-u kelam (dogmatika) - 18 naslova;
F. 'Ilm-u tasawwuf \Va ahlaq (sufizam i moral) - 32 naslova;
G. 'UItim-u h ikmiyya (fil. p ropedeutika) - 32 naslova;
H . 'Ilm-u 1arih (istorij a ) - 73 naslova;
1. KU l ub-L1 adabiyya (odgo jna knj ievnos t i bele tristika)
64 naslova;
K. 'UlOm-u adabiyya kutub-u lugawiyya (arap. jezikoslovlje)
- 64 na slova;
L. Kutubu mutafarriqa (razno) - 59 naslova;
M. H rva tska i srpska beletristika - 188 naslova;
N. Svjetska knjievnost - 48 naslova;
O. Nauna knj evno3t - 232 naslova;
R. Ratna literatura - 18 naslova.

A.
B.
C.
D.

Raspored knjiga II ovoj b ibiioteci uglavnom je raen p o uzoru na Gazi Husrevbegovu biblioteku. M eut i m, to je sasvim razumljivo, podjela knjiga po predmetima izvrena je prema nastavnom programu. Takva podjela bila je najpraktinija i za profesore i za akt-.
Do 19 17. god ine kola n ije imala posebne ake knj inice
"nego se knjige odsjeka M (Srpsko-hrvatska b eletristika) i N
(Svjetska kn j ievnos t), koje su prikladne za u en i ke, daj u njima
na itanje"u.
U grupama od A zakl juno sa L najazila su se djela na arapskom i u manjem b roju na turskom jeziku, doba vljana uglavnom
iz Kaira i Istanbula. Neke od ovih knjiga imale su luksuzne po
veze. Posebno u odjeljcima koji se odnose na dogma tiku , erijatsko pravo, islamsku fil ozofiju i arapsko jezikoslovlje nali su
mjesta tekstovi poznatih islamskih autoriteta, kao to su: Ibn Faris,
Ha rbusi. 'Abidin Baa i druP"i. Bibilioteka ie oosjcdovr 1a zan imljivih
i dragocjeni h knjiga iz istorija, kao: Tiirih N'uaymd; T.r'i.h Muhtasar
Ba~ar, Tarih Hulafd. Tadh Timur Le'1k i druge; Zatim, tu ie b~lo
i dosta beletr i stikih tekstova na arapskom i turskom jeziku, kao
II
II

Tridese togodinji izvjetaj, str. 80.

Isto, str. 69.

BIBLIOTEKE KONFESIONALNIH SKaLA

115

i neto prevoda iz evropskih knjievnosti na arapski jezik: Ballk91

krz/, Gol demelferi, Alfu Layfa wa Layla, Verter, Karmen i druge.
Iz oblasti arapskog jezikoslovlja nalazili su se tekstovi iz istorije
jezika, gramatike i vrlo vrijedni i rijetki rjenici, kao to su :
Ahtari. Kabir, Qdmu.s Targal11a, Tmih ul-'Arus, Burhdn Qat'j i slin i.
U grupi raZIlO, smjetena su djela iz raznih oblasti znanja. kao medicine, tehnike, djeje literature, higijene itd. e znamo kako je
ovdje zalutao veliki nauni rje nik-enciklopedija: Qdmll.s ul 'Aldm.
U odjeljku hrvatske i srpske beletristike smjetena su djela
iz istorije knjievnosti, zbirke poezije, pripovijetke, romani i pokoji asop i s. I zmeu ostalih zastupljen i su i ovi a utori sa svoji"m
djelima: Gunduli: Osman I-II, Alaupovi: Probrane pjesme,
H arambai: {zabrane pjesme,' Kozarac: Mrtvi kapitali; Nu i : Prie, Kranj evi: Odabrane pjesme; Kumi i: Jelkin bosiljak, Ogrizovi : Hrv. pripovjedai i Hasanagillica, M ilakovi: Fra Grga Marti, Vraz: Demetar, P reradovi : Pjesme, Kapetanovi : [ stono blago, Osman-Aziz: B ez nade, F ilipovi: K raljevi Marko i mnogi drugi. Tu se nalazilo i est naslova as opi sa: B eJzar I- I X, Ilrvatsko
kolo I-VITI, Nada 1893--1903, Savremel'lik 1909-1912, Pobratim
1906,1907. j 1909, Uiteljska zora III-V god.
U odjeljku svjetska knjievnost iskljuivo su bili prevodi djela
iz strane literature, i to, izmeu ostalih, Tolstoj : Rat i mir, Na
ljudskoj klaonici, Obiteljska srea, i Krajcerova sonata, Dos tojevski: Zloil1 i kazna, Zapisi iz mrtvog doma, Turgenjev: I zabrane
pripovijelke, Oci i djeca, Pukin: Izabrana djela i Evgenije Onjegin, Gogolj : Mrtve due. Zatim p revodi grkih k lasi ka, i to Homer:
Ili jada, Vergili je: Enejida, SofokJe: Tragedije. Iz francuske i engleske knjievnosti , osim Dikensovog djela Pikvikovci i Diminog Ptlla
po Kavkazu, nije bilo nijedne knj ige. Turska literatura je biJa zastupljena samo sa djelom Tarik Abdulhak Hamida.
Nauna knjievl10sl ove knjinice bila je zastupljena sa tivom iz ob lasti jezika, prava, istorije, pedagogije, za tim studija o
orijentalnim knjievnostima i neto tampe. Tu su se nalazile i
gramat ike, tekstovi jz geografije, stilistike, crkvene istorije i prava,
stenografski izvjetaj i sli n o. Uz originale na njemakom, engleskom , francuskom, italijanskom i turskom jeziku bilo je i prevoda
na na jezik. Izmeu os talih , tu su bila i ova djela: B aagi: Povijest Bosl1e, S erdarevi: Kratka povijest islama, Novak ovi: S rpska
gramalika, Veber: Slovnica hrvatska, I ehli tscka: Turk. Grammatik,
Kozen-Jan.: Geographie, Beck Slilistiches Hilfsbuch, Dittes Sclmle
der Piidagogik, Sprenger: Leben und Lehre des Mohanled, De Vanc:
La doctrine de' l'Islam, Macdonald:Muslim. theology etc. Amador:
Inscriptiones arab. de Cordoba, Kemura: Sarajevske damije i
Hrianska crkva u Sarajevu, Goldzihe r: Muhamedanische Sludien,
Stenografski izvjetaji bos-herc. sabora i mnoga druga djela. Ovdje
su se od asopisa nalazili: SkoJski vjesnik 1894-1909, Glasnik Ze-

UMIJA HADZI OSMANOVIC

116

ma[jskog muzeja, Glasnik zakona i naredaba, Skolsk i glasnik

1910-1916, a od novina: Narodne novine 6. sv. i Sarajevski list od
1908. godine.
Grupa ratna literatura imala je, kao to znamo, samo osamnaest naslova, od kojih je jedan na arapskom jeziku (Gihtid muqaddas), a svi ostali na njemakom, kao: Unsere Soldaten von A.
Velze, Auf dem Felde der Ehre, Technik des Kriegs\Vesens, Erdmann:
Die Dardanellen i mnoge druge. 14
Biblioteka je imala prop-ise o nainu posuivanja knjiga. Odreeno je da se knj ige pozajmljuju uz potvrdu s li nim pOlp isom, a vraaju odreenog dana II sedmici. Nije bilo dozvoljeno uzimatj vie
knjiga i d rati ih due od sedam dana . "Knjige iz knj inice, koje
su acima potreb ne na dulje vremena, da ih upotrebljuju uz prat
nju p redavanja, predaju se uz potvrdu nadgledn icima i stoje vazda
u goditima"l'. Ovi propisi odnosili su se samo na uenike. Biblia
teci se posve ivala znaajna panja , o emu nas uvjerava i poda
tak o dodjeli sredstava. U godini 1906, na pri mjer, za na stav nike
plate odreeno je 25.4 10 kruna, a za b iblioteku , pisa i pribor i
kolske knjige 1000 kruna l6 .
U koli je bila otvorena i itaonica za ake. Tu su se mogle
nai dnevne i sedrnine novine i asop isi, 'kao i kolski .prirunici.
U odnosu na knjigu, vaili su isti propis i kao i II biblioteci. J edino
se listovi nisu smjeli iznosit i iz prostorija. U itaonicama nije bilo
dozvoljeno voenje razgovora ili rasprava.
Do aneksije, 1908. godine, kola je imala detaljan program
nastave, koji je pratila i biblioteka. Tada se pOjavila ideja oreor
ganizaciji, ali nije ostvarena. Zemaljska vlada je i dalje plan i
program podeavala svojim potrebama i interesima.
Kako je Zemaljska vlada osniva ove kole, nj en nadzor bio je
vrlo strog. Vodila je rauna o biblioteci, o vrs ti literature i tamp e
koju posjeduje, i nije dozvolila da se nabavl ja j u knjige mimo
njenog odobrenja.
Iako j c Serijatska sudaka kola u Sara jevu bila 'dravna, stao
vili smo je tt konfesionalne kole jer su se u njoj i skl juivo obrazovali samo Muslimani, a i veina predmeta je imala religiozni ka
rakter, kao: Kur'an, islamska tradicija, erijats ko pravo, dogma
tika i slino. Za ovakav stav smo se opredij elili i zbog toga to su
svren i aci ove kole postajali erijatske sudije (kadije) i presude
donosili na osnovama prava u temeljenog na Kur'anu i principi
ma islama.

lo Isto, str. 70--80.

" l sto, s tr. ,)-8.
16 Isto, str. llI.

BIBLIOTEKE KONFES IONAlNIH SKOLA

117

Biblioteka Srpsko-pravoslavnog bogoslovskog

uilita tl Reljevtl
Iako Zemaljska vlada nije s blagonak l onou gledala na pojavu novih konfesionalnih kola, ipak je "preduzimlj ivi i borbeni
mitropolit Kosanov i ustao da od vlade izdejstvuje dozvolu za otvaranje Bogoslovije u Sarajevu krajem 1882. godine ... " 17
Osn ivanjem Bogoslovije poela je s radom i biblioteka, -koja
je u prvo vrijeme bila pr iruna , a kasnije je prerasla u pravu
knj inicu. Ve u treoj godini pos tojanja biblioteka ove kole imala
jc ,,448 naslova i b roura u 636 svezaka; a u vr:ijednost i od 897 fir.
ll. n ov." . IS U godini 1889-90. biblio teka se oboga tila 's a 60 novih
naslova. Knj ige su n abavljene kupovinom (52 na slova) i dobijene
na poklon. Bila su to djela iz leksikografije, istorije, pedagoke,
pravne i jezi ke literature na njemakom jeziku, nekoliko knjiga
na staroslavenskom religiozne sadrine, a od asopis a: Glasn ik
Zemaljskog muzeja, Skolski list, Javor, Armme-Album, Prosvjetni
glasnik, Kolo, Teak, Glas istine i drugi. Na kraju te god ine biblioteka je b rojala 508 naslova knjiga li. asopisa 19 Godinu dana ka snij~
knjink a je obogaena sa 21 naslovom novih i pet starih knjiga.
M eu darodavcima su Zemaljska vlada, Srpska kraljevska akademija II Beogradu, Uredni tvo BiH Iston i ka, Uredni tvo H rian
skog vjesnika iz Beograda, Rektorat Srpsko-pravoslavne bogos lovije u Relj evu , zatim nekoliko individualnih darodavaea, kao to
su: Nikodin Mila, ep iskop dalmatinski , ore Nikol aj evi , mitropolit dabrobosan ski i Gerasim Pe t ran ov i , episkop bokokotorski.23
Od 1893. go dine biblio teka je primala slj edee asopise: Bosanskohercegovaki iston ik, kolski list, Domai list, Glasnik, Prosvjetu,
a bila je p retplaena na : H riansk i sion, Novi vaspita, Glasnik
Zem. m u.zeja BiH, Nastavnik, Teak i Wiener Zeitsch rift fur die
Kunde des Morgenlandes.21 U 1908. godini kada je izvrena aneksija, knj inica je bila p retplaen a jo i na ove as opl se i listove :
Bogoslovski glasnik, Sremski KarIovci, Vesnik srpske crkve, Beograd , Pastjrska re, Beograd, Bosanska vila, Sarajevo, BraHkovo
kolo, Sr. Karlovci, Glasnik dalm atin. crkve, Zadar, Privrednik Zagreb, Ub er ' Land und Meer, Prediger und Katechet, Theologische
Revue Hochland ,i Biblische Zeitsch rift. U 1917. godini biblioteka
b roji 3406 djela u 5633 sveska 22
Zapaamo da ima dosta knjiga iz oblas t i teologije na nj e ma.
kom jeziku2l
Tzv;eJra; Srpsko-pravoslavnog bogoslovskog s;em enBra za BiH
Reljevu kod Sarajeva, Sarajevo, 1887- 1914.
" Isto, 1890--91, str. 55.
" l sto, str. 5-::>-J-9.
30 I5to. 1891-92, str . 67--69.
: 1 Isto. 1908--09, str. l l.
u Isto, str. 27.
:l ISlO, s tr. 15-17.
II

tl:

IM.U1A HAD1.JOSMANOVIC

118

Da je b io obiaj da i kole, a ne samo pojedinci, poklanjaju

j edna dr ugoj knjige, govori nam II svom la n ku Petar Zimonj i ,
tako meu darodavcima navodi: Rektorat Cernov i kog univerziteta,
Upravu Djevoja ke kole II Tuzli, Upravu Tehnike kole II Sarajevu i slino2~.
Iz literature kojom smo se sluili nismo uspjeli saznati ne to
vi e o u strojstvu i funkoionisanju knjin ice ove kole. U izvje tajima o upravi Bosne i Hercegovine 25, koje je izdavala Zemaljska
vlada, a koj i sadre dosta podataka o or ganizaciji "uilita", nismo
nali dokaz o postojanju bibliotekara kao sl ubenika kole. Moemo pretpostaviti da je, kao i II veini dr ugih kola, brigu o
knj igama vodio nastavnik. Ako uzmemo da je b ib lioteka ove kole
pet godina prije prestanka austrougarske vlasti na ovom tlu brojala go tovo et i ri hiljade primjeraik a , m oemo je ubroj iti meu
b ogatije knjinice konfesionalnih kola.
Neposredn o po oSIllivanju srednjih, odnosno vii h kola u
Bosni i Hercegovini ukazala se potreba za odgovaraju im udbenicima. J edan od njih je i Gramatika bosanskog jezika "na temelju
pravil a postavljenih po uri Dani i u"26, tampana ir ilicom ~ latinicom , namijenjena "kao nastavna knj iga za Serijatsku sudaku
kolu u Sarajevu, I s tono-pravo slavno bogoslovsko uilite u Sarajevu, onda za trgovake i vie djevojake kole''26e..

Biblioteka

Franjevake

gim.nazije u Visokom

Franjevci su stoljeima vrili vjersku , kulturnu i prosvj etnu

d jelatnost m e u katolikim pukom. Pratili su tokove ukupnih drutvenih zbivanja, p osebno II oblasti prosvjete, pa su nakon etiri
godine u sp ostavljan ja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini
otvori li sredn j u kolu II samostanu u Kreevu, koja je zatim p remje tena u G uu Goru . Osam god ina kasni je kola je dobila svoju
zgradu II Visokom i naziv Franjeva k a gimnazija, da b i u 19141915. godini postala puna srednja kola s osmogodi nj im tra jan j cm Z7. Iako .ie prevashodno pripremala uenike za poziv katolikih
sveen i ka, b iJa je otvorena i za druge konfesije. Poto je nastavnim programom bila bliska "dravni m gimnazijama"lS pohaali su
je, iako II malom broju, Muslimani, Srbi i Jevreji.
10

Petar

Zimonji :

uili.fta u Relievu,

K ratki izvjcltaj Srpsko-pravoslavnog bogoslovskog

kol. god. 1898-99,

"I stonik",

Sarajevo, 30. IX 1899,

XLII, 18, str. 299.

:z5 l zvjeJtaji o Upravi Bosne i H ercegovine, 1906-1911.
:N Skolsk i vjesnik, Sarajevo, juni 1894, str. 291.

.. Isto.
Tugomir [Alaupovi ] : Prosvjeta, Spomenica Franjevake gimnazi je,
Beograd, 1932, str. ll.
D.: Trideset godina Franjevake gimnazije u V isokom, "Napredak",
Sarajevo, XI- XII 1930, V, 11- 12, str. 171.
t7

BIBLIOTEKE KONFESIONAl.NIH SKOLA

119

Zaetke

knjinice ove kole moemo traiti jo u Kreevu.

aime, u kreevskorn samostanu uva se Kronika F ranjevake
gimnazije, iz koje saznajemo da je prvobitnu biblioteku osnovao
fra Aneo Frani i svojim sredstvima nabavio nekoliko djela. Temelj biblioteci postavljen je knjigom Zimmer Gym.nast ik.29
U prvoj godini osnivanja knjinica ove kole je imala neke
kolske priru nike i obredne knjiice'l, da bi se njen broj samo za
dvije godine popeo na 2000 naslova. I zmeu 1892-1903. godine
nabavljena su ~zdanja Matice h rvatske i jedan s t run i asopis.
Prvo vee obogaenje knjinice predstavljala su izdanja J ugos lavenske akademije, koja su izila do 1894. godine. U vremenu izmeu 1900. do 1905. knj inica je bila smjetena s ostalim gimnazijskim zbirkama. I nae se sporo razvijala zbog oskudnog materijalnog stanjall. Dosta veliki pri liv knj inog fonda ove biblioteke
stigao je putem poklona. Tako je ve tri godine po osnivanju kole, kada je ukinut Zbor redovnike mladei iz Peuh a, u gimnazij
sku knj inicu stiglo sve to se II ovom drutvu u valo . Biblioteka
je bHa obogaena s !lovim n aslovima asopisa, kao to su: Danica,
Bosiljak, Vila, Glasnik Srpskog uenog drutva, S erbskij letopis,
kao i veim brojem knjiga na latinskom jezikull.
Austrougarske vlasti su II 1915. godini zahtijevale izvjetaj o
stanju knjinica. Do tog vremena biblioteka nije bila struno sreo
ena. Direktor kole je te godine, uz pomo uen ika , sainio "imenik" knjiga3l Knjige su rasporeene po strukama: 1. Varia; 2.
J ugoslavenska akademija; Matica hrvatska; Srpska knjievnost. Ca
sopisi su uvrteni meu knjige. Grupe su numerisane i zavedene II
katalog, a publikacije popisane u dvije knjige abecednim redom,
po rubrikama: ime autora, naslov, broj, struka. Popis po brojevima izgledao je ovako: ime i prezime pisca, naslov djela i izdal'lje,
godina, mjesto i broj. U 1915. godin i knjini fond je b rojao 4000
primjeraka3ol
S obzirom na profil kole, koja je II svom nastavnom programu imala i svjetovne predmete, i biblio teka se razvijala u ovom
pravcu. Stekla je dosta boga t knjin i fon d zahvalj u j u i , prije svega,
naporima fran jevaca i poklonima II knjigama profesora ove gim
nazij e.

" Kroni ka

Franjevake

gimnazije, knj. I ,

str. 34 (rukopis samostana

u Kreevu).
II
II

Isto, str. 30.

Rauislav

Drlji~:

tfjevake klasine

XVII, 2, str. 13.

Kra a. povijest i prika.1, profesorske knjitn ice Fragimnazije u Visokom, ..Bibliotekars tvo", Sarajevo, 1971,

I gnjacije Gavran: Profesorska gimnazija Franjevake. gimnazi je II

Visokom (rukopis, Narodna i Univ. biblioteka BiH).
11 Vie o tome:
/zvjetaj Franjevake gimnazije u Visokom, SarajeII

vo, 1915-1917.
JO

Kronika . ..

str. 221.

LAMlJA HAD2J OSMANOVrC

120

Biblioteka Nadbiskupske velike gimnazije

sa djeakim semillarom tl Tra vn.iku
I susovaki

red , koji je i inae uivao podr ku austrougarske vlade, ustaljuje se na bosans kohercegova k i m prostorima i
putem podmlaivanj a svog sveenstva3.'i . Tako 1882. godine, zauzimanjem nad biskupa Stadlera, Zemaljska vlada otvara Nadbis kupsku veliku gimnaziju sa djeakim seminarom II Travn iku. "Gimnazija je osnovana sa svrhom da daje kolovano sveenstvo, ali
su ve od p rvih dana njezina opstanka primani i vanjski u enici
raznih konfesija"36. To je bila potpuna osmogodinja srednja kola,
a dj ea ki seminar b io je odreen samo za pitomce "k oj~ su se
odluili , posve titi se sveenikom staleu II dijecezama Bosne i
Hercegovine."'l
Knj inica je poela s radom istovremeno kad i kola . Te,
1882. godine biblioteka je obogaena pubLik acij ama bive poeke
rezidencije, koja se uvala u crkvi Sv. Andrije u Kor ukoj. Tako
je kraj em 1882. godine knjini fond brojao 1500 svezaka38 Zatim,
knjinica je primala i t ave sanduke knjiga, koje su joj na poklon
slale francuske i nj e m ake knjiare. Sljedee, 1883. god ine hiblioteku su svoj im izdanj ima darovale: Jugoslavenska akademija, Matica hrvatska i Drutvo sv. Jeronima. "Da ih njje bilo malo, vid i
se i iz toga, to je t ravnika sjemenite te godine potroilo 500
Kruna samo za dovoz knjiga elj ezn icom i kolima."39 Kako se b ib lioteka razvijala, vidi se i po tome to je u toj, 1883. godini broj
svezaka dostigao cifru od 5000. Posebno je grof J ulije Jankov.i
obraa o panju na razvoj ove isusovake kole, odnosno biblioteke
pa joj je tl 1884. godini poslao 234 djela i eti ri velika omota aso
pi sa-lO. Kako je ovu kolu podravala austrougarska uprava, a i
obilno pomagala, njene materijalne m ogunos ti su bile velike. Sama je nabavlj ala mn ogobrojna djela za svoju biblioteku, pa je ta
svota ponekad dostizala i 5000 kruna godinje!.
Iz I zvjeMaja42 saznajemo da je ova kola ras polagala u 1906.
godin i bogatom knjinicom od gotovo 25.000 svezaka, dok je knjinica za ake bila oskudnija43 Poto je Druba ISt/ sova p reuzela
sjemenite i gimnaziju, katolike knj iare u zemlji i van zemlje
u Vie o tome:

Travni ka spomenica prigodom 50-godHnjice Nadbis-

kupskog sjemenita i Nadbiskupske velike gimnazije

Sarajevo, 1932.
II A/ nto/

)I

lt
I

u
G
OI

Jzvjeraj o Upravi B iH jz 1906,

Trav/tika spomenica, str. 192.

Isto.
Isto.
Isto.

str. 185.

IzvjeJta j O Upravi BiH iz 1906, str. 186.

Isto.

Travniku J882-1932,

B abi: Kulturni rad Isuso vake gimnazije tt Travni ku,

dak", Sarajevo, 1928, Ill, l , str. S.

n "Napredak", Sarajevo, 1928, I II, l , str. 5.
II

II

"Napre-

BIBLIOTEKE

KONFES I ONI\L~ IH

SKOL,,-

121

su je pomagale u knjigama. "Bogata biblioteka i dobro opremlj eni

kabineti, a posebno prirodos lovn i kabinet, izdvojili su ovu kolu
ak i od dravnih kola. Ovakvo stanje nije samo posljedica vee
brige Vlade za ovu kolu, nego i toga to je kola imala dobru
saradnju sa odgovarajuim kolama u drugim zemljama, u kojima
su bili isusovci, pa je vrila i r azmj enu knjiga i predmeta za
nastavu."-M
Biblioteka se dijelila na aku i biblioteku kolegija. Oko
etvrt i nu fonda biblioteke kolegija predstavljala su djela sa temom
vjere npr. : Patrologia latina 22 1 sv. Patrologia graeco-latina 161.
sv. Cornelii a Lapida S . 1. Commentarii 23 sveska. Pored religioznih djela, u knjinici je bilo dosta teks tova iz klasine filologije,
knjievnosti, povjjesti i prirodoslovlja. Kn jini fond je b io r asporeen po strukama. Vremenom , knjinica se popunila i djelima iz
klasine filologije kao i "hrvatske knjige za li tera turu i povijes t" .4s
Biblioteka jc b ila bogata rjenicima , enciklopedijama, te istorijskim i geografskim djelima. Od asopisa, i zmeu ostalih, primala
jt: i: Na~luvni vje:mik za ~rt:clnjt: Sk olt:, Skolski v jesn ik, U i t el jsku
zoru, Slovenski uitelj, Archiv iii r slavische Philologie i d ruge46 .
Ova ustanova uspjela je takoe da sabere komplete hrvatske i srpske periodike, izdanja Jugoslavenske akademije, Drutva sv. Jeronima, Glasnik Matice hrvatske, zbornike srpskih drutava, kao:
Le/opis Matice srpske, od godine 1854. pa dajje, Glasnik Srpskog
uenog drutva, djela Srpske kraljevske akademije, Godinjicu
N ikole Cupia, Otadbinu, Prosvjetni glasIlik, BosQl1Sku vilu i [sto
nik~7. U biblioteci kolegija, kao to smo naznaili, najvie je bila
sakupljena bogoslovs ka literatura, zatim kJ as.ina fil ologija, te narodna povijest i knjievnost.
Ueni ka knjinica bila "je razdijeljena po d ivizija ma (4)
i jo za van jske gimnazijalce: u svem u pet skupina, broji otprilike
6000 k nJiga pobonog, pounog i zabavnog sadraja, Arno se ne
ubraja knji nica kolskih knjiga . Ova je za se"."" Uprava Zavoda
je pretplatila u eniku knjinicu na asopis e : Lu, V,.hbosn u,
Hrvatsku strau, Pobratim., Hrvatski dnevnik i dr uge. Prema dva
izvora,49 biblioteka ove gimnazije je bila pri st upa na j itaoci ma
sa strane, j to besplatno. Time je ona imala znaa j an kulturni
uticaj u gradu.
P o mo koju je vladajui reim !izda no pruao koli i biblioteci jo je jedan dokaz njegove nam jere da novo sveens tvo, isu~ Mitar Papi: Sko/stvo u Bosn.i i Hercegovini za vrijeme austrougar::.ke okupacije (1878- 1918), Sarajevo, 1976.
u Travnika spomenica na 2Sgodinjicll Nadbiskupskog djeakog sjemenita i Velike gimnaz.ije, Sarajevo, 1908, str. 82.
06 I sto.
fl" l sto .

.. I Slo.
49

A/ n to/

Babi:

nav.

lanak

Travn ika

spomenica . ..

LAM.JJA HADtIOS.l.tA.\'OVIC

122

SQvci, potisnu II drugi plan franjevce, a preko njih i da suzbiju

irenj e nacionalnih pokreta.
Izvjesno je da je jo koja konfesionalna kola II to vrijeme
imala knjinicu, a mi smo nabrojali one najkarakterJstinije. Iako
nemamo padataka da je privatna klasina gimnazija franjevakog
rea, otvorena 1889. godine, imala II svom sastavu biblioteku, sa
dosta vje ro vatnoe moemo zakljuiti da je barem posjedovala
pri runu kolsku knjinicu.

Knjiga II konfes ionalnoj koli bila je pod stalnim nadzorom

rei ma. Posebno su bili otri kriteriji za udbenike. Ni jedan se
nij e mogao tampati, n iti ukljuiti II nastavni program bez odobrenja specijaln ih komisija. Naroita p anja obraana je na to da se
ne bi II sadraju neke kols ke knjige potkrala antia ustr ijska propagand a. Meutim, bez obzira na poznate nam ciljeve zbog kojih
je dvojna m onarh ija otvarala i izdravala pojedine konfesionalne
kole, i u njima biblioteke, njihovo postojanje znai l o je korak
naprijed u u kupnom drutvenom ivotu. Naime, pored udbenike
i pri ru ne literature, ovakve biblioteke imale su u svom fondu
djela iz domae i svjetske literature, nauke, kulturne istorije i
slino. Organizacija i kole i biblioteke bila je modernija i samim
tim praktinija. Knjiga koja je u ovim ustanovama bila dostupna
ueniku omoguavala mu je ipak da se ire obrazuje nego konfesionalna kola ranijeg perioda. I zbog toga se moe zakljuiti da
su ove kole sa svojim knjinkama imale pozitivnu ulogu u opim
kulturnim i obrazovnim kretanjima.

B IBLIOTEKE DRZAVN IH (KOMUNALNIH) SKOLA

Naglasili smo ve da je Aus tro-Ugarska II Bosni i Hercegovini

zatekla nerazvijenu kolsk u mreu. Skolski zakon koji j e Turska
izdala devet godina p rije oku pacij e bio je za to doha veoma progresivan. M e utim, ostao je mrtvo slovo na papiru. l
U rll'1lgoj godini svoje vladav.ine Au stro-Ugarska pris tupa reorganizaciji kolstva i poinje uvoditi komunalne (dravne) kole,
oekujui da e aci "napustiti svoje nacionalne koJe i pre i II
njezine, da se tamo vaspitavaju II posebnom bosanskom patriotizmu".2 Od 1879. godine prosjeno je god inje otva rana e trnaes t
osnovnih kola.) U odnosu na broj s tanovnitva, to je znailo da na
4455 itelja dolazi jedna kola. Pored niih, otvoren o je pet gimnazija
(Sarajevo, Tuzla, Mostar, Biha, Derventa) i dvije realke (Sarajevo,
Banja Luka)4.
Svaka kola imala je i svoju knjinicu. Osim udbenike lite
rature, koja je postala vaan inilac u novom kolskom sistemu,
biblioteke ovih ustanova sakupljale su za svoje fondove i drugu
vrstu knjige. Udbenike namijen jene kolama koje je sama otva
rala, vlast kontroli e i zab ranj uje upotrebu onih koj i joj ne odgo
varaj u. Kakvu je brigu za udbenike pokazivala Austro.Ugarska,
vidimo i po tome to se Zemaljska vlada 1883. godine obr aa Za
jednikom m inistarstvu finansija sa zah tjevom da se to h itnije
izdaj u udbenicP I s te godine izlazi prva itanka, godin u dana ka
snije druga, a 1887. trea i etvrta. Godine 1893. izl azi Povijest
Bosne i Hercegovine za osnovne kole6
Vlast je naredbama regu1isala rad kolskih knjinica, vodei
rauna o svakoj knj izi koja je ulazila u biblio teku. Odredbama,
okrunicama i raspisima odre i vala je knjige za ove vrste knj i
nica7 Na ta j nain je i zabranjivala pojedine knjige i asopise.
I

Hajrudin

Vladimir

Curi:

nav. djelo, str . 37.

Bosna i H ercegovina, str. 138.

Izvjetaj o Upravi iz 1906, str . 137 .
Vladimir Corovi/!: Bosna i Hercegovina, str. 138.
J ARBiH, ZWF, br. 2513/ BiH , 1883.
' Ljuboje Dlustu: Prireivan ie novih kolskih knjiga, "Skolski vjes.
I

Corovi:

ni k", Sarajevo, 1894, str. 158.

l Okruillica od 22. V][ 1887, br. 30.938.

IAMIJA HAD:tIOSMANOVIC

124

Potvrdu za to nalazimo i II rasp isu Zemaljske vlade kojim zabranjuje pretplatu na list Srpska rije. Jer "iz pragmatikog lanka
Prva rije i iz sadrine veine ostalih proizilazi, da bi list, rasturivan meu kolsku omladinu, II ovoj irio nacionalnu intoleranciju, uvla i o je II politiku, te time .ruio kolsku disciplinu".Od 1907. godine poe la je revizija udbenika dravnih osnovnih kola. Kako su do 1910. godine svi udbenici tampani ir ili
com i latinicom, te godine je zakljukom Zemaljskog sabora odreeno da se udbenici tampaju istim pismom, pa se otpo e l o s novom revizijom.9
Naredbom iz 1907. i 1908. godine, objavljenom II Skolskom
glasniku i ponovljenom II istom glasilu 1911. godine, knjinicu
vodi nastavn ik ma ternjeg jezika. lOJ Ovo glasilo 1910. godine donosi
tekst u kojem se preporuuj e uitelj ima da posebno vode brigu
kako Se aci s lue kolskom knjinicom. "Sto se tie uite ljske
kn j inice, bie za nju osobito vano, da tanije razgleda pri r unu
knj inicu (u zbornici) koja je prva ii stalno na raspolagan ju ui telj
s kurn zburu ... " 11. Gudinu d unu kasnije

bavci

PWpiSC1JlU

je un:.:rJ bu o ua-

"asopisa

za knjinice nar. osnovnih kola"ll.

U nacionalnim kolama knjinice su b ile loe snabdjevene.
U jednom l anku nepoznatog autora, objavljenom u listu Narod,
izm eu ostalog se kae o bibliotekama srpsk ih osnovnih kola:
,,Jedna jedina knji:1..nica o dreena je za itavu jednu kolu, i u
nju su se trpale knjige bez ikakvog plana ... " Autor ovog teksta
smatra da , "iako je Vlada odluila da malo vie panje obrati na
kupovinu knjiga, s tim nije bogznata rijeeno, jer nije n ita ui
nila da se preurede"u.
Nastavni vjesnik donosi prilog W. Ljubibratia, koji predlae
da se izbaci itavo mnotvo kn jiga iz kolskih itaonica i da se
djela nabavljaju najmanje u pet primjeraka. Zanimljivo je da se
u dunost bibliotekara stavlja provjeravanje proitanog tiva, kao
i ta an popis po suenih djela. u
Ra tne pri li ke su se odrazile i na stanje u bibliotekama. Iz
njih su povu e ne knjige objavljene iri l ski m pis mom. Da bi se
spasio biblio teki fond i uvela potpun a kontrola nad njegovim
sadrajem , vlast je 1916. godine don ijela UpLl!e za ureenje i voenJe zavodskih biblioteka
l

vine. ' Poto je

"aka

u srednjim kolam_a Bosne j H ercegobiblioteka ne samo nauno pomagalo, nego

ARBiH, Fond umdesregierung filr BH, 4156/19 12, pras.

Skolske prilike u Bosni i H ercegovini, "Pregled",
Sarajevo, 1913, I ll , 9, str. 497.
10 Skolski glasIlik, Sarajevo, 30. IX 1910, I, l , slr. 19.
II Skolski glasnik, Sarajevo, 30. IX 1910, I, 1, str. 97.
II Skolski glasIlik, Sarajevo, 30. IX 1911, X, 19, str. 231.
lJ Narod, Sarajevo, 26. X 1911, II , 138, str. L
lO W.
baron LJu bib rati : K oje bi knjige morale, a koje ne bi smjele
bili u uenikim kIljitIlicama, ,,.~astavni vj~nik", Zagreb, 191 2, knj. XX, Sv.
I

' o re PeJa.novi:

S, str. 357.

u Skolski glasnik, Sarajevo, 31. XII 1916. VII, 11- 12, str. 152.

BIBLIOTEKE DRZAVNIH SKaLA

125

ujedno veliko i vano uzgojno sredstvo",I6 nalae se obraanje pa~

nje njenom ureenju. Takoe se u Uputama trai da sc u biblio~
tekom fondu ne smiju nai knjige sa politiki nepodobnom sadr~
inom ili tekstovima koji vreaju vj erska osjeanja, ni one koje
nemaju veu knjievno-estetsku vrijednost. Imu nijim acima je
sugerisano da stvaraju svoje biblioteke i da pri tom prave odbir
literature. Skolama je os tavljeno vrijeme do kraja ko lske godine
da s rede biblioteki fond i podnesu izvjetaj vlastima. l7
I nastavnika i a k a biblioteka, po ovim uputstvima, imaju
posebne popise fondova, iako formalno predstavljaju jedinstvenu
cjelinu. Zbog toga ih vodi jedan bjbliotekar, po mogun osti profe~
sor maternjeg jezika. Biblioteka se dijeli na "odjele", tako da se
knjige iz odreen i h oblasti uvaju u kabinetu iH ostaj u u sastavu
jedne zbirke. "Tarko e se uiteljska biblijoteka razdijeliti na prirodopi sni, fizi kalni, geografsko-hi stoflijski i t. d. odio, Ikoji e svi biti
zasebice pohranjeni u kabinetima. Cuvar kabine ta treba da ima
zaseban ormar za knji~e, s popisom (priru nim katalogom) i signaturama tog ormara." 8 Analogno ovoj podjeli i aka biblioteka
se ureuje tako da svaki razred dobiva svoj ormar s knj igama na
srpskohrvats kom jeziku, kao i djelima zabavnog G pounog sadraja na stranim jezicima. Propisana lektira na stranim jezicima
rasporeuje se posebno, prema jeziku.19 Rad na stavnika-bibliotekara se sastoji u izdavanju "i primanju knjiga koje su ostale u nastavni koj biblioteci. One su u ormarima grupisane "po skupinama" i
tim e postaju preglednije. Bibliotekar izdaje knjige i u akoj biblioteci i vodi inventar svih knjiga po godinama bez obzira na odjele.
Vri reviziju fonda, p otvruj e raune prilikom nabavke i vodi
brigu o uvezivanju i naknadi tete za izgubljenu knjiguM.
Organizacija kolskih knjinica prema Uputama je izgledala
ovako: vodi se glavni inventar da b i se time unificirao postupak
u svim srednjokolskim bibliotekama; vodi se i glavni katalog
uraen na principu zasebnih listia, d to: autor, naziv djela, sigl7alura i inventarski broj. Glavni katalog se rea po abecedi autora.
Sainjavaju se i posebni katalozi, i to: "kod uitel j ske biblijoteke
za pojedine zbirke, a kod ueni k e za pojedine razred ne ormare ...
Rubrike su : Tekui broj (tj. broj po redu u tome ormaru, ne u
glavnom inventaru); Pisac, Djelo, Broj inventara (glavnoga);
Opaske"21.
a ka biblioteka posjeduje knjige koje se "po sadrini razlikuju: 1) knjige koje propisuje zakon kao kolsko i domae tivo;
2) knjige i aso p ise i ju je n abavku odobrila Zemaljska vlada, a
n astavnike biblioteke treba da sadre djela jz opte pedagogije,
Skolski glasnik, Naredba br. 224.452/ V23 od 23. nov. 1916.
il Isto, s tr. 152-153.
II Isto, s tr. 154.
I_ Isto, str . 155 .
I sto, str. l-:>:>.
11 Isto.
li

UM Il A

126

HADtI OSMA"QVI

metodike, enciklopedij e, nau ne prirunike za sve p redmete ali ne

d etalj ne i specijalne znanstvene studije, ma i sluile kojemu od
l anova nas t avnikoga zbora za njegov poseban rad, pa d za ispitne
radnje"Z2, s rednjokolske udbenike , djela iz domae literature,
os tale svjetske literature, grk e i rimske klasi ke ,,3 uz to treba da
biblijoteka sukcesivno kompletira zbirku stru nim izdanjima autora, ko ji sc ne itaju II koli , kao npr. kompletna b iblijoteka Taubnedana " 22&.

Biblioteka Prve gimnazije

tl

Sarajevu

Prva gimnazija II Sarajevu osnovana .ie 1879. god ine, po odobrenju Z aj edn i kog ministars tva fina nsija. To je naj starija srednja
kola austrougarskog vremena II Bosn i i Hercegov.ini i dugo je
ostala i jedina te vrs te na ovom tIull. Poto je do L89 1. godine rad ila II neu slovnim p rostorijama, nii e se mo.gla razvi jati ni njena
biblioteka. Po preseljenju II specijalno sagraenu zgradu odredene
su prostorije za sm.icta.i knjiga.
Biblioteka ove kole, kao i ostalih srednj ih kola . bila je podi
jcl jena na llenik u i nastavni ku . Pored udbenike literature,
prirunika , beletristike i ostali h kniiga , nastavn i ka knjlnica .ie
obavezno primala pedagoki struni list Skolski vjesnik i Glas I1ik
Zemal jskog muzeja. Po navodima Izvjetaja ove p"imnazije iz l R97.
eodine, zna i osamnaest godina po osnivan iu kole, nast avn ika
kn.iinka ie brojala 2539 sve7aka, a a ka 892 primjerka2A Kako je
bio obiai da se biblioteke obogauju i poklonima, niie bila ni ova
iZU7.etak. I u ovo i 20dini nek:oliko je ins tituci ja njoj poklonilo
knj ige, kao: Zemaljska vlada BiH - sedam primjeraka, od koiih
ie pet [la njemakom, a dviie na srpskohrvatskom ieziku; Carska
akademija znanos ti i umietnosti u B eu - es t dj ela na niema
kom .jezi ku: Srpska kral j. akademi ja u Beogradu - tri knjige;
Drutvo prirodoslovaca na Jur ievu sveui li tu - jedno djelo na
n j e makom jeziku: Nakla dna kn.iiara Velimira Valoi a u Beo
gradu - osam djeia. uglavnom udb enike litera ture kojom su se
sluili u kolama Srbije. Osim toga, i neki au tori su posla l i na dar
svoie kn iige. Ukupno je pokloni eno 33 knjige, a nabavlj eno 47.
Od kupljenih cl iela, odnosno naslova . 23 su na n jemakom , tri na
latinskom, a ostalo na srpskohrvatsko m. to sc t i e ake kn H
n ice, ona je uveana za 64 naslova. Od toga .ie nabavl jeno 63 dj ela,
a kao po klon stigla ie jedna kniiga 25. U sl ied eoi godini kao dara
davci javljaju se gotovo is te linosti i institucije kao i u proloj .
Isto, str. \57.
Isto.
II Spomenica Prve gimnazije tl Sarajevu (34. izvjetaj), Sarajevo, 1929,
>- 7.
s.r.
:o Dvanaesti izvjetaj Velike gimnazije u Sarajevu :z:a 1896/ 97 godinu,
ZI

ll.

Sarajevo, 1897.
II

Isto.

BIBLIOTEKE DRZAVNI H SKOLA

127

U prosjeku, nastavnika knjinica ove kole se uveava l a za oko

sto trideset djela, a a ka za tridesetak.
Do 1911. godine svaka kola s re ivala je svoj biblioteki
fond bez nekih odreenih p ravila. Od tada kolske biblioteke su,
na izvjestan nain, tip izir ane. I dalje su podijeljene na aku i nastavniku knjinicu, s tim to su ustanovljene grupe po predmetlima. Grupisanje je izgledalo ovako: I enciklopedije; II filozofija
i estetika; III pedagogij a ; (Grupa IV ovdje je preskoena); V arapski, turski i perzijski jezik; VI kl a sina filologija: G r k a, antolo-

Dr I van Vladislav Zoh

LAMIJA HAD1.IOSMANOV JC

128

gije, prevodi, gramatike, rjeni ci, pomone znanosti; VI latinski:

antologije i hrestomatije, prevodi, rjenici, pomone znanosti, po.mone znanosti i klasina filo logija uopte; VII moderna filologija:
slavenski jezici, staroslavenski jezici, srpskohrvatski , slovens ki, njemaki, maarsk i , romanski jezici, talijanski; VIII opta filozofija;
IX opta i posebna geografija i etnografija; X povijest s pomonim
znanostima; XI matematika; XII prirodop is; XIII fizika i kemija;
(XIV i XV !izostavljeno) ; XVI gospodarstvo i umarstvo; XVII
promet, trgovina, obrt; XVIII listovi i revije i razno!6. U godini
1917/18. aka knjinica je brojala 2524 djela u 2963 primjerka sa
6379 svezaka 27.

Spomel1ica, izdata uz 75-godinjicu Gimnazije, prua dosta

p odataka i o bibliotekama. Prema tim navodima, knj inice ove
kole bile su dobro opremljene i kompletirane2J
Sve do kraja prvog svjetskog r ata sarajevsku gimnazij u vodili SlI direktori koj i su dolazili sa strane: Slovak, Nij emac, Slovenac, Hrvat . U godini 1918. na e lo ove kole doao je Visoanin
Milan Durkovi.2'T

Biblioteka V elike gimnazije

u Mostaru

Druga po redu gimnazija osnovana je u Mostalu 14 godina

nakon osnutka sarajevske. Tek kolske 1900/ 190 1. mostarska gimnazija postala je p otpuna sredn ja kola sa svih osam razreda.
2.ens ka djeca mogla su se ovdje kolovati tek od 1911 / 1912. kolske godinell.
O biblioteci ove kole opet najvie saznajemo iz izvjetaja
koj e je kola izdavala na kraju kolske godine. Sabiranje publikacija za biblioteku p oel o je istovremeno kad i rad kole, i to
vlastitim sredstvima i poklonim a. Prema prvom !zvjetaj';l knjinici su dadvali knjige: carsko i kralj evsko zajedni ko m inis tarstvo II B e u, Zemaljska vlada II Sar ajevu, Carska akademij a II
B eu , Kra lj evska srps ka akademija II Beogradu i J ugoslavenska
akadem ija znanosti i u mjetnos ti u Zagrebu . U prvoj kolskoj gadini n astavnika knjinica b r ojala ie 224 naslova u 626 svezaka,
a u eni ka 110 naslova II 123 sveska. Od poklonienih knjiga nastavnikoj bibli oteci, 30 ih je na njemakom jeziku, a od nabavljen ih 11 6. U akoj knjinici osim djela d omai h autora bilo je
neto prevodne knj ievnosti, zbirki narodn ih pjesama i pripa:rl

Dvadeset Jesti izvjetaj, s tr. 65-75.

Tri deset prvi izvjetaj, str. l S-21.

:II

Spomenica 75-godi.fnjice Prve gimnazije

:III

rajevo, 1955.
tt

str. 6.

II

Sarajevu 1879-1954, Sa-

I sto, str. 18.

Spomenica 7> godi.fujice Gimnazije u Mostaru, Mostar, 1968, str. 9.

Prvi izvje.ftaj Velike gimnazije u Mostaru za 1894195, Mostar, 1895,

'I

BIBLIOTEKE DRtAVNI H SKOLA

129

vjedaka , udbenika i slino l2 Godinu dana kasnije nastavnika

knjinica bila je bogatija za 181 naslov , odnosno 140 svezaka, a
uenika za 38 djela, odnosno 74 sveskall. U vremenu od 15 godina nastavnika biblioteka je uspjela da nabavi 889 naslova u
2366 svezaka, a aka 717 II 1187 svezaka",
"Zemaljska je vlada naredbom od 23. novembra 1916. b r.
224.452 j V . - 3. naloila, da se obadvije knjinice u iteljska i
u e nika preurede. Radi tehni ki h pote koa i zapreka u iteljska
se knjinica ove godine nije mogla P!eudesi ti, dok je u u en iko.i
knj inici reorganizacija provedena ....1'i Ovom na redbom iz ake
knji nice moralo se izbaciti sve to je pisa no iri li com . U tom
"ienj u " b ib lioteka je osir omaena za 392 djela u 841 svesci.3Q
P reureenje je izgledalo ovako: " I Odio S rpskoh rva tske knjige
odre ene za poj edine razrede. IV razred za sada nema nijedn e
knj ige. II odio: Knjige na iv im stranim jezicima. Bf odio Srpskoh rva tske d druge knj ige koje m ogu i t a ti (1aci iz vie razreda "17. U toj godini na stavni ka knj inica je b r oj ala 1386 naslova
II

3705 sveza ka , a dat_ka 6 18 naslo va

II

1435 primjeraka a 1448

svezaka.
Ako bismo na osnovu go di njeg p oveanja traili prosjek pristizanja knj iga u ovu kolsku biblioteku , doli bismo do zakljuka
da se i aka i proresorska knjinica uveava l a za tr idesetak naslova. U treem godinj em I zvjetaju JB nalazi mo i neku vrstu uputstva o ita nju knjiga van kol ske zgrade. Poto je neophodno da se
uenici to vie obrazuju i i taju "sve gimnazije imaju UCEN [CKU BTBLIJOTEKU, pa je nareeno u i telj i m a jezika, osob ito 1,astavnoga da pa7j na u enike da i t aju neke knjige, koj e im nared i
u i telj "39.

Takoe

se, u is tom tekstu, predlae da se od redi s talni troak za biblio teku i da se, za svaki razred, prema b roj u u e nika ,
nabave knjige. "Kad b i ~e nekoliko godina upotrebi lo ne kol iko
novaca za ovakve svrhe, krajnje vrij edn osti', moglo bi se za b iblij oteku u eni ku nabavljati i os tale razliite knj ige."1O
Na s ta v ni k a bib li oteka je redovno nabavljala i periodiku, a
bes platno je dobi va la kolske glasnike, kolske vjesnike, izda nja
J ugoslavenske akademij e zn anost i i umjetnos t i, Srpskog u e nog
dru tva itd. Nemamo podataka da li su se uenici mogli kor.istiti
a so p is ima , novinama i knj igama iz na s tavn i ke knjinice. Sto sc
II Isto, SI r. 44-52.

Drugi izvjetaj, str. 43-44.

,II Petllaesri izvjetaj, 1898/ 99, str. 60-64.
Dvadeset drugi ;l.vjetaj, 1916/ 1917, str. 17 .
.. Spomenica 75. godina Gim nazije, sIr. 26.
n Dvadeset drugi izvjetaj, str. 21-25.
)f Trei godinji i'l.vjdtaj, str. 32.
" Is to.
.. ore Pejanov i: Srednje i strune kole, str. 95.
lJ

lj

LAMIJA HAD1:IOSMANOVIC

130
tie

udbenika, oni su se n abavljali iz Hrvatske, osim za predmete

Istorija sredl'ljeg vijeka i Gramatika bosanskog jezika, koje je izdala Zema ljska vla da, a kola ih nabavljala za svoj u biblioteku' 1,
Biblioteka Velike realke

Ll

Banjoj Luci

Velika rea Jka, prva te VTst e II Bos ni i Hercegovini, osnovana je II Banjoj Luci 1895/ 96. kolske godine. "Ona je postavljena
na 8 razreda, isto kao i zavodi te kategorije II Ugarskoj, pa je i II
pogledu n aina i raspore da nas tavnog gradiva p o analogiji u gar skih rcalki orga n izovan a. "~2 Imala je dob ro opremljene kab inete i
b ib li otek u .~J P oetni knjin:i fon d predstavljali su poklon i. V e II
godini osnivanja Zemaljska vlada je darovala ovoj koli Rjenik
h rvatskoga ili srpskoga jezika u tr inaest svezaka iTa rtaglij evo
Upu ts tvo u ke m ijsku analizu . U god ini kada je kol a osnovana, n abavljeno je 31 d jelo, sve na nj ema kom jezi ku, osim F ilipov i evog
Hrva tsko-srpskog rjenika, i Kuk ul jevievi h Listina. Od svog osnivanja kola, odnosno njena knj inica bila je pretp l aena na sljed ee asop i se: matematiki a sopis na n j e m akom jeziku Rundschau Naturwissenschaftel1, te Skolski i Pedagoki vjesn ik. U a
ku biblioteku j e odm ah stiglo 39 dj ela : narodnih pri povjedaka i
pjesam a i neto putopisa.44 Po Dr ugom izvjetaju "kola je naredila za b ud uu kols ku godinu 500 forinti za ueniku i uiteljsku
bi b l i o t eku ."~s U 1898/99. kols koj godini ueni k a -knjinica je povean a za 68 djel a, a n astavn i ka za 80 naslova. T akoe je od uk inute T rgova ke kole preuzeta 4 1 knjiga, uglavnom na n jemakom
jeziku ..... U godini 1915/ 1916. nastavn ika knjinica je poveana za
19 djela u 37 svezaka. Ukupno je brojala: 1719 naslova u 2505
svezaka, a ak a je bi la obog aena za 15 djela u 129 svezaka.4i
Poseban sp isak u izvjetaju i n i ra tna literatura na nj emakom
jeziku . Pomalo je n e u ob iaj eno to izvjetaj u ovoj godini donosi
tekst s objanj enjem : "U ovoj je kolskoj godini p r irast knj iga
u u i teljs k oj k njinici m an j i nego p re a njih godina, ali je zato
br.igom zemaljske vlade jedna d ruga knj in ica o b o gaena sa lijep,im savremen im knjigama, II koj ima se r azlau sva mogua tehn i
ka, ekonomska i socijalna pitanja , s obzir om na o vaj svje ts ki rat . . .
Ra tna literatura koj a se sastoji od 80 koje veih koj e manjih
d jela u sadanjoj vrijednost i (nekoja su jo nepotpuna) od p reko
400 K."u
Srednje i strune !kole, str. 95.
lzvje$la j o Upravi jz. lYU6, str. liN.
or e P ej an ovi: Srednje i struene kole, str . 227 .
.. Prvt izvjetaj Velik e realke u Banjoj Luci 1895/96, Banja Luka, 1896,
fl

o re Pejanovi :

<l

'j

str. 19- 20.

~ Uru gi izvjetaj. 18<)6/ 97. str. 37 .

.. Celvni izvJelaj, str. 36--40.
1 lJvade:,ec prvI IzvjeJeaj, str. 22 .
.. Isto.

BIBLIOTEKE DRZAVNIII SKOLA

131

aka

biblioteka dobila je poklon od Zemaljske vlade u 23

knjige, od kojih je 10 primjeraka djela " Za Boga i za Cara". Ovdje
je 'tampana i posebna primjedba koja glasi: "Obe se knjinice
nalaze prema naredbi Zemaljske vlade od 23. XI 1916., br.
224.452/ V . - 3. u potpunom preustroj stvu, iza kako su netom
ureene bile iz prijanjih ratnim p rilikama uzrokovanih ncprilika."~

Jo od prvih godina .postojanja ove kole, aci su, podi jelj eni na nacionalnoj osnovi, imali svoje tajne organizacije, u koj ima se i ta l a tampa i djela koja se nisu mogla nai u kolskoj
biblioteci.so

Biblioteka Velike gim l1az.ije

tl

Donjoj Tuzli

Skolske 1899/ 1900 . godine, dakle est godina nakon otvara

nja Velike gimnazije ou Mostaru, otvorena je e tvrta gimnazija
\.I DODjOj Tuzli . Direktor austrijski oficir, nas tavnici - uglavnom s tranci, nastavni program - na "bosanskom" jezi ku, dovolj no
je to znati pa da se sh vati atmosfera u kojoj se izvodila na stava.SI
Skola je odmah po osnivan ju us tanovila knjinicu - kupovinom i prikupljanjem poklona. P oe tni fon d brojao je 49 knj iga
u 11 9 svezaka u nastavn i koj i 65 publikacija u 78 svezaka u a
koj kn jinici 52 Godinu dana kasnije na s tavni ka knjinica ima 72
nas lova II 229 svezaka, a aka 91 naslov u 106 svezakaSJ, da bi
se za pet godina nastavni ka bibli oteka u vea la za 35 1 naslov54 U
1913 / 1914. kol skoj godini knjinica odreena za nas tavnike brojala je 922 naslova u 1975 svezaka, to bi znailo da je prira taj
te godine bio: 106 naslova u 139 svezaka 3.S. Prema esnaes tom godinjem izvjetaju, na s t avnika knjit..ni ca brojala je 1084 naslova
u 1553 svezak a !l6. Za a ku knjri.nicu dato je ovakvo objanj enje:
"Kako je ove godi ne i broj razreda i aka m nogo manji nego je
bio do sada a sve zbirke prili no popun jene, nije bilo potrebe da
se to nabavlja i zb ir ke poveavaju , te je s tanj e ostalih zbirki
ostalo ove godine nepromijenjeno."S'l U nastavnikoj knj:inici bilo
je sve vie djela na n j em a kom jeziku. U svom fondu imala je
osi m n aune literature, beletristike, leksi kografj je, pr i ru n.ika za
nas tavu, narodne poezije i narodnih pripovjedaka , cr izdanja Matice hrvatske, Jugoslavenske a kademije znanosti i umjetnosti jz
.. I sto. st r. 24
lO Spomet1ica 75-godi!tljice ... , str. 9-10.
" 7:)..godina Gimnazije u Tll?li 1899-1974. Tuzla. 1974. Istr. 13- 14 .
.. Prvi godi!nji izvjetaj Velike gimnazije tl Donjoj Tuzli, kol. 1899/
1900, Donja Tuzla, 1900, Slr. 40-41.
" Drugi god. izvjetaj 1900/ 1901, str. 29.
Sedmi god. izvjetaj 1905/ 1906, str. 42.
\J Petnaesti god. izvjeftaj, 1913/ 191 4. str. 12 .
... Sesnaesti god. izvjetaj, 1914/1915. str. 12.
sl Isto.
)<

u...'.1UA

132

HA D Z IOSMAN OVl ~

Zagreba, Srpske kraljevske akademije, te niz asopisa izdavanih II

Bosoj i Hercegov in i.
Struktura djela II ovoj, kao u os talom i II ak im kn jinicama d rugHl kola bila je strogo podreena programu, odnos no anacionalnoj austr ougarskoj politici.

I ostale gimnazije ustanovljene II vrijeme austrougarske vlasti

II Bosni i Hercegovini imale su vee ili manje biblioteke, odnosno
barem pr iru ne zbit1ke literature. Tako Slobodan Puhalo pie o nioj
gimnaziji II Dervent i, koja je II 1912/ 19 13. kols koj godini p rerasla II
tip rea lke: "Kada je prije vie od est j po decen ija osnovana
Gimnazij a u Derventi od tada se stvara i gimnazijska bib1iot eka."5~
To mo'.emo rei i za Drugu dravnu realnu gimnaz iju II Saraj evu,
koja je po ela s radom kao klasina, te za Dravnu nepotpunu real
nu gimnazij u II Livnu, koja je do 1918. godine radila kao n ia
trgovaka kola.

Biblioteka

Ui t eljske

kole

Ll

Sarajevu

Cetir i god ine nakon okupacije Bosne i Hercegovi ne osnovana

je kola II kojoj su se obrazovali p omon i ui telji. Godine 1886.
ova kola p reras ta u redovnu sa trajanjem od tri god ine, da bi
1900. go dine obuhvatila "e t i ri godita (. . .) i organizacij u, analognu onoj uiteljskoj koli u monarhiji":l'i. U nastav i su koriteni
gotovo svi udbenici iz hrvat skih ui t eljsk i h kola, osim gramat ike bosanskog jezikaaQ. U toj god ini nabavl jeno je 15 djela n a
n j ema kom jeziku i jo izvjestan broj gramatika, istorija, istorjja
knjievnosti , rj enika, zbirki narodne poezije i r omana. To saznajemo prema Prvom godinjem izvjetaju koj i donosi podatak da
je za ui t e lj s ku knJinicu nabavljeno 86 svezaka, "to je pridodato
ve po s tojeem fondu od 633 sveska".61 Iz istog izvjetaja sazna
jemo da jc izdato 338 knjiga na itanje. "Od otih k nj iga uzeli su:
u it. pripravn ici 252 knjige . .. Uenici I nar. OSTI. kole 86
.. ... "bl
k nJIga
Za Djeaku osnovnu kolu kao vj ehaonicu "nabavil o se
je do konca god. 1882. 156 kom ... do konca god. 1886. 1 kom .. .
II Sl/ obodan/
Puhalo: K llj illi danak Uk r illi, "Oslobo enje", Sara
jevo, 10. VIII 1976, XXXIIT, 10124. ~~r. 8.
,-J Prvi godiJnji izvjeJtaj Uiteljske i s njom spojelIe l llarodne OSllovne
djeake !kole kao vjebaonice II Sarajevu za kol. god. 1888/ 89, Sarajevo.
1889, s tr. 26.
OCI Mitar Papi: Skolstvo u BosIli i H ercegovini, IStr. 26.
" Prvi iz.vjeJcaj, str. 27.
02 Is to.

BIBLIOTEKE. DRZAVN1H S KOLA

133

do konca god. 1889. 80 kom ... ", ukupno 240 primjeraka6J , Zemaljska vlada je, osim poklona u knjigama, odobravala i po 300
fo r inti za razvoj bibliotekell4 Prema Petom godinjem izvjetaju
Zemaljska vlada je p oveala dotaciju za knjige na 500 fOrinti , tako
da je u toj godini knjinica obogaena sa 104 naslova65 Is ti izvjetaj donosi podatak da se II toj kols koj godini nije nabavljalo
knjiga za osnovnu kolu. U 190111902. godini vid i se veliki prirast
kn jiga na njemakom jeziku. Od 56 nabavlj enih djela 44 su na
njema kom 66 Devetnaes ti izvjetaj obavjetava da je kola "kao
lan utemeljitelj Mat ice hrvatske, a ove se je godine upisala i kao
stalan lan (prinosni k) Matice srpske"67. Na taj na in je besplatno
primala redovna izdanja Matice hrvatske II dvan aest knjiga, te
Lelopis Matice srpske za deset godita, od 1896-190668 Zat im,
na bavlj eno je 120 "knjiga za narod", a dobivene su jo tri knjige iz
"zasebnog izdanja kn j iare B rae M. P opov i a u Novom Sadu".
Od kolskih pauala kupljeno je deset p ublikacija i 17 knjiga od
redovne god inje do tacije za 1906. godinuOIl. Izvjetaj iz 1907. godin e n e daj e nikakve podatke o kn jinici vjebaone. U godini
1909/ 1910 biblioteka je unmoena za 67 knj iga iz "ostav tine pok.
direktora . Bujhera J jo j e nabavlj eno jedanaest knj iga"7II. Za vri
jeme prvog svjetskog rata ova kola je preseljena u Derven tu, i
tek po zavretku rata ponovo radi u Sarajevu. Ovu kolu su kasnije
pohaali revolucionari Hasan Kiki i Ilija Grbi , za kO/'e se zna
da su u vremenu izmeu dva rata radili na uspostav janju biblioteke.
Osim udbenika :i domae knjige, b iblioteka ove kole imala
je i knjige na njema kom jeziku.71
aci ove kole s u prireivali i knjievna sijela, na kojima se
raspravljalo o knjizi i liter aturi uope. Za rad ovih sijela zaslun i
su na roito neki nastavnici: Silvije Strah imir K ranjevi, Josip
M ilakovi , Lj udevit D vorn:i kovi i drugi1! .

Jo neke kole, otvorene u to vrijeme, izvjesno je da su imale

ili svoje knjinice, ili zbi rke prirune litera ture. Tako su, i zmeu
ostalih , osnovane: U iteljsk a kola II Mostaru, o tvorena 1913. go"' I sto, str. 41.
.. Trei izvjejIaj, str. 94.
~ Peti izvjcila j, str. 94 .
.. Cetrnaesti izvjeta j, str. 28-29 .
7 Devetnaesti izvjetaj, str. 76 .
., Isto, str. 76-77.
If Isto.
JI Dvadeset drugi izvjeta j.
7L Mitar Pa pi: Skolstvo u Bosni i Hercegovini, str. 91.
7l Isto, str. 91.

LAMIJA HAD2:10SMANOVI C

134

dine, a zatvorena godinu dana kasn ije zbog kolskih nernira i revolucionarnog vrenja meu acima. Zatim, Dravna enska u i
teljska kola II Sarajevu, koja je otvorena 1912 / 1913. kol. godine
i djelovala ak i za vr ijeme prvog svjetskog rata. Sa dosta pouzdanja moemo pretpostaviti da su i vie djevoj ake kole, kojih je
II Bosni i Hercegovini b ilo u oi rata tri dravne (Tuzla, Mostar. Sarajevo) i 15 privatnih , im ale svoje prirune knjin ice .

Ovd je smo se zadrali na nekoli ko kola koje su imale bogatij e i sre e ni je kn jinice.
Da spomenemo da su slin e po uree nju i organizaciji b ile
biblioteke: Dravn e veli ke gi mnaz ije II B i h a u (osnovane 1911. god ine) , Nie realne gimnaz ije II De rventi (osnovane 1913 . godine),
Male real ke u Sara jevu (1916/ 1917. godine), Srednje tehn i ke kole
u Sarajevu (.1889. godine), T r go vake akademije II Sarajevu (19 12.
godinc).73
aki dom ovi nekih drutava, osnivanih privatnim nastojanjem (Prosvjeta, Gaj ret, Napredak), imali su svoje manje knj inrice, iako nijedno od nj ih osim P rosvjetinog nije uspjelo dil
osnuj e b iblioteku .

n Mitar
141.

Papi:

Skolstvo u Bosni

Hercegovini, str. 119, 120, 125, 138,

BIBLIOTEKE DRU TAVA

Drutvo kao institucija javlja se na tlu Bosne i Hercegovine

oko 1880. godine. Ova tvrdnja postaje jasna ako se zna da li tur
sk D doba udruenja nisu bila institucionalizirana, pa su dosta
rij etko djelovala poluilegalno i ilegalno. Nis u ,imala nikakvih pravila, niLi utv rene programe r ada. Iz Bo sa n s k o.h ercegovakUl novina1 doznajemo da je II 2:epu 1880. osnovan o Ci lalako d rut vo
sa trideset l anova svih vjeroispovijesti, po ideji srcskog na elnika
i upnika. U toj i nekoliko naredn ih godina nastaje vie drutava
interkonfesionalnog tipa. Takoe se javljaju potporna, pj evaka,
tamburaka , a zatim i kulturno-prosvjetna drutva na konfes ionalno-n aciona lnoj osnovi. In icijativa poti e redovno od pojed inaca,
privatno, jer reim ne gleda blagonaklono na ovu novu opasnost.
Da bi bar odloila narastanje ovih ustanova , Vlada ustanovljava
stroge propise, pa se stoga na dozvolu o poetku rada nekog dru ~
tva ekalo po dvije i tri godi ne. I pored tih prep reka n icala su
nova i nova udruenja i okupljala sve vie l ano va. Zakon o udruivani'u iz 1910. godine izmijenio je, istina, nain odobravanja
pravi a, aLi se u sutini odnos vlasti ni je pobolj ao. " Tim je zakonom, istina, ublaena teka procedura i ono dugo ekanje dok
se dobije dozvola, aJi su vlastima jo uvijek bila irom otvorena
vrata da utiu na ivot i rad udruenja, da mu tl njegovom radu
pravi smetnj e i da ga i za naj manju si tnicu kazni rasputan jem."2
Uz pj evaka, tamburaka, potp orna, a kasnije kul turnopro
svj etna drutva osnivaju se i t aonice i bib li oteke. Nj ihova djelatnost, bez obzira na naziv i sadraj rada, preds tavljala je u su tini
otp or german izaciji j elju da se ouva nacionalni identitet. U
gotovo svi m drutvima formirane su vee ili manje biblioteke ,
o ije m sc fondu vlast ni je starala. " Citaonice i knj,inice u sastavu pojedinih drutava s a i njavale su glavne punktove u kojima se
odvijala kulturna djelatnost na prelazu iz p rolog u na vijek."J
Nerijetko su veoma aktivni lanovi drutava i itaonica bili ugledni knjievnici , a neki su upravo tu poinjali s voje literarno stvaranovine, Sarajevo, 10. X 1880, TIl, 10.
Kulturna-prosvet na ... , Sarajevo, str. 6.
Tragom jedne inicijative, nav. djelo, str. 150.

Bosansko-hercegovake

ore Pejanovi:

Risto

B esarovi:

LAM IJ A H ADt IOSMANOVIC

136

nje. I od nj ih p o tiu i deje o drutvima ii i ta on icama. I stina, sa ma

inicijativa nije znaila i pojavu dr utva. Stalan o tpor vlas ti, a uz to
j o uvijek nedovol j no iz g rae n a kulturn a i nacionaln a svijest i nili
su dos ta te koa na pu tu do poetka n jegovog rada.
Da je knj inica ma uz drutva pridava n poseba n z n aaj, govor i nam i ovaj navod lJlovodom osni vanj a biblio teke uz pjevako
d ru tvo S veli Sava II Foi: "Ovo je djelo kori sno , uzvieno i sve
to ... Otvaran jem ovih ,knj inica ' dopr inosi n eopisanu koris t naoj
m ladei - pon osn e Bosne i krne zem lje Hercegove; jer mi nemamo toli ko p rosvjetnijeh zavoda, da nam mlade to vie pr ikup i
znanja tc da bude bedem od navale t u i n s ke . " Uvj e ri e mo se da
su biblioteke odista odigrale onu ulogu koja se od nj ih o e k i val a .

Biblioteke srpskih drutava

Meu

nar odima Bosne i Hercegovine Sr b.i se prvi udruuju

u dr utva. Osam godin a nakon oku pacij e javlja se pr vo srpsko
udruenje - pj eva k o drutvo N jegu tl Tuzl i. Zatim sc 1888. godine osnivaju Gusle u Mostaru, i iste godine Sloga u Saraj evu. Do
nastanka Prosvjete 1902. godin e, na j ja e g i naj u ticajnijeg drutva
kod S rba, javilo ih se jo devet: So ko u Trebi nju 1889. godine,
Zastava uNe vesinju 1891, S reb renica u Sreb ren ici 1893 , Milu tinovi II Bosan skoj Krupi 1896, Mil utinovi u Visokom 1897, KrajiJnik u Bosanskom Novom 1899, S rbadija II B ijelj in i iste godine i
Ni kolajev i II Varcar Vakufu 190(};. Bez obzir a na djel atnost, u
poe t k u su nosila naziv: crkvena dru tva, odnosno bila su pod
okriljem crk vene optine. Razlozi za takvu ogradu u sam om imenu lee, prije svega, II tome to je Vlada zabranj ivala bilo kakav
naziv koji bi u seb i imao nacionalno obiljeje. Uz to, nosi oci idej e
za osnivanje dru tava na jprije su bili svetenici i uitelji srpsko-pravoslavnih o snovnih kola. Kasnije, u toku borbe za crkveno-kolsku autonomiju srpske graanske k lase , drutva su uspj el a
da steknu povoljniji status i da nose nacionalnu naznaku u timenu .
Pored toga, izborila su se za to da ni njeni l anovi ne moraju biti
pr ipadnici samo jedne naci je6 .
Pjevaka dr utva, pored osnovne djelatnosti , vode veliku b rigu o sakupljanju novina ti knjiga, te ta ko vre i prosvj etitelj sku
misiju. Na pr imjer, Gusle u Mostaru i Sloga u Sar ajevu us pj ele
su da II svojim fondovima sakupe i po nekoliko h iljada knji ga.
Dru tvene biblioteke su p revashodno nj egovale do ma u knj igu. Za
takvu orij entaciju postojalo je vie objektivn ih razloga. To j e,
nrui.me, vrijeme intenziviranj a izdava ke djelatnos ti u doma i m
tamparij ama. Zatim, pojava a s opisa , tak oe privatnom in icija Rodolj ub: K ll jinica u

Foi, "B osansko-hercegovaki I sto nik ",

Sara-

jevo, XII 1891, V, Sv. XI i XlI, str. 486.

, Nikola S tojanovi : Privatna inicijativa pre oslobo enja, "Napor Bosne", s t r. 136 .
ore Pejanovi : Kulturno.prosvetna . . . , s t r . 9-10.

BIBliOTEKE DRUSTAVA

137

tivom, u ticala je na popun javanj e kn jinih fondova domaim knj iga ma. Sve vie se iri mrea drutava nastalih privatnim nastojanjem, pa se u stanovljavaj u drutva u B i h au, Treb inju, J ajcu ,
Li vnu, Vareu, Rogatici, Derventi , Kon jicu, odnosno u veim i manjim mj estima po Bosni i Herce govini. Akt ivnos t lanova drutava
nije se iscrpljivala samo II nabavci djela, asop isa , novina, nego l
u razvijanj u ljubavi prema knjizi. To je znaajno i stoga to je
vijekovima na rod bio vezan za usmeno kazivanje mnogo vie nego
za pisanu rije.
S pojavom soko lskih i gimnastikih udruen ja, enski h dobrotvornih drutava, zanatI ijskih udruenja, a na roito kulturno-prosvjetnih drutava ras te broj biblioteka i zbirki knjiga. U vreo
menu od 1910. do 1914. godine javljaju se nove forme u druivan ja,
kao to su: savezi sokola, pobratimstava i enskih zadruga. I ove
ustanove, uz ostale aktivn osti , usmjerile su svoj rad i na prosvjeivanje, odnosno pribliava nje kn j ige itaocu . Mada je 1910. Zakonom o udruivanju dato dosta benef icija i sloboda drutvim a,
ve tri godine kasnije poela su i ometanja rada II njima . "Nared
born Zemaljske vlade prestala su u mesecu maju sva srpska d rutva da rade, prostorije im zatvorene, a arhive odncte."7 Ova represalija bila je posljedica skadarske krize!. Ratne god in e doni jele su
nove teko e drutvima. " Za vreme Svetskog rata, kad je Austrija
otvorila svoje tevtere, i potraila sumnjive i su bverzivne elemente,
nala je svu silu ljudi, koj ima je jedini greh bio to su bili obin i
l anov i Sokola, Pobratimstva, P evakog Drutva i koje itaonice.
Naravno, da su ti opasni elementi morali da b udu zatvoreni ili
in t ernirani ."~ Nakon Naredbe iz 19J3. godine sva drutva morala
su t rait i dozvole za ponovno otvaranje. Uo i prvog svjetskog rata
Srbi su imali 27 p j evakih drutava, 76 6itaonica i klubova, 99 prosvjetnih, 13 zanatlijskih , eti ri drutva trgovake omladine, pet
privrede i ostalih po jedan, - u kupno 396 drutava. Pedeset osam
dru tava nisu se ponovo formirala lO. Iako Vlada nije etala odobrenje za n j ihova otvaranja, esto je ,preutno prelazil a preko nj ihove
pojave.
Bibli'Jlel:a Srpskog
tl

pjev,,-kog

drutva Sloga

Sarajevu

Ideja o osniva nju dru tva Sloga roena je jo 1879. godine.

Potekla .ie od uitelja srpske osnovne kole Steve Saraj ia. Dvii e
godine kasnije njegovu idej u prihvatili su p rofesor Mita Vujko vi
i uitelj Nikol a Taj anovi. Do realizacije ove jnicijative doslo je
) Isto, str. 11 - 12.
Skadarska kriza: Akci ja balk.mskih drava za emancipaciju s loven_
stva od tueg gospodstva. (Vidi, Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovil1a u
vrijeme austrougarske vladavme, Sarajevo, 1968, str. 155--198.)
ore PejalJovj: Kultumo-pro svetl1a .. . , str. 2.
" I sto, str. 2-:l.
I

LAM1JA HADtlOSMANOVIC

138

devet godina kasnije, kada su Zemalj skoj v l ai podnesena prav ila

na odobrenje da se osnuje Srpsko-pravoslavno-crkveno pjevako
drut vo. Vlada prihvata pravila II globalu, ali "ne dozvoljava par.
2 koj i odreuje potpomaganje lanova II bolesti i sm rti, jer je to
zadaa ,humanitarnog drutva' "Il,
e dozvoljava takoe ni otvaranje itaonice. Da su osnivai raunali s ovom u stanovom, vi dimo
i po tome to je na prvoj skuptini meu odbornicima izabran i
knjiniar. Smisao nastanka ovog dru tva odredio je njegov program II kome je centralno mjesto bilo n jegovanje nacionalne svijesti putem knjige, pjesme, te raznih vidova usmenog d jelovanja .
l ova je dr utvo, kao to e to ini ti i sva kasnija, radilo prividno
s mot ivima: "pevanje u crkvi i p ri pogrebima , u e s tvovanje pr i
zabavama j uopte negovanje muzi k e ku lture"l!. Godi nu dana
nakon otva ran ja Dru tva otvara se i b ib lioteka koja tada ima , prema ri j e i ma knjin iara Laze V uk ova, samo note "i nekoliko
k,n j iga"13. Biblio teka ,d jeluje i bez odob renja austro ugarske vl as ti.
S obzirom na vie nego skroman poetni knjini fon d , otvorena
je za itaoce 1892. godine. Tako se 'l<l i t~oni C Il mtnlujll "list.ovi
) avor ', ,Strailovo' , ,enski svet', ,Trgovinski vesni k' iz Beograda
i ,Srps ki za natlija ' iz Beograda"14, itaonica nije dob il a dozvolu za
dj elovanje. Tek [7. prepiske izmeu Zemaljske vlade i Zajed n ikog
min is tars tva rinans ija doznajemo da " Zemaljska vlada predlae
da , ako u izmijenjenim uvjetima i do e do osnivanja ita onica,
ta i taonica neka nosi neko indiferentno ime (Npr. ,graansk a ') ".L5
Zemalj s ka vlada takoe smatra da bi itaonica bila koritena za
okupljanje m ladih napredno orijentisanih Srha, te da tak va ustanova nij e u kompetenciji p ravoslavne crkveno-kolske optine. U
vezi sa zahtjevom za njeno otvaranj e Drutvu je zabranjeno da
II svoj im p rostorijama organizuje uvanje knj iga i listova. Upozoreno je na strogo potivanje odobrenih pravila 16
Vremenom , biblioteka se popunjava prilozima i poklonima.
Predsjed nik dr utva Gligorije J eEtanovi 17 "p ok lanja d rutvu 50.
for. u zlatu, da se nahave kn jige ,Matice Srpske' "IS. Iste godine
bibliote ka je znatno pov e ana zaslugom svog k nj iniara Nikole
K a i kov i a 1 Q U 1899. godini biblioteka broji 2260 svezaka, to z n ai
Mirko Mak simov i : Pr vi period, Osnivanje drtl ta va , "Spomenica Srps kog pevakog drutva Sloge u Sarajevu", prilikom 40. godin jice, Sarajevo,
1928, str. 12.
u o re Pejan ovi : Kultumo-prosvel1la ... , s tr . 9-1 0.
II MIrko M aksi m ovi: n av. lanak , str. 13.
I< "Spomenica" s tr. 14.
" ARBiH - ZMF, br. 285/BIH , 1892/ pr.
I. Isto.
If GJigorije Jeflanovi (1840- 19:1.8). voa Srba u borbi za crkveno-kolsku autonomiju. Fuad Slip ievi: Bosna i H ercegovina od berUI/skog kongresa do kraja prvog svetskog rata (1878-1918) Zagreb. 1954, str. 109.
" Spomenica, str. 17.
" Nikola Ka ikovi. urednik BosarlS-ke vile od 1887- 191 4. I staknuti
borac za crkveno-kolsku autonomiju Srba. (Dejan u ri kovi : Bosansk e
-.ila. s t r. 20)
II

BIBLIOTEKE DRUSTA VA

139

da je knjini fond povean z.a 180 publikacija, a itaoci su uzeli

na i tanje 1023 knjige2l:l. Iz istog izvora saznajemo da se vodi briga
o stanju bibli oteke, odnosno njenom bogaenju u novcu, knj igama
i asopis i ma. Iz godine u godinu b iblioteka je stalno dobivala nove
knjige, asop i se j nov.ine. U Spomenici jzdatoj povodom e t rdeset
godinjice Sloge, koja daje najvie podataka od svi h nama dostup
nih izvora, nalazimo i ovaj navod: "Drutvena i t aonica najmilije
je sastajaJite lanova."2! Meutim, u toj publikaciji d u dokumentima Arh iva Bosne i Hercegovine, koj e smo imal i II rukama a od
nose se na S logu, ne nalazimo kada je i da li je vlast uopte dopustila osnivanje i rad itaonice.
Veoma teka godina za Slogu d njenu bibliotek u je 1902.
Tada "vlast vri premeta i nu u Slozinoj biblioteci i pleni est sve
zaka - . H rianskog vesn ika' ". U toj godini biblioteka je preure
ena, a knj in i fond reduciran na 1677 knjiga i muzi kal ija22 Dvije
godine kasni je dolaz i do rasputanja zbog neaktivnosti jednog
brOja nj enih lanova. Jedn a grupa iz tog dru tva osniva Srpsku
besjedu sa itaonicom, koja e 1905. god ine nosi li ime Srpsko kolo.
Ovo d rutvo imalo je u poetku 420 lanova j biblioteku sa 613
knjiga i 60 asopisa. Zbog idejnih razmimoilaenja meu la n
stvom Srpsko kolo ubr.lO prestaje da radi, a inventar preuzima
Jovo Peu t za tek formirano an tia l koho l iarsko drutvo Pobratim
sIvoB. Godinu dana kasnije mijenja naziv II Srpsko pjeva ko drutvo Sloga i od tada ne nosi naznaku - crkveno. u Dru tvo je po
sebna aktivno u okupljanju i talaca i nabavci knjiga. Sasvim je
dobro s h vaena uloga i taonice, pa je doputeno acima kao naj
broj nij im njenim itaocima da se ko r is te knj iga ma i asopis i ma
u ovum prostorijama, iako su protiv toga bili konzervativni la
novi drutva. Knjini fond Slogine itaol'lice kori ten je za nau na
istraivanja. U dokumentaciji iz 1909. godine nalazimo zahtjevaka
demskog slikara Ferdinanda Velca da mu odbor dopusti rad u
i taonici da b i mogao sastaviti bibliografiju Bosn e i Hercegovine.
Zaj edno sa Velcom na ovoj bibliografiji radi i dr Pav le Mit rov i 25 .
U fondu linih ostavtina Arhiva grada Sarajeva uvaju se dijelovi
rukopisa bib liografs ke gra e o Bosni i . Hercegovini za period
1488-19 18. Fe rd inan da VeJca. To nas sve upuuje na zak lju ak
da su u ovom vremenu poe l i ozbiljniji napori na strunom biblia
grafskom planu.llI
Stvaranjem Srpske centralne biblioteke najavlj uje se kriza
u Slozinoj knjinici. Kak o je ova nova ustanova u svom programu
lt

11
II

Spomenica. str. 25.

Isto, str. 26.

Isto. str. 27.

Isto. s ir. 2l:!.

l<

Isto. str. 36.

l!

Narodna biblioteka Bosne i H ercegovilte (1945-1965 ). Sarajevo. 1965,

str. 8l.
'" Arhiv grada Sarajeva. Fond

linih

ostavti"a ONF-317

140

LAMIJA HAOZJOSMANOV[C

predvidjela objedinjavanje sv.ih manjih i nesreenih biblioteka po

dr utvima, tako su otpoeli i razgovori s Odborom Sloge. Po e t
kom balkanskih ratova, 1912. godine, vidno o pada interes ita l ac~
za knjigu, a II Slozi odluuju da knjini fond svoje itaonice pri
k l jue Srpskoj ce1ifralnoj biblioteci. Tako s tom godinom prestaj e n jen d vadesetetv erogod i n j i period djelovanja.
U litera turi do koje smo doli n ismo mogli na i n ikakvih
poda taka o organizaciji biblioteke. Ne znamo ak ni to da li su
postojali i kakvi su bili katalozi knjige, njihov smjetaj, kao ni
us lovi za njihovo koritenje. Da nije voena bogzna kakva briga
o knjizi II smi slu njenog uvanja, potvruje nam i mi ljenj e bibliatekm'a P. Cabakovia. On navodi u j ednom referatu jz 1909. godine kako je bibl ioteku zatekao nesreenu , pa "nedostaju mnoge
zabavne knj ige, od asopisa fale oijeli kompleti , i dodaj e ... knj ige
n a u n e vrednosti sve su II knjinici" ..!7 To su razlozi zbog koj ih nai
lazimo na poda tke o otpisivanju veeg broja kn j iga ,kao nepotrebnih i o te e nih. Sto se t ie odnosa vlas ti, one su i te kako budno
pratile sve to u e u i t aonicu i biblioteku ovog, kao i ostalih druta va. Nije, naime, bila nikakva tajna da su ove ustanove b ile
mj esta oku plj anja i razgovora o polit ici i nacionalnim i dr ugim
p rob lemima. Nadzor je b io pogotovo strog zbog loga to su se tu
nalazili aci srednj ih kola i student i koji su dolazil i o ferijama.
Posebno su studenti donosili ideje iz evropskih zemalja, pre nosili
ih na ake i naprednu omladinu, i tako stvarali front revolucionarne omladine. Svakako da j e II ovome odreden u ulogu odigl'ala
i knj 19a.

Biblioteka Srpskog pjevak og druIva Gu sle

uMastanl
Is te, 1888. godin.e kad i Sloga u Sar ajevu osnovano je Crkveno srpsko-pravoslavno dru ivo Gusle II Mostaru. I u ovom stuaju dio n jegovog imena crkveno, b io je zapravo pa ravan za
dopu te nje rada. Osn ivan j u Gusala prethod io je viegod inji ivi
kulturni i nacionaln i aktivjtet S rba II Hercegovini. Sest godina
prije pojave Gu sala bi la je ak ra sputena srpska crkveno-kolska
op ti na zbog protesta koji je uputila Zemaljskoj vlad i na njen zah
tjev za regrutaciju 2S Mostar je i i na e u to doba bio zna ajno kulturno i p o lit ik o sredite, mjesto u kome se poe l a intenz.ivno nje
govati i braniti n acionalna pripadnost. Prvo m osta rsko pjevak o
drutvo Gusle "najbolje je u cijelOj zemlji i najire shva ta i najbolje predstavlja svoju ume tni ko-nacionalnu misiju"29. Ovdje godin Spomellica, str. 38.
,. Atanasije Sola: Ljudi i dogaaji II prolost j Gusala, "Pedeset godina
Srpskog pevakog dnttva Gusle II Mostaru 1888--1938", Mos tar, 1938, str.
17-18.
lt Vladimir CoroviC: Bosna i Hercegovina, s tr . 114.

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

141

ne prije z vani nog rada Dru tva pos toj ao je odbor mostarsk ih gra
a n a za prire ivan j e "svetosavsklh besjeda". Dru tvo, istin a , ue
stvuje i u takvim manifestacijama, ali mu je to tek spored ni dio
programa. "Gusle, naj a kt ivnija ustanova u Mostaru u jeku srpskog
omladinskog pokreta, II kojoj su nj en i p rvaci bili insp iratori i po
k retai mnogih narodnih akcija, prosto je kopiral o rad s linih vojvoanskih ustanova , dopunjuj u i se svoj im specifinim pril ikama

S vetozar

Corovi

l.AJ'1 IJA HAD2.IOSMANOV[C

142

i potrebama"JO. U vie navrata zahtijevalo je da se iz imena ovog

drutva izbrie ono "crkveno", ali bez uspjeha. Cla novi Gusala
bill su veoma aktivni II vrijeme borbe za crkveno- kolsku auto
nomiju, i dolazili nerijetko II otvoreni sukob s reimom. "Ponikle
iz mos tarskog graanstva, zagrijanog za svoja mjes ta i opta narodna pitanja II Bosni i Hercegovini, Gu sle su narodni interes i
javno treti ral e kao svoju drutvenu stvar, pa su se II tom smislu
ponaale i II au tonomnoj borbi.ltl'
Gusle su odravale razne vidove saradnje s nekoli cin om dru
tava: Slogom II Sar ajevu, Kolom u Zagrebu, Obilie m II Beogradu,
Vel1cem. II Panevu i jo n ekimaY. Mada je II osnov i svog programa mostarsko drutvo imalo njegovanje nacionalne misli i kulture , ono je sara ivala i s pripadnicima drugih nacionalnos till. Zanimlj iv je i odnos ovog drutva prema eni. Nedugo po osn ivanj u
Dru tva nekoli ko djevo jaka ulazi u njegov hor, a kasnij e i u po
zorite, odnosno u sijela, koja su u Mostaru p o ela djelovati 1891.
gorlinel 4 Veli ki znaaj za djelatnost drutva imali su Aleksa Santi , Jovan D u i, Atanas ije Sola, Svetozar Corovi i dr ugi tadanji
srpski pisci i in telektuaki. " Santi je bio glavna linos t Gusala i
on im je za nekih dvadeset godina svoga rada dao naj lepi deo
svoje mladosti. On je dugogodinji njihov p redsednik, esto horovoa pa ak i prigodni njihov kompozitor. "15 Djela ovih autora
u ticala su umnogome na popularisanje knjiga. Gusle su osnivanjem b iblioteke 1890. godine, i itaonice godinu dana kasn ij e pruile pril iku i l anovima i ostalim graanima Mos tara da sc koriste
knji gom. B iblioteka je nastala od poklona i, prema p rvom inventaru , to ga je vjerovatno sainio Santi, koj i je i vodio biblioteku u to vrijeme, vidl jivo je da je II poe t ku bila skromna. poklone su jo j inili p ojedinci i ustanove i izvan Mostara. Mada je u
p rvo vrij eme voena dosta n estruno , postojala su ipak neka prawla koja su se odnos ila na k orienje i uvanj e knjige. Clanovi
Gusala pl aali su za posudbu knjige 20 novi a, a ostali dvostr uki
iznos. Aktivnost it a o n ice u sko je vezana za b oga e nje fonda biblioteke. U i taon i d su pored tradicionaln ih sijela organizirane :i. pozorine p redstave , to je pobudilo veliko interesovan je za dramu.
Tako je u 1889. god ini bi blioteka imala 460 p rimj eraka tampanih
dIi rukopisnih dram skih djela36 . Na drugom mjestu po zanimanju
publike dolazi roman. "Naroito je b io p lodan i veoma koris tan
rad ove us tanove , kad je doao za b ibliotekara Jovo Tuta, koj i je
Jovan Radul ovi: nav. lanak, str. 377.
I I J ovan L. Vuk ov i : Gusle _
ogl1jilte Hacionalne misli inacionallla
s kola, Pedeset godina ... , str . 47.
1/ Isto, str . 50.
l! Isto, str. 55-56 .
.l< J ovan Radu lovi: nav. lanak , str. 373.
II Jovan Radu lov i: Gusle i noviji nacionaluo-klljievni pokret tl Mostaru, "Pedesel godina" ... , s t r. 97.
~ Radm ila D i mitrijev i: Pozorite, sijela, knjif.llica i i taonica tl Guslama, "Pedeset godina ... " str. 97.
lt

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

143

imao i smisla i ljubavi za knjigu (pomalo je i sam pisao i tam

pao!). On je proveo izvesnu organizaciju meu kol skom omladinom u pogledu itanj a knjiga i, zahvaljujui svom razumevanju i
strpljenju postigao tako dobre rezul tate kao nik o dOlle."17 Pored
propagiranja knjige, n aro i to meu kolskom omladinom, ovaj
bibliotekar je veoma brino s reivao knjinicu. U osmoj godini
njeno~ osn ivanja on je "uveo nov na in izdavanja knjige i kontrole" . Bi bli oteka je njegovala, p r ije svega , dom au knjigu , i to
onu koja je m ogla da utie na nacionalno bu e nje . Usp ijevala je
da se odri takva i pored stroge paske policije.
Jo u godin i osnivan ja itaonica je bi la pre tp l a e na na 30
listova i aso pi s a , meu koj ima: Ba vanil1 , Sr ps ki glas, Napredak,
Odjek, Otadb ina, Glas Crnogorca, V idjelo, Obzor, Dabro-bosanski
[stolnik, Neven i drugi39 Od 1902. godine, tu su sc mogli i t ati sv i
vani ji srpski a s opi si kao: Kolo, B rankovo kolo, Srpski knji evni
glasnik, Bosal'lska vila, Zora, Neven, Delo ...40 U sadd:aju rada
itaonice posebn o je znaajna 1896. godina, vrijeme poetka autonomne borbe kud Srba. Tada su se predstavnici Gusala i sarajevske Sloge sastali tajno i dogovorili da e djelatnost svojih drutava usmjeril i prema nacionalnom sazrij evanju i suprotstaviti sc
prodoru tuinske kulture. Nai n i rada kojima se ostvarivao ovaj
program bili su raznoliki. U i taon ic i su p r i reiva na s ijela na kojima se reci tovalo i i tal o. Izbor p jesama i prozn ih tekstova vren
je brino da bi odgO\Iorio zadatom cilju. Presudnu ulogu u tome
imali su tada ve afirmisan i pisci: Sant i, Du i , Corovi , te plejada manj e poznatih knjievnih stvaralaca i naprednih kolovanih
ljudi. Njihovi nas tupi i njihova djela uinili su mnogo vie nego lo
bi mogla bilo Ikakva p ropagan dna akcij a. Upravo tim vee rima , sijelima , zapo i n j e i pred a va k a djelatnost itaonice. U f ormi izlaganja
o nekom d og aaj u il i liku iz pro1osti iz kn jievnog djela, ra ala
se narodna tribi na od posebnog k u lturnog i nacionalnog, a sam im
tim i p oli t i ko g znaaja.
T o sis temu ureenja biblioteke Gusala ne moemo re i nita
odre eno. To je zapravo vrijeme kada biblioteke nemaju ni stru
n ih biblio tekara n iti osobiti h uzora po kojima bi srcc1i vale kn.iini
fond. Zato se i ovdje oslanjamo na onaj uope ni zakl j uak da biblioteka Gusala n ije bila stru n o sre e n a , odnosno vo en a . Mec1utim ,
to ni u kom s l ua j u ni.ie imalo b itnog u ticaja na znaa j b iblioteke
u irenj u i p ropagiranju knj ige. Djelovanje Gusala sa itaonicom
J bibliotekom bilo je tako uspjeno, izmeu ostalog, i zbog toga
to je u Mostaru toga vremena bio vr10 jak pokret nacionalne i
kulturne prosvij eenost i. "To .ie doba odista vredno pomena. Lj udi iz arije , trgovci u starinskim akirama i sa saltom, opasani
n Jovan L. Vukovi : nav. lanak,
~

Radmilo

D imi trij evi :

n av.

str. 25.

l a nak,

str. 97 (b iljeka).

,. Isto, str. 206 .

Kratak potsetnik iz letopisa Gus ala, "Pedeset godina", str. 206.

LAM Ij,\ ]-I AOt.IOSMANOV IC

144

arenim traholozom i sa fesom na glavi, zanatli je sa Velike Tepe

i iz kuj undiluka, uili su napamet pa teti ne st ih ove naih romantiara, saiv)j avaJi se sa duhom jednog novog doba kOJe j e brektalo narodnom verom i plenilo b ratimljenjem i slogom '14, a tome
je nes umn j ivo pridon ijela bibl ioteka i itaonica uz drutvo .

P jevaka

drutva im ala su najee II svom sklopu bib lioteke. neke uz to i taonicu, a poj edine samo i tao n icu. Prema tabeH
Spomenice o desetogodinji ci Prosvjete 42 II Bosni i Hercegovini od
1886. bilo je dvadeset osam srpskih p j evakih drutava koj a su
bila veza na uz svoje m ati ne ustanove. Ona nisu imala ni svoje
statute, niti bil o kakva normativna akta. Bibliotekar i su bil i la~
novi upravnih odbora birani na skup tin ama drutava i taj posao
su obavljali bez naknade. Organizacij a i uvan j e knjU-nog fon da
zav is ili su mnogo od lin os ti b iblio tekara. Ali, nabav ljanje knjiga
nije ovisilo o njegovoj vo lji, nego o ma terija lnom stanju drutva ,
odnosno s tav u upravnog odbora.
Biblioteke i i ta oni ce pj e va kih dru tava bil e SlI organizo~
va ne i ure ene po jednom prin cipu, jer su dru tva koja s u nastaj ala potpuno preuzimala pravi la od ve pos t oj ei h . Zbog toga smo
izd VOjili Slogu u Sarajevu i Gusle u Mostaru , odnosno djelovanj e
njihovih biblioteka i itaonica kao ilustracij u le vrste aktivnosti
u drutvima uopte .
ProsvjeIa i Srpska ce11lraina biblioteka

Za r azliku od niza pjevakih, tamburakih, an t ia l koholia r

skih i slini h dnItava, koja se javljaj u II posljednjim godinama
prologa vi jeka sa dosta irokim i raznovrsn im ,p rogramima, Prosvjeta (1902. god ine) jeste p r vo po tp orno drutvo kod Srba na
tlu Bos ne J Hercegovi ne. Nastaje II vrijeme kada n ije morala ni
kao fo rmu stavljati uz naziv onaj ob avezn i epitet: "crkveno dr utvo". Iako je os novana da pomae siromane srpske ak e, Prosvjeta je ve svojim imenom najavila mnogo iri program, koji je,
kako emo kasnije vidj eti, veoma uspj en o ostvarivala. Neposredan povod 7.:a zahtjev o osnivanju jednog dobrotvornog drutva
bio je taj to se nekolicina Srba studenata Ll B e u nala bez ikakve
potpor e vlas Li zbog u ea u demonstracijama protiv krut ih internats kih pravila, odnosno protiv aus trij ske politike'l. To je zapravo
b io samo povod, a in je izr az viegodinjeg sazrijevanja o p otrebi
Jovan Radulovi: Aleksa anli, Mostar, 1934, str. 89.
Spomenica o proslavi desetogodinjice Prosvjete, Sarajevo, 1912, str.
1U5-106 .
, Vasi lj Grdi : Deset godina Prosvjete, "Spomenica", str. 4.
OI

0.1

145

BIBLI OTEKE DRUSTAVA

1906.

===

lO

KO"~ ..~ OiM'1llll H Mn~ JU

A.M,

===

146

LA.M1JA HAD110SMANOVIC

takve institucije. Dozvola rada dobivena je est mjeseci nakon pos tav ljanja zahtjeva. Na prvoj skuptini istaknut je zada tak da Prosvjeta "po mogunosti to vie unese kulture II sve slojeve srps koga naroda II Bosni i Hcrcegovini"<H. U uslovima kada je i kod
Srba bilo dosta nepismenih, ovaj zadatak mogao se shvatiti, prije
svega, kao intenzivan rad na opismenjavanju. I odista, ve 1906.
godine Prosvjeta izdaje II tirau od 20.000 primjeraka bukvar koji
su napisali u i tel j ore Raca i upravitelji osnovnih kola Nikola
Vi dakovi i David Vinjie5 , Godinu dana kasnije po inje da izlazi
aso p is Prosvjeta j kalendari. U 1909. godini pro irena su pravila
o radu Prosvjete, pa je nazn aeno da c se ciljevi postii: "a)
pruanjem materijalne pomoi Srbima dacima iz Bosne i Hercegovine, koji ue u srednjim , zanatlijskim i visokim kolama; b)
osnivanjem i potpomaganjem srpskih kola u Bosni i Hercegovini;
v) osnivanjem i p omaganj em veernjih kola za egrte i enske
s tru n e kole; g) irenj em prosvjete u naro du osnivanjem knjin ica, pounim knjigama i popularnim predavanjima; d) irenjem
higijene 1.\ narodu, osnivanjem dnltava za uvanje narodnog zdravlj a, os nivanjem gimna stikih , anti alkoholi arskih drutava; e) pru7..anjern materi jalne pomoi mladi im a Srbima iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju valjanim zanatima iH h oe da se usavre
u zanatu".c..
Ideja o Srpskoj centralnoj biblioteci u okviru Prosvjete rezultat je nastojanja da se stvori mrea javnih sr psk ih biblioteka
u Bosni i Hercegovini. Jedan je od osnovnih zadataka bio da se
objedine rasparane i razjedinjene knjinice pri raznim srpskim
drutvima. Osim toga, da se u ovu biblioteku prikupi sva literatura koja je napisana II Bosni i Hercegovini i o nj oj, te da odredeno mjesto nae i strana knjiga. Prema Ljubinku Popoviu, "podst icaj za osnivanje masovnih biblioteka u Bosni i Hercegovini doao je istovremeno iz dva pravca, iz Zagreba i iz Beograda. I jedan
i drugi nacionalni cen tar r adio je na osnivanju masovn ih bibli oteka II B. i H. sem s tom razl.ikom to je Zagreb masovne biblioteke vezao za sebe, a to je mogao da ui n i jer je bio II istoj dravi.
Beograd to n ije mogao uiniti, nego je os novao samo II Sarajevu
cent ra lnu biblioteku, za koju su b ile vezane srpske masovne bib lioteke"4? Prema Peru Slijep ev iu, Risto Radul ovi 43 je "dosledan
svome shvatnju o velikoj ulozi intelek tu alca u narodnom radu i o
.. Isto, str. 9.
.u Risto Su!lji: O suzbijanju nepismenosti i specijalno o teajevima
za nepismene, ..spomenica o proslavi 2S-godinj ice Prosvjete", Sarajevo, 1927,
str. 29.
.. Vasil j Gri: nav. lanak, str. 15 .
.., Ljubinko Popovi : Prilog istoriji biblioteka tl BiH Ll vremelltl od
1878. do 1918, s tr. 114.
41 Risto Radulovi (1880-1915), urednik lista Narod i asopis Pregled.
Borac za nacionalna l politika prava Sr ba. BiO zatoen II Aradu gdje je i
um ro (Faud Slipievi, Ilav. djelo, str. 113).

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

147

potrebi njihove nau ne spreme za to, predloio osnivanje Srpske

Centralne Biblioteke pri Prosveti . .. "49. Mnogi izvori se slau u
tome da je inicijativa potekla od Ri sta R adul ovia 50
Meu tim, nije bilo n imalo lako ovu ideju popularisa ti i sprovesti II ivot, posebno II zemlji ko ja do lada nije imala m asovnu
biblioteku te vrs te j II kojoj je usmena rij e b ila daleko iznad
pisane. O sam im predava njima i p ripremama za osnivanje Srpske

Risto

Radulovi

(Rinda)

.. Pero Slijepevi : Risto Radu/ovi; Rasprave j t/anci, Srpska kn ji

zevna zadruga, Knj. 299, Kolo XIII, Beograd, 1940, str. XXXIII.
lt Sepan Gr i: nav. lanak (Napor Bosne ... ), str. 115; i Dvadeset i
pet godina rada Prosvjete 1902-1927, Sarajevo, 1927, Sl r. 85.

LAM.I1A HADtlOSMANOVIC

148

cent ralne biblioteke pri P rosvjeti pisao je, na osnovu ru kopisnih

i objavljenih izvora, veoma iscrpno i do ku me ntovano R isto Besarov i ~! . O organizaciji i istoriji ove bibliote ke objavio je n iz radova
njen prvi profesionalni bibliotekar orde P ejanovi.
Ostvarenj u ideje o Srpskoj centralnoj biblioteci i sh vaan ju
njene uloge, umnogome je pomogla srpska dnevna i periodina
tampa toga vremena, II koj oj su javni i kul turni radnici propagirali potrebu za njenim ustanovama. Tako se II uvodniku lista
Prosvjeta od novembra 1909. godine32 i stie da meu narodim a p od
tuom vl a u , koj a nastoji da potre nacionalni duh i ime, "postadae narodne knjinice jedno od najja ih sr edstava za obra nu jezi ka i nacionalne svijesti". Dalje se napomin je da sm o "jedi na
zemlja evropska u kojoj nema uopte narodne knjin ice". Iste
god ine Srpska rije objavljuje predlog za osni van je Saveza srpskih itaonica za Bos/Ul i H ercegovinu sa sjeditem u Sa rajevu.
Uli sak je napravio i la nak Vladim ira Corovj a koji e se kasnije
prihvati ti da sredi poet ni knjini fond ove us tanove. Corovi posmat ra ovu biblioteku s aspekta naunika, pa tvrdi da je nau ni
rad u naoj sred in i onemogu e n ve time to su bibliote ke " nesistematske i diletantske"S4. Sljed ee god ine Pero Slijepevi se u
jednom l anku objavljenom u Srpskoj rijei!J5 ve bavi pitan jem
unutranje organ izacije biblioteka i smatra da uz postojee kataloge treba dati uputstvo za upotrebu, te obiljeiti vanost knjige.
I Vladimir Corovi u dva broja Prosvjete obj avljuje podui napis
O pokrelanju narodnih knjin ica56 u kome prihva ta ideju o voe
nju kataloga za biblioteke po gradovima i selima. PO nj egovom
miljenju, trebalo bi ustanoviti i pokretne biblioteke, o emu bi
trebalo da sc b r inu Pro5vjet illi pododbori.
I in ae se problem rasturanja knj iga po selima javio kao
vr lo akutan. Prosvjeta je p rva na ovom tlu po krenula to pitanje
i p oe la praktinu djelatnost. U jednom napisu koj i je objavio
list Prosvjeta 1912. godine S7 naglaava se da je Drutvo upu tilo
deset p ok retnih kn j inica po mjes tima gdje postoje Prosvjelil1.i
podod-bori. Posebnu potekou ove zamisli inio je odbir kn j iga za
s ta novn ike seJa. O tome p ie i list Na rod II l anku POkrel1'le kl1ji5l

Risto
str. 149-179.
II

II

Besarovi :

T ragom jed/le inicijative, "Iz kulturnog i\ota ... ,

Narodile klljinic e i it aonice (Dr), "Prosvjeta", Sarajevo, 2. XI 1909,

Ill, 11 , sir. 169.

l.!

slr. 2.

Jedan predlog, (S. V.), "Srpska r ij e", Sarajevo, 2. XI 1909. V.

237,

Vladimir Corovi : Nauni rad u naoj sredini, ..Srpska rije", Sarajevo, 26. X l 1909, V, 257, str. 1. i 27.
" Pero Sli jepev i: Prilog klljini kom pitanju, "Srpska rije", Sara
jeva, 5. VII 1910, VI. 142, str. 2~3.
,. Vladimir Corovi: O pokretanju narodnih knjinica, "Prosvjeta", Sarajevo, I. I 1911. V, l, str. 1 ~2, Il 1911,2, str. 17~18.
JI "Prosvj..:ta", Sarajevo. I. III 191 2, Vl. 3, str. 25--26.
soo

BIBLIOTEKE DRUS1'AVA

149

n ice Prosvjet eS4. Ovdje se nepoznati autor tui na te koe koje su

iskrsle, pa je zbog toga "katkad upravo nemogue, sas taviti odgovarajuu knjinicu za teaka". Risto Radul ovi u jednom napisu,
objavljenom u Pregledu 1911.59 godine informie o velikom pokretu
meu srpskim acima za osnivanje seoskih knjinica. Meutim,
ne vid i u toj ideji posebne anse, "jer iroke narodne m ase, a o sobi to se ljak, ne voli knjigu, jer ne osjea nj ezinu potrebu" . On se
zalae za jednu veliku srpsku biblioteku, iji bi fond sadr7..avao
vanija djela srpske i hrvatske knj ievnosti, a "i naj potrebnije i
najvanije knjige iz stranih li teratura". Pokretne knjinice za selo,
kao j o ne koj e e nastajati po unutranjost i Bosne i Hercegovine,
odi. rac veliku i znaajnu misij u II op ismenjavanj u i prosvj ei
vanj u. Svak a od ovih biblioteka imala je u svom fondu najmanj e
ezdesetak knjiga.
Srpska centralna biblioteka osnovana je 19 11. go dine u Sarajevu. Meutim , kako prikupljene knj ige jo nis u bile sreene , niti
ih I e bilo dovolj no, otvorena je za javnos t tek dvije god ine kasnije.
I s 1Vatljivo je to se za jednu biblioteku, s pretenzijama da postane
narodna i univerzitetska, moralo ovako dugo pr ipremati. Os im
toga, njen i roko zacrtani program, po kojem je trebalo da se, pored sakupljanja svih publikacija tampanih na ovom tlu i o ovom
tlu, sabere na jedno mjesto zabavno i pou no tivo, preurede postojee knjinice i pomogne osnivanju novih, iziskivaJo je puno i
materijalnih sredstava. Ali, zahtjevi za pomo II knjigama, aso pi
sima i novcu za osnivanje Srpske Cel1trab1e biblioteke, ni su ostali
bez odziva. Srpska glasila su redovno objavljivala imena darodavaca i, na izvjestan nain, obavezivala one koji su se oglui li o tu
akciju. Srbija je, II po etku , pomagala ovu biblioteku neuporedivo
vie nego Bosna i Hercegovina. O tome u jedn om la n ku Srpske
rij e i izlazi tekst u kojem se apeluje na domae stanovnitvo da
pomogne biblioteku knjigama i rukopisima60 Prema o ru Pejanoviu, poetni fo nd je utemeljen kupovinom i poklonima " pojedinaca i razni h kulturno-prosvjetnih srps k ih i hrvatskih us tano va
(Srpska akademija n au ka II Beogradu, Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetn osti u Zagrebu, Matica srpska u Novom Sadu,
Matica hrva tska u Zagrebu, Srpska knjievna zadruga u Beogradu,
Minis tarstvo prosvete Kralj evine S rbije u Beogradu, R iste Radulovia, dr. Ri ste Jc rc mi3, dr. Uro a Krulja, itd .)"61. Ova biblioteka
u poetku je raspolagala sa 3500 unikata.61 Srpska rije, objavljujui informaciju o daru Srpske knjievne zadruge, naglaava da
" Pokretlle knjinice Prosvjete, ,,Narod", Sarajevo, l. Ir 1912, V, 3,
str. 25---26.
, Risto Radulovi: Srpska narodna biblioteka, "Pregled", Sarajevo, IS.
V 1911 , II , 1,2 i 3, str. 2-4 .
.. Srpska rije, Sarajevo, 3. VI 1911, VII, 106, s tr. 2.
tl ore Pej anovi : Iz. ivota Pro5veliITe cell1ralne biblioteke u Sarajevu,
"Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1960, VI, 1. str. 17.
u

Isto.

l-i\MIJA HAD:t IOSMANOV IC

ISO

je ova ustanova ustupila biblioteci sva svoja raspoloiva izdanja.

Zapisn ici sa Prosvjetinih sjednica uvaj u dragocjene podatke o
svim pojedjnostima oko osnivanja biblioteke kao i radu na njenoj
organizaciji. Bilo je i raz l ii tih m iljenja II vez i s tim, a li sv i l a
n ovi Odbora su se slagali II jednom -da Lreba potpomoi ovu u stanovu . Jer, "ova e b it i opa srpska narodna biblio teka, gdje e se
nastojati da se prikupe knjige iz svih sr pskih krajeva ... "63. Posao
oko ureen j a prispjelih knjiga preuzeo je Vladimir Corovi . Poto
e to u budue biti zamaan i velik napor, l anov i Uprave Drutva
razmi ljali su o stalnom mjestu bibliotekara. U julu 1912. godine
raspisan je konkurs za ovo mjesto i objavljen u listu Narodl:A . Uz
redovan , nemali posao oko organizovanja S rpske celu ralne biblioteke i sre iivan j a njenog knjinog fonda biblio tekaru je odre en o
da j o ure uj e 1.ist Prosvjetu. Prvi bibliotekar Srpske cenlralne
biblioteke postao je o re P ej anovi 1. septembra 1912. godine63
Pe janovi je vodio ovu u stanovu sve vrij eme njenog postojanja i
postao nj ena glavna l in o s t. Osim to je proveo dobru organ izaciju
biblioteke, nj enog knj inog fon da, o emu e kasnije bili r ijei ,
on je ,izra dio Pravila, koja se danas u va j u u Arh ivu Nacionalne
i Un iverzi tetske biblioteke u Sarajevu . To je, u stvari, Praviln ik o
un utranjem radu i ureenju Prosvjetine Ce ntralne biblioteke lt
Sarajevu. ore Pe j a n ov i je svoj im dugogodinj im i veoma plodn im radom zadu io b osan sko-hercegovako b ibliotekarstvo. P oeo
j e j o od 1907. godine objav lj ivati priloge o b ib lio tekama i bibliotekarstvu u asopisu Pregled. Saraivao je II Srpskoj rijei, a kasnije je p ri stup io listu Narod. U 1912. godini postao je glavni ured ..
nik sarajevs kog lis ta Srpska omladina. Vlas ti su 7..ab ranile akoj
omladini da se p re tp l auje na to glas il o66 . Bavio se istorijom biblioteka od turs kog vremena pa naovamo. Pored rada na ovoj oblasti,
P ej a n ov i j e bio aktivan u optem pokre tu prosvj eivanj a. Djelo
vao je u sekcij am a za naro dno prosv j e ivanj e pri Prosvjeti, ue
s tvovao u organizovanj u analfabetskih t e ajeva, pisao bukvare i
ita n ke za nep ismene. Od 19 12. godine, kada postaje bibliotekar
Srpske Cel1fra ll1 e biblioteke, koj u e dunost obavlja ti u prek idima do 1949. godine, zalae se da knjiga dopre do sela, da se to
vie r azgrana mrea javnih biblioteka. Prosvjetina biblioceka pod
njegovim ru kovods tvom pos taje najuglednija insti tucija te vrste
II Bosni i Hercegovn j. Pejanovi je bio istaknuti prevod ilac s njemakog jezika 67
"P rosvjeta", Sarajevo, 1. VII 1911, V, 7, str. 13S .
.. "Narod", tS. VII 191 2. 111,212.
~ ,,Narod", Mostar. t. III 1912, III, 225, str. 3.
.. ARBiH - DAS, 2. Vl. Br. 4156/1912, Pr .
, Vie o oru Peja novi u, Hamdija K apidi: or e Pejal1ovi, "Bilten Drutva bibliotekara i I arodne biblioteke", Sarajevo, 9. X 1955, IV,
9-10, str. 1-12; H amdija Kapidi: Rad ora Pejanovia za vrijeme al/Strougarske uprave Ll BiH, "Bibliotekarstvo", 5arajevo, 1962, VI II, str. 1-7.
B ranko C ul i: III memoriam oru Pejanoviu, "Biblio tekarstvo", 1962, VIII,
l , str. 120- 12 1.
lJ

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

151

Prosvjeta je sa svojom Cent ralnom bibliotekom ubrzo pos tala matica ukupnog kulturnog i p rosvjetnog djelovanja kod Srba
II Bos ni i Hercegovini. Srps ka centr alna biblioteka je otvorena za
javnos t l. januara 1913. godine, kada je o tpoela rad u Prosvjetinom domu. Odmah je nas tavljeno organizovanje mree biblioteka
po Bosn i i Hercegovini. Srpska rije u ,novembru 1913. godineb8
donosi i ru informaciju o ustanovljenju Prosvjetinih knj inica u
Bihau i Banjoj Luci. U jednom zapisniku sa sjednice Gla vnog odbora Prosvjete nalazimo podatak da je ore Pejanovi izvij es ti o
Glavni odbor Drutva o us tan ovljenju knj inica po Hercegovini:
Trebinju , B il ei , Gacku i Nevesin j u polovinom 191 4. godine. Tu je
b io i kraj ovakvom poletu os nivanja Prosvjet in ih b iblioteka, da bi
se rad na tom polj u nastavio nakon p rvog svjetskog rata.
S trun o voe nje i unu tranja organizacija Srpske cent ralne
biblioteke Ipredstavljaj u p ioninski pod uhvat II modernom b ib liote kom poslovanj u . U tom p oslu Biblioteka se mogla oslon iti i
ugleda ti jedino na po s t oj ee sisteme u reenja ovog tipa knjinica
izvan Bosne i Hercegovine. Prema Ristu Be sa rov i u , ovaj uticaj
je dolazio sa dvije strane: iz jugoslovenskih cen tara preko Save,
p rvenstven o iz Srbije i Vojvodine i iz cen tara dvoj ne monarhije.
"Prvi u ticaj je doao naj vie do izraaja u pitanjima s tru n og sre i vanja i voen/a b iblioteka, uvoen j a odgovarajuih ka taloga i
klasifikacije bib ioteka na nekoliko kategorija s obzirom na velii nu i z n aaj m jesta II kojima je trebalo da one dj eluju."~
or e P ej anovi up uuj e i na druge uticaj e70 S obzi rom na
to da je on neposredno radio na ureenju ove biblioteke, njegove
navode uzim am o kao vjerodostojne.
U vremenu izmeu 1902. i 1913. godine publ ikovano je vie
udbeni ka o organizaciji i radu javnih narodnih biblioteka od
engleskih, njemakih i ameri k ih au tora.i1 Ne samo oru Pejan ov i u nego i neki m d rugim is traiva i m a ti udben ici su bil i baza
za njihove radove iz ove oblastF2.
Posta na k javnih narodnih bibli oteka u nekim zapadnim zemljama see u polovinu pr ologa vi jeka. Istovr emeno se razvija i
sistematsko i zuava nje meto da rada u biblio teci i njene organizacije. U tom vrem enu ameriki bibliotekar Mej lvil Dj uj ustanovof Srpske "arodne biblioteke tl Banjoj Lt/ci i BihaCtI, "Srpska rije " ,
Sarajevo. 6. xr 1913, X. 24 1. s tr . 2.
., Risto B es arovi: nav. lanak , Iz kulturnog ivota ... str. 176.
11 o re P ejanovi: Narodile javne knjinice i r ad na drurve)tOm prosvjeivanjll, "Spomenica o proslavi 2S-godinjice .. . " str. 37-45.
TI A. Graesel:
H andbucl1 der B ibliotltekslehre, II Aufl. Berlin, 1902;
E. l aesche: Leitfaden fUr die Einrichtung und V erwaltung von Volksbiblioll!eken, Jena, 1913; G. Fritz : Das moderne VolksbiIdwfgswesen, s. l. 1909; A.
B. Mal,cr: Ameri kanische Bibliotheken und ihre Beslr ebungen, s. L 1906.
l Vasa Carie vi : nav. djelo; 2.ivojin Dai: K nj i/lice i itaon ice zetn
IjoradIlikih zadruga, Beograd, 1909; . Gruj i : O dndtvenol11 prosvjeiva
IIiLI, s. l. 1912; . Pejanovi: K ratka uputa za osnivanje i organizaciju narod.
javn ih knjitnica, Sarajevo. 1920.

LAM ilA HAD:tJOSMANOV1C

152

ljava decimaInu klasifikaciju (DK), koja j c kasn ije, uz izvjesne

dopune, p rih vaena kao univerzalna. Pejano\l i nam II pomen utom
tekstu navodi " da se istih godina (polovinom devetnaestog vijeka,
prim. L. H .) j kod nas javio slian pokret, ali su rave prilike i
p ostoj ei reimi to ometali' >73,
Pr i h vatajui organizaciju i rad javnih narodnih b ibli oteka
sa Zapada, ore P ej anov i izlae i svoja gledan ja na tu proble.
matiku, pa veli: "Ovakve knjinice treba da su javne - p ris t u p a ne
svakome ... treba napusti ti shvatan je po kojem narodna knj inica
ne treba da slui samo za zabavu i pouku duhovno zaosta1ih i naj
njih slojeva, ve da t reba da slui obrazovanj u i prosvjeivanj u
svih slojeva na roda .. . Njena publika je stoga naj raznovr snija od seoske dj ece do obrazovan ijih elemenata II gradu. "74 Objanjavaju i dal je svoj pogled na ulogu i zn aaj upravo ovakve biblioteke, on veli: "Ona nema n i partijske ni neke druge specijalne
tendencije ... ona nije ni str ogo nau na, ni samo zabavna, n i klasna , nego ustanova za sve slojeve b ez razlike." Po P ejanoviu, nj en
osnovni zadatak je da "po ui, da va sp ita i da zabavi "7~.
S obzirom na vrijeme i dru tveno-po li tiku sit uaC iju, shvatljivo je to Pejanovi ovako gleda na b iblioteku, od nosno na njen
smisao i namjenu. U uslovi ma u kojima je i renje p ismenost i ve
bio revolucionaran program, Pejanovi oito nije ni mogao sagledati as pekt idejnosti.

Pravilnik o unutranjem radu Prosvjetil1e centralne biblioteke

u Sarajevu govori jasno o vies truki m ut icaj ima. Primarne od rednice ovog dokumen ta sastoje se u: smj etaju knj iga, popisu knjiga
i nainu manipulisanja kn jinim fondom. Pravilnik obuhvata: a)
knjigu prinova, b) inven tar , e) kataloge, d) redanje knjiga, e) upotrebu i i t anje knjiga, f) i t a n je u b ibl ioteci, g) ita nje izvan biblioteke, h) opomene, i) statis tiku , j) korienje, k) r ukopise, specijalne ka taloge i os tale pomone knjige, l) nove knjige, m) ljetopise, n ) reviziju'6 .
Kn j iga prinova je mjesto gdje se registruje svaka nova publikacija. Obavezno se oznaav a izmeu ostalog, i za to da se n e bi
mogla otuiti. Za svaku publi kacij u se navodi: godina, dan i m j esec nabavke, redni broj, autor, naslov , mjesto i vrijeme publikavanja, da li je kuplj ena ili darovana, koliko ima svezaka, da li je
un ikat ili dupl ikat , da li je uko r iena i napomene. Neuvezan i unikat se ukori uje prije uvo enja u inven tar. I nventar je knjiga u
koju se upisuju samo unikati, i to nakon gore navedenih predradn j i. Sadri rubrike: redni broj , a u tor i naslov djela, broj knjige
7l

ore Pejanovi:

Isto.
" Isto.

Narodne javile . .. str . 37-46.

II

H ore
Peja novi: Pravilnik o Ulwtral1jel1l redu i ureeIlju Prosvjetine Centrahle biblioteke tl Sarajevu, "Bilten Drutva bibliotekara Bi H i
Narodne biblioteke", Sarajevo, 1958, IV, 1-2, str. 57- 77.

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

153

pri nO\~!,

format , broj svezaka, da li je kupljen ili poklonjen i cijena. Tu je i uputstvo za voenje inventara. Broj inventara je s taln i broj knjige i zavod i se u lisnim katalozima. Katalozi su pod ijeljeni na azbuni, s tru n i i lokalni. Azbuni i struni predstavljaju
lisne kataloge, a lokalni ukoriene knjige. Svaka ukori en a knjiga
dobija dva jednaka kartona od kojih jedan slui za azbuni a drugi za s tru n i katalog, na koj i se upisuje i struka kojoj publikacija
pripada. Za inku nabule se prave tri ovakva kartona. Karton i su
veli i ne l5X tO cm. U lijevom uglu ispisuje sc broj inventara, a II
desnom naznaka struke, autor, naslov djela , izdanje, mjesto i god ina
publikova nja, broj svezaka, n a in i datum nabavke i napomena.
Knjige sc redaju na policama. Na taj nai n one dob ijaju oblik
strunog kataloga.
Publikacije Biblioteke podijeljene su u sedamnaes t struka,
i to: T bogoslovlje; II vo jna dela; III istorija s pomoni m naukama ... IV geografija ... ; V lepa knjievnost ... ; VI de ija knj ievnos t; VU kulturna istorija i istorija nauka ... ; VTl I prirodne
nauke ... ; I X medicina i higijena; X sociolog ija, po li tika ... ; XI
privreda, prome t, statis tika . .. ; XII umetnosti i ve tine ... ; XIII
fi lozofija ... ; XIV pedagogija ... ; XV filologija ... ; XV I asa-.
pisi j novine; XVII razno (povremeni spisi i ed icije, akademija i
uenih dru tava, leksikoni, enciklopedije, nekro lozi, biblioteke. bra-.
ure, kalendari, lamparstvo, pravila, izvetaj i itd.)n. Li st i i bez
oznake struke redaju se takoer azbunim redom, po prezimenu
autora, odnosno naslovu djela, i sainjavaju azbuni katalog. Lokalni katalog vodi se prema knj igama smje teni m u polici i ima
ove rubrike: redni broj, autor i naslov djela, mjesto i godina izlaenja. Knjige se redaju po vel iini, i to od formata A do K (od 12
do 34 i vie cm). Periodi ka je takoer poredana po formatu od F
do H (od 19 do iznad 55 cm) . Na publikaciji se zapisuje znak i
redni broj odjeljenja. U posebnom spisku vode se knjige u dva ili
vie primjeraka.
Opte odredbe prejviaju vrijeme rada Biblioteke i na in
koritenja njenog fonda . Bila je otvorena svakog radnog dana od
8-12 i od 15- 18 sati, a nedjeljom i praznicima od 9-12. Kn j inim fondom mogao se koristi ti svako uz obavezno pot ivanje pravila. Citanje u prostorijama i van niih je besplatno. U magacin
knj iga mogao je da ue samo bibli otekar. Biblioteka je posjedovala
dvije ilaanice u koj ima je uvijek bio po jedan deurn i slubenik.
Citalac koji je uzimao knjige na itanje morao je da zna kako da
se slui katal ogom i kako da ispuni revers. Slubenik Biblioteke
je obavezan da prel!leda vraenu knjigu da nije oteena. U s lu a
ju da jestc, korisn ik plaa odtetu. Za itanje u itaonici moe se
dobiti najvie iedna knjiga, a u posebnim s l uajevim~ pet. Rje
nici, enciklopedije i prirunici itaocu su na stalnoj usluzi. Rijetke knjige (rukupisi, inkunabule i sl.) ne iznose se u it ao nicu. Uz
fl

ore Pejanovi:

Pravii11ik, str. 60.

154

L.AMIJA HAD110SMANOVIC

dozvolu bibliotekara italac ih moe jedino pregledati II posebnoj prostor iji uz nadzor inovnika.
Bio je od reen prostor i za izdavanje i vraanje knjiga. Unikati se izdaj u samo po odobrenju bibliotekara. Citalac se upisuje
II spisak i dobiva italaku kartu, koja sadri podatke: broj karte,
ime i prezime i taoca, zanimanje, broj knj ige, datum kad treba
vra Liti .knjigu i kada je vraena. Tu su i kratka uputstva o odnosu pre ma kn.i izi. Spisak italaca i ita l aka karta obnavljaju se
svake godine. Reversi su poredani po azbuci. Ustanovljen je i dnevn ik rad a II koji se zavodi svaka izdata knjiga. Rok it anj a za
belet.ristiku jc 15. a za nauna djela mjesec dana. Bibliotekar ima
pravo da prod ui rok. Za nepotivanje roka vraanja predv i e n e
su opomene: prva - n akon osam dana, druga - opet nakon osam
dan a, a zatim se kn jiga potrauje preko policije ili suda. Rj enici,
enciklopedije, asopisi i drugi prirunici sc ne iznose iz Biblioteke. Biblioteka r svakodnevnI) vodi brigu O nevraeni m knjigama.
Rad i to bolieg uvida u stanje knjinice, bibliotekar vodi statistiku stanja knj iga, pozajmljivanja i vraanja, b roja korisnika ,
te s tati st iku dnevnog rada . Postojala je i knjiga u kojoj je voe
na evidencija o davan ju knj iga na kori enje.
Rukopi si, inkunabule, te knjige izdate do 1870. god in e imaju
svoje kataloge. Nakon folira nja rukopisa isp isuj e se njegov kratak Sadl-.laj, poetne i zavrne rijei, podaci o marginalijama, pi.
saru, vrsti pisma, da li ima mini jatura, datum poe t ka i zavretka
pisan ja, na em u je pisan, format, korice, i kako je nabavljen.
Ako je mogue, li s~ i i se sreuju azbunim redom. U uglu se zavo(i j broj inventara, a u desnom redni broj rukopisa. Zatim, u
Biblioteci se vodi katalog stariJih izdanja iz nae literature. To je
ujedno i katalo)! in kunabula i knjiga iz strane litera ture objavljenih do 1800. godine. Osim navedenih kataloga, u Biblioteci postoj i i katalog kn,iiP';8 o Bosni i Hercegovin i, odnosno pisaca rodom iz
ovih kl"a ieva. Njegov c ilj je da se olaka ispitivanje ovoga tla.
Katalog predstavlja ukor iemt kn j igu podijel jenu na struke, s regis trom lica i autora. Vodi se i katalog periodlke, koja je zastupljena i tl s t runo m i u az bunom katalogu.
P redvieno je da se nabavka knj iga vri jednom godinje,
a nije isk l jueno bogaenje fonda i u toku godine. Slubenik Biblioteke vodi spisak novih knjiga sa rubrikama: autor , naslov d jela, cijena, ije je izda nje i napomena. Vode se dva ljetop isa i to
ljetopis Biblioteke i ljetopis n jenog rada. U ljetopisu Biblioteke
zavode se vanij i dogaaji i promjene, a u drugom sc unosi Saeta mjesena evidencija o radu oko organizacije Pro5vjetir1ih knjinica u Sarajevu, i van njega, te o vanij im radovima u Biblioteci.
Isto tako su Pravila odreivala reviziju svake godine II drugoj polovini juna , a po potrebi i vie puta u toku godine. Ako je
neophodno da se u toku revizije zatvori Biblioteka, to ne bi smj elo traja ti due od 15 dana. Rezultat revizije unosi se u posebnu

BIBLlOTEKE DRUSTAVA

155

knj igu, sreenu po godinama rada. Izgubljene i r ashodovane knj ige unose se u poseban sp isak7&.
Dokumenti koji svjedoe o ovakvoj organizaciji i ureenju
Srpske centralne biblioteke dijelom su sauvani i poh ranjeni u Na
cionalnoj i Unive rzitetskoj biblio teci u Sarajevu, a dijelom su
propali.
Neposredno pred sam kraj djelovan ja, 1914. godine, ova biblioteka je imala 6.8 14 unikata i 3. 103 duplikat a 7ll , PO sadraj u i
tematici taj fond je izgledao II procentima ova ko : oko 49% bele-

ore Pejanovi

,. Svi podaci uzeti su iz P'":lVi/a

" Spomenica, dvadeset

ora Pejanovia.

pet godina, Tabela br. V, str. 102.

'

LAM [JA HAD2IOSMA.NOV I C

156

tristike, oko 12% iz nauke, oko 6% iz pouke, oko 15% iz strune

literature, oko 7% periodike i oko 11 % knjiga raznog sadraja.
Sto sc ti e jezika, najv ie je bio zastupljen srpskoh rvatski i slovena ki (oko 76%), a ostalo su strani jezkillI.
ore Pej an ov i , koji je bio svjedok svih dogaaja oko Srpske cenrrail1e biblioteke, zabiljeio je podrobno u slove pod kojima
je prestala da radi poetkom pr vog svjets kog rata. Iz tog teksta
doznajemo da je postojala tendencija da se likvi dira Srpska cent ral na biblioteka i ostale Prosvjeti ne biblioteke, zajedno sa Dru~t\lOI11. On navod i da su knjige p l jakane i razgrabljene. "Na taj
nai n nestalo je, uglavnom , svih srpskih knjinica po razni m mjestima BiH, pa j Prosvjetinih. Zajedno Is a tim knjinicama nestalo
je i preko 210.000 knji ga razne sadrine."gl
Nakon aten ta ta u Prosvje ti je uveden k omesarijat, ime je,
zapravo, prestao rad ove ustanove. Komesari su istraivali djeo
lovanje Prosvjete. Posebno su bili zainteresirani za Srpsku centralmt biblioteku i uvedena je prinudna uprava nad njenom imovinom. Tada je '5 nekolioinom P rosvjetinih inovnika zatvoren i
ore Pejanolli. Komesarijat je obav io posao defin itivne likvidacije Prosvjet e i njenih ustanova. U toku ra ta odneseno je preko
1500 djela ve li ke vrijednosti. Jedan dio tih knj iga iskoristilo je
tui latvo kao materijal za optunicu: "U veleizdaj n ikoj parnici
protiv velikog b roja istaknutih Srba da bi pokazalo kakva je nacionalna i polit i ka propaganda djelovala iz Srbije"8l. U vrijeme
poetka ra ta Prosvjeta je imala dvanaest moderno ureenih biblioteka po grad ovima i deset pokretnih po selima8J l ove knjinice
su stradale i s njima vie od 1S.000 svezaka.
Iako je s tvarno djelovanje Srpske ce,ltrab1e biblioteke trajalo
svega neto "ie od godinu dana, njen udio u modernizacij i bosa nsk o he rcegovak ih biblioteka je izuzetno velik. Sistem po kome
je izraen Pravihlik, II vremenu i uslovima u ko jima je nastao,
oznaio je po tpun preokret II ovoj oblasti. Prema oru PejanoviU, Pravilnikom Srpske centralne biblioteke koristi le su sc kasnije
knjinice hrvatskog drutva Napredak, Fral'ljevake gimnazije tl
Visokom i Pilozofskog fakuheta u Skoplju, a do kraja 1955. godine u Bosni i Hercegovini nije bilo drugog Pravilnika za voenje
i ureenje bibliotekas.l.
Poto je Srpska centralna biblioteka d jelovala veoma kratko
II austrougarskom vremenu, njen uticaj na ure enje dr ugih biblioteka tog perioda nije mogao biti vel ik. Ni sa ma nije uspjela
ostvariti sve to je programirala. Ali, njen Pra viln ik, U nizu godina na kon prvog svjetskog rata, bio je od velikog znaaja za organ izaciju biblioteka po Bosni i Hercegovini.
" ore Pejanovi:
tl

Isto, st r. 19.

Iz. ivota ... str. 17-18.

ore Pejanovi: Iz ivota, Str. 19.

Spome nica, dvadeset i pel godi11a, st r. 86 .
.. ore Peja nov i : PravilIlik, str. 77.
II

ol

DIBLIOT~ KE

DRUS!r\VA

157

Pojava i djelovanje Prosvjete in e jedno znaajn o poglavlje

u kulturnom, prosvjetnom i nacionalnom ivotu bosanskoherce
gova k i h Srba. Cinjenica da je poela prosvjeivanje analfabet
sk im tea j ev i ma govori o torne da je imala u vidu nep rosvijeenost
naj ~ ir ih masa. U 1907. god ini izdala je preko pet hilj ada bukvara
i raspored ila ih n a oko dvjesto pedese t razni h strana S5 Deset pokr etnih b iblioteka na seoskom podruju uklopilo se u potpunosti
u ovaj pokret i renja pismenosti i knjige u narodu.
U ukupnom djelovanj u Prosvjete najve i zn a aj ima osnivanje Srpsk e cen tralHe biblioteke. Nas tala je II vrijeme kada je Au s-

cpnCKA llEHTPAJlHA SI1SJlI10TEKA

Spoj I1H8. !/J?~

t:[2t?f
nHCall: .... .... .... jt}~!f'r&:<~ ...... .
CHr.

npeBoAHnall: ............................................................... ..

HaC"oB:1"~j"' .. ... ...... ~

e .

...............

r7"

.......................... .. ... ..... . _...... ....... ....... ................. .. ..... ................ .

..... ...... . .. ..... ....... ... .. . ....... ..... ....... ... .......... .......................... ........ .

H'~~~~~. ;...................~. ~.:~~~. . . ~:.. ... :. . :...:.~ . . ::. . . . . .

MeCTo:

. .2~ ......

illTaMnapHja: ................ ................................. ....... ........ .

/J:>.f

rOAHHa:

..... .......

06nHK:

.. ................. ... ... .. ....... ..... . ... ... .. ... ................... ...

&poj CBe3aKa:
Spoj cTpaH3: .

. ...... ... ... ........ ..... ....... .... . ..... .. ........ .

fO

. . . . . . . . _.

.. .. ... .. . . .... ..

"

.. ... . .... . ... . .

/'

Ha4"H A06a8Iba ...a:/7 .~~

.... . .

Kataloka jedinica Srps.ke centralne b iblioteke

" Spomenica, dvad eset i pet godina, s tr. 76.

LAMlj", HADZlOSMANOVIC

158

tr o-Ugar ska sputavala svaku instituciju ili pokret koji bi se mogao

veza ti za domau kulturu i p rosvjetiteljstvo. Razum lj ivo je to
vlas t nije pomagala ovu ustanovu , jer je i II njoj, kao i II svim
s li nim, vidjela opasnost koju su one stvarno za nju i predstavl jale. Srpska cel1trallla biblioleka je prva masovna javna biblioteka
na ovom tlu i upravo II tome jeste njena najvea vrijednost. Mada
je djelova la kratko. uspjela je da unese pravu revol ucij u ne samo
II siste m voenja i ureen j a biblioteka nego i II odnos prema naji roj i talakoj p ub lici. Preuzela je, zapravo, na sebe ulogu ire
nja mree javnih biblioteka. Izabrala je najbrl.i i najefikasniji
p ut p rodora knj iga II narod. BPino b iranom literaturom djelovala
je n a razvijan je ukusa, poseb no m eu uenicima i s tude ntima.
En tuzij azam pojedi naca b io je presudan za usp jeh d jelovanj a S rpske cel1t l'all1e bibl ioteke, a posebno tr ojice Mosta raca: Rista Radu l ovia, Vladimira C orov ia i or a Peja n ovia . Co ro v i
i Radulov i prekidaj u tjenju sar adnj u s ovom bib liotekom LI vremenu izme u dva rata. Ime o r a P ej anovia ne m oe se n i II
kom s l uaj u odvoj iti od njenog rada od poe. t ka pa sve. do p resta nka 1941. god ine.

Srpske

itaonice

U posljed njoj deceniji prolog vijeka, zajedno s inicijativama

za osnivanje drutava , javljaj u se i zahtevi za otvaranje itao n ica.
Kao to znamo, gotovo sva dru tva imala su i taonice , a nastojanja za osnivanjem tih ustanova kao samostalnih rezultat su op tih previranja u tom vremenu. Citaonicu kao samostalnu u stanovu nalazimo, prema Pejanoviu , u 1869. godiniM II Banj oj Luci.
Osnovana je bez odobrenja turske uprave, radi la bez ikakvih pravila i ugas il a se sa dolaskom Aus tro-Ugarske . U Brkom, ta koe ,
djeluje Srpska itaonica s bibliotekom. koja se vee uz ime Vase
Pel agia. God ina njenog osnivanja je sporna. Na ime, Pelagi je,
po P ejanovi u , osnovao ovu ita on icu 1860. god ine, koja je nakon
tr i god ine njegovog slubova n ja u B rkom presta la s ra dom, da
I-,i ponovo bila otvorena 1872. god ine. Po nekim d r ugim autorima , za tvorena je 1873 . godine. Do 1903. godine n ije o tvorena ni jed
n a sr pska i t aonica u Bosn i i Hercegovini.86a
U s l uaju zah tjeva za otvaranje i t aonica Aus trO-Ugarska se
ponaa la isto kao i p rema traenjim a za nova drutva. Znalo se
lt

ore Pejanovi

vodi 1869,

kao gOdinu osnivanja Citaonice u Banjoj Luci naKlIl t tlTllo-prosvema . . . str. 18) dok u Spomen ici

(ore Pcjanovi :

uesetgodil1jeg rada stoji da je osnOV:l.na l AAO. (Spm, uwicn, str. J07).

Ito Ri s to Besarovi, Vaso Pe/ag i: l i vol i rad, Sarajevo, 1969. str. 18;
Mehmedalij a Dervievi : Referat prigodom 25-godi~njice osnivanja i rada Narodne biblioteke .. Ahmet Kobi" Br~ko, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1971.
XVII , 3-4, str. 137- 141; Hajrudin uri: Skole II Brkom prije jedtlog vi
jeka (Vaso Pe lagi je za "rijeme svog uiteljovanja osnovao kolski fond,
itaonicu i kolski odbor) , Osloboenje, Sarajevo, 30. X 1974, XXX II . 9486.
str. 10.

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

159

da su to mjesta u kojima se ne sjed i neobavezno u z tampu ili

knjigu, nego raspravlja o politici, tradiciji, nacionalnoj istoriji ...
Zanimljiv je s lu aj Livna. Tu je ak formiran p riv remeni odbor za
osnivanje s rpske i taon i ce. Vlast je odbila da potvrd i pravila i obrazlo ila "ako se to dogod i, sigurno je na pomolu s li na akcija
od strane Hrvata"S? S li no se dogaa i sa srps kim itaonicama II
B rkom. Na molbu Srpsko-pravoslavne kolske optine Vlada odgovara nega tivno, a odbi janje m otivie mi ljenjem da bi i tao n ica
II stvari p reds tavlj ala mjesto za ok upljanje srpskog stanovni tva
radi propagiran ja nacionalnih i vjerskih ideja.SIj Tek je 1905. godine otvorena parohijska bibliote ka II B rko m i itaoni c a Srpsko-pravoslavne crkveno- kolske op tine. Te jodine je osnova na i srpska ita onica II selu Bijela kod Br kog. Da jo, izmeu mnogih
s lu ajeva, naved emo i Tu zlu, gdje je vlast pos tupila na ist.i n ain.
Sma tra la je da bi i taoni ca poprimila nacionalni karakter i irenjem srps ke literature Ipodstrekivala neraspoloenje sppskog dij ela
stanovni tva!);) prema Austro-Ugarskoj . Sa s linim motivi ma vlast .ie
sve do pobjede pokreta za crkveno-kolsku autonomiju uspij evala
da one m og u ava nastajanje ovih institucija. U 1903. godini osnovane su tri i taonice : u Bilei , Zvorniku i Lj ubinju, a ti 1904. u
Gacku 9L Od te godine pa do 1911. nastalo je vie od d vije treine
u kupnog broja srpskih itaonica na tlu Bosne i HercegO\ i ne 92.
Srpska tampa s interesovanjem prati otvaranje i djelovanje
itaonica i o tome obavje tava gotovo redovno i t aoce. Srpska rije
iz 1905. godine9l donosi vijest da j e privremeni odbor u Foj nici
dobio potvrdu p ravil a i odobrenje za itaonice. Meutim, iz nepoznatih nam razloga ona je otvorena tek 1908. godine9". ULjuhinju
je 1903 . godine otvorena Ci/aonica sa knjinicom, kojoj je temelj e
udar io Sepo Cerov i poklonom od s to knjiga\lS. Niu se jedna za
d rugom it aonice u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. Is tina,
nisu sve s podj ednakim uspjehom d jelovale i privl aile posjetioca.
Tako u Spomenici o desetogodinjici Prosvjete nalazimo da Ll spjeh
Citaol1ice u Vareu , kOja je osnovana 1905. godine, nije osob it jer
veina lano va ..ide II socija li s ti ku itaoni ou' '96 . Po SrpskOj rijei
iz 1905. godi ne91, II P uraiu je osnovana Citaonica i pokr etna kn jizmca. Trebalo je da ta, prva pok retna b ib li oteka obuhvati sedam-osam sela oko Purai a. Stevan Stojanovi, p redsjednik ove lIs ta" ARBUI, ZMF, Br. 5J4 / BiH, 1892 .
.. ARBiH, ZVS, Br. 782 /BiH, J892 .

.. Meh medalija
10
tl

II
tj

..
.,
..
"

Dervievi:

nav.

lana k,

str. 139.

ARBiH , ZMf', br. 14059/BiH, 1896.

Spomenica desetogodinjeg rada, str. 107.
ore Peja nov i : Ku1tunlO-prosvetlla ... , str. 18.
Srpska rije, Sarajevo, 1905, J, 170, str. 3.
Spomenica desetogodinjeg rada, str. 107 .
Srpska rije, Sarajevo, 9. XII 1905, I, 170, str. 3.
Spomellica deserogodiJnjeg rada. str . 107.
Srpska rije, Sarajevo, 27. XI 1905, I , 164, str. 1- 2.

l.AMIJA HAD210SMANOVIC

160

nove, poklonio je biblioteci trideset knjiga, a za njima jo dvojica

darodavadi. daju dvadeset, odnosno pedeset dj ela. Njen knjini
fond II 1912. god ini iznosio je 455 knj iga.98 Boga to djelovanje razvila je ponovo otvorena Cilaonica li Banjoj Luci. Tu su se drala
predavanja, t eajevi op ismenjavanja, i tale kn j ige, asopisi, tampa, dozvolj ene i zabranjene pub likacije. Na taj nain postala je
snano sredi te au strougarskog olpora i na stavi la djelovanje kakvo
je zapoela i taonica Vase Pelagia. Citaonica II Bosans kom NoV.Jffi ini napor da kn jigu dopremi do sela. U 1912. godini imala je
800 knj i ga~ , pa se, kako je to za okolinu koju je obuhvatila bio
nedovoljan fo nd, obratila "na srpske knjinice rodoljubive Srbe,
nae ,kn jievnike i srpske ustanove, da nas pot pomognu i na dar
poalj u koju knjigu ... "100
Srpske itaonice pos tepeno se otvaraj u za nel anove l za pripadnike drugih konfesija. Tim inom one pop rimaju mnogo ve i
znaa j i proiruju uticaj. Vlast je sve ma nje sposobna da sp rije i
ili oslab i njihovo djelovanje. God ina aneksije j e vrijeme malog zastoja II rad u i taonica. Tada vlast zab ran juje mnogim a s opisima
i kn jigama ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Njihov ukupan broj je
187. Na ovom spisku nali su se: B oj na Grahovu, Ajduci, Bojna
truba trubi jasno, Deferdare, puka moja, Dii se iz sna, Hej
trubau s bOjne Drine, Nai jadi, Otre su nam sablje i drugelOI .
V e i naslovi ovih zabranjenih publikacija govore o razlozima zbog
.koj ih su na Jisti zabranjenih. Pa ipak, mnoge itaonice su nabav
ljale zab ranjenu tampu i knjige.
U 1912 . godini Otadbina102 donosi tekst o dosta loem stanj u
i t aon i ca na ovom podruju i apel da se uin i ne to da se ovo stanje izm ijeni. Kao jedan od razloga za ovakvo stan je jeste nedostatak sredstava ak i za nabavku asop i s a i novina, pa trae da ih
dob iju besplatno ili II pola cijene.
Srps ke i taonice su pos toja le li ovim mj es tima: Banja Lu ka,
B i l e a, Bosan sk i Brod , Busovaa, Bosan ska Gradika, Bosanska
Krupa , Bosanski Vakuf, Vare, Visoko, Viegrad, Vl ase ni ca, Gacko,
G l a m o, G raanica, Derventa, Doboj, Drvar, Lu pa njac, Zvornik,
Jajce, Kladanj , Kalinovik, K l j u , Konjic, Ljubinje, Lj ubu ki, Blagaj , Purai, Bosansk i Novi, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica,
Svin jar, Teanj , Travnik , Fojnica, H rge, Caj n i e , Gorade, Capijina,
Strpci, M odria , Ulog i Bosanska Kostaj nica ' 03 Medu ove 44 i tao
nice bilo ih je dosta s knjinicama. Ukupno su imal e 10759 knjiga ,
poj edinano od 40 do 1500H>f . U ratnim godinama ove us tanove su
one mogu ene da d jeluju. Neke od njih nisu se n ikad obnovile.
- Spomenica deselogodinjeg rada, str. 108.
" Isto.
IXI Sn1s ka rije. Sarajevo. 21. II ] 1908, IV, 65, str. 3.
1(11 ARBiJJ, ZVS , Br. 1627jres, 1908.
10l Naa dru t va. "Otadbina", Sarajevo, 1. II I 1912, ll, 62, str. 2.
1:U Spom enica o desetogodinjici, str. 107-108.
'oo I S10.

BIBLIOTEKE DR USTAVA

16 1

*
Bez obzira na to kako su se nazivala: pje vako, tamburako,
potporna, kulturno-prosvje tno ... dru tva su imala II odreenim
ku l turno-pol i tik im okvirima sadraj djelovanj a koj i je bio usmjeren jednom cilju. Gotovo su sva imala i tao n ice i biblioteke, ili
samo jedne, ili samo druge, a opet sva zajedno knjigu sa svim uticajima to ih je vrila i izvr ila na itaoce. Ako bismo iz znaa j a
djelatnosti izdvajali ono najbitnije, onda bismo, prije svega, ukazali na njihov doprinos optoj prosvijeenosti i nac iona l no- p o l it i
k om sazrijevanju i aktivitetu. Naravno, ovdje se podrazu mijevaju
p oetni organizovan iji pokuaji koji su, s obzirom na ukupne prilike, znaili mnogo. Drutva nastaju kao izraz bunta irokih srpskih
slojeva na dolazak novog, takoe tueg gospod ara. Mada, u po et
ku, inicijativa potie od svetenstva i ui t elja, uglavn om, vrlo brzo
ona postaje izraz elje sve ireg kruga ljudi koje okuplja za jedn i
ka id eja. Bilo bi. svakako, pretjerano tvrditi kako su ova dru tva
u pr voj fazi imala stri ktne ciljeve i program e na ova dva glavna
plana. Meutim, poetna spontanost vremenom je dob ivala organizovanije i zrelij e motive i fo rme. To je vrijeme kada je manje od
deset odsto srpskog stanovnitva osposobljeno za i tanje. Pa ipak
je knjiga koja se nala u itaonicama i biblio tekama dru tava dospijevala do itaoca. Faktor nepismenosti imala su mnoga dr utva
u vidu, pa su organizovala razne vrste teaje va. Akcija opismenjavanja vrena je na vie planova. "Fakultetski obrazovana doma a
inteligencija poela je brojnije pristiza ti tek poetk om XX vijeka.
Tek tada se p oelo aktivnije, ali uz razne potekoe , raditi na narodnom p rosvjei vanj u , saeti je kazano na op ismenjavanj u stanovnitva. Do poetka rata bio je to relativno kratak per iod da bi se
mogli pokazati vidni ji rezulta ti."l05 U ovom poslu izuzetnu ulogu
imala je Prosvjeta, koja je izradila i sprovodila cio sistem opismenjavanja i rokih slojeva . Nemarno, istina, podataka na osnovu kojih
bismo mogli pratiti uspj en ost tog pokreta p ros vjeiva nj a. Jedini ,
i svakako relevantan pokuaj jeste irenje i p rodaja knjige ne samo u v eim mj es tima Bosne i Hercegovin e nego ak i po selima.
Razvoj tamparske djelatnosti omoguio je broj nos t knj ige i periodike, a j njen ja i p rodor u biblioteke i prostore za itan je.
Vladimir Corov i je 19 14. godine obj av io informaciju o p rodaji
srps kih kn jiga na ovom tlu lO6 Iz tog teksta moemo sazna ti o afinitetu tada nje publike i broju pretplatnika na pojedine edicije
izdava ki h kua. Zan imljivo je da, pored beletristike i knj iga is torijskog sadraja, panju italaca privlai i tivo s n au nom tematikom, te strana literatura. Iz svih naznaka p roizilazi logian 7.akVojislav Bog ievi: Pismenost tl BOSilj j Hercegovini, str. 276.
:M Vladimir Corovi: Prodaja srpskih knjiga u Bosni i H ercegovini,
,,Narod", Mostar, 15. III 1914, V, 5, str. 1-2.
lOj

II

LAMJJA

162

HADZ I OSMANOV I ~

ljuak

o uskoj i uslovnoj vezi dj elovanja drutava i njihovih ope

obrazovnih programa.
Knjige, a sop i si i novine, svojim p orukama utiu na sazrijevanje svijesti o potrebi otpora. Da je jedan dio publikacija koje su
se nalazile II okviru drutvenih biblioteka i itaonica bio velika prijetnja postojeem reimu, vidi se i po torne kako su ih vlasti tretirale. Neka drutva su godin ama eka l a odobrenja da po nu 6
radom. O politikom uticaju knjige i tampe najrje itije govori i
njenica da su na procesu pripadnicima Mlade Bosne 7.a dokazni
materijal uzirnane publikacije iz Prosvjetil1ih i privatnih bibli oteka.
Pojava Prosvjete, odnosno njene Srpske celHrail1e bibliale ke
i n i veliko poglavlje II razvoj u bosanskohercegovakog bibliotekarstva. Ne samo nj ena organizacija n ego i organizacija svi h njenih
bibli oteka na ovom podruj u bila je poetak modernog gledanja na
ovu oblas t ku lturnog djelovanja. U ovom radu pratili smo, koliko
su nam to pisani izvori dozvolil i, na i ne na koji su u reivane biblioteke. Ako se u ope i moe govoriti o nekom sis temu organ izovanja, onda je to jedino o naj koji je nastao po uzoru na ureenje
biblioteka Bliskog istoka - u bib liotekama islamske vjerske zajednice, odnosno nekih evropsk ih zemalja - LI samostanskim i manastirskim knjinicama.
Moemo slobodno rei da je Pravilnik o radu Srpske cetUraine
biblioteke kamen-temeljac m odernog b ibliotekarstva Bos ne i Hercegovine. U njemu su sjedinjena iskustva i metode zapadnog bibliotekarstva, koje je za ovo tle znailo potpunu novinu. U s ituiranju
dr u tava i knj ige koja ih redovno prati, sa stanovita dananje ocjene, ne moemo a da ne naglasimo i ovaj njihov domet.

B iblioteke h rvatskih drutava

P oe tke

udruivanja bo s a ns k ohercegovakih H rvata moemo

pratiti jo od prve polovine devetnaestog s to l je a. U stvari, od
1847. godine, kada je Ivan Franj o Juki pokuao da osnuje kn jievno d ru tvo Kolo bosansko. Iako je ostala samo kao zam isao,
ipak je prokrcn put za dalje djelovanje na ovom podruju. Ve
sedam godina kasnije "sastae se bosanski klerici u akov u i n a
pri jedlog svoga duktura Tepeluka zaklju ie da osnuju 'Zbor redovn i ke mlade i bosanske' sa sjedi tem u akov u , kome pris tupi i
k njievn ik fra Bla J asi ". I07 Pravila ovog dru tva sadravala su i
odredbu o osnivanju drutvene knjinice i nabavci djela na latins kom i hrvatskom jeziku.
Nekako u isto vrijeme kad i kod Srba, i sa istim motivima
- kao p rotest na austrougarsku ok upaciju - javljaju se inicijative
za osnivanj em hrvatskih udruenja. Bunt protiv nove vlas ti, kako
101 Iva n A/Ziz/ Milievi: O hrvats kim dru tvima
vini, "Napredak ", VII 1929, IV, 8, Sl r. 80.

II

Bosni i Hercego-

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

163

veli Antun Odi, uinio je "da se ve devedesetih godin a devetnaestog stoljea nalazi jak hrvatski otpor, u kojem sudjeluju domai i
doseljeni Hrvati, koji dooe u ove krajeve kao inovnici i vojnici, a to opet kao obrtnici i trgovci".h:" Naime, sve dotle do k nova vlast nije osjetila kod bosanskohercegovakih Hrvata da okupljanje zna i i uvanje narodne samosvojnosti i da nosi izrazito nacionalna, pa i politi ka obiljeja, blagonaklono je na to gledala.
Meut i m, im je primijetila nacionalna b uenja i vezanje za doma u ku lturu, postav il a se n eprijateljski prema njima.
Organizovaniji rad u ovom smislu bosa n skohe rcegova k i h Hrvata po i nje sa 1888. godinom. Ova j, u slovno nazvan, prvi period
traj e od 1897. godine, kada se javljaju i t a on ice i klubovi. To je doba kada se ra di na "osnivanju pjevakih drutava , koja su im ala
b iti i glazbena, diletantska i itaonika. Osobite zasluge imadu u
tom pogledu Dr. Luka Senjak i Marko V. Seelj. Tako nas tae pjevaka drut va 'Slavuj' u Trebinju, 'Zvijezda' ru Vareu , 'Nada' u
Banja Luci, 'Dina ra' u Livnu, 'Majevica' u Tuzli i t.d.JI'OO. Pr isustvo pisane rije i, II ovim najprije pjeva kim drutvima i i t aonica m a, a
kasnije u udruenj ima s ku lturno-prosvjetnim programom i nam
jenom, pokazuje jedno osmiljeno nas tojanje u osvjeivanju i
prosvjeivanju. Pj evaka i tamburaka d ru tva u prvih desetak
god ina svoga postoj anja, pod pritiskom vlasti, nose naznaku: narodna. M eutim , to je samo privid. Sva su u osnov i biJa nacionalna
i glavn i n osilac borbe za ouvanje i potvrivanje nacionalnog identiteta u austrougarsko vrijeme.
Ove ustanove, osnivane privatnim naporima i zaslugom obrazovanjjih pojedinaca, u svom sastavu su imale manju ili ve u
knjinicu , a esto i i t aonicu. Neprocjenjiva je zasluga ovi h drutava to su osnivanjem biblioteka i i taonica uinila da domaa
knjiga bude u opticaju. Izdanja Matice hrvatske posta la su veoma
popularna i rado i t ana. I ako su knjinice uz drutva ov isi le o
materijalnoj situaciji svoje matice i, najee , dobro j volji daro davaca, pa zbog toga raspolaga le s neznatnim kn jinim fondom, ipak
su imale znaaj an uticaj. Sama injenica to su knjin ice i i taoni
ce egzisti rale uz svoja udruenja pokazuje da su ona, ve na prvom
koraku zacrtala i odredila svoj program : afi r maciju i jaanje duhovne kulture.

Biblioteka Hrvatskog

pjevakog

drutva H rvoje u Mo staru

Deset godina po dolasku Austro-Ugarske mostarski Hrvati su

uspjeli da dobiju odobrenje od Vlade da mogu osnovati pjeva ko
drutvo"o. Osam godina rani je pokuali su da dobiju dozvo lu da
I. Antun Odi: K ratak istorijat Napretka, "Napredak", "Kalendar, za
t926. godinu ", Sarajevo. 1925, si r. ll.
.ot Ivan A/ zizl Milievi: nav. lanak, str . 80.
", ARBiH, ZVS, B r. 137311888 res.

UMIlA HADZIOSMANOVIC

164

osnuju pjevako dru tvo Ko saa, a zatim Vie vi, ali Vlada nije
dopustilaIII. Preteu Narodnog pjevakog drutva l-Jrvoje nalazimo
jo II tursko vrijeme. Godine 1875. II Mostaru je osnovano K atoli
ko pjevako drutvo Kosaa, koje je djelovalo bez odreenih pravila i zacrtanog p rograma rada. Prema tome, postojalo je nelegalno. Nastalo je pod neposredni jim uticajem obrazovanijih Hrvata,
koj i su "veinom poznavali austrijsko podanstvo i bili pod zatitom
austrijskog konzula II Mos taru".1ll Kada je osnovano pjevako dru lva Hrvo je, knjige ovog nezvaninog udruenja prenesene su II
Hrvojevu biblioteku. Mostarski H rvati su punih jedanaes t godina
vod il i borbu s austrougarskom vl a u za epitet: hrva tsko ll3 To vrijeme je obil jeeno organ izacionim radom Drutva, s jedne, i sukobima s aus trougarski m okupa torom, sa druge stra ne. Vlast nije
mogla podnijeti bilo kakav znak nacionalnog, p a je ak i h rvatski
gr b izrae n na zas tor u pozornice "dala ski nu ti, te je tom prilikom
dosta r odoljuba sta vlj eno na kunju - no tr ebalo se je pokoriti
, tt
I. su
l I "II~ .
Godinu dana p o osn ivanju us tanovljena je knjinica, kao pratea u s tanova Drutva. "Vrijedni drutveni izv r uj u i lanovi znaj u od kolike je moralne vried nosti itanje knj iga, sdogovoreno
upravie dne 2 1. rujna 1889. na odbor molbu, da se to prije os
nuje d rulvena knjinica, iz koje bi lanovi pos ul va li razne knjige na itanje , a svi izvrujui l anovi dobrovoljno se obavezae. da
e svaki po 2 n . na dan dipri naati za uzdravanje knjiniee"m.
Za po e tni knjini fon d hrvatsko graanstvo je poklonilo ne to
knjiga, a neto ih je i kupljeno . Od 1893. godine, kada izlazi Glas
Hercegovca, i kasnije od 1897. Osvit, ovi listovi se nabavljaju za
knjinicu. "Novo osnovana knjinica, obzirom na prilike onoga vremena predstavljala je doista veliku vrijednost, jer je bila snabdjevena, opskrbljena najljepim djelima hrvatskih knjievn ika." m
Knjinica n ije imala mogunosti da se normalno razvija i da postane mjes to gdje e se u veem broju na i domaa knj iga. Vlast ,
bojei se okup ljanja na nacionalnoj osnovi i stasanja nacionalne
misli, a znajui da se to najl ake postie knjigom "dala je preko
svojih organa knjinicu p regledati, a ovi su sva 11epoucina djela
iz nje odstranili. .. Najdragocjenija knjievna djela, za koje je Uprava izdala lijepu sumu novca, dravna je samovolja depon ira/a u
ore Pejanovi:

K ulturno-prosvetna ... str. 24--25.

III Slijepo Divoje: O osntttku i radu H rvatskog glazbencrpjevakog druftva Hrvo je tt Mostaru, "Napredak", Sarajevo, l-II 1930, V, 1-2, st r. ll.
lB I van JAzizl Milievi: nav. lanak, str. 9.
ul Spomenica II slavu svetanog razvijanja Zd-5tave Hr vatskog glazbeno.pjevakog drutva Hrvoje II Mostaru, dne 13, 14, i 15 kolovoza 1904. Mostar, 1904, St r. 17.
III Isto, str. 16.
II~ Spomenica o pedeset-godinjici Hrvat skog pjevakog drutva Hrvoj~
u Mostaru (1888-1938), Sarajevo, 1938, str. 20.
ln

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

165

ralje l'lezasit l7og ognja. Ovako okljatrenoj knjinici vlast je napokon odobrila rad"lI7.
Rad Drutva nije se iscrpljivao u davanj u zabava, predstava,
drutven ih sijela i gajenj u vokalne umjetnosti, nego su se lanovi
potru dili da dob iju p rostor za ita nj e. Godine 1891. Drutvo je tr ailo dozvolu od Vlade za osnivanje itaonice . Kada je od obrenje
stiglo, bilo je popraen o "tonim popisom novina i asopisa, koje
dru tvo smije naruivati. Sve to je izvan njega, pod prij etnjom
ukinua i t aon i ce, najstroije b ijae zabranjeno unijeti u dru tvene pros torijc"l!a. Vlast je nazn ail a nazive novina ,k oje smije i ta
onica imati: Obzor, Narod ni list, K atolika Dalmacija, Crvena Hrvatska, Na a sloga, Srbski list, Bonjak, Dom i sviet, Isk ra, Zvekan,
i Glas J-J ercegovcall~. Iako je vlast striktno zahtijevala da se njene
naredbe sprovode, ipak nije mogla uticati na ivlj i i in tenzivniji
rad Drutva, posebno od otvaranja itaonice . Citaon ica n ije bila sam o mjesto gdje su l anovi jedino m ogli da p ro i taj u novine i a
sopise nego je pos tala stjeci te h.rvatskog mostarskog stanovn itva.
Tu su se drala nauna i popularna predavanja, p ri re ivale zabave i predstave, te razgovaralo o aktuelnim po li t ik im i drugi m
dogaaji ma.

Ni

l anom

Hrvoja nije mogao postati svako. Drl.avni

inovn ik

i U itelj komunalne kole n ije se sm io n ai u prostorijama ovog

drutva l2o.
Na alost nismo mogli na i izvor koji bi nam ukazao na broj
djela u Hrvoje voj knjil1ici. Znamo samo ok virno da je posjedovala
nekoli ko s totina prirnjeraka l2I

Biblioteka Hrvatskog

pj e vakog

dru tva

T rebevi

u Sarajevu

Sara jevo je es t godina poslije Mostara dob ilo svoje p rvo

hrvatsko pj ev ako drutvo . Istina, i sarajevsko drutvo Trebev i
nije nosilo nacionalnu naznaku u imenu kao ni Hrvoje. P otvren a
pravil a 1893. god ine'22 pokazala su da Drutvo tl svom djelokrugu
rada nije oz n ai l o osnivanje knjin ice. O tome nas uvjerava prog
ram rada Drutva, ij i par. 2. glasi: "Djelokrug drutva obuh va a
poun e , moralne i ugodne zabave, javne prestave, sudjelovanje sveanostima, boj im slubama j dob rotvornim predstavama - ob dravanje pjeva ke kole" 123 Dru tvo Trebevi je ot p o e l o da djeluje
ul

Ul

u,
1~

Isto, st r. 20.
Isto, str. 17.
Spom enica u slavu . .. , str. 20.
Stijepo ivaje: nav. lanak, s tr. 12.

1/.1

Isto.

111

ARBiH, LandesRegienmg tiir Bosnien uud Herz.egovina, ll. VIII,

lS93/prlis.

I l)

ARBiH, LRS, Br. 315/ S JA _ 1894/ BiH.

LAMIJA

166

HAD1..IOSMANOVI

1894. godine. Po to Drutvo nije imalo namjenskih prostorija, sastanci su se odri.avali II kui jednog od utemeljitelja 124 , Pa ipak.
ruje izostao budan nadzor vlasti. O tome jasno govo ri i par. 3l.
"Zemaljskoj vladi svakako pripada pravo drutvo raspustiti , ako
is to svoj djelokrug pram statutima prekorai; zatim i onda, ako bi
djelovanje drutva protuslovilo po stojeim zakonima i na redbama,
i ako drutvo ne bi odgovaralo uslovima svog vlastitog opstanka .. ,"!lS Clanovi Trebevia su se za nacionalno obiljeje II imenu
izborili tek 1898. godine.
Za nau temu je od posebne vanosti to je i ovo, kao gotovo
i sva ostala d ru tva, pratila lknjiga. Sve do prelaska II nove prostorije 1900. godine, uslovi nisu dozvoljavali da se os nuje itaonica i
knjinica. Meutim, odmah po p reseljenju osniva sc Cilaonica, a
zatim i biblioteka, koja " pos taje arite drutvenog ivota"lU,. Otvorenje Citaol1 ice je popraeno velikom s veanou, pa su i govore
odrali tada ve priznat i knjievnici: Silvije Strahimir Kranjevi
i J osip Mil akov i . Dru tvo se posebno aktiviralo od otvore nja CiIaonice. U njoj je bilo pedeset osam dnevnih "to po li tik ih, to
bel etris tinih i pounih listova"!l7. U prostorijama Cicaallice drala
su se razna pouno-popularna predavanja i tajno se raspravlj alo
o politikim i kulturn im prilikama pod Austro-Ugars kom Monarhijom. Citaonica je, izmeu ostalog, postala "stjecite milih nam
l anova, osobito tijekom zime, kada se je dupkom zna la napuniti
gospoa i gospode. Odbor je nastojao lanovim a itaonicom pruiti sve to se je samo nunim pokazalo; u prvom se je redu podupiralo hrvatsko novinstvo tako, da je u i taonici svaka hrvatska
novina zastupana".I28
Sto se tie knjinice drutva, njen fond se uglavnom uvea
vao poklon ima. Tako je u 1903-1 904. god ini poklonjeno 112 knji.
ga. Da se ne b i neuvezane i oteene publikacije rasipale, jedan
l an je uvezao besplatno mnoga djela iz knjinice i note umnoio
"hektografisan jem "129.
U 1910. godini osjea se kriza u Drutvu. Po svemu su dei, do
krize je dolo zbog materijalnog poloaja udruenja, a pomalo i
zbog nezainteresiranosti lan ova za rad. U toj godini Drt/ ~tvo je odlu il o da se reorganizuje II "isto pjevako dr utvo sa itaonim

O 40'godHnjici Hrvatskog pjevakog drutva Trebevi u Sarajevu,

.,Napredak", "Kalendar za 1934. godinu", Sarajevo, 1933, str . 204.

ARBiH, LRS, Br. 315 / SIA - 1894/ BiH.
I~ t.ivoI i rad Hrvatskog pjevakog dYlltva Trebevi, 1894-1929, ( Sreo
ko J .), "Napredak". Sarajevo, I-II 1930, V, 1-2, str. 15.
!XI I zvjelaj Hrvatskog pjevakog drutva Trebevi tt Sarajevu sa blagajnikim i imovinskim prijedlogom za drut. god. 1903/1904, Sarajevo, 19().1 ,
IZ!!

str. 10.
III

I~

Isto.
IS10, str. 11-12.

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

167

com "IJO. Knjinica je brojala oko 500 publikacija!J' i ostala je u

sklopu itaonice. Od tog vremena nije djelova la kao zasebna p ratea ustanova Dru~tva.
Pje vako

drutvo

Vla i

u Travniku

U posljednjoj deceniji devetnaestog vijeka travniki H rvat i

poeli su razmiljati o osnivanju katolike i t aonice. Pa iako su izvrene sve potr ebne pripreme, pa a k i iznaj mljene pros torije, Vlada nije odobrila pravila za rad. Premda tada nije dolo do osnivan ja ovog i t aonikog drutva, ipak vlast nije uspjela da tu idej u
potpuno zatomi. Gotovo svake godine pokuava lo se s novim zahtjevom kod Vlade, nekad za drutvo, nekad za itao n ic u , ali sve je
bilo uza lud. Vlast je, p l aei se propagiranja do m ae p isane rijei ,
a time i kultu re, stalno spreaval a otvaranje tih ustanova. Konano
je, odredbom od 30. I II 1899. dopustila osnivan ie Pjevakog drutva Vlai U2. Odmah je osnivanjem Drutva nas tala i iraol'lica "koja prua lanovima svagdanju lektiru, a ima i raznovrsnih novina"Ul. U kn jinici, koja je bila osnovana kad i Ciraonica, b ila su
uglavnom zastupljena djela iz hrva tske literature. Iz nje su "la
novi prema svojoj naobrazbi mogli nai tiva za duevnu naobrazbu"!14. Iako je trebalo da Drutvo sa itaonicom i knjinicom, koje
je osnovano s velikim entuzijazmom, poslui travnikim Hrva tima
da se okupe i djeluju, ipak je nakon e tiri godine dolo do krize u
njemu. Trebalo je da se zbog nehaja nekih lanova ukine tambura ki
i pjeva ki zbor a da ostane samo itaonica. Ovakvom stanj u pripomogao je j poar lU Travniku, ,k oj i j e izbio u septembru 1903. godine
i unitio oko dvije treine grada. Tom su prilikom mnogo stradale
drutvene prostorije, izgorjela je i drutvena itao n ica i gotovo sva
knjinica 135
O djelovanju ove knjinice nemarno vie podataka. Ali , poto
se ovo drutvo javilo relativno kasno i nakon duge borbe, a uz to
dj elovalo !kratko , njegova ak tivnost ni je bila za d ovoljavajua. Nakon poara Drutvo je os talo i bez p ros torija i bez knj inice. Pa
ipak, u to vrijeme sama njih ova pojava znaila je mnogo za jedno
malo mjesto.
I Hrvat i u Bosni i Hercegovini poinju se udruivati u pjevaka, tamburaka i slina drutva. S obzirom na politiku Aus tro-Ugarske u prve dvije decenije njene vladavine, to je bila jedina
mogunost okupljanja. Programi ovih drutava bili su obimni.

L" H rvat ski d,levIlik,

L1L

Sreko

Lll

Povijest

Sarajevo, 10. XI 1910, II , 260, str. 3.

lanak, str. 15.

H rva tskog pjevakog

J.: nav.

1906, str. 3.
W I sto, str. 9.
LM Isto, str. 14--15.
L.I:I Isto, str. 21.

drutva

Vlai

u Travniku, Sarajevo,

168

LAMIJA HAD1: IOSMANOVIC

Tu je u kljuena i pj esma, i predstava, i predavanje, i n jegovanj e

nacionalnog, i prosvjeivanje pomou knj ige i tampe. Moda je i
preiroko programiran rad jedan od uzroka to su ovakva udruenja preivljavala krize.
Bilo je uk upno 16 pjevakih i tamburakih drutava osnovanih do 19 10. godine l36 To su Trebevi II Sarajevu, H rvoje II Mostaru, Nada II Banjoj Luci, Kra jinik II B ihau, Majevica II Tuzli,
H rvat II B rkom, Drina II Livnu, Z veaj II Zen ici, Slavulj II Trebinju , Posavac II Bosanskoj Gradiki, Mati II Bosan skom Brodu ,
Vlai II Travn iku , Toma evi II Jajcu, Trebial II Lj ubu kom i Rodoljub II FojnicPJ7.
Ako uzmemo II obzir injenicu da su sva ova dru tva imala II
svom sastavu knjinicu i i taonicu , shvat i e mo kolika i kakva je b ila nj ih ova uloga u razv ijan ju ljubavi p rema pisanoj ri j ei i njegovanju ukusa i ta la ke publike. I stina, to su bile nesistemat iziranc,
razjedinjene i rascjepka ne knjinice, s nevelikim knjin im fon dom.
Samim tim to su drutva materijalno ovisila o -s vojim lanovima
i hrvats kom graans tvu, nije se mogao pr aviti od bir literature.
Bitno je, m euti m, da je pisana rij e ,d opirala do i taoca koj i,
do tada, n ije imao mogu n os ti da se es t o il i ikada sre tne s knj igom. O obimu i sadraj u knjinica ovih dru tava ne nalaz imo po
datke u spomenicama niti u drugim izvorima. Uglavnom su to zap is i uop tenog tipa.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno drutvo

nastojanja

a predak i njegot'Q

H rvatsko kulturno-prosvjetno drutvo Napredak osnovano je

s is tim c iljem i p rogramom rada kao i Prosvjeta. Nas talo je spajan jem Hrvatskog potpOrrlOg drutva za potrebe ak a srednj ih i
visokih kola iz Bosne i Hercegovine II .Mostaru i H rvatskog drutva z.a namjetenje djece u zanate i trgovine tl Sarajevu l38 Oba ova
d rutva osnovana su 1902. godine, a u Napredak spojena pel godi na
kasni je l :19. Osnovna misija Napretka bila je od gajanje do ma e inteli gencije, odn osno potpomaganje ak a i s tudenata. U svom programu Drutvo je zacrtala i p rosvjeivanje putem k nj ige. Taj cilj
Napredak je jas no naznaio svojim pravi lima. U par. 3. stoji da e
Drutvo j aa ti ku ltu rni ra d: "irenjem prosvjete II narod u , potpo
maganjem rada na osnivanj u teajeva za nepismene , osnivanjem
knjin ice, zatim i renjem i izdavanjem p oun ih knj iga i listova ... " 140
u.
uf
IJI

lJ'

ore Pejanovi: Kult urno-prosvetna ... , str. 30, t bJ.

ore PeJ anovi: I storija biblIOteka. __ , scr . 33-34.
Ivan A!zizl Milievi: nav. lan ak, str. 81.

4.

H rvatsko druJ t vo Napredak u kratkim creama i slikama J902-J927,

Sarajevo, 1927, str. 4.
,.. Pravila Hrvatskog kultI/mog drutva Napredak II Sarajevu, Sarajevo, 1932, str. 3.

8111LlOTEKE DRUSTAV.4.

169

Iako je Napredak u austrougarsko vrijeme razvio iroko djelovanje, pa ak toliko ojaao da je u 1913. god in i podigao vlas titu
modernu zgrad u, udimo se, danas , to ni je imao b iblioteke sve
do 1927. godine. Ist ina, u vrijeme osnivanja Srpsk e cen trall1e biblioteke uli su se glasovi i ape\i za osnivanje Naprel kove sredis~I je knjinice, ali to je ostalo samo kao ideja. Neka hrvatska glasila
u Bosn i i Hercegovini vre propagandu u tom sm islu. Ta ko Hrv(l[sk i dnevnik iz 1912. godineU! objavljuje akciju za p ri kupljan je knjiga za Napretkovu knjinlcll. Naime, Sredinja upra va Napret ka donijela je odlu ku do pod svojim okriljem osnuje knj inicu "za svoje
uenik e l nauni ke, koja e takoe sluiti i za uen i ke Hrvate u ovdanjim sred nj im ko lama" . ' ~2 Apel se upuuje graan i ma da pomognu Drutvo pok l an jaju i m u knjige. Slij ed ee godine ist i list
ponavlja zahtj ev i obraa se H rvatima da pridonese akciji oko pri~
kupJjanja knjiga koje "lee kod pojedinaca razreza ne incrazrezane,
ali lee . .. van s tim knjigama . .. "j~3 Meu ti m, isto glasi lo nakon
mjesec dana obavje tava da ova akcija nije uspj ela. l44
Sva lIa sLuj aJlja .i SCiV truu uku subir uJl ju lknjiga ujedllu j av Jl u
centralnu bibliote ku u okviru Napretka ni su urodili plodom. Teko
je pron iknuLi zato Napredak, uprkos takvim mogu nost ima, nije
imao bibli oteke sve do vremena izm eu dva rata .
I p ored toga to nije imalo svoje knjin ice, ovo dru tvo je
razviJa a kti vnost s knjigom i imalo veliku prosvjetnu misiju , pa
smo smatrali da zasluuje nau panju.

Citaonice i klubovi kod Hrvata

Za e tak i taonice

kao samostalne us tan ove kod bosan skoher

cegova kih Hrvata nalazimo jo u tursko vrij eme. Sedamnaes t godina p r ije austrougarske okupacije ovih krajeva II Mostaru je osnovana Cilaon ica, koja je djelovala do 1878. godine. Bila je smjetena
II Hindinom hanu 14~ . Uz Citaol1 icu je radila i bib lioteka . Neveli k
knjin i fond ovih ustanova prenesen je po osnivanju I-/rvoja u n jegove p ros torijel-l6. Od 1897. Hrvati po inju po Bosni i Hercegov ini
osnivali svoje itaonice pod nazivom: Hrvatska itaonica, Hr vatsk i
k lub, ili Hr vatsko kato liko omladinska drutvo. Tako austrougarske vlasti nisu ra do gledale na mj es ta u kojima ni su sa mo itane
knjige i novine nego i sluana predavanja, vo e n i razgovor i, protu1'1 Napretkova knjinica, " Hrvatski dnevnik". Sarajevo, 30. I 1912, VII ,
24 , str. 30.

l~

Isto.

m Martiev

vjesnik, Javne i

puke

knj inice,

"Hrvatski dnevnik", Sa

rajeva, II. II 1913, IX , 34, s tr. 1.

,.. Mar tiev vjesni k, Nae knjinice, "Hrvatski dnevnik", Sarajevo, 13.
III 1913 , IX, 62, str. l.
1-.1 Ivan B arii: H rvatski klub II Sarajevu, ,.Napredak", Sarajevo,
I.
1932, VII , l, str. 4.
I. o re P ejanovi: [storija biblioleka, str. 26---27.

iAMIlA HADtlOSMANOVIC

170

rana i zabranjena tampa, ipak nisu bile kadre da to sp ri jee. U

narodu je sve vie ras la potreba za udruivanjem kao jednim od
vidova otpora. Hrvatske itaonice od tog doba niu lt svim veim i
man jim mjestima. Prva Hrvatska itaonica otvorena je 1897. godine II Sans kom Mostu. Izmeu ostalih mjesta, postojale su i u:
Sarajevu, Sutjesci kod Varea, B usovai, Kiseljaku, Kreevu, Banjoj Luci, Bosan skoj Dubici, Bosans kom Novom, Bosanskoj Kostajnici, Derven ti, Bosans kom Brodu, Odaku , Doboju, Biha u , Kl j u U , Bosans kom Petrovcu, Tuzli i drugim mjestima l ~7. U vrijeme
dvojne monarhije H rvati su II Bosni i Hercegovin i osnovali 41 itao
ni cu 1,",
Viada je osn i va j ui interk onfesionalne itao nice i klubove,
nj ihovim raznov~nim i bogatim programom, pokuala da privue posebno Hrvate_ Njen cilj je bio da smanji otpore i njegovanje nacionalnog. M eu t im , osim dravnih inovn i ka i predstavll!ka
vlast i, rijetki su bili vezani za ovu ustanovu.
Kao primjer uzeemo Livno u kojem je vlast svim silama
spreavala oLvaranje itaon i ca. Sirenje Ik!nj ige i prosvjetna aktivnost
ovdje se osjeala i ranije. a pojaana je utemel ienjem katolike
upe od kada livanjski Hrvati "itaju 'Dan icu Ilirsku ', ,Narodn i
list' itd. Gotovo svaka graan sk a hrvatska kua bila je ve od 1868.
god ine l anom knjievnog dru tva Sv_ Jeronima i redovito je dobivala sve njegove edicije"149. Iako je ovom gradu nedostajala itao
ni ca, zahtjev za njeno otvaranje odobren je tek 1891. godine. Vlada
je u toj godini dopustila da se otvori itaonica koja smije imati
svoj kuni red, ali pravila nikako l50 . Citaonica je nosila neuobiaje
no ime: Drutvena kavana kod Naske Delduma. l asko eldum
" nij e imao dunost samo da pee kahvu nego drugim nepismenim
lano v ima svako jutro kae sve novosti to bi ih proitao u 'Obzoru', 'Bonjaku ', 'Narodnom listu' itd.".lsl Iako su l anov i ovog drutva , koje nije imalo pravila, uporno traili i n jihovo ozakonjenje,
kotarski predstojl"ik ih ie odbi iao s motivacijom: " Postoii i taonica
'Cas ino' i druge itaon ice s pravom javnosti, ne dozvoljavam."l5..!
Premda je ni su priznale allstroll~m rske vlasti, Citaol1ica je uspjela
da u svojim prostorijama ima sljedee novine i asopise: Obzo!',
Narodni list, Dom i svijet, Bonja k, a neki su l an ovi poklanjali
Glas !-{e1'cegovca.!53 Njen rad se ugasio 1895. godine, ali su god inu
dana lkasnije livanjski Hrvati dobili pjevako drutvo Dinara .
Zaetak Hrvatskog kluba II Sarajevu nal azimo II posl iedn joj
godini XIX s to ljea. Naime, tada je osnovan Klu b hrvatskih knjiPc jan ovi: Isto, str. 53-57.
,.. ore PeJano\li: Kulwmo-prosl'erna . .. , str. 33.
,.. N. Ta di: Osnutak i razvitak Hrvatskog pjevatkog i ~lazbellog dru.ilva Dinare u U vnu, ,.Napredak", Sarajevo, IX-X, 1931. VI,
lO, str. 131.
u. Isto, sIr. 132.
!JI Isto.
'" Isto.
m Stipo Markovi: 50-godil1jica Hrvatske itaonice u Livnu, "Napre-dak", Sarajevo, III. 194 1, XVI, 3, str. 26.
III ore

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

171

ievnika. U ovoj s tale koj ustanovi djelova li su: Silvij e S trah imir
Kra n jevi , Tugom ir Al aup o vi , Vladi m ir Treec-Boro t a , Ivan Milievi, Safvct-beg B a agi , Josip M ilakovi, Edh em Mulabdi i Kasta Hormann:s.l Ovo udruenj e n ije b ilo organizi rano n iti je ima lo
svoji h pravila. Iz neredovi tih sas tanaka razvIO se es l godina kasnij e Hrvatsk i klub LI Sarajevu 1SS Pored Trebevia, koji je b io centar okuplj anja, sve se vie osjea l a po treba za osnivanjem jednog
drutva "kojemu e b iti glavna z a da a njegovanje drutvenosti i
irenje p rosvje te uz dobro u reen u i t aonicu i kni in icu. Tako je
dolo do osnu tka 'Hrva tskog kluba' II Sara jev u"l . Godinu dana
prije zva n i n og o tvaranja Kluba za k l j u en o je da se za " ita o n ic u
n a r u i dvadeset to do m ai h , to stranih dnevnika , te d vadeset
naj ak tuel n ijih d o m a ih i stranih revija i ilus trovan ih Ii stova"13/.
Na sveanoj skuptini povo dom otvorenja ovog k lu ba u tv r e n o je
da e sc odm ah pr istupiti uree nju dobre bibli oteke i nabaviti izdanja Matice h rvatske i J ugoslavenske akademije i ti me u da r it i temelji novoosnovanoj knjinici, u koj oj " ne smije manj kati ni jedn a od
najnovijih aktuelnih hrvatskih knjiga i publikacija"l53. Prvi paragraf d ru tven ih pravila od redio je osnovu djela tnosti Kluba. "Svr ha
je njegova u nap reiva t i naobrazb u i d ru tveni saobraaj me u svojim l anovi m a i iri ti narodnu naob razb u m eu Hrva tim a Bosne
i Hercegovi ne. - Prema tome e uzdrava ti i taonicu i knj ini cu;
prema potrebi gojiti pjesmu i glazbu, prire i va t i predavanja, zabave i d ruge javne prir edbe"JS9. Dr Ciro Truhelka je kao predsjedn ik
vod io Klub pun ih es t godina . " Uz lijepo ureenu i t aonicu klu b
je s vremenom kompletirao i bogatu knjinicu i rei tako sm isao
za lijepu knjievnost meu svojim lanovima."I60 U 1913. gad im
Klub je preao u novootvorene prostorije Napre/kove palae. Uspio
jc da se odri i u vrijeme rata s m nogo manj im lans tvom, ali jc
ipak ostao pre t p l aen na oko 30 listovaiM.
Hrvatski dnevnik es to donosi vijesti o djelovanju hrvatsk ih
itaonica, a i pri tube na odn os vlasti prema njima. Ta ko ovo glas ilo u januaru 19 11. godine smatr a da interkonfes ionalno udruenje Frauenverein, koje nekoh ko god ina postoji, unosi smutn j u tl
od nosc.l 62 Ovo glasilo iz mar ta is te go dine J63 tui se na to da p ravila
Hrvatske ilaol1ice u Drvaru dugo e k aju potvrdu vlasti, ali da ona
nika ko ne stiu. T ako e II augus tu 191 1. LM donose vijest da u Cila15< I vo Pi lar ; Kako su nastala Zapami!enja Ira Grge Martia, "Napr!!
dak", IX-X , 1930, 9- 10, str. 137.
,. I s to , st r . .:l.
Ut I van B ari i ; nav. lanak, str. 4.
") Is to, str. 5.
". Isto.
'.. Isto.
!oo Is to .
..., Ivan Barii, nav. lanak, str. 13.
~ Hrvatski dIIevlIik, Sarajevo, 28. I 1911, 23, VI , st r. 2.
III Hrvats ki dnevnik, Sarajevo, 17. VII I, 191.1, VI, 183, SIr. 3.
IM Isto.

LAM IJA llAOllOSMANOVIC

172

onici na Ilidi nema lista Hrvatsko pravo. l II decembru 1912 . godine iste novine obavjetavaju '1i5 da kotarski predstojni k.ne dopu ta da se II Cinovn ikoj itaonic i II Zenici dre hrvatsk e novine.
"A gdj e su inovn ici H rvati, zato oni ute? .. Zato se ne nae
ba rem jedna osoba koja bi pouila tog deliju, da ovo nije maars ka
pustara .. ,", zakljuu je se II nevelikom lanku.
Od hrvat skih itaonica i biblioteka po broju listova i knjiga
isticale su se one u: Banjoj Luci, Denrenti, Konjicu , Ljubu kom,
CapJjini. Stocu, 2ep u, Tuzli, Bosanskoj Dubioi, Kljuu , Sanskom
Mostu, Gradacu, Bugojnu, Duvnu, Vareu, Kreevu, Bosans kom
Brodu, Daboju, Prijedoru , Mostaru, Biha u, Travnik u i Visokom l66

Smjernice dj elovanja itaonice i biblio teke usko vezane s
njom odreuju novine, asopisi i knjige. Rad itaonice nij e se
vrednovao samo po broj u predavanja, prireenih zabava, sijela i
s li no, nego najprije brojem aso pisa i novina na koje je pretpla.
ena, i knjiga koje su nabavl jane i poklanjane. Dok je osnovna
djelatnost drugih drutava bila omeen a: pjesmom, glazbom, pre
davanje m, s ijelom i s li no, dotle ova ustanova u svojim osnovnim
naznakama prvenstveno ima pisanu rije kao sredstvo prosvjei
vanja. Tek zatim dolazi sve ostalo. Nije rijedak sluaj da su la
novi itaonice bili i nepismeni pa su dolazili da se obavijeste o pro
i tanom, o aktuelnom dogaaju u politici i drutvenom ivotu
uopte.
Kako Hrvati Bosne i Hercegovine u austrougarsko vri jeme ni
su ima li javne biblioteke ureene na modernim bibliotekim prin.
cipima, pokua li su da tu prazninu barem donekle nadoknade i ta
onica ma i omladinskim kl ubovima . Meutim, biblioteke II njima
b ile su daleko od metod skog sreenja knjinog fonda i odbira knji.
ga. U ovim i taonicama i knjinicama nije uvijek postojala ak ni
evidencija knj iga, a kamoli briga o proitanom. Pa, iako ni su izvrite onu ulogu koja bi se od njih oekivala, ipak su njegovale doma u knjigu i lako vrile odreenu p rosvjetnu misiju i djelovale
na nacionalna osjeanja.

Biblioteke muslimanskih drutava

Osnivanj e drutava kod Muslimana u Bosn i i Hercegovine
imalo je drukije tokove nego kod Srba i H rvata. I odnos prema
knjizi je drukiji. Velika veina ovog naroda, pa ak i ene, znali
su arapski alfabet, iako veoma malo n jih arapski ili neki drugi orilU

IM

Hrvatski dl! evnik, Sarajevo, 10. XII 1911, Xl , 288, str. 4.

Istorija biblioteka ... , str. 57.

ore P ejanovi,

BIBLIOTEKE J)lI.USTAVA

173

jentalni jezik. Me utim, oko 90,35 % Muslimana nije znalo iri1i k o

ni latiniko pismo. Plemstvo se, uglavnom , sluilo " begovskom i
rilicom" ili takozvanim "enskim p ismom". Nije bila rijetkost da
se teks tovi na arapskom i turskom jeziku memoriraju s uporednim
prevodom na naem jeziku 1b7 Takoe su manje obrazovani pisali
arebicom , to j est mod ificir anim a rapskim a lfabetom, koj im su p isali i knjievne tekstove, a i privatna pisma. Ako ovome dodamo stav
islama o zazornosti pjesme i muzike, onda e biti jasno za to se kod
Muslimana p/'evaka , tamburaka i druga drutva javljaju dosta
kasno i u ma om b roi u. Kako e izvjesno vr ij eme os tali i naci onalno neop redijelje ni, onda pravi motiv za osnivanje dru tava nee
d oi u obzir.
S O:: ltaonicama je bilo drukije . Citaonicu kao instituciju Muslimani su upoznali poetkom devetnaestog stoljea i tada je postala mjesto za njihovo okup ljanje. Musl imanska inteligencija obra
zovana na I SLOku, posebno II Carigradu , uticala je na otvaranje
itaonica na ovom tlu, U vremenu od 1801. do 1878. god ine u Bos
ni i Hercegovi ni je osnovano sedam deset i t o.onica]~. S okupacijom
one prestaju da rad e, i to pun ih deset godi na. U aus trougarskom
vremenu musli manske itaonice proiruju svoje djelovanje pa po
staju m jesta gdje se dri tampa i ,kn jige, razgovara. pri re u j ! l
sijela, dre predavanja i slino . Nove forme aktivnosfi okupljaju
i vei broj lanova . pa se i taonica vrlo brlO pretva ra u prostor
odakle e po e ti prvi izraz bunta za vjer sku i vakufsko-mearifsku
autonomiju ]6'.I .
itaon ice

kod Muslimana

U godini kada su osnovana prva srps ka i hrvatska pjevak a

drutva i Mus limani e otvoriti svoj u it a onicu. Sarajevski list iz
1888.]70 izvj etava da su "otvorene i t aonike ,prostorije na Bentbai". Isti izvor dalje navodi da je "li pobonoj odaji kra j velike d vorane smje tena knjinica i ita o n ica, kojoj su la n ov i gg, Mehmed-beg Kapetanov i , Ljubuak i Ab dullah eff. ve udarili temelj podari v i prvi osamnaest komada, a drugi esnaes t komada raz nijeh
kitaba na turskom jeziku., . Listova imade ve sada raznijch pri
TUci, no dok se izide iz prvih trokova bi e i vie" . Ova i t aoni ca
djelovala je od 1888. do k raja austrougarske vlast i, a njena aktivnost je b ila razli ita , ve prema odzivu l anova i nj ihovom broju,
I~

Muhamed

23. (rukopis)

H adij ahi :

Obrazovanje kod Muslim ana, Saraj evo, su .

ore Pejanovi: I storija biblioteka . .. str. 24-25.

Ferdo Hauptmann: Borba MlIslimalla Bosne i Hercegovine za vjersku
j vakufsko-mearifsku autoltomiju, Graa za p rouavanje polit. kuJ. i soc,~konom. pitanja iz prolosti Bosne .i Hercegovine (XIX i XX vijek), Tom
I II, Sarajevo, 1967, str. 89.
110 Sarajevski list, Sarajevo, 17. X 1888, XI, 122, str. 2.
101

WI

LAMIJA .HAD1:IOSMANOVJC

174

Tako Behar iz 1903. godinel7l konstatuje da je to "mi alost mj es to

da se tokom tih godina p okae II n joj nekog napretka a ono neka
stagnacij a". epotpisani a utor ovog l anka tui se na mali broj
la nova i smatra da je lIstanova dovedena II teku 9i tuacij u , a tome su doprinijeli ljudi nenaviknuti na drutveni ivot. "To je jedi.
no sas tajalite nae, a II etrdes e t raznih d rutava II Saraj evu ta
koe r j edno jed ino". Pravila ove i taonice su izdata 1888 . godine.
U dunost knj inia ru se stavlja "a) Brin u ti se za upravu i uredno
uzdravanj e knjinice; b) p ozaj ml j iva ti lanovim a knj ige uz potvrdu; c) voditi evidenciju nad pozajmljenim knjigama, paziti da sc
najdul je za jedan mjesec II knjinicu p ovrate, a u sl u aj u da sc
odtete ili izgube, naknadu ili 'Pravu vriedn ost od d o ti nika naknad iti; d) u redu d ra ti drutvene listove, na vrij eme odailjati predplate i druge reklamaci je; e) voditi k atalog u 2 primjel-ka od knjiga koje spadaju u drutvenu knjinicu. J edan primjerak biti e II
arhivi a d rugi II k njin ici za upotrebu lanova; f) na zahtjev pred
sjednika ili odbora p regledati knjinicu"ln. Ova pravi la posluila
su kao uzor i ta onicama koj e su se kasnije otvarale.
Iz raspoloivih izvora nismo mogli saznati kakav oi. koliki je
bio fond knjiga i tampe ove ustanove. Moemo sa dosta vjerovatn oe tvrditi da n ije bio naroi t . Meutim, samo postojanje kn j inica i itaoni ca zna6i1o je 'korak napri jed u kul turnim i prosvjetnim nastojanjima. Sigurno je da je Sa rajevska itaon ica djelovala
na politi ko i kulturno sazrijevanje bosanskohercegovakih Muslimana zasnovano na orijentalno-islamskoj tradiciji , spo jenoj s evropskim stremljenjima. Pr isustvo knjievnika i istaknutih kulturnih
radn.ika u uprav i Citaol1ice - Mehmed-bega K apetanov i a Lj ubuaka, H itmi Muhibi a, Mehmeda H ulusij e i drugi h , u najmanj u
ruku garantovalo je ve i uspjeh u stanovi. Oni su p isanom r ijej u
i pokojim literarnim predavanjem, nesumnjivo, uticali da se pone
formirati drugaiji ukus it ala ke publike. Po Muh sinu Rizv iu:
"Zadatak ove institUC ije bio je da dj eluje na prilagoavanje Musl imana novim dr u lvemm 'i politikim p ril ikama, da p ropagira nj ihovo prosvjeivanje itanj em tekue tampe i savremeni h izdanja,
te da ujedno uti e na stvaranje posebnog bosanskog integri teta u
okvi ri ma po li tikih koncepcija a us trougarske uprave".17l
Od tog vremena ni u i t aonice po cijeloj Bosni i Hercegov ini.
Dvije godine kasnije osniva se Muslimw1Ska i taO/li ca u Banjoj Lu
ci. Ovo je i p rvo udruenje banjolukih Muslimana u austrougarsko
vri jeme. Citaonica je primala veliki broj asopisa , a brojala je 315
lan ova . "Uz i tao ni cu je postojala i bibli oteka, ali je likvid irana.
Knj ige su predane internatu Gajreta. da se pitomci slue njirna"m.
Muslimanska itaonica II Tuzli otvorena je 1891. godine, u Tenj u
Bellar, Sarajevo, IS. VI 1903, IV. 4.
Pravila Sarajevske itaonice, S arajevo, 1888, str. 7--8.
tn Muhsin Rizvi: nav. djelo, knj . I . st r. 77 .
I" Cilaonice i biblioteke u Banjoj Luci . .. Glas", B anja Luka . 29. V 196i.
XXV, 2, str . 8.
l1L

III

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

175

1893, u Rogatici 1898. itd. aj vie muslimanskih itaonica osnovano

je od 1899. godi ne. Redoslijed po godinama osnivanja izgledao bi
ovako: II 1901 . dvij e, 1902. jedna, 1903. et iri, 1904. deset, 190';. sedam, 1906. 21, 1907. devet, 1908. sedam, 1909. deset, 1910. petnaest,
1912. osam, 1913. jedna , 1914. tri m. Neke od ovih itaonica su II
meu vremenu prestale da rade.
Vlast se prema ovim ustanovama odnosila razliito. Neke je
tolerisala, neke pomagala, a nekima nij e dozvolila da sc pojave.
Posebno je iritirao naziv "turska". koji su esto osnivai s tav ljali
iz prkosa. Tak o je bilo i kada je 1904. god ine Bugojno za trailo
osnivanje turske kiraethane, Vlada j e odgovorila da odobrava Pravila, ali da je ovaj naziv "turska" nepodesan_ Nametljivo je, veli se
u aktu, "to drutvo ho e da turski jezik, bude jezik komuniciranja, a bosansk i samo u odnosu na vlast"]76. Osim toga, upotreba
turskog jezika b i oteavala kontrolu. Cesto je vlast traila nebitne
r azloge da bi odb ila zahtjeve. Iz jednog dokum en ta Arhiva Bosne
i Hercegovinc 177 doznajemo da je Vlada odbil a molbu biveg veterinara Ali-df Kreev ij akavia. On je traio da osnujc itaonicu s
pozajmnom bibliotekom u ij em bi knj inom fondu bile isk lju ivo
publikacije na turskom jeziku. To je odbijeno s motivacijom da bi
ova ustanova bila vezana za toenje pia, a i nije potrebno njeno
postojanje s obzirom da Muslimanj imaju ve u Sarajevu svoju
kiraethanu. Jedan nam drugi dokumenat govo ri da je prihvaeno
osnivanje Islamske kiraerhane II Kozarcu, a statuti su preuzeti iz
Sarajevske itaonice. Vlada ih usvaja s tim to zahtijeva da rok za
najavljivanje javnih programa ne bude vie 48 sali nego osam dana, "kako bi se mogle vriti eventualne dopune od strane vlasti"l1I.
Potvrd u o osnivanju Prvog icaon ikog drutva u B osanskoj Gradici takoe nalazimo u jednom dokumentu Arhiva Bosne i Hercegovine. ]N U ovom spisu napominje se da postojj neka anonimna
prituba u vezi s nj eni m osnivanjem, ali je provjereno da je neosnovana.
Da su itaonice bile mjesta u k ojima se raao i odakle je poticao bunt, moe nam poslu iti kao primjer mostarska kiraeth ana.
Naime, II ovoj i taonici je odrana protestna sku ptina i poslana
predstav ka Vladi u vrijeme ~ ntenziviranja borbe za reformu vakufa. Neki zah tjevi su prihvae n i , pa je postavljen "dotadanji sarajevski muftija za Reis-ul-ulemu, a e tvorica verski obrazovanih ljudi , h oda, za lanove Ulema medlisa"llJ.1. Ali , te mjere nisu primirile bosanskohercegovake Muslimane. P rotesti su poeli bivati sve
ore Pejanovi : KulzurrlO-pros vetna... str. 39, tbl. 6.
ARBiIl, ZMF, br. J2619/ BiH, 1904.
111 ARBIH, ZMF, br. 6342 / Bil1. 1906.
n l ARBiH, ZMF, br. nS / BiH. 1906_
,:ot ARBill, ZMF, br. 14163/ 8111, 1906.
,. Osman uri Hadi : Borba m uslimana za versku i vaku/s ko-mead{et sku autonomiju. (Iz d jela, Vladi slav S kari, Osman Nuri Hadi i Nikola
5otojanovi: Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom. str. 60.)

rn

lit

176

LAMIlA HA D2.10SMANOVT C

ei i intenzivniji od 1899. godine, pa su Mostarci na e lu sa D:I..3.bi em L! 1 p oveli borbu za vjersku i vakufsko-mearifets ku autonomi-

ju, tako da je dolo do usaglaenja mi ljenja i zajednikih akcija

Srba i Muslimana II Bosni i H ercegovini. "Zemaljska je vlada po
nareenj u iz Bea raspus tila mos tarsku Kiraethanu , jer je II njoj
6. maja 1899. godine odran prvi sastanak mostars kih muslim ana
i izabran odbor dvan aestorice. Kiraethanu pod imeno m 'Dernij cti
hajrijeji isla mi ja' osnovali su mostarski graani koj i nisu p ri stajali
uz Dabia , jer je Dabi oduvek bio II opoziciji prema vladi. Zcmaljska je vlada osnivanje ovog drutva rado i blagonaklono pozdravila i p odu p ira la"IB2 , Statut za autonomnu upra'-' I is lamskih
vjerskil} i vakufsko-mearife tskih poslova u Bosni i Hercegovini
san kcion isan je u ma j u 1909_ godin e l81
I nae, osnivan je i taonica i njihovu a ktivnost prate posebno
a sopi s i Behar i Srpska rij e . Iz tih informacij a ili krai h lana k a
saznajemo kakva je sve bila nam jena ove ustanove. Behar II 1903.
godinpS6 izvjetava da je os novana Citaonica u Bile i i da je odma h
prire ena zabava II korist gradnje doma j pomoi sirotinji. "Vei
na te omladine go tovo da nikad ni j e ni vidjela lijepe bine, niti umjetnike predstave, pa j e tim uspjeh jo sjajn ij i." Deset mj eseci kasnije isto glas ilo javlja da je Islamska itaon ica II B ilei postojala
ilegalno i da j e kon a no doekala odobrenje svoj ih pravila. Ovaj
napis sadrava i apel MUSlimanima da alju poklone u knjigama, jer
e Citaonica osnovati biblioteku. I sti asop is u j anuaru 1904. godine l85 obavjetava da se i u Ljubinju otvara Kira ethana, a svrha joj
je da se "tako iri prosvjeta u graanstvu i ta nj e m lijepije dijela
i asopisa, te po mogu nosti potpomagan jem s irotinje."
I ako ove us ta nove, p o milj enju ora Pejanovia , " imaj u vie karakter sOcia lno-po li t iki, nego prosvetno-kul turni "'S6, ipak su
za to vrijeme i za specifine prilike i u slove pod kojima su nasta
jale j razvijale se, izvrile snaan prosvjetni i kul turni u ticaj. Premda knjiga uz nji h nije bila mnogobrojna ni raznovrsna, ove ita o
ni ce su omoguile da je ponu prihva tati i iri slojevi i na nj u se
navikavati. Pojava evropski obrazovanih kn j ievnika Muslimana,
nesumnjivo j e dop rinij ela irenju kn j ige tampan e la tinicom i i ri
licom. Ponekad su ove ustanove imale raznovrstan program dj elo,I! Ali Fehmi
Dab i (1853-1918), hercegovaki mufti ja bio do 1844,
ali zbog ot pora austrougarskoj vlasti smijenjen 1900. godin e. Pod pritiskom
em igrirao u Tursku, gdje je zauzimao visok poloaj . Vie o tome, Fuad
SUpi evi: nav. d jc.lo. str. 107; Alija Nametak: Marginalije o ivotu i radil
:llllftije Ati-Fehmi efel1dije Dlabia, ,,Anali Gazi Husrev-begove biblioteke",
knj. IV, Sarajevo. 1976, s t r. 187- 200; Mehmed H andi: K njievni rad bosansko-hercegovakih IIlUstima/la, Sarajevo. 1933, s t r. 76.
,1.1 Osm an Nuri H adi : nav. lanak. str. 66.
III Vie O tome, Ferdo Hauptmann: nav. djelo i Osman Nuri Ha di:
nav. lanak. str. 56--102.
I.. Beh ar, Sarajevo, 19. V 1903, III . 2. st r. 31.
Itl Behar, s,arajevo, t. III 1904. IV, 21, str. 334.
116 ore Pejanovi: Kulturno-prosvetna drutva, str. 36.

B!BLIOTEKE PRUSTAV,!,

177

vanja, pa tako nisu ni mogle odgovarati svojoj osnovnoj nam jen i.

Nerij etko su predstavljale i modernije kafane sa tampom , ali uza
sve i mjesto za okupljanje i razm jenu miljenja. O bibliotekama u
pravom smislu ne moe se govo r iti. Takve ustanove nij e ni bilo
kod Muslimana do vremena izmedu dva svjetska ra ta.
Biblioteka

djelatnost muslimans kih druJtava

Muslimani se, kako smo naveli, II odnosu na dru ge narode

u Bosni i Hercegovini najkasnij e udruuju. Iako je Gajret prvo
potporna drutvo bosanskohercegova k ih Muslimana, osnovano
1903. godine, imalo u svo m p rogramu j radu n iz p rosvjetnih akti vnosti , na njemu se nee mo zadravati , jer u svom sas tavu ni je imalo biblioteku. Is tina, n eto lkasnije e se uz Gajretov kon vik t formira ti knjinica, ali i b rojem i ,djelat n o u u to vr ij eme neznatna.
Ako posmatramo bibliotek u djela tnost u d rutvi ma ovog nara a , onda em o izdvojiti zanatlijska u dr uenja, koja je r edovno
pratila knjiga , odnosno biblioteka. Prvo takvo dr utvo je l ttihad II
Mos taru, koje je, po svemu sudei , odmah po osnivanj u 1906. god ine, poprimilo misiju kulturno-prosvjetnih udruenja . V e od prihoda s prve zabave kupuju se bukvari j tablice i otvaraj u ana1fabetski
teajevi za nepis mene. Na tome dobrovoljno rade u ite lj i. "Stvara se i dr utvena knjinica koj a u poetk u dobiva na poklon
lijep broj knjiga od nai h naj pozna tijih ljudi, a nov im razn im nabavkama knjiga , stalno se uveava i postaje vaan faktor u radu
na pro sv j eivanju l anova." la1 Ka ko je knjinica bila p ris tupana i
ne l a novima , sigurno je djelovala da se uveliko izmijen i d rutven i
ivot Muslimana u Mostaru . Ovo drutvo , p rema Sediki Derv i evi.
otvaralo je svoje knjinice i van Mostara i tako irilo mreu i na
okolna mjes ta . Dosta i ta l aca je bilo meu kolskom omladinamia.
U godini 1907. u Brkom je osnovano drutvo l slah ijjet (vaspitanje, popravak), koje je imalo i p rosvjetnu 'i potpornu namjenu. Ovo ud ruenje je organ izovalo b rojna predavanja i analfabetske
teajeve . Dr utvo je imalo svoju ita onic u , dok je bibli oteka osnovana tek 1929. godine.lS'}
:; godin i aneksije ustanovljeno je i zanatlij ska udruenje
HUl'ijet. " V e prvih godina 'Hurijet' pokazuje zavidan polet oddava jui bezbro j predavanja, strunih Ik urseva, analfabets'k ih t eajeva
itd ., upr ili a vanjem n aunih rpu tovanja, osnivanjem Ikn jinica, izdavanjem vlastiti h b ro ura, obrazovanjem k reditne zadruge, itd."JIIO
111 Vehbija Im a.movi: l ttihad, ..Gajret", kalendar za 1904", Sarajevo
1939, str. 287.
'M Sedika Dervievi : Prilog istoriji radn ikilJ biblioteka u Sarajevu,
"Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1969, XII. 3---4, s tr. 70.
ll' A/sim/ Bukvica: Bosanski "lslahijet" u slubi zajednice, "Gaj ret,
Kalendar za 1';41 ", ~aTajevo. 1940, str. 323-324.
'" Bekir Omersoft i: Huri jet, "Gajret Kalendar za 1941", Sa.rajevo, 1941,
str. 318.

12

LA?UJA HAD1.JOSMANOVIC

178

Muslimani su II aus trougarskom 'Vremenu imali ukupno devet

drulava. Najvie ih je bilo osnovano od 1903-1911. godine. Prvi
klub II Mostaru osnovan je 1904, a prvo zanatlijsko udruenje , kako srno vidjeli, 1906. godine. U Tuzli prva p j eva ka i tambura ka
druina 1909, a II Bijeljini prvo udruenje trgovak e omladincIOI.

*
Citaonice i biblioteke uz drutva, premda n isu bile presudan
fak tor II osv j eivanju ri p rosvjeivanju Muslimana Bosne i Hercegovine, ipak su odigrale znaajnu ulogu II tom smislu. Knj iga ni je
bila mnogobrojna i raznovrsna, tam pa takoe. Broj i kvalitet umnogom e je zavisio od l a nova i ll1jih ove dobre volje. Najvie su se bogatHe poklonima, a poneto je i nabavl jano, ov isno '0 materi jalnoj
situaciji ustanove. Izbor je bio ogranien. M e ut im , pub li kacij e
koje su na bilo ,koji .nai n govorile o Musliman ima bile su pros to
razgrabljene. Kao primj er uze e mo Hormannove narodne pjesme,
koje su kupovali i stanovn ici najzabitij ih sela.m
l ako je odnos bibliotekara prema knjizi bio odreen i pravilima itaoni ca i knjinica, nismo sigurni da se uvi jek po njima
vladao. Knjige ni su bile ni struno s reene pa ak ni evidentirane,
nego samo po materiji stavljene tl ormare. Ponekad su ove ustanove u svom fondu uval e samo publikacije n a arapskom i tur skom
jeziku, ili p isane arebicom na maternjem jeziku. Treba naglasiti da
prisustvo knjievnika Muslimana obrazovanih u Evropi ili nekoj
drugoj svj etovnoj koli lU zemlji, djeluje t akoe u prosvjetiteljskom
pravcu. Posebno su popularni: Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak,
Sa [vet-beg Ba a g i i Edhem Mulabdi. B a agi je, kako se navodi
u SpOI'nel'lici posveenoj njegovoj SS-godinjici, svojim st ihovima
"pobudio elj u za i t anjem i onog d ijela neukog muslimanskog stan ov.nitva , 'p a su se njegove !pjesme i na nar odnu pje vale"19J.
Apel za osnivanje centralne javne biblioteke bosanskohercego vakih Mus limana upuen je u januaru 19 14. godine u muslimansk om glasilu V akal. Tako se u jednom nap isu smatra da bi treba lo
osnovati centralnu bibHoteku spajanjem dviju vakufskih knjinica ,
a i sakupljanjem rasutog knjinog blaga po vjerskim us tanovama
i privatnim ku ama. "Najpozvanija je za to va kufska uprava, da
'" Mah mud T ralj i : Izdava ka dj elatnost m uslimans kih dl"UJtava tl
Bosni i Hercegovini do 1945. godine, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1961 , VII.
2, s tr. 67- 84.
" l Boris Cori : nav. d j elo, str. 122 .
m Ham d ija Krclevl jakovi : Dr. S afvet-beg B aag i R edtepafi, "Spomenica na p roslavu 55-god. roenja d ra 5afvet-bega B aagia (Mine Sa fvcta) i
30god. njegova pjesnikog rada !Sp oj enu sa p roslavom 20-god. Mu slimanskog
zanatJijs kog udruenja It tihad u Mostaru 31. I - I. II 1926", Mostar, 1906,
s tr. 15.

BI.BLl OTEKE DRUSTAVA

179

pokrene biblioteku , da sakupi sve to ima knjiga i da se jednom

s tim pone. Ove su knjige do sada ve i n om iz orijentalnih literatura pa da se s tvar upotpuni da m ognemo nabaviti knjige zapadne i
nae li terature, to bi se moglo postignuti dob rovoljnim prilozima,
poklonima, i godinjom subvencijom od vakufa."'!04
Nekoliko m jeseci kasnije isto glasilo donosi vijest da je reis
ul-ulema odluio da se kn jige Careve i Gazi Husrev-begove damije
spoje u jednu knjinicu. Takoe e se "iz vakufskih sredstava odred iti jedna godinja dotaci ja za nabavku novih knj iga"J9!I.
Meu t i m, nema nigdje ni rije i o tome da bi trebalo da Gajret, kao centralno dru tvo bo sa nsko he rcegovakih Muslimana toga
vremena, osn uje javnu knjinicu i d a pokrene doprem anje OOiljLga
na selo. Tako e biblioteke musli manskih drutava razvi ti j a u aktivnost s knjigom tek po austrougarskoj okupaciji. Do t og e vremena one os tati raZjedinjene, malobrojne i s nezna tnim kn jinim
fondo vima. I stina, ovu prazninu e, donekle, ispunjavati Gazi Husrev-begova biblioteka, ali samo irenjem tiva na orijentalnim je
zicima, dakle za ogranien broj i talaca.
Pojava knjievnika Muslimana ovog perioda, kao to srnu
naznaili, svoj im literarnim ostvarenjima, s temama iz muslimanskog ivota i lokalnim koloritom, privuie panju it a l aca i poveati nj ihov brOj.

Biblioteke jevrejskih drutava

U vrijeme Turske Jevreji su, kao izrazi ti gradsk i elemenat,
bili nastanjeni II nek oliko ve ih m jesta Bosne i Hercegovi ne: Sarajevu, Tr avniku, Banjo j Luci i BijeJjinL Neto kasnije na seljavaju se
i u dr u ga manja m jesta, koja su im ob e avala egzistencij u 'l'6. Ja ustal jeni na i n njihovog ivo ta, na lj ubo morno uv an j e autohtone
kult ure i samosvoj ne tradicij e, bez sumnje djeluje pokre t a k i aust
rougarska okupacija. Evropski duh u svim vidovima dr.utvenog
ivota koj i je austrougarski okupator donio, prirodno, n ije m ogao
zaobi i ni bo sanskoh e rcegovake Jevreje. Iako se, barem Ll poetku
stariji i konzervati vni odupipu, ipa1k e !polako Ipoe t i .pr.i hvatati
novo, i zajedno sa svoj im sugraanima se uk ljui t i u moderne to
kove. U nekim ob lastima , kao na primjer u novinarstvu, sve do go
dina iza prvog svjetskog rata ostae pasivni. Naime, ka ko smo naveli, tokom etrd ese t ogodi nje austrougarske uprave pokrenue samo jedan list na panjolskom jeziku: La Albarada, pa i ovaj e
izlaziti jedva nepune dvije godine 197. Ali , oni e, na drugoj strani,
190

Potreba jedne muslimanske biblioteke, "Vakat", Sarajevo, 5. I 1914.

I, st r. 2.

I" ,,vakat", Sarajevo, 23. V 11914, 1,1.16, .str. 2.

I~

Haim Kamhi : Jev re;i

II

privredi Bosne i Hercegovine, ,(..Spomenica

400 gOd ina .. . ", str . 62.)

I,., o re Pej-anovi:

Bibliografija tampe, s tr. 40.

LMilJA HADlIOSMANOVIC

180

pokazati kako treba rasturati knjigu, pa e uz knjiare osnivati i

svoje tampari je. Tako je II Sarajevu otvorena "ugledna knjiara
i 'Stampar ija Danijela A. Kajona' koja je raspolagala jevrejskim
kvadratastim i okruglim slovima i bila II s tanju da tampa sve vrste jevrejskih knjiga"l\lll,
U Bosnu se doseljavaju akenaski Jevreji iz habzbur ke monarhije. "Pobude koj e su rukovoile ovu migracij u bile su dobrim delom ekonomske priroen iM , Akenaski Jevreji , naviknuti na zapadnu
kulturu i s evropskim nainom miljenja, brzo su se snali II ovim
kraj evi ma. U godjni 1879. osnovali su svoj u o~tinu, a ve godinu
dana kasn ije akenaski Jevrej je postao rabin . Iako su Akenazi
kao i Sefar di bili nezainteresirani "kako za politike tendencije
unutar drugih nacionalnosti tl zemlji, tako i u odnosu na strujanje
u samom Jevrejstvu ... "201, imali su dosta intelektualaca. Oni su , u
stvari, i poeli prodaju knjiga na moderan nain . all iivjeli su bez
nekih bliih veza sa sefardskim Jevrej ima, sve do vremena kada se
u svijetu jae javljaju antisemitske tendencije. Tada i J evreji po
staju nacionalno odreeniji, pa dolazi do zbliavanja ovih dvij u gru
pa. U to vrijeme "osnovan je Sarajevs ki klub jevr ejskih uenika
viih razreda srednjih kola pod imenom 'Jehuda Makab i' ... Dru
tvo su osnovali Akenazi i u poe t ku su lanovi bili Akenazi. Ali
docnije, posle tran sformiranja , ono je postalo zajedniko udruenje Jevreja"103.
Nismo nali podatke koji b i nam potvrdili da su akenaska
drutva imala u svom sastavu biblioteke. Niko od istraivaa ovog
vremena, koji na bilo koji nain govori O Akenazima, ne spominje
da su knjinice pratile njihova udruenja.
Sto se tie sefardskih Jevreja, za njih se zna da su II austrougarskom vremenu uz svoje dobrotvorno drutvo La Benevolel1cija
i pjevako La Lire imali i knjige. Istina, te biblioteke svojim oskudnim knjinim fondom nee izvriti neki zapaen uticaj na jevrejski narod, ali sama inje nica da e se uz reli gioznoobredne
knjige i knjige na panjolskom i hebrej skom jeziku nai i savre
mena izdanja na sr pskohrvats kom i drugim jezicima zna i mnogo.

Biblioteka kulturno-potpornog drutva La Bel1evolencija

J evreji, u odnosu na druge narode u Bosni i Hercegovini, poinju relativno kasno osnivati svoja drutva. Prvo organizovano udruenje koj e je imalo i svoj statut, potporna drutvo La Be1tevolen
". Haim Kamhi: nav. lanak, str. 63.
u, Julije H ahamovi: A.Skenazi u Bosni i H ercegovilfi, ("Spomenica 400
godina ... ", str. 143.) .
.. I sto, str. 14d.
101
JIl
lili

1510, !ot r o

150.

Isto, str. 147.

Isto, st r. 151.

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

181

cija, osnovano je u januaru 1892. godine~. U prvo vrijeme La Bel1evoiel1cija svojim programom "postaje lokalno drutvo sa humanitarno-karitativnim ciljem ije je djelovanje svedeno samo na Jevreje Sarajeva, a od 1908. godine proiruje svoje djelovanje i rad na
s ve Jevreje Bosne i Hercegovine"105. U svim ovim akcijama trebalo
je naj prije pridobiti i sredinu i o bjasniti znaaj jednog ova kvog
udruenja, pa tek onda efikasno dj elova ti. Osnovna namjena Drulva do 1908. godine bila je 'potpom aganje egrta, aka i s tudenata. Me u tim, po novousvojen im pravilima, na pr vom mjes tu dolaZI
kulturno uzdizanje i prosvjei vanje pa tek onda potporahl6 Dvi je
godine nakon promjene pravila La Benevolel1cija organizuje k urs
za ana lfabe te i time smanj uje broj n epismen ih 20 Drutvo n ije razvilo neku ivlju a ktivnost li vezi s knjigom. Ni u Spomenici posveenoj tridesetogodinj ici, niti u onoj povodom etrd esetogodi n j ice
postojanja La Benevolencije, nema pom ena da je Drutvo u ovo
vrijeme imalo i knjinicu . Meuti m , Lj ub inko P opovi II kraoj
s tudiji: Prilog istoriji biblioteka u Bosni i Hercegovini u vremenu
od 1878. do 1918, ne navodeCi izvor, kae: "Jevrejska potpor na drutvo La Benevolencija imalo je u svojoj zgradi u poetku Petrakine
ul. u Sarajevu biblioteku od oko 500 svezaka. Sve knjige su se od
nosile na Jevreje"D. Prema podacima do kojih je dola dr Ljubinka
Petri Baovi , Drutvo u 1910. godini "otvara analfabetsk i teaj za
egrte. Prosvjetu meu Jevrejima iri indirektno, po t pomaui moralno i materijalno sve druge prosvjetne ustanove, kao hebrejsku
kolu 'Safa Berura', Jevrejsku itaonicu i dr.''2O!I Kao protuargum e
nat tvrdnji Ljubinka P opovia u pomenutom lanku s toji da je ova
biblioteka tek negdje 1933. godine imala "udobne prostor ije za
rad", da sc neto kasnije nalazila II centru Sarajeva i s lino.
Biblioteka

pjevakog

drutva La Lire

Uz La Benevolenciju, pj eva ko drutvo La Lire postiglo je do

bre rezultate u kultu rno-prosvjet n im n astojanji ma ovog vremena.
Jevreji su, p ovo d ei se za ostalim narodima Bosne i Hercegovine,
1901. godine osnovali svoje prvo pjevako drutvo. Ambicije ovog
udruenja nisu se iscrpljivale samo u gajenju i njegovanju vokalne
umje tnosti nego je progr am bio ire zacrtan. Statut DnI ~tva, pisan
Avram Pin to: Jevrejs ka drutva tl Sarajevu, "Spomenica 400 godi
na ... ", str. 174.
~ Isto.
* Spomenica o proslavi tridesetgodinjice sarajevskog kulturne-prosvjetnog drutva La Benevolenoija, Beograd, 1924, sir. 3.
1l1J Lj ubinka PetriBaovi: Tragom jedne biblioteke, "Bibliotekarstvo",
Sarajevo, 1966, XJI , I, str. 56.
- Ljubinko P opovi: nav. lanak, su. 106.
;.- Ljubinka Pc[rioBaovi : Tragom . . . , str. 56.
100

LAMIJA HA DZI OSMANOVIC

182

na jevrejsko- panskom i "zemaljskom" jeziku, uz osnovnu namjenu obuhvata i "uzdravanje biblioteke"210.

Posebno je znaaj no to je jevrejska omladina nala mjesto
gdje e se okupljati i kulturno uzdizati. Iako je II poetku slubeni
jezik La Lire b io jevrejsko-pan slci, ipak su prve izvedbe bile na
srpskohrvatskom jeziku. Drutvo je uoi prvog svjetskog rata , uz
svjetovnu muziku , II svoj repertoar uklju i l o i duhovnu. Subotom
i praznicima nastupalo je II malom hramu s mjeovitim h orom , to
je nai lo na neodobravanj e konzervativnij eg s loja Jevrcja211
Udruenje je odmah po osnivanju p oelo akciju pI1ikupljanja
knjiga. Clanovi Drutva i njegove uprave prvi su pokla njali knjige
novoosnovanoj knjinici. Zanimljivo je da su najve i d io knjinog
fond a predstavljale publikacije na njema k om jeziku, zatim n a
srpskohrvatskom i tek onda na jevrejsko-panskom 2l2 Ve i dio
,k nj inog fon da ove ustanove Drutvo je popunilo nabavkom iz Soluna i Cari grada, a neke su knj ige bile od r an ije vlasnitvo jevrej ~ k e zajednice 211 Tek stovi koji su dospjeli li ovu bibliote ku lz jevrejske zajedn ice od nos ili su se iskljuivo na ivot Jevreja i b ili na
.ievrejska-panskom jeziku, dok su drugi, rjei pripadali i svjetskoj
1iteraturi.
Knjige ove ustanove izvrile su uti caj na prosvjeivanje ovog
naroda i na razvijanje ljubavi prema pisanoj ri je i. Posebna im je
vrijednost u tome to je eni, iji afinitet prema p ublikacijama sa
svj etovnom temat ikom nije bio njegovan, postala dostupna knji ga.
Publikaciju ie korisnik mogao da iznese iz zgrade, prema tome, biblioteka je b ila posudbena ustanova. Nakon prVOg sv ietskog rat a
njen knjini fond e pripasti biblioteci La B enevolel1cija.

*
* *
U au strougarsko vri ieme i akenaski i sefardski Jevre ji su zaiedno imali dvadeset etiri drutva214 . Iako ih niie uvijek pratila
knii ~a , odnosno bibHoteka , ova su udnten ia za drutvenu afirmaciju Jevreja imala veliki zna aj. Ona ih nisu samo okupljala nego
su i njegovala . pored ostalog. drutvenu. n olit i ku, p a i na cionalnu svii est a neka od nj ih b ila su snaan faktor u stvaranj u domae
inteligencije.

Aldelal Leota: Biblioteka lA Lire - "rva drllJtvena biblioteka Jevreja u Sara;evtl ... Bibliotekarstvo". Sarajevo. 1967. XIII, 1-2. str. 1.
21.

Avram P into: nav. lanak. 'Str. 180.

m A/d ela/} Leala: nav. anak. st r . 1.

lU

Hl

hto.

JIO

ore Pejanovi :

Kulturno-prosvetna .. . , str. 42 .

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

183

Internacionalna

dnl~tva

. Austro-Ugarska je, kako znamo, nastojala da sprijei pojavu

i rast drutava nastalih p rivatnom inicijativom. Ona su biJa njena
stalna opasnost, jer su propagirala protuaustrijske ideje. Na drugoj s trani, veoma rado i s naklono u je gledala na osnivanje takozvanih internacionalnih i taonica i itaonikih udruenja. Bez
obzira na to da li se ovo drutvo zvalo kasina, inovnika, graanska , narodna itaonica i slino, najee je osnivano s namje-.
nom odnaraivanja i nacionalne jzolacije, iako se s tim nije uspjelo. Inicijativa za n jihovo nastajanje veinom je poticala od ljudi
p ri vrienih vlastima, pa je i to bila garancija da e i knjigom i
tam pom, i predavanjem, i razgovorom podravati austrougarsku
vlast. Jer, njihov glavni cilj je da "ire nemaki jezik, nema ku kulo
turu i nacionalni duh"215.
Osim na vojsku, okupa tor se oslanjao i na inov ni tvo, koje
su veinom predstavljali stranci. D omai inovnik morao je da bude pokoran, jer mu je time uslovljena egzis tencija. On nije sm io da
u es tvuje u pokretu domaih, niti da bude lan nekog udruenja
pokrenutog p rivatnom inicijativom. Da bi postao Vladin slubenik,
trebalo je da bude: apolitian, nacionalno neopredijeljen i nedruevan. Vlasti su uvijek nastojale da pored drutava svih nacija osnuju i svoje, iako je njegovo postojanje najee bi lo suvino.
U Arhivi Bosne i Hercegovine uvaju se dokumenti o nastanku ovih vrsta udruenja, iz koj ih se moe saznati namjena osnivanja i odnos vlasti prema njima. Osa m godina prije nego to se
javljaju pjeva ka i druga drutva na ovom tlu, trai se odobrenje
od Zemaljske vlade, odnosno Zajedn ikog ministarstva Einans ija
za osnivanje interkonfesionalnih itaonica.
U 1880. godani poslan je zahtjev da se odobre statuti da b i se
otvorila Cinovnika itaonica II B ihau. Zemaljska vlada trai miljenje od Zajednikog ministarstva u B eu, jer, kako nije uobiaje.
no da se u okupiranim zemljama otvaraju takve vrste itaonica ,
Vlada ne moe sama da donese odlu ku. Zbog toga ef okrune oblasti l}'loli Ministarstvo da ih obavijesti kako e se 'li ovom i sli
nim sl'llajevima postupati. Ministarstvo odobrava s napomenom da
ZemalJska vlada garantuje da nema u tome nikakvih politi kih
impli kacija. Cil10 vn ika itaonica u Bihau osnovana je 1880. godine, a dva su primjerka statu ta na njemakom i na "narodnom"
jeziku sa generalne skuptine upuena Zemaljskoj 'Vladp16.
Gotovo istovetan sluaj je i sa osnivanjem Cita1akog d,.u~tva
u Vi sokom. Drutvo ima zada tak da okupi domau i stranu inteligenciju II Visokom. Jer, pored oficira, dravnih i privatnih in ovni
ka u Visokom ima dosta inteligencije, pa e to omoguiti meu
sobno zbliavanje. Statuti koji su poslani na odobrenje predviaju
m

or e Pejanovi:

l16

ARBiH, ZMF, br. 6029jBiH, 1880.

K ultumo-prosverna ... ,

str. 48.

LAMIJA HADtIOSMANOVIC

184
i otvara nj e biblioteke.

t i ta la ko

drutvo otvoreno je za

lanove

1887. godine'''.
.
Is te godine Zemaljska vlad a moli Ministarstvo II Beu da
odobri konstituisanje itaonice li Prijedoru. Min istarstvo prihvata
molbu s obzirom na to da Citaonica treba da okupi s tranu i domau inteligenciju II svrhu zbliavanj a. m Na s l ian na in su osnovane
i ostale i tao nice , koje su p ostojale II gotovo svim mjestima Bosne
i Hercegovine.
Ces to je rad ovih itao n ica II dnevnoj i ned jeljnoj tampi komentarisan s ironijom . Tako, Hrvatski dnevnik iz 1912. godine. javlja da je zaslugom kotarskog su ca Malbae II Prozoru osnovana
Ci l10vnika ilaO I'1- ica 'Pod nazivom "Beamtenkas ino". Kasn ije, zbog
nesporazuma prerasla je II " Herrenklub". Pravila su na nj e ma k om
jeziku. "Cini se da Vladi nije toliko m r ska borb a njezinih i no v n i k a
p ro tiv doma i h ljucli, koliko joj je b ila m rska bor ba dom a ih protiv 'kuferaa'."220
Ovih dru tava je ukupno biJa 391, u stvari 447, ali je p res talo
da radi 56 itaonica internacionalnog tipa 22l
Iako su ova udruen ja rado p rihvatala nove l a n ove svojih
nacija, u n jima je vrlo malo, a kasnije go tovo njka ko, bilo doma ih lj udi. Svaka nacija , odnosno konfesija imala je svoje i tao n ice
i druga udruenja , pa je malo ko bio zainteresiran da pos tane la
nom, je r to je, II isto vrij eme, znailo biti i p ri jatelj reimu .
. In ternacionalne itaonice i klubove pratile su knjige i tampa.
Svakako, to tivo se umnogome razlikovalo od onoga koj e je prikupljeno u knjinicama i itaoni eama osn ivani m privatnim trudom.
Knjiga i tampa, ukolik o nije bila na njemakom jeziku, on da je
bila nacionalno bezbojna.
U Sarajevu je 1988. godine osnovan Herren-Klub, smjeten na
spratu dananjeg Narodnog pozorita . Prema Ljubinku Popoviu,
imao je biblioteku iji je knjini fond uo i drugog svjetskog rata
porastao na oko 3000 djela, veinom bel etristikog sadr2aja m. Goto
vo da se ovo drutvo, po svojoj unutranjoj organ izaciji, nije razlikovalo od oficirske kasine koja je osnovana od mah po u.1as ku aust rougarske vojske. Cla novi ovog drutva obavezno su bili ofici ri i vii
civ.iln i inovnic i. "U drutvu se radilo na kulturnim zadacima i dr
ala predavanja o Bosni. Drutvo je imalo veliku biblioteku 1.1 kojoj
je pri kupljena literatu r a o Bosn i i Hercegovini , a naroi to ona ko ja
se odnosi na vri jem e okupacije. Ve god ine 1883. pretvoren a je u
of i c ir sko- in ovni k u kasinu."m
219

ARBiH, ZMF, br. J368/ BiH, 1887.

lli ARBiH, ZMF, br. ZZ85/BiH, 1887.
ll ' ARBiH, 2.iWF, br. 3059/ BiH, 1887.
1 Hrvatski dn evnik, Sarajevo, 21. V 1912, VII, 114, s tr. 2.
m ore Pejanovi: Kulturno-prosvetna ... , str. 48.
lU Ljubinko Popov i : Prilog istori ji biblioteka, str. l OS.
DI Is to.
m

BIBLIOTEKE DRUSTAVA

185

Osim ovih, postojala su i staleka udruenja, koja su se .ug lav

nom borila za standard i ma terijalno jaanje svoje profesije. Ul.
ovu misiju, u it e l jska udruenja imala su i kulturno-prosvje tni
zadatak.

* ,
Biblioteke drutava i itaon i ca , koje se javljaju na ovom tlu
s austrougarskom okupacijom, bile su za punih e trdeset godina II
ii kulturnog ivota. U jednoj sredini u kojoj je vjekovima usmena
rije bila dominantna nije bilo jednostavno uspostav iti i odra ti biblioteku i privu i panj u korisnika . Zbog toga ove ustanove moramo posmatrati u odr e enim istorij sko-civ ili zaci jsk im uslovljenostima.
Po nae m mi ljenju, osnovna slabost d rutveni h knjinica nije samo ma li broj knjiga i njihova nesreenost nego i ogranienost
literatura po tematici, a samim tim i malobrojnos t i talaca. Tu,
prije svega, mislimo na biblioteke nacionalno-konfes ionalni h udruenja i itaonica koje su orijentisane prema svojoj publici. Jasno ,
na odreen nain, izuzetak ini Srpska cemralna biblioteka, koja
je nastala i djelovala pod pokroviteljstvom Prosvje te. f organizacijom i odbirom lektire razlikovala se od ostalih dru tvenih knjinica. Iako je ova ustanova preyashodno namijenjena srpskom i
taocu i nj egovom prosvjeivanju , bila je u dovoljnoj mjeri otvo
rena i za pripadnike drugih nacija. Ona je za kratko vrijeme svoga
postojanja pokazala kako treba manipulisati knjigom i primijeniti
modernu organizaciju knjinog fonda.
Biblioteke ostalih udruenja i itaonica nis u imale s istematski sre en knj ini fond. "Najvie ako su bile djelomi n o prop isane
i svrstane po sadrini. Drugaij eg u reenja i obrade kn j iga nije b-i10."224 Nije poklonjena dovoljna panja ni evidencija izdavanja i nabavljanja knji ga. Svakak o, izbor literatu re, S obzirom na uslove.
nije n i mogao biri drugaiji. Poklonjene knjige primane su sa zah val n ou, maka r i ne odgovarale koncepciji biblioteke. Sve je to
doprinos il o aro likost i i raznorodnosti knj inog fonda.
O slabostima ovih ustanova, 1905. godine, Srpska rije je donijela uvodnik pod naslovom: O narod/lim knjinicama i itaonica
ma,m u koj em autor (Mla .) pledira za odbir knjige i smatra da
treba poe t i s narodnim umotvorinama i junakim pjesmama. Kav
primjer da je knjiga omilila seljaku uzima Srijem i kae: "Eno Ni
jemaca (Svaba) u Sr ij emu. Svaka ku a ita knji ge i novine i to naroito protestanti. Zato te Svabe i ne gladuju, jer su svjesni. Ne
moe ih niko gaziti."
no

Istorija biblioteka ... , s tr. 58.

m Mladj Dj .: O narodnim k njinicama i bibliotekama, "Srpska
Sarajevo, 26. IV 1905, I . 58, str. 1.
ore Pejanovi :

rije".

186

u'MIJA HADZ(OSMANOVIC

Uz sve nedos tatke, sama i njenica da su knjinice postojale

i uvale tivo koje je i politiki, kulturno ,i nacionalno djelovalo
na itaoca od velikog je znaaja. One, II ukupnim, kulturnim, prosvjetnim i p oliti kim zbivanjima, predstavljaju kamen-temeljac II
prosvjeivanju i osvje ivanju naroda II Bosni i Hercegovini. Osim
toga, pokazale su od kakvog je znaaja uloga knjige i tampe kao
misionara kulture.
Sva ova drutva i nj ihove biblioteke, II sloenim politi kim i
nacionalnim odnosima, II uslovima strane dominacije 'll Bosni i
Hercegovini, ustanovljena na nacionalnoj osnovi, odigrala su pionirsku m isiju II s tvaranju modernih formi organizovanja kulturnog
ivota na ovom LIu. Naime, teite nj ihove aktivn osti jes te - irok
program narodnog prosvjeivanja i stvaranja domae inteligencije
kao preporoditeljske osnove, to je nesumn j ivo znailo korak naprijed u ukupnom kult urnom programu.

BIBLIOTEKE RADN ICKIH UDRUZENJA

U nizu promjena koje donosi austrougarska uprava jeste i

novi sistem privreivanja. Us tal jene feu daln e odnose smj enjuju
kapi talist i ki. Upravo zbog vjekovnih uticaja na svijest nov i odnos i
te ko kre svoj put na ovom t lu. " Pored modern ih nevolj a priti
sku je nas i itav niz tradicionalnih nevol ja koje potjeu otuda to
jo uvi jek vegetiraj u sta rinski, preivljeli naini proizvodnje , praeni nesavremenim drutvenim i polit i k im odnosima."1 Austro-

-Ugarska odmah u vi a kakvu riznicu raznovrsnog rudnog blaga ini

Bosna i Hercegovina, te po inj e eksploataciju . Ulae svoj kapital,
gradi objekte neophodne za k o r ienje posebno ruda i uma. Na
podruj u Sarajeva uoi prvog svjetskog rata " rad ilo je 6 veih
industrijskih preduzea, vei broj p ila na i ciglana , b rojne trgova
ke i zana ts ke rad nje, 14 tamparija i 3 samostalne knjigovezn ice"2.
Pored predstavnika vlas ti, u ove krajeve dosc1javalo se mnogo
porodica, a s razvojem industrijskih objeka ta i vel iki broj r adnika.
U vremenu vladavine dvojne monarhije b ilo je na ovom pros toru
oko stotinu hiljada doseljenika .
Kraj prolog vijeka obiljeen je poe t kom stvaranja radnike klase. Strani rad nici umnogome u t i u na naeg ovjeka u
prvoj fazi n jegovog preobraaja iz jednog u drugi p ri vredni sistem .
Ve poet k o m ovog vijeka javljaiu se prve ideje za strukovno orga nizovanje doma i h radnika. "U prvo vr ij eme ova drutva, kao
elementarn i oblik udruivanja radnika nisu imal a i s to klasni a jo
manj e borbeni karakter i program."3 Sporij em sazri jevanju doma ih radnika uzrok su dob rim dii elom sloeni nacionalni i vjerski
odnosi , koj i su ga esto raz.ied injavali i stvarali ne trpeljivost. Ovo
n as lje e p oli tikih sis tema koristila je n ova d rava a os lonac je
nalazila u dorna o.i h uroaziji, feuda1cirna ireakcionarnom sve tenstvu. I pored toga , kl as na sviJest nadjaava r azli ke oi. prepreke, a
obj edinjavanje II ime zaj ednikih cil jeva o sj ea se II spora d in i m
trajkov ilT'J. prvih godina dvadesetog sto ljea. Radn i ki pokret
I

str. 9.

Karl Marks: Kapital, sv. L Zagreb, 1947, str. LlI.

Budimir Mili i : Grafik i radnici Sarajeva 1903-1941, Sarajevo, 1975,

Nedim Sarac: Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini do 1919. gouine (Hronika), Sarajevo, 1955, str. 37.
J

188

LAi\tTJA Ht.DtlOSMANOVrc

bilj ei nagl i uspon nakon uspjeha generalnog trajka sarajevsk ih

radnika poe tkom maja 1906. god ine.
Bosansko radnitvo nije sve do 1909. godine imalo svoje glas ilo. Meut i m , tampa i d ruge publikacije, koje su u veli ko uticale
na sazrijevan je klasn e svijesti, doturane su, javno Hi tajno, iz
H rvatske i Srbije, ali i iz drugih krajeva. Stampa iz Hrvatske II
poe t ku stie preko pojedinaca. Od 1905, kada se po i nj u osnivati
s indika lne organizacije, poveava se interesovanj e za radnike a
sop ise .j soc ija l istiku literaturu . Naravno , vlast kon trolie i ka'
njava u noenje ove vrste tarnpanog materijala. Iz Srbije je radnika tampa i litera tura stizala preko lin ije: Beograd- Brod i pom ou partijske organizacije iz apca . Radn ici su posebno interesa
van je pokazivali za list Borba, koj.i je imao dosta pretplatnika u
Bosn i i H ercegov in i.4
God in u dana n akon aneksije osnovana je Socijaldemokrats ka stranka Bosne i Hercegovine. To je vri jeme kada po i nje d a
izlazi i Glas slobode, prvi ra dn ik i list na ovom tl u 3 Pripreme za
njegovo pokreta nje trajale su gotovo tri go dine. Njegovj osnivai
uloili su mnogo t ruda da bi se stvoril a materijalna mogu nost za
njegovu pojavu. Ovom glas il u pripada velika zasluga to je kod
ra d nika , bez obzira na vjersku i n acionaln u pripadnost, razvijalo
uvjerenje o zajed nikim interesim a i sudb ini. Takva progra mska
orijentacija Glasa slobode ui n ila je da je r ei m vidio u n jemu
veJj ku opasnost. Zbog toga su ne samo saradnici nego i itaoci

Glasa slobode bili pod paskom. Pokretanje lis ta bosanskohercegovaki h

radn ika nije potisnula iz interesovanj a i uticaja tampu iz

Srbije i Hrvatske. Godinu dana nakon pokretanja ovog glasila
j avlja se B osal1skohe rcegovak i elje znia r, a za njim slijede i mnogi drugi radniki listovi.
Oni radnici koji su potpali pod uticaj reakcije diu svoj glas
preko takozvane "ute tampe". S idejama koje su bile o p rene
nastojanjima progresivno orijentisanih radnika, javljaju se Rad
n i ka obrana LI Mostaru, Hrvatska obrana u Sarajevu i Rad '1 iki
lisI. Da su i on i lI spjeli da izvre uticaj kod odredenog dijela rad
n itva. uvjerava nas i sud o Radniko m listu, koji je "otrgao, za
nekoliko godina, dobar deo bosanskog radn itva iz klas n ih organi.
zacija".6 M e utim, glasila koja su zastupala na j neposredn ije interese radni ke k lase ostala su i dalje gJavni pokreta ne samo socijalnog nego i kulturnog preobraaja meu radn icim a. Tako "Gla s
slobode j c, p od utica jem februa rske i oktobarske revoluci je u Rusiji i revolucionarnih zbivanja u naoj zemJ ii, p ostao j edno vrijeme
jedin i lis t lijeve orijentacije u jugoslovenskim zem ljama..' .
S tojan K esi: Radniki pokreti II jugoslovenskim zemljama do 1914.
godine, Beograd , 1976, str. 70-79 i 99-118.
, ore Pejanovi: Bibliografija tampe, s t r .
P/ avaol Mit rovi : Slike iz kulturne istorije str. 33.
1 Ibrah im Kara begovi: Ra dHik i pokret Bosne i H ercegoville i zmedu
revo/uciotlame i reformistike orijeIlIacije (1909-1929), Sarajevo, 1973, str. 68.

BIBLIOTEKE RADNICKIH UDRU2. ENIA

189

Rad ni ki

pokret u Bosn i i Hercegovini raao se i sazrijevao

u dosta tekim p olit ikim i dr utvenim uslovima. Sto je ipak u
rela tivno kratkom vremenu do lo do formiranja i snaenja rad ni
ke kl ase, zas luni su uticaji stranog radnikog pokreta, a zatim,
n aj vei m d ijelom, .tampe, knjige, odnosno p isane rij e i u razlii
tim formama. Radni ki pokret nije s tvorio samo strukovne i politi k e organizacij e "nego i prva kulturna udruenj a i poe tke jedne male proleterske kn jievnosti"s.
Kao i sa tampom i s knjigom je d o ma i radnik dolazio
u dodir nab a vljaju i je na s trani. Raznim putevima stizale su pu
bl ikacije do radnika. Kako vladajuem reim u n ije odgovarao nikakav vid p rosvj ei van ja, svu brigu o tome preuzela su radnika
udruenja. U tu svrhu je Socijaldemokr atska s tra nka Hrva tske os
novala izdavak u kuu Naa snaga II Zagrebu i posredstvom Od bora ove stran ke ra sturaia ra dniku literaturu po Bosni i Hercegovini. Glavni odbor Socijaldemokratske s tranke izvjeta va da je
"proda to knj iga, broura, majskih sp.isa i ka lenda ra za oko 3000
krun a''9.
Jedan od p regalaac toga vremena bio je tipograf Milan Bug arin ovi, osniva prve priva tne ra d n ike biblioteke u Sarajevu.
Iz nje je kasnije nastala biblioteka Tipografskog d rutvalO. "Kulturno-prosvje tni rad sar ajevskih g r afi ara odvijao pos redstvom radni k e biblio leke i itaonice , tampe, preda vanja, seminara, kulo
tu rn o -umje t nikih i sportskih manifestacija, izlobi, zidn ih novina,
d iskusi on ih veer i i izl eta."lI
Izda vaka dj elatnost u ovoj oblasti II Bosni i Hercegovi ni b il a
je neznatna. 2elj ez ni a ri su finansi rali zadrugu Naprijed, koja je,
prema dru Pavlu M itroviu , do 19 14. god ine izda la samo brour u
Alkoholno pitanje i radnika klasa u prevodu s njcma kog ll . Ova
zadruga .ie i i nae distribuirala socija li s ti ku tampu i 'kn jige, koje
je d ob ivala od radnikih knjiara iz Zagreba 1. Beograda. Procenat
nepismenih m eu radnicima bio je veliki. Stariji radnici upoznavali
su se s idejama i pokretima putem predavanja. Jeda n di o m e u
nj ima, u glavnom starijih radnika, it ao je ra d niku literaturu na
nj em ak om. M la i su se najvie interes irali za ,domau socijaln u
litC1"aturu.
Me u sa rajevsk im radnicima bilo je i sarad n ika Glasa slobo"
de, autora knjiga , brou ra, sakupl j aa narodnih umotvorina i p,jesamall. I k ultu rno, kao i politi ko djelovanje bo sans kohercego va kog
radn itva bilo je pod snanim uticajem zbivanja u Srbiji i Hrvatskoj i pisane r,ijei koja je tamo stvarana.

* P/ avao/

nav. d jelo, str. 16.

nav. djelo, str. 11 6.
nav. djelo, str. 54.

Mitrovi:

~t ojan K esi:
10 Bud imir Milii :

" Isto.

u P/ avao/ M itrovi : nav. djelo, str. 47.

u Ha mdija Kreev ija kovi : Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave
(1878-1918), Sarajevo, 1969, Str. 73.

J.AMiJA HAD2:10SMANOVIC

190

Prvi svjetski r at poremetio je tokove razvoja radn ikog pokreta. Meutim, ideje oktobarske r evolucije i promjene II sovjetskoj Rusij i pro irile su se i II nae krajeve. 14
Kako se radnik- i talac II BiH relativno kasno osposobljava da
prihvati svoju, socijalistiku literaturu, koja vri uticaj na njegovu
svijest. smatrali smo da je potrebno da damo neto iri uvod II
stvaranj u i razvoju radnike klase II Bosni i Hercegovini . Tim vie
to je pretpostavka svake biblioteke korisn ik i b i b li o leki fond.
Biblioteka

Tipografs ko - boles I1ikog

i potpornog drutva

tl

Sarajevu

Od 1894. do 1903 . trajale su prip reme i nastojanja grafi k ih

radnika da osn uju svoje !potporna udruenje. Zemaljs ka je vlada
odobrila tek treu viziju pravila, iz kojih je bilo i skljueno djelova
nje r adnika politi k im sreds tvima. ls Nepunu god inu dana nakon
osnivanja ovo dru tvo je imalo 82 redovna i dese t potpomau i h
lan o va, te dva l1temeljitelja I6 U 1904. godini pristupilo je Mc.(1unarodnom savezu tipografskih dru.tava ~ nastojalo da svoj u dj ela tnost p roiri na cijelu B osnu i Hercegovinu. M e utim, vlas t je odbila da odobri takvu akciju. "Nij e bio rijedak sl u aj da je n eki agilniji drug, koji se isticao oko podizanja organizacije, bio jednog
dana pozvan p red vladina povjerenika i samo mu saope no da ima
u naj kraem roku napust iti Bosnu."ll
U okv,iru Dru tva 1904. godine osnovana je biblioteka. Prvi
njen knjiniar b io je Dimitar I li, koji je p isao i izvjetaje o stanju ove ustanove. Od prvog dana postala je javna. Prema izvjetaju
iz 1904. godine vladalo je dosta veliko interesovan.ie za biblioteku.
a bilo je i dovolj no korisnika knjinog fonda. T akoe doznajemo
da je biblioteka dobivala tekuu tampu, te da je tamraarija R. J.
Savia tampala besplatno izvjetaj za 'Proteklu godinu 8. O stanj u
II ovoj knjinici najpouzdanij e p odatke nalazi mo II izvjetajima
koji su vrlo detaljno biljeili sve p r omjene i dogaaje .u Drutvu.
"Po etk o m godine 1906. broj ila j e naa kn jin ica 363 knjige, tokom godine nabavljeno je i darovano 68 k njiga, pa tako naa knjinica danas brOji u svemu 43 1 knjigu. Od ovih knjiga uzajmljeno je
na ita n j e u ovoj godini 140 . Osim knjinice stoje lanovima na
raspolaganju strun i listovi 'Vorwar ts', 'Hrv. Tipograf, 'Tipograf.
ski glasnik' i 'Tip. Jahrbticher '."19
" Isto.
Hronologija

Il

S~ r:tjevn,

1971 ,

~t r .

radnikog

51.

pokreta Bosne i Hercegovine do 1941. godine,

Rade Bita nga: :livot i rad grafikih radnika-ca II Hercegovini, Spomenica 50-godinjice Prve tarife II Bosni i Hercegovini 1888-1938, Mostar, 1938,
str. 44.
11 Isto, s tr. 46.
I' GodiJnje izvjeJ~e Ti pografskog bolesnikog i potpornog dru!tva II
Sarajevu za godinu 1904, Sarajevo, 1905, str. 13.
I' hvjdtaj o dru!lvenom poslovanju za godi/tU 1906, Sarajevo, 1907.
lt

BIBLIOTEK E RADNICKIH UDRU!ENJA

191

Da je bibliote ka bila m jesto okup ljanj a naprednih radnika , govori nam i navod iz izvjetaja za 1912 . godinu, gdje se kae da je te
god ine kupova no man je knjiga nego ranije, jer je n ovac bio potreban za trajk . U toj godini je, prema ovom izvoru, za nabavku kn jiga utroeno 179 kruna i 20 h elera:!O. Broj i talaca je povean, pa su
II ovom vremenu .na i tanju bile 182 hrvatske knjige, 142 s rpske
i 59 nj e ma kih . Glas slobode iz 1914. godine objavio je podatak da
u knjin id ovog d rutva ima vie od 800 publikacija 21 U godini kada zavrava prvi svjetski ra t i pres taje austrougarska uprava, biblioteka nastaoji da se odri i pored nesreeni h prili ka .ll
U knjinici je bilo najvie beletr istike, neto m alo strune , a
najman je SOCijali s ti ke li teratu re. Pored knjiga, biblioteka je raspolagala tampom i as opi si m a ka o to su: Slobodna rij e, Obzor,
Pokret, Gutemberg, Borba, Slobodna misao, Hrvatski tipograf, Tipografski glasnik, Tip. l ahrbuch er i Vorwarts. U okvir u Drutva
bio je organizovan prosvjetni r ad, i to na j ee u formi predavanja.
Ako bi <se znaaj ove biblioteke vrednovao po nj enom sadraju
i broj u italaca, ne bi se mogao cij eniti kao osobit. M e utim, s
obzirom na obrazovni nivo tadanjeg r adnitva, odnosno izuzetno
velik i p rocenat nepismenih , moe se re i da su se .knjige ipak i
tale. Sa druge strane, tampa, posebno politik a odigrala je veliku
ulogu ,u osvjeivanju radnika u njegovoj svakodnevnoj borbi. Ako
se tome doda i nenaklonost reima, materijalne i druge t ekoe,
onda se mora s vie popustlj ivosti gledati na efekat djelovanja i
Drutva i njegove biblioteke.
Zeljezn iko

drutvo Flugrad u S arajevu i 'ljegova biblioteka

Strani radnici , meu koj ima je bilo najvie Nijemaca , osnovali su sredi nom 1898. godine Z el jezJ1iko drutvo Flugrad II Sarajevu . Njegov zadatak je bio "razvijanje drutvenosti, kao i unapreenje pozorin e umjetno sti putem d iletan lsk ih predstava, pjevanja
i muzike, i skljuiv i svaki politik i cilj"lJ. Takav sadraj Flugrad
je imao II n arednih osa m godina, sve do generalnog traj ka u Sarajevu 1906. god ine, kada se pr i klju uj e programu ostalog r adnitva u borbi za ekonomske olakice. Godinu dana nakon toga m ijenja i s tatus i djelatnos t , pa postaje Pravno zalitno i po tporno dru~ t vo Flugrad u Sarajevu. Nedugo zatim , 1908. godine, prerasta II
Savez bosa nskohercegovakih eljezn iara, ko ji je imao [lemati udio
u osnivanj u Socijaldemokratske stran ke Bosne i Hercegovine.
Promjena statuta uslovila je i izmjenu u radu , i je je teite
od tada prelo na ekonomsko-socijalna pitanja. Iz ovog dru tva poZI
II
II
II

I zvje!taj o drwtvenom poslovan ju za godinu 1912, Sarajevo, 1913.

Glas slobode, Sarajevo, 1914, VI, 140, 'Str. 4.
h vjcira; o druJtvenom poslovanju r;a 1918, Sarajevo, 1919.
Hronologija radnikog pokreta, str. 45.

LAMl1A llADtlOSMANOV IC

192

teklo je niz akcija za pob oljanje s tandarda zaposlenih radnika i

penzio nera. P roi ruju i aktivnost na podruje cijele Bosne i Hercegovine, u inilo je da se osnuju sekcij e II Mostaru, Doboju, Bosanskom B rodu, Derventi, P azariu, Podlu govima, Zenici, Travniku, Docu i dr ugim mjestima24 Flu grad je razvio j kulturno-prosvjetnu dj elatnost, organizovao za svoje lanove analfabetske t eaje
ve, predavanja i s trune kurseve. Drutvo je bilo pretp laena .j na
niz listova i a kopisa l5 Savez bosarlskohercegovakih eljezniara
odrava tijesne veze sa Glavnim radnikim. savezom Bosne i Hercegoville, kome se 1910. godine i formalno pridruuj u. Savez je "zbog
pasivne rezistencije elj ezn i ara bio zabranjen. Meutim, u novembru iste godine vlast je ponovo dozvolila n jegovu d jela tnost"26.
Neposredno po osnivanju Drutvo je p o elo s priku pljanjem
knj iga za svoju bib li otek u. Jz Pravila o osnivan ju doznajemo kakav
su odnos os niva i imali p rema knjizi. Tako u paragrafu 7 ta ka 7.
s toji da Drutvo moe po su ivati knjige iz dru tvene bib lioteke uz
revers upravnika. O ispor uci i uvanju knjige b r ine sc ekonom.
Knjiga sc smatra drutvenom imovinom i vod i se inventarT7 V e
od samog o:; nivanja bila je jedna od najbolj e s nabdjevcnih rad n i
kih kn j inica. Biblioteka se uspjeno razvijala i rasla zah va l j uj ui
brizi la nova Drutva. Publikacije s u, u poe tku, bile smjetene u
jednom velikom ormanu. S obzi rom na to da su os n ivai ovoga
drutva b ili stranci, razumlj ivo je da je i knj iga b ila uglavnom na
stranim jezicima: nj e ma k om , eko m , m aarsko m . P rema dru
Pavlu Mit rov i u. "imala je bogatu marksisti ku li teraturu, ali na
nema k om. tako da ju je moglo da koristi malo d oma ih radnika"28. Strana knjiga je dominirala knjinicom sve do 1910. godine,
odnosno od. vremena kada Savez bosanskohercegovakih teljev1iara pristupa Glavnom radnikom savezu. Poto se tada u administracij u uvo di srpskoh rvatsk i jezik , mijenja se i koncepcija b iblioteke. Naime, poi n j e se popunjava ti doma om knj igo mN. Od posebne je vanosti to je Flugradova biblioteka od samog osnivanja
bila otvorena svima , bez obzir a na vjersku i naci onalnu pripadnost.
Na taj na in je imala ulogu narodne masovne b iblioteke.
Kao i ostale drutvene knj inice, i ova se na j v e im dijelom
popunj ava Ja poklonima. Sl i no kao u samos tani ma, gdj e je, kako
smo naveli, postoja.lo nepisano pravilo da nakon smrti fr atra nj egova li na bib lioteka ostaje samos tan skoj, b il o je i s ovom kn jinicom . Nakon smrti svakog eljezni ara , n jihove bi knjige p ripa le
FIHgradovoj biblioteci. Knj ige su ti poetku bile obiljeene p eaNedim Sarae: nav. djelo, str. 89.
IStO, s t r. 90.
tlo HrolJolo$ija radnikog pokreta. str. 45.
II Pravila urutva za razvijanje drutven.osti Flugrad, ~ arajevo, 1898.
:II P/ avao/ Mitrovi: nav. djelo, str. 47.
:II Sed ika Dervievi:
Prilog istoriii radnikih biblioteka tf Sarajevu,
"Bibliotekars tvo", Sarajevo, 1969, 3-4, XV, str. 58 .
.. Lj ubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, st1'. 109.
Jo

:D

BtBLIotEKE RADNICKIH UDRU2ENJA

193

tom Drll.'{ tva, a kasnije ie i zraen poseban peat biblioteke. Uoi

prvog svie tskog rata knjinica ovog radnikog drutva b rojala je
p reko 10.000 svezaka3'.
S obzirom na to da ne raspolaemo izvor ima koji b i nam potvrdili kako ie ova knjinica b ila sreena , nismo u m ogu no s t i da
o tome ne to kaemo. Ne postoje, koliko je poznato, ni posebno
izdata pravila ove biblioteke. Iz Pravila Drutva saznajemo ela ova
biblioteka ni ie imala bibliotekara, nego ie ekonom vrio tu dunost. Pa. iako ie situacija bila takva, s obzirom na b roj knj iga , kao
i na frekvenci i u ita laca, moe se sa dos ta pouzdanja pretpos taviti
da je kn lini fond bio kako-tako sre en. Po svemu s ud e i , sve novonaba vlj ene Drr.dmete, kao i kniip:e, preuzimao je ekonom i o dgovarao 7a nii h32. Sigurno ie da nije bila s t runo ure ena. ier .ie tek
od 1945. godine podij eljena "na s t runu i zabavnu bibliotcku "33.

Glavl1i

radnik i

savez i njegotla biblioteka

P rvi iavni zbor radnika odran ie u a ugustu 1905. godine. Na

ovom skupu izabrana ie i orivre mena uprava Glavnof! rat/ni kog
saveza "U koju su uli Iliia Kamber, graevinar (predsjednik), M io
Sokolov i , kn jigovezac (sekretar)", i .i edanaest l anova odbora.l-! POsebnu ulogu Savez .ie imao u generalnom traj ku. Tada su i odobrena prva pravila ovog udruenja, koie je do tada ilegalno p os t<r
jala. Dvije godine kasnije radnk i BiH osnivaju svo ju SOCijaldemokratsku stranku, ije stvarno djelovanje pada u 1909. godinu. Glavn i radn i ki savez zajedno s ovom stran kom osniva Savez mladih
radnika. Glas slobode iz 19 12. godine izvjetava, izmeu ostalog,
da e Savez dj elovati na podruj u Bosne i Hercegovine, a da za sada postoji njegova organizacija samo II Sarajevu . I sti izvor navod i
da je u okviru Saveza osnovana i knj inica .i da je odr1.ano nekoliko predavanja za radnikelS.
Sve radnike organizacije n a e l u s Glavnim radn ik im savezom zacrtale su II svom programu ekonomsku i p o li tilw borb u , koja bi trebalo da donese oslobo enj e od kolonija l no-kapita li s ti kog
reima. U svome programu znaajno m jesto dali Sll pisa noj rijei.
Propagancino-agitacioni program ostvarivao se uglavnom putem
tampe, letaka i knj ipe. Zbog toga sve ove organizacije u svom sastavu imaj u j bibli oteku .
Glav'ni radniki savez. kao patron radnikih u druenja i organ izacija, odmah pri svom osnivan iu prikupl ia publikacij e. Moemo
rei da je datumom osnivanja Saveza roena ideja o biblioteci.
II

Isto.
Vojislav

II
B ogievi: Graa o poecima radnikog pokreta u Bosni
i Hercegovini od 1878-1905, Sarajevo. 1955. str. 437.

~ edika Dervievi:

JO

lS

13

nav. lanak, str. 59.

Arhiv komunistike partije BiH, tom II. Sarajevo, 1951. str. 323.
Glas slobode, Sarajevo. 15. VI 191 2, IV, str. 70.

LAMIJA HADtlOSMANOVIC

194

U to nas uvjerava i paragraf 3 Pravila Glavnog radnikog saveza)6

II kojem sc predvia osnivanje knjinice i itaonice , odravanje predavanja, veernjih kurseva i slinofl. I stina, ova nakana nije odmah
ostvarena, jer se radnici zbog stalne ekonomske i politike borbe,
te trajka 1906. godine, nisu mogli II dovoljnoj mjeri angaovati
oko biblioteke. Kako se osjeala sve vea potreba za jednom ova kvom ustanovom, ubr.!o sami radnici prikupljaju knj ini fond. Ve~
II zimu 1907. godine, kada je osnovan polulegalni radniki Naobraz-

M.ia Sokolovi

;It

JJ'

Pravila Glavnog radnikog saveza za BiH, Sarajevo, 1905.

Arhiv KPJ. str. ll.

BIBLIOTEKE RADNICKIH UDRUZENJA

195

beni klubll . Glavni radniki savez u 'Svom sas tavu ima malu knjinicu. jen skroman fond od 150 broura bio je smjeten u sek retarijat Saveza.3~ .. Predavanjima, p reko grupnog prouavanja socijalisti kih 's pisa i slino on je organizovao ideoloku izgradnj u radnikih kadrova. Tako je paralelno s praktinim osposobljavanjem
kroz vatru trajkova, prvomajskih proslava i drugih akcija vrena
ideoloka priprema potpune emancipacije proletarija ta Bosne ' i
Hercegov ine."<IO Ovaj je klub i inae, uz ostale vane poslove, vodlo
b iblioteku Glavl'lOg radnikog saveza i brinuo se da socij a li st i ka
tampa dopre do radnika. Kako je to vrijeme u kome u Bosni i
Hercegovini jo ne postoje radni ke novine, Naobrazb en i klub je
preuzeo na sebe da se knjige i tampa nabavljaju iz Beograda i Zagreba. aci okupljeni oko ove organizacije preveli su Sinklerovu
Mo varu. Ovaj roman je u Bosni rasturen u petst o p r imjeraka41
Naobrazbeni klub je II 1909. godini prestao djelovati.
Glavni radniki savez umnogome je pomagao da se ve ina radnikih knjinica koncent-rie na jedno mjesto. U stvari, po njegovom osnivanj u sve je vie rasla pot.reha za jednom optom ra d n i
kom bibliotekom. U I zvjetaju Glavnog radnikog saveza iz 1908.
godine naglaava se da "strukovne organizacije imadu danas svoje
vee ureene ,knjinice. Isto je poraeno . da se u provincijal n im
m jestima urede meustrukovne knjinice. to je u toku ureenja"42.
Do osnivanja, uslovno nazvano, centralne radnike biblioteke tek
je dolo 1909. godine. U toj godini u Glasu slobode tampana je
Obja.va: " - Umoljavaj u se oni drugovi i drugarice koji imaju
knj ige iz zajednike knjinice, da ih najdulj e do 28. o. mj. povrate
knj inici II svrhu preustrojenja kn jinice. Nadalje se lanovima
onih saveza, koji imadu za jedni ku kn jinicu, stavlja do znanja
da e knjinicu od nove godine p reuzeti uprava Glavl10g radnikog
saveza II svoje r uke i istu znatno opremiti. odnosno popunit i i
proiriti. P oam od 10. januara, - izdavae se knjige iz knjinice
u saveznim prostorijama od 7-9 sati uveer a nedelj om od 8-11
sat i prije podne"43. Tri mj eseca kasnije ova bibli oteka e biti p reureena i otpoee s radom.
I radni ka biblioteka, kao i ostale, ni je imala stalnog bib lio tekara. Njegovu dunost je vr io organizovani radnik na amaterskoj
osnovi. Ali, da je postojao 'Odreen odnos prema knjizi i da su regulisana prava i obaveze i talaca, moe nam posluiti Pravilnik, i ji
je tekst bio nalijepljen na unutranjoj kor i n oj strani svake kn jige:
" Hronologiia radnikog pokreta, str. 107.
)1 Sedika Dervi~evi : nav. lanak, str. 60 .
.. Nedim Sarac : nav. djelo. str. 85.
'1 Sedika Dervievi: nav. lanak, str. 60--61.
OJ Izvje~laj tajnitva Glavnog radnikog saveza za Il redovni kongres
Glavnog radnikog saveza preko djelovanja od 1. juna ~907. do 1. j una 1908,
Sarajevo. 1908. s tr. 12.
u Glas slobode, Sarajevo, 25. XlI 1909, J, str. J.

LAMIlA H AD2IOSMANOV[C

196

biti izdavane svakog etvrtk a od 8-9 sati u vee

i svake nedelj e od 8-11 sati prijepodne.
2. Svaki la n ovih organ izacija, koje su povezane za op tu
biblioteku , ima p ravo da posudi samo jednu knjigu.
3. Clanovi mogu da zadre knj ige kod sebe najdue dvije nedelje. a ko se II ovom vremenu rok v raa n je ne produi ili se knjige
ne vrate, p l atie se za svaku dalj u nedelj u po 10 heler a.
4. Za dvonedelj no p os uiv anj e knjiga pla a se p o 4 helera.
a za svako jednonedeljno produenj e isto tako 4 helera II kor ist
proirenja b ib lioteka .
Uprava glavnog radn i k og saveza."
,, 1. Kn jige

Poto su II Glavni rad niki savez b ili uklj ueni i kn j igoveza

ki radnici, oni su besplatno u koriava li knjige II crveni povez sa
zla tnom vrpcom. Sigurno je da su se p onaali korek tno p rema knjizi ove biblioteke, jer do 1915. go dine mije izgub ljena n ijedna pub likaci ja.4-I
Sto sc t ie knj inog fonda, on je b io r aznolik . Uz s t r u nu knjigu nala se i beletri stika i broura i tampa. Od novi na b ila je zas tuptjena: Slobodna r ije, Glas slobode, Radnike novine, Srpsko
nezavisnost, Ustavnost, te nj em a ki socija li s ti ki list Die neue
Zeit i asopis Sozialistische Mona(shefle i drugi4S .
P ubli kacijama ove ustanove m ogao se kor istiti samo organi-

zovani radnik, a tek od 1928. i ac i .

Do preseljenja Glavnog radnikog saveza u nove pros tor ije
radnikog

dom a 1911. godine, u sob i sekretara u ormanu n alazilo

se od 200 do 300 publikacija . Bile su pop isane na due listove p ri
vrene za orman. Na taj n a i n se i talac upoznavao sa saddajem
knj inog fonda. S novim prostorija ma situacij a se mi jenja . Uz
p rostori je II kojima su se u val e knjige, broure i tampa otvorena
je i i t aon i ca.
Me ut i m , iz Izvjetaja Glavnog rad/li k og saveza za 1912. god inu saznajemo da prosv jetni rad n ije b io n a onom nivoll k akav
b i se mogao oe ki vati. Jer, ,/kao to god treba radi ti, da organizaci
je budu snane u svim ovim pravcima t reba rad ili i na socija listi
kom. klasnom obrazovan ju lano va, tr eb a r adit i na podizanju klasne svijesti, jer bez svijesnih i p rosv ijeenih lanova organ izacija ne
moe nita uspjeti pa m a i mala velik i broj l anova ili jake kase.
Z nai, da je u naim organ izacijam a nuan socijalistik i prosvjet ni
rad "~.

Radn ik je u austrougarsko vrijeme, prije svega, morao da st'

b ori za svoj u egzistencij u, za 'n asuni hljeb. Trebalo je da proe re.. Sedika Dervievi: nav. lanak, str. 62.
., Isto, str. 63.
016 l zvjeJtaj Glavnog rar1nikog saveza za Bosnu i Hercegovinu za 1912.
godinu, Sarajevo. 1913 , str . 37.

BIBLI OTEKE RADNICKIH UDRU2. ENJA

197

lativno dugo vremena da se organizuje u borbi protiv eksploatatorske vlasti. Ako se takvi ivotni uslovi uzmu u ob zir, postaje jasno
zato knjiga, odnosno b iblioteka nije nala svoje pravo mjesto j
ulogu u d rutvu. Kako je meu radnicima bio veliki broj nepismenih, buenje nj ihove klasne svijesti gotovo da se jedino postizala
putem p redavanja. "Stariji drugovi p riaju kako su, nakon tih
p redavanja, prosto progledali, kao da su dotle bili idejno slepi dodavajui kako je nj ihov svesni proleterske ivot p oeo tek od kako su im ta predavanja otvorila duevne oi."41
Meutim, nesumnjivo je da je p isana rij e izvril a presudan
u ticaj . Iako do sta kasno, buroaske novine zamijenjene su socij a
li st i k im , radnikim novinam a . O strukovnoj tampi govori se na
svim sas tancima i kongresima r adnika, II svim izvjetaj ima i zapisnicima. Franjo Rauer, sekretar Saveza, u svom referatu o ovoj temi, izme u ostalog, kae: "Cijen a se pokreta mjeri po snazi njegove
tampe ... Ci j enei tako vanost nae tampe, mi moramo nai
sredstvo za njeno odranje."4s Lektira ovog radnikog 1ista i inae
je veo ma zanimlji va. Tu sus reemo l ank e sa soci.ialnom lema likorn, o pismenosti, poloaju ene, naprednim radnikim pokretima
u svijetu, nainu borbe i slino.
Sto se t i e radnika - korisnika publ ikacija, svakako da je
bilo ra7J ike, prema nivou obrazovanja i afinitetu za odreenu vr stu
li teraturc. M la i, p ri ueni radnici najvie su se zanimali laganom,
neobaveznom l.iteraturom , a oni k lasno svjesniji itali su teoriisko
sOcij a li stiko tivo. Nije ih bilo mnogo koji su itali Marksa, Engelsa, Kauckog, Bebela, Vajana i slino. 49
Ali s obzirom na injenicu da jc u ovom dijelu Evrope socijalisti ka ideologija bila dosta slaba, moe se rei i na jslabija, samo zanimanje za biblioteku kao prateu ustanovu drutva znai
dosta. Prema vi jestima koje es to donosi Glas slobode, moglo b i se
zakl juiti da ,ie biblioteka GlavnoJ.! radl'likog saveza bila dobro
posjeivana. Naime, putem ovog glasila bibliotekar stalno poziva
radnike da vra te knjige. Osi m toga, ve u 1910. !!odini sakupl.iaiu
se dobrovtz.l ini prilozi da bi se otvorila ra dnika b iblioteka II Mo
staru , 3 godinu dana kasnije II Trebin ju je prireena zabava u kori st knjin ice elj ezn iara u Sarajevu. Sve su to ,i asni znaci da su
knjige, tampa, b r oure, i leci kriH put do radnika-itaoca.

' 1 ! Pavao! Mitrovi: nav. djelo, str. 49.

" Franjo Rauer: Stra naka tampa, (Zapisnici V K ongresa Socija1-de
mokratske stranke BiH, odranog 2. novembra 1913. godine j V II Ko ngr esa
Glavnog radnikog saveza, za Bosnu i Hercegovinu odranog 1. novembra
1913), Sarajevo, 1913, st r. 10-1 1.
.t P/ avao/ Mi trovi: nav. djelo, str. 50.

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

I INSTITUTA ZA ISTRAZIVANJE BALKANA

Biblioteka Zemaljskog muzeja

Ideja o osnivan ju ustanov~ k oja bi uvala od propadanja sta~
rine i objekte od kulturno-istorijskog znaa.ia ovoga tl a koju je
zagovarao Ivan Franjo Juki l , ostvar ena je tek s vremenom okupacije. Pojaano interesQvanje nekih naun1ka izvan Bosne j Hercegovine za istraivanje, dotad, nepoznate pokraj ine, obnovilo je Jukievu zam isao. Inicijative o osnivanju muzeja, koj e su potekle iz
same Bosne i Hercegov ine i iz drugih pokrajina, naile su na odobravanje novog reima. Austro-Ugarskoj je potpuno odgovaralo ustanovljenje jedne takve ustanove, kako bi opravdala II evropskoj javnosti svoju okupaciju Bosne i Hercegovine pa nastoji da presadi
plodove zapadne kulture2 Naime, ve prvom godinom okupacije
nestaju s ovog tla veoma vrijedni objekti i nalaze mjesto II privatnim zbirkama i zvaninim ustanovama. Nastanak muzeja, odnosno
njegovog Muzejskog drutva, 'Pretee Vladimir Corovi objanjava
ovako: "Posle oku'Pacij e uputilo se u Bosnu i Hercegovinu vie stranih nauenjaka , da p onu studiie i 'otkria' u t im nauno nimalo
eksploatisanim zemljama. Nekoliko stranih muzeja, a meu prvima beki, petanski i zagrebaki, pojurili su isto tako, da za svoje
zbirke dob iju to vie materijala iz tih oblasti , za koje se znalo da
moraju imati svakodn evnih muzejski h objekata. To naglo interesovanje za bosanske stvari i ta jagma za predmetima jz ovih oblasti,
dade povoda akt ivnijim ljudima tadanie bosanske bi rokratije da
i sami obrate panju na pitan ie te vrs te"3. Odbor za osnivanje Muzejskog drutva, fo r miran u 1884. godini4, ekao je est mieseci na
odobrenje pravila. Prihvaena su u 1885. god in i, kada je Drutvo i
I

Vidi Uvod ovoga rada, 's tr.

O inicijativama za osnivanje Muzeja, vie, Risto

Besarovi: Ostvarene i neostvarene zamisli o osnivanju muzeja, Iz kluttlntog ivota, str. 6996; Alojz Beoac i Voj in Dramui: Sedamdeset pet godina djelovanja Zemal;skog ",uzeja II Sara;evlI, "Pregled", Sarajevo, XI- XII 1963, 15, br.
lI-l2, knj. II, str. 353-361.
I Vladi mir Corovi: Bosna i Hercegovina, str. 145 .
Bosnische Post, 5arajevo, 9. X 1884, I. 80, str. 2.
l

BIBLIOTEKA ZE.'dAUSKOG MUZEJA

199

p oelo

djelovatP. Drutvo je u 1888. godin i preraslo u Zemaljski

muzej za Bosnu i Hercegovin u. Prvi direktor bio je Vladin savj etnik
Kosta Horm ann, a za saradnika pozvan je 1886. godine dl' Ciro
Truhelka, arheolog i kustos Muzeja za u mje tnost i obrt II Zagrebu. 6
Deset godina nakon osnivanj a po el a je gradnja odgovaraj ue zgrade za Muzej, a nove prostorije sv eano su otvorene 4. oktobra 1913.
god.ine.7

Zemaljski muzej
J Sarajevs ki list, Sarajevo, 20. V 1885, V, 54, str . 2.
, Risto B esarovi: Jt. kulturI10g ivota, str. 84.
7 Anali Zemaljskog muz.eja u Sarajevu 1938-1962, Sarajevo, 1963, str. 10.

200

LAMUA HAOtIOSMANOVIC

Godinu dana po osnivanju Muzeja poeo je da izlazi Glasnik

Zemaljskog muzeja, a urednitvo je povjereno Kosti HormannuB.
Poto je Glasnik p ublikovan na naem jeziku, vlast je vijesti o
svojoj kul turnoj m isiji na ovom tlu poela prenositi p u tem aso pi
sa W issenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und Hen.egovina.
Ovo glasilo poelo je da izlazi o d 1893. godine II Beu, a sadravalo je prevode odabranih tekstova iz Glasnika.
Djelovanje Z emaljskog muzeja predstavlja zaetak sistematskog i savremenog nau no-istraivakog rada na tlu Bosne i Hercegovine. Iako je, po Kal1 ayevim zamislima, t rebalo da Muzej prije
svega radi na otkrivanju rudnog i drugog blaga ove zemlje9 , on
je ve o od p oe t ka bio nauno u temeljen. Takva orijentacija ove
us tanove nije se mijenjala sve vrijeme njegove up rave .

*
Ve II pripremama za osnivanje Mu zeja postojala je ideja o
muzejskoj biblioteci. Ona je, zapravo, utemeljena kad i Mtlzejsko
drutvo .j p oela je da radi u uslovima koj i su veoma pogodovali
njenom razvoju. Poto je iza inicijativa za ovu nau nu ustanovu
stajala naklonost reim a, n ije bilo teko obezbijediti novac za nabavku potrebnog knjinog fonda . I ovdje se, uz dotaciju vlasti, ponov ilo ustaljeno pravilo obogai vanja biblioteke poklon ima pojedinaca ili ustanova. Biblioteki fond se ozb iljnije popunjava s pojavom Glasnika, odnosno razmjenom sa drugim publikacijama.
U n ovoizgraenom Muzeju biblioteka je nala mj es to za smjetaj knj inog fonda. Pod nadzorom i n acrtima nadsavjetn ika Karla
Parika 'o, gradnja ovog zdanja t rajala je pet godina. Sam Parik o
smjetaj u biblioteke pie: " I. sprat ima biblioteku i salu za predavanje od nekih 100 m!, sobu za arhivu , b ibliotekarevu sobu i malu
sobu za jednog man ipulativnog inovnika. Pored sale za predavanje spremljena je soba za predavae i za eventualne pripremel1
Knj ini fon d bio je smjeten u m etalne pomine police. Publikacije
su bile poredane po "numeruns currensu", to znai da je inventarski broj oznaavao njeno mjesto u polici.
Lisn i katalozi smjeteni su u katalokim ormanima koji se ne
razl ikuj u od dananj ih . Bibliotek a je vodila dva ka la loga, i to abecedni katalog knjiga i katalog periodike. Pri obradi kataloga za
per iodiku primjenjivan je takozvani "pruski s istem",12 koj i je i
I ore P ejanovi: B ibliografija tampe, str. 30-31.
Pravila Mu zejskog dTlltva, Sarajevo, 1885.
le Vladimir Corovi: Nauni rad Zemaljskog muzeja,

"Glasnik Ze.!Tlai jskog muzeja". Sarajevo, 1914. I- VI. XXVI , Sv. XII , str. 19.
" Ka rl Parik: Zemaljski muzej II Sarajevu, "Glasnik Zemaljskog muzeja", Sarajevo, 1914, I-VI, XXVI, Sv. XII, str. 39.
II Pruski sis tem ili Pruske instrukcije su pravila primjenjivana u Njemakoj i b ibliotekama koje su bazirale rad na njemakim pravilima.

BIBLIOTEKA ZE.'.fAIJSKOG MUZEJA

201

inae

bio II praksi II Srednjoj Evropi. Izgleda da su do 1912. godine katalozi im ali ulogu inventara. Pub likacije o Bosni bile su regis trovane u posebnom katalogu - knjizi "Bosnensia" . Anonimne
publikacije u ovoj knjizi zabiljeene su po prvoj rijei naslova , a
inae su voene po prezimenima autora, i to abecednim r edom.
Pored pisaca, odnosno naslova davan je i kratak rezime sad raja
publikacije. "Bosnensia" je imala i rubrike: inventarski broj i signaturu.

Kosta Hormann

LAAlIJA HAD:tI QSMANOVIC

202

Veoma je precizno voena evidencija o posudbi publikacija.

Postoj ale su 34 .kutije oznaene abecednim r edom sa podacima o
knjizi Ovaj sistem odnosio se na zad uenja za priru ne biblioteke.
Uvidom II kata log pe riodike, koj i je voen .u obliku knjige, m oe
se pratiti ta je sve iz ove oblasti stizalo II biblioteku. Katalog je
voen po prvoj rij ei naslova i po abecedi. Ustanovljen je odmah
na poet ku rada biblioteke.
Prvi podaci do koj ih smo doli, a koji nam govore o s tanju
kn jinog fonda, upu u j u nas da je biblioteka 1892. godine imala:
"a) iz arheo l oko- u mjetni ko-i s t o r. struka 294 djel a II 384 sveska
sa J 50 brojeva i separata; b) pri rodnjak i h stru ka 302 dj ela II 512
svezaka i separata"u. Dviie godine kasnije Zajedni ko ministarstvo,
na prijedlog Zemalj ske vlade, odobrava 2400 forinti za nabavku naunih publikacija za biblioteku. Sredstva su na mjenski ras p oree
na, ovako: 1200 forinti za arheolo ko-istorijska i etnografska djela,
600 forinti za geolo ka djela, 400 za entomologij u i 200 forin ti za
geoloko-m ineralna d jela. 14
Iz Izvjetaja o Upravi Bosne i H ercegovine lS saznajemo da je
knjjnica Zemaljskog muzeja imala 1906. godine 41 70 inventarisan ili b rojeva II 15000 svezaka. " Zbog s kue n ih novanih sredstava
pomnoava se knjinica poglavito zamj enom za sopstvene pub likacije."16 za narednih sedam godina fond ove ustanove narastao je na
6000 n aslova u 30000 svezak a i1. Pr ilikom preselj enja u novu zgradl1
reformi san je dijelom sitem ureenja biblioteke. Meut i m, ostale
su u sklopu cen tralne biblioteke. u Neke na u ne publi kacije prenesene su u druga odj eljenja Muzeja, ij i je nain rada p reuzet . U
la nu 13 stoji: "Zemaljski muzej ima jednu zajedn i ku po nau nim
grupama katalogiz iranu biblioteku, u kojoj su zastupljena sva van ija djela to se odnose na muzejska izu avanja. U upravi biblioteke ima jedan na u no obrazovan , direktoru p odree n inov nik , koj i
ima t a no da vod i kataloge b iblioteke i da u redu vri sve od d irekc ije prop isane dunosti bibliotekarske slube . Prema m jeri nau n i h p otreba dae se svakom upravitelju zbiDke iz glavne biblioteke II nj egove ra dne pros tori je jedna ru na bib li oteka, koja e iskl j uivo odgovarati njemu dodij eljenoj zbirci. Kn jige i d jela, koja
su dana u rune biblioteke ima biblioteka da vodi u evidenciji.
Djela i aso pise koji se odnose n a podruje dvaj u il i vie zbirka
ne smi je uzajmiti iz muzejske b iblioteke jed na zbirka os im za
u Spontellica II pros lavu 50-godinjice opstanka Zemaljskog muzeja
Sarajevo, 1938, <str. 17.
J' ARBiH , ZMF, br. 1304611894, BiH.
IS l zvjdta j o Upravi, str. 604.
I. Isto.
II Spomellica, str. 32, Vladimir Carovi: Nauiti rdd str. 18.
II ore P ejanov i : ISlOrija biblioteka. str. 41.

H!g~193g,

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

203

kratko vrijeme uz potvrdu koju uva bibliotekar."19 Iz tekst a ovog

lana doznajemo da je postojala posebna prostorija u kojoj su se
knjinim fondom mogli koristiti itaoci izvan Muzeja.
Ako uzmemo tanim navod ora Pejanovia, da je bib lio te
ka u austrougarsko vrijeme primala obavezan primjerak, onda
moemo zakljuiti da je tada imala status nacionalne biblioteke.::O
Ve smo naveli da je knjinica razmj enom umnogome oboga.
tila svoj fond. Razmjena Glasnika i Wissenschaftliche Mitteilungell
vrena je sa 120 doma ih i stranih ustanova 21 Godine 1893. Ze
maljs ka vlada trai odobrenje od zajednikog ministarstva finansija
razmjenu publikacija Zemaljskog muzeja s naunim ustanovama i
drutvima. U zah tjevu se predlae, prvo : prihvatanje razmj ene sa
34 drutva, zavoda, redakcije itd . za razmjenu starijih sveski pub
likaci ja ovih ustanova koje muzejska biblioteka nema u svom fondu;
drugo: uvrtavanje ovih institucija koj ima je dotad Glasnik s lat bez
naknade. To se odnosi na 18 drutava s kojima treba ugovoriti zajam eno dostavljanje starijih godita njih ovih publikaci ja u razmjenu za Glasnik; tree: predlog obuhvata pods ticanje razmjene sa
199 insti tucija s kojima dotad Muzei nije vrio nikakvu razmjenu.
I naizad , tu je zahtjev za tri asopisa ko ia su neophodna kao pomae:alo naunim i strunim radnicima Muzeja, a nemogue ih je
dobiti razmienom. Zato je naznaeno da treba traiti na in da se
svakako nabav~.
Meu ustanovama sa kojima je biblioteka vrila razm.i enu
nalaze se: Srpska krali evska akademila nauka u Beogradu, Profesorsko drutvo Otadbina u Beogradu, Prosvetn i J!lasnik Kralj.
srpskog mini starstva prosvete, Starinar u Beogradu, Hrvatsko pri~
rodoslovno i Hrvatsko arheoloko drutvo u Zagrebu. Jup.:oslavenska akademiia znanosti i umjetnosti i Sveuilina biblioteka u Zagrebu, Hrvatsko st::\rinars"k:o drutvo u Kninu, Muze.isko drutvo
za Kranisku u Liublj ani, Historischer Verei fUr Steiemark i Naturwisenschaftlicher Vere in fur Steier mark 1.1 Gracu, Maarska aka
demi ja, Maarsko geografsko drutvo i Kr. statistiki ured, Maarsko hi storij sko dn.ltvo. Maarski dravn i arh iv. Maarsko J!eoloko drutvo, Archaelogia i Ertesit6 u Budimpeti. K r . eko ueno
drutvo. Drutvo priiatelja staroitnosti, Kral;evsk i eki mU7.e i u
Prarru, Altertumsverein , AnthroDologische Gesellschaft. Centralblatt
fUr Metodologic und Erdmagnetismus, Kunst-u nd hi stori Denkmale,
Holbibliothek, Kriegsarhiv, Orientalische Ak ademie II Beu.
Muzejska biblioteka je razmenjivala svoje publikacije sa 22
ustanove iz Bea. Zatim, sa mnogim ustanovama uRumunij i, FranII

str. II

S tatut za Bos .-Herc. Zemaljski muzej

II

Sarajevu, Sarajevo, 1913,

ore Pejanovi: I sto, str. 42.

Liubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, str. 103.
II Hamdija Kap id i : Naune ustanove tl Bosni i Hercegovin.i ta vri
jeme austro-uga,.ske uprave, graa, Tom VI, Sarajevo, 1973, str. 103-105.
lt

II

LAMIJA HADtlOS MANOVIC

204

cuskoj. Rusij i, Italiji i Engleskoj , iz koje je dobivala i publikacije

Britans kog muzeja (Britiseh Museum)21,
Fond muzejs ke biblioteke inila su prevashodno nau na djela
i publikacije, to je i razumljivo s obzirom na sadraj njenog rada. "Zabavna dj eJa principijelno se ne nabavlj aj u samo uzgred
i neh otice zaluta k oja be l etrist i ka knj iga II rafove ove nae n a u ne
institucije."2. Pur ed toga , II ovoj biblioteci go tovo da nij e bilo
djela jz oblasti medicine, fizike, hemije i astronomije, odnosno samo ona izala II izdanju neke nau ne u stanove2S
U vrij eme austrougarske uprave B iblioteka je dola II posjed
svojih i dan as na jvrednijih primjeraka. Izdvojimo m e u n jima
starija izdanja plsaca, kao to su Divkovi i Bai , te Orb in ija,
Luci a i Farlattija, znaajna 'Za izuavanje istorije. Ova djela su i
ina e rijetkost i II veim svjetskim bibliotekama. J edan od najvrednij ih eksponata Biblioteke je Sarajevska hagada, kupl jena od jevrejske porodice Koe n 1894. godineU. Biblioteka posjeduje jo tri
veoma znaajn a jevrejska rukopisa. Megile, zbirke mitskih p ri a ,
pisane na pergameni. Dvije inkunabule koje u va ova biblioteka
predstavljaju vri jednost ne samo u okvirima nae zemlj el' nego i
II svijetu. Biblioteka takoe posj eduj e dosta rij etkih knjiga tampani h i z m e u 1500. i 1800. godine, kao: Zbornik, tampa n u tampat'ij i B oidara Vukovia II Mlecima oko 1320. godine, Oktoih iz
1539. god ine, tampan u Graanici , p revod djela Heinri cha Millera
- Ti..irkische Hi storien ... Knjiga je tampana u Frank furtu na
Majni 1563. godi ne. Di vkoviev Nauk krstjanski za '?arod slovinski
iz 1611. godine. B ukvar slavenski j pismeny prepodobnogo Kirill a
Slavjanskoga episkopa napeatan III Rimu 1739. godine, Opisanije
itija i de'princa Evgenija Gercoga sabojskogo i generalisimusa
nad 'armijami ego rim skago cezarskago velie s tva i vseja im periii,
Sank peterburg, 1760, Stematografija Kristifora Tefa rova, tampana
II Be u 1741. god ine, Latinski bukvar s kratkim "slovnikom" latinskog jezika iz 1766, Bukvar ili Naalnoj e uenie hotjatim ouit
sja knig pismeny srpsko-slaven skim i druga djelall. Vi e od dvjesto
primjeraka i ne dragocjenos t Bib lioteke ne samo svojom st arou
nego i po tome to su veoma rijetki.
Iz Ex-libr isa koji se nalazi na nekim od ovih djela saznajemo
na koj i su nai n dospjela u Biblioteku, odnosno u ije m su vIa
sni tvu bila ranije. Tako u .knjizi Georgi a iP raya: Annales regum
lJ
)o

Spomenica a prsa/avi, str. 17-19.

Grpo"or Cremonik: Biblioteka Zemaljskog muz.eja u Sarajevu, "Na-

rodno jedinstvo", Ilustrovani zvanini almanah-kalendar Drinske banovine

za !':ostu 193 1. godinu, Sarajevo, 1930, str. 270.
~ Isto.
lt Hajrudin Curi: Jevrejski (hebrejski) rukopisi Biblioteke Zemaljskog
muz.eja tt Sarajevu na izlobi " M inijature u Jugosa\viji" "Bibliotekarstvo",
Sarajevo, 1964, X, 2. str. 73-75.
II Ljubinko Popovi: Popis jnkunabu/a, str. 27. i 5t.
II Vidi: Katalog rariteta Biblioteke Zemaljskog mm.eja u Sarajevu.

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

205

-Hungariae iz 1764. godine nalazimo da je pripadala biblioteci Ladislava de Kia. Po ex-librisu na knjizi Matthiasa Bellusa Panonniusa: Hun gariae antiquae et novae prodromus cum specimil1e,
znamo da je kupljena iz sred stava Muzejskog dru.ftva i da je jedna
od najstarijih u fondu biblioteke .
Od osnivanja Biblioteke postoji Turski ar hiv, koj i ima 467
rukopisnih i tampanih djela . .Kako Muzej n ije, osim Sejfudina
Kemure i Fehirna Spahe, uspio da okupi znalce istonih jezika, taj
materijal je ostao najmanje istraen29
Veoma povoljna okolnost za uspjean rad i razvoj muzejske
biblioteke jeste upravo t o to su je, od samog poetka , vodili
istaknuti ku1tw-ni i nauni radnici Bosne i Hercegovine. Posebno
mjesto pripada dru Vladimiru Corov i u, koji je u 1909. godini bio
izabran za as is tcnta 30 , a od 1912, postao je upravn ik Biblioteke3].
U Muzej je doao nakon zavreruh studija filozofije i doktorata II
B e u. Srena je okolnost da je Corovi doao na e l o Biblioteke,
jer je i sam elio da radi u jednoj ustanovi, koja e mu prui ti
mo g uno s t nauno g razvoja. Njegova p rivdenost poslu i st runo
b ibli oteko znanje ubrzo je imalo vidan rezultat. " Istakao se osobito II ureivanju jugoslovenskog literarnog arhiva i katalogiziranju knjiga"l2, pisao je Karlo Pa u preporuci Vladimira Co rov ia
za prijem II In stitut za istraivanje Balkana, gdje je izvj esno vrijeme bio sekretar. U 1913. godini Corovi je nastojao da ostvari
ideju o Centralnoj narodnoj biblioteci u kojoj bi bile koncentrisane knjin ice svih srednjih kola na ovom tlu i svih naunih
ustanova 33
Biblioteka Zemaljskog muzeja nosila je naziv "Landesbibliotek", to bi znailo da je vr ila ulogu centralne biblioteke u Bosni
i Hercegovini. M euti m , kako ova biblioteka nije vodila evidenciju
"o sadrini bar veih javnih i privatnih biblioteka II zemljiI/M, ne
b i sc mogla p rihvatiti i ova njena misija.
Kao sekretar drutva Prosvjeta, Vladimir Corovi je uhapen
1914. godine. Poto je osuen tl takozvanom "ve1eizdajnikom procesu", otputen je iz slube 1917. godine. pa ~e na njegovo mjesto
za upravnika Biblioteke doao dr Petar Skok S. Zemalj ska vlada je
Zajednikom minisatrstvu finansija preporuila dra Skoka za ovo
mjesto, prvenstveno zbog toga to se lkao profesor u Banji Luci
bavio ozbiljnim naun im radom. Posebno sc istakao kao strunjak
iz oblasti toponomas tike, a pisao je o romanskim, germanskim i
turskim elementima u srpskohrvatskom jeziku. S obzirom na ovo,
dr Skok bi u Biblioteci bio II prilici da nastavi svoja nauna ispiVladimir Coro vi: Nauni rad, str. 15 .
ARBiH, ZMF, br. 88011909, BiH.
lL Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovina, str. 360.
lt

u
J.)

JO
lS

Isto.

I sto, str. 367.

Isto, str. 368.
Isto, str. 360.

l.AMIJA HADlIO$MANOVIC

206

tivanja, te da ovu ustanovu vodi struno i kva1 itetno36 , komen tarie

se II jednom dokumentu Arhiva Bosne i Hercegovine. Ova preporuka je prihvaena. n

Ako se govori o zaecima nauno-is t raivakog rada, onda sc

oni moraju vezati za Zemaljski muzej, prvu naunu ustanovu II
Bosni i Hercegov ini. Uspjenom djelovanj u Muzeja od samog poetka doprin ijela je u mnogome ekipa naun ih radnika i strunjak a ,
m eu koj ima je bilo dosta stranaca: Fridrich Kaccr, Otmar Raj zer,
Karlo P a i Kosta Hormann38 Znaajno mjesto pripada Kosti Hormannu, koji je vie od dvi je decenije bio vezan za rad Muzeja .
Pored toga to je b io lan Privremenog odbora Mu zejskog drut va
za izradu drutvenih pravila i prvi direktor M uzeja, on je dao i
koncepcij u Biblioteke, a bio je i jedan od pokretaa Glasnika. Zatim je prevodio tekstove na nj emaki jezik i b io korektor lanaka .
Starao se o stvaranju kadra. o o snivanju novih odjelenja MuzejaJ'l
i ukupnim svoj im radom doprinosio djelovanju Muzeja.
Rad Muzeja pobudio je intcresovanje za prikupljanjem, u
vanjem i izlaganjem vrijednih starina. Rezultat ovako poja anog
zanimanja jeste i otvaranje Muze;a Stare pravoslavne crkve II Sara
jevu 1890. godine. I stina, ovaj se muzej , za razliku od svoga pretee, nije bavio istraivanjimaoIl.
Jedna od najvanijih ustanova u okviru Muze;a jeste Biblioteka. Kao prva nauna Biblioteka prikupljala je i uvala publikacije neophodn e za rad naunika i strunja k a same ma t ine ustanove. Bogat i raznovrstan pisani materijal obezbijedila joj je, veli
kim dijelom, razmjena nj enih glasila s edicijama r aznih eminentnih nau n i h ustanova van Bosne i Hercegovine. Sa druge strane,
Biblioteka je imala veli ku materi jalnu pomo reima. Za razliku
od ostalih biblioteka pokretanih privatnom inicijativom, uz drutva
ili samos talni h, koje su ovisile o dobroj volji pojedinaca, muzejs ka
Biblioteka je bila osloboena m a terijaln ih briga i pote koa. Njen
fond je popunjavan sistematski, s vidljivim t rudom da se nabave
djela potrebna radnicima Muzeja. Kao potvrda o brizi za njen sa
draj, neka nam poslui ovaj primjer. Zemalj ska vlada se pojavi la
kao pokrovitelj Biblioteke II traenju da se nabavi "Illyricum
sacrum", ija je cijena na tritu dostigla 1200 guldena. tak Ro
zen tal, antikvar iz Bea, ponudio je svoj p rimjerak te knjige za
1400 m araka. U objanjenju Vlade s toji da to veoma rijetko djelo
II Bosni i Hercegovini posjeduje samo F ranjevaki sam ostan u
,. Hamdija

Kapidi: Naune ustanove u Bosni i Hercegovini, str. 47.

ARBiH, ZMF, br. 12574/ 1917. BiH.
JI Vladimir Corovi: Bosna i Hercegovina. str. 145.
" Boris Cari: nav. djelo. str. 129-130.

RistO Besarovit: I t. kulturnog ivota, str. 85-86.

207

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

Kreevu, ali nij e doputeno da se iznosi iz mati ne b iblioteke. U

ovom zahtjevu stoji i potreba kupovine geografske karte Bosne i
Hercegov ine u vrijeme ulaska Turaka na ovo tle. Oba zahtjeva
na ila su na podrku vlasti~l.
Bez obzira na motive s kojima je austrougarska vlada osno
vala Muzej , njegova odjeljenja i Biblioteku, j izdano ih pomagala,
njihovo postojanje predstavlja znaajan istorijski datum. Zahvalj uj u i Mu.zeju. sauvani su od propasti eksponat i od velikog kulturno-h istorij skog znaaja. Oni su .skrenuli panju ire javnosti na
bogatu kulturnu ba ti nu Bosne i Hercegovine i naveli na dalja
istraivanja i p rouavan .i a. Bibli oteka je revno prat ila Muzej i
ukupnu na uno- i strai va ku d jelatnost, pa je prikupljala dragocje
ne publikacije iz raznih oblasti . Uz pomo s trunog kadra usp jela
je da sauva mnoge raritete i djela velike vrijednost i. Uza sve to.
Muzej ima zasluga za razvoj n aunog kadra u Bosni i Hercegovi ni.
il1stiftl t za is t raivanje Balkana
i njegova biblioteka
I nstitut za istraivanje Balkal1a je "predstavljao ideju o austrougarskom Balkan u"41. P okreta i osniva ove ustanove jeste
dr Karlo Pa , istaknuti nauni radnik svoga vremena. Pune et iri
godine, od 1904. do 1908, to je bila "privatna stvar" dra Pa a , jer
su "suprotnosti interesa Austrije i Maarske onemoguivali otvorenu podrku P aovim zamislima i onemoguili da Institut za is traivanje Balkana postane ,dravni institut' "u. Pored Ugars ke, koja
je zbog politikih motiva bila prot iv I l1stituta, doma a javnos t
se pro tivil a ovom na stojanju. Jedan od izraza log raspoloenja bio
je i anonimni uvodnik u Srpskoj rijei, u koiem se kae i ovo:
"Poznato je, da je sav nauni rad u Bosni i o Bosni, koji je u ma
kakvoj vezi b io s nekom vlasti, imao tendenciju da r ekl am ira inaugurisa ni p o li t i k i reim. Ovakvog iznaj m ljivanja nau ke i vjetine
u kori st politike bilo ,ie j prije, ali isto tako zna se, da jc iznajmljivanje b ilo nasilno, da je ono bilo znak neumitne reakcije , koja
.ie teil a da svo ljudsko zmanje, da sve ljudske osj eaje jedne zemlj e podred i interes ima izvjesnih dinastija ili izvjesn ih politi kih
re im a'4. U godini aneksije Bosne i Hercegovine I nstitut je dobio
pravo javnosti i naziv: Bosal1skohercegovaki il1stitw za istraivanje Balkana. Djelovao je do 1918_ godine i bio sve vrijeme ovisan
o Zemaljskonl muzeju, unato nas tojanju njegovog osnivaa da ga
osamostali.
<I

Hamdija

Kapidi :

Naune

ustanove

II

Bosni i Hercegovini, str.

277- 278.
ol
II

Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovina, str. 310-311.

Isto, str. 311.

.. Institut za ispitivanje Balkana, "Srpska

1908, I V, 59.

rije",

Sarajevo, 14. III

LAMilA HADZlOSMANOVIC

208

Os novna djelatnost I nstituta bila je okrenuta i zuavanju Balkana. U vremenu od 1904. do 1907. godine I nstilut je publikovao
pet knjiga4~. Sve publikacije koje je izdavao Karlo Pa pod zajedni kim naslovom: "Zur Kunde de Balkanhalbisel" (Poznavanje Balkanskog poluostrva) bile su na njemakom jeziku. U 1908. godini
javili su se zahtjevi da se tekstovi tampaju i na drugim j ezici ma,
prema elji au tora.
Fe rd inand Velc, porijeklom Cehoslovak, dugogodinji profesor crtanja na sarajevskoj Veli koj gimnaziji, bavio se "pomalo i
literarnim sastavcima trudei se naroito mnogo ve od poe t ka
oko prikupljanja podataka za bibliografiju Bosne i Hcrcegovinc"46,
Shva tiv i vrijednost Velcovog pr iku p lja ko g rada, dr Pa ga je
angaovao za saradnika In stituta. Dr P a je imao namjeru da izdaje "B ibliografska saoptenja Bosanskohercegovako g insti tu ta
za is traivanje Balkana i kriti k i evidentira dotadanje radove koj i
se odnose na Bal kansko poluostr vo"47. Rezultat dugog Velcovog
ist ra iva kog i pri k u pljakog r ada su Bibliografija Bosne i Hercegov ine i Bibliografija o Crnoj Gori, obje u r ukopis u.
P a je pokazivao volju da oko Instituta okupi i domae nau
ne radnike iz Bosne i Hercegovine. Tako je dru Julijanu Jel en i u
p ovjerena izrada na Bibliografiji bosanskohercegovakih fran jevaca. Za posao na bibliografiji je angaovao i dra Vladimira Corov i a, Fehima Sp<:thu, dra Gregora Cremon ika i druge.!
Nakon prestanka dj elovanja Instituta, Bibliografiju Bosne
i Hercegovine je najprije otkupila Sarajevska optina" zatim Gradsko poglavarstvo. Sada je u vlasni tvu Arhiva grada Sarajeva.
Bibliografija o Crnoj Gori nalazi se u Akademiji nauka i umjetn os ti Bosne i Hercegovin e.
U okviru I nstituta od samog poetka djelovala je i biblioteka.
Njen fon d rjeito govori o djelatnosti Ins tituta, jer je sadravao
dosta knjiga o Albaniji, Crnoj Gori te mnogo or ijentalnih rukopisa. Bliski saradnici Karla Paa doprinijeli su u znaajnoj m.i eri
s tru nom voenju i organizovanju b iblioteke. Hamd ija KreevIjakovi je izvj esno vrijeme b io bliski saradn ik Karla P aa , pa nam
daje zanimljivo obavjetenje u vezi sa bibliotekom l!ls 1itula. Pri
prvim susretima sa Pao m , on mu je pokazao malu biblioteku,
od koje se kasnije razvio Institut za prouaavl1je Balka/la. "G.
Pasch me je pozvao, da sakup ljam knjige za tu biblioteku . .. Najp rije sam pregledao, to je ve bilo sakupljeno, a onda otpoeh

Hamdija

Kapidi:

Bosna i Hercegovina, str. 313.

ot aka Mazali: Ferdinand Velc, povodom 15-godiJnjice smrti, ,,Jugoslovenski liSl", Sarajevo, 30. VI 1930, XIII , 152. str. 9.
., Hamdija Kapidi: Institut za istraivall;e Balkana u Sara;evtt 19041918, Namjena i planovi, "Radovi Filozofskog fakulteta II Sarajevu, knj. If,
Sarajevo, 1964, str. S.
-II Biblir 6raf-ska djelatnost II Bosni i Hercegovini, Narodna biblioteka
Bosne i H-:.rceguvine (1945-1965), Sarajevo, 1965, str. 81.
u

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

209

s poslom."~ Na osnovu dokumenta, koji sadrava izvjetaj , a koji

je dr Pa podnio Zajedni kom ministarstvu finansija o radu Insti
tu ta, Hamdija Kapidi saoptava: "Uprkos materijalnoj s kueno
sti, radilo se istovremeno na stvaranju naunog aparata, specijalne
biblioteke koja bi obuhvatala cijelo poluostrvo, zbirke karata, fotografije istorijskog, knjievnog i epigrafskog arhiva, kolekcije
rukopi sa itd. Osnovu bi inila vlastita imovina koj a bi se proirivala razmjenom sa publikacijama i pokJonima. Tako je R. Kiefer t
posvetio rukopisne, za istoriju kartografije vane balkanske karte
svog slavn og oca Heinricha H ieferta, meu njima lk artu BiH koja
pos toj i samo II jednom primjerku i koju je on izradio za Berlinski
kongres, i jo neobjavljene dnevn ike ri snimke kasnije poznatog
afrikog ratnika Heinricha Bartha sa nj egovog drugog puta po
Balkanu.".50
Institut i njegova bi blioteka bili su, na izvjestan nain, dijelovi Zemaljskog muzeja. Zbog toga, a i zato to je dr Vladimir
Corovi bio saradnik ove ustanove, ona je vodena na isti nain kao
i Biblioteka Zemaljskog muzeja. Raeni su istovjetni inventari i
katalozi. Izuzetna panja poklanjana je uvanju svakog r ukopisa
i publikacije ove biblioteke. Da bi se fond biblioteke to bolje ou
vao, I nstitut je 1917. godine izdao odredbe o njegovom koritenju.
Biblioteka je i ina e hila zatvorenog tipa i sluila je uglavnom saradnicima I nstituta. I za njih su, kao i za r ijetke korisn ike sa stra
ne, vaila ista - stroga pravila o postupanju s knjinim materijalom. Po tim pravilima, izuzetno je bilo doputeno nau nim radnicima ili umjetnicima da se koriste knjigama , i to u prisus tvu bibliotekara. Niko od italaca nije mogao sam uzima ti s polica knjigu
ili je vraati . II s lu aju da se, na bilo koji nain, knj iga oteti ili
potcrtaj u neki dijelovi II njoj, plaa se kazna u iznos u dvostruke
cijene djela. U odnosu na rukopise kriteriji su bili jo stroi. Mogli
su se pregledati jedino sa dozvolom upravnika biblioteke i u njegovom prisus tvu. Istina, b ilo je dozvol jeno fotokopiranje rukopisa
a kao protuuslugu za nj ihovo koritenje autori publikacija ra enih
na osnovu tih dokumenata bili su obavezni da bib lioteci dostave
tri primjerka svoga rada51.
II sedmoj godini postojanja biblioteka je raspolagala sa 6163
primjerka. Najvei dio ove kolekcije inile su geografske karte,
knjievni radovi stvaralaca Bosne i Hercegovine, polit i ke b roure,
rukop isi te publikacije o Albaniji. Rukopisna zbirka imala je tada
812 slovenskih , grkih, per zijskih i turskih kodeksa, meu kojima
je bilo s tarih ,i po pet vijekova. Zna aj tih rukopi sa, izmeu os ta4J Hamdija Kreevij ak ovi: Jedno pismo fra Mije Bati n ia, ,,Napredak
Kalendar", Sarajevo, 1939, str. 2l.
,. Hamdija Kapidi: Naune lIstanove, str. 49l.
JI Odredbe o upotrebljavanju knjinice, zbirke rukopisa i klieja, Naredba Zema1iske vlade za BiH od 20. II 1917,br. 3671, V,3, Sarajevo, 1917.

!.AMIJA HA0210SMANOV1C

210

log, jeste i II tome to su otkrili "dosada potpuno nepoznate muslimanske pjesnike na slavenskom jeziku iz XVII i XVIII vijeka"Sl.
Jz istog izvora doznajemo da isto rijski arhiv ima nekoliko hil jada
dokumenata na orijentalnim jezicima, vie stotina epigrafski h otisaka te fotografskih koji obuhvataju sve grane nauka, - 3000 je.
dinie.:;.: otisaka ploa i fiimova~3,
Pi u i o ovoj biblioteci, Ljubinko Popovi iznosi jednu pretpostavk u koja se mora uzeti s rezervom: ..Nagli porast zbirke
balkanskih zemalja II Zemaljskom muzeju, kao j injenica da su
se II njoj uva li klieji daje povoda za miljenje da je upravo ova
zbirka trebalo da vri ulogu narodne biblioteke za BiH i da je
primala obavezni p rimjerak, a ne priruna muzejska biblioteka. "~
Poto je do osnivanja Instituta i biblioteke dolo zbog povea nog interesovanja za istraivanje zemalja Balkana, razuml j ivo
je to je Ka rl o P a pridavao poseban znaaj vizantologiji i orijentalistici. Iz tih nastojanja nastala je bogata i vrijedna kolekcija
rukopisa, raznih dokumenata i geogr afskih karata. PO rije i ma
Karla P a a, nijedan nau ni zavod nije imao toliko grae o Alban iji kao i nstitut za istraivanje Bal kana. Direktor I nstiwta imao
je ambiciju da otkupljivanjem privatnih b ib lioteka stvori jugoslo
vens ki literarni arhiv. Uspio je d a se olkupi radna soba sa bibliotekom Silvija Strahimira Kranjevia. T akoe je .istim putem u
posjed Instituta dola i biblioteka Sejfudina Kemure sa dosta
vrijednih rukopisa. ss U tekstu o Balkanskom institutu Hamdija
Kre ev i jakovi navodi: " S ovim je zavodom li vezi i Odsjek za
knjievnost, znanos t i umjetnost os novan u augustu 1917, nastoja
njem dra P aa , a bio je sas tavni dio Odjela za bogotovlje i nastavu. Priredio je jednu izlobu radova zemaljskih slikara. Ukinut je
kad i Institut. Na ovaj nas odjesk sj ea nekoliko sli ka li Zemaljskom muz~u Ikao skromni poetak galerije slika domaih
umjetnika."
Odlaskom dra Ka rla Paa za univerzitetskog profesora u
B e, 1919. godine, pres taje de facto rad ove ustanove. Imovina
fllstituta predata je ne to kasni je Zemaljsko/n muzeju. Od d ijela
zb irke in sti tutske biblioteke utemelj en je fond Orijentalnog institu ta u Sarajevu, 1950. godine.
Rad dra P aa na osnivanju I nstituta i nj egove biblioteke b io
je stalno p raen hegemo n istikim ambicijama Austrije. Na u n e motive osnivaa ovog zavoda podrala je zbog svojih interesa habzbu rka monarhija. Stoga je pruila materijalnu i drugu podrku
Hamdija Kapidi: Naune ustanove, str. 325.
JJ Isto, str. 326.
Lj ubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, str. a03.
lli Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovina, str. 360.
56 Hamdija KreevIjakovi: Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave
(J878-1919), Saraj evo, 1969, str. 50.
s2

)&

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG MUZEJA

211

zahtjevima ove ustanove, zvanino ili II nekoj skrivenoj formi.

I nstitut nije nikada postao dravna ustanova tipa Zemaljskog muzeja, jer se Ugarska , opet zbog svojih politi k ih interesa, protivila
irenju Austrije na Balkan. Smetnju u radu Instituta predstavljale
su i ambicije Zemaljskog muzeja da ga uzme pod svoje okrilje.
Zbog toga su i Institut i biblioteka bili u stalnoj zavisnosti od
Muzeja. l pored ovih i drugih tekoa s kojima se b1Stitut suoa
vao, imao je veoma znaajnu ulogu. Njegova je najvea zasluga,
to je prikupljao i uvao grau koja je danas, dragocjen izvor z'a
izuavan j e istorije balkanskih naroda, a posebno Bosne i Hercegovine.

BIBLIOTEKE DR1AVNIH UREDA

Pored navedenih tipova biblio teka, kao novinu II ovoj ob last i,

Aus tro-Ugarska uspostavlja biblioteke svojih ureda. Ovim ustanovama vlast poklanja osobitu panju. Svako nadletvo imalo je
barem pr iru nu b ib li oteku.
Prirodno .je da je Zemaljska vlada im ala naj oprcmlj cniju i
n::l jhngflli j ll hihli ntekll, koj a je 11 s lv(l ri hil :'! centnll n:=l. Njen knjin i
rond je brojao oko 30.000 svezaka'. Knj ige su bile inventarisane
i rasporeene po materiji. Bibliotekama su upravljali slubenici
registratura.

Svako odjeljenje Zemaljske vlade imalo je p r iru n u knjinicu. Finansijska odieljenje Zemalj ske vlade tampalo je 1892.
godine Katalog publikacija nabavljenih II toj godinu. Na 46 stranica Katalog donosi registar djela po mater iji sa 18 ~rupa, te dva
inventara, jedan do 280 brojeva, a drugi od 28 1-3042 Iz rukopisnog Kataloga ove biblioteke iz 1906. godine, takoe doznajemo da
su publikacije rasporeene po materiji, i to u osam grupa s podgrupama. Katalog II obliku bloka podijeljen je na s lij e d ee rubrike:
skra eni naslov, biblioteka ozna ka, format i broj svezakal.
Vrhovni sud u Sarajevu imao je takoe veliku b iblioteku od
oko 8000 svezaka. Dijelom se o va knjinica nalazi na Pravnom,
a dijelom n a Ekonomskom fakult etu II Sarajevu.
Za vrijeme drugog svjetskog r ata propala je gotovo potpuno
interna biblioteka Statistikog ureda gradskog poglavarstva u Sarajevu sa oko 10.000 sveza ka. "Organizovao ju je p r ofesor Univer
ziteta u Frankfurtu dr. Ferdin and Schmidt, pisac jedne obimne
studije o B osni."~ A rhiv grada Sarajeva u va danas njene neznatne
osta tke.
I zvjetaji o Upravi Bosne i Hercegovine iz prvi h godina ovog
vijeka jedin i su tragovi koji govore da je tada u Centralnoj kaznioni u Zenici djelovala biblioteka sa dosta bogatim knjinim fon Ljubin ko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, str. 103.
Kalalog der Amtsbibliothek de FiHalll;-Abtlleilung der Landsregiertmg
fur Bost1ien und Herzegovina, Sarajevo, 1892.
I ARBiH, br. 52456/ BiH, 1906 .
Lj ubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka . .. str. 104.
l

BIBLIOTEKE DRZAVNIH UREDA

213

dom. Danas u K az.neno popravno m domu u Zenici ne postoje nikakvi podaci o biblioteci iz austrougarskog vremena.
Iz navedenih izvjetaja doznajemo da je u 1905. godini ova
knjinica imala 1866 svezaka zabavnog i p ou n og sadraja, veinom
na naem jeziku.5 Kanjenici su se dosta koristili ovom bibliotekom. Tako je u 1910. godini 556 kanj eni ka proita l o 6.980 djela'.
Otvaranje ove b iblioteke uklapa se potpuno u politiku Austro-Ugarske na ovom ti u, koj om je pred j av no u nastojala da se
predstavi misionarom kulture, pa ak i meu pres tupnicima.

/zvjeJtaj o Upravi iz 1906 ... , str. 495.

, IzvjeJra j o Upravi iz 1911 ... , str. 198.

ZAKLJUCNOPOGLA VLJE

Obrada teme Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine zahtij evala je pomicanje vremenske gr anice
do p oe tka , zapravo pojave p rvih kn j,i nica i pra e nje njihovog
r azvoj a do 1878. godine. R ezultati, makar dati j II knitkom presj eku, ine temelj na kome II eti ri decenij e austrougarske uprave
poinj e nagli razvoj bibliotekarstva i njegovo pr ibliavanje evropskim dostignu im a II toj oblasti.
Razlozi za paralelno praenj e toka i razvoja biblioteka naroda Bosne i He rcegovine: Srba, Muslimana , H rva ta i J evreja sadrani su II s linoj , pa i zaj ednikoj istorijskoj sudbin i, najprije pod
jednom, a onda pod drugom tuinskom vladavinom. J edino se tako mogla sa ini ti vjerna s lika ivota ovoga p erioda.
Neosporno je da biblioteka spada meu najstarije kulturne
institucije na ovom tlu. Mada je teko u spostavi ti kontinuitet zbog
n edostatka pouzdanih tragova, po etke brige o knjizi i njenoj fun kciji nalazimo u perjodu koji z nai snaan kulturni i politi ki uspon:
u vremenu kada u Sarajevu upr avlja Gazi Hu srev-beg. Is tin a, u
zemlji u koj oj je u smeno kazivanje trajalo s t olje ima kao nain
prenoenja i i renja kulturnih vrijednost i, znaaj bibliotekarstva
se ne moe vrednovati kao u zemljama s mnogo veom pismenou i tradicijom p isane rij e i. U dugom vrem enskom r aspo nu traj u
biblioteke vjerskih us tan ova, konfesionalnih kola i p rivatne zbirke, Js::ao najizrazitija kulturna arita. Stvarane u okr ilj u odree
nih i:J.sta nova, one su bile nep ris tupane irem kru gu kori snika, a
prept~ u p rodoru knj ige meu brojnije i taoce i ni jo i vievjekovna nep ismenos t naroda. Podsjetimo se samo da do dvadesetog
stolj ea nema zn aaini j ih n i oh imnij ih programa opismenjavanja.
Pismenost koja se sticala u vjerskoj koli bila je okrenuta iskljuivo religioznom tivu. Za p repis ivanje vi er sk ih tekstova po samostanima, manastir-ima , teki,iama i dr u!!im sakralnim ustanovama
bio je angaovan tek uzak krug Hud i. i to II odreenu svrhu . pa
ie i razvoj b ibIiotekars tva imao sva ob ilj eja kulturno-i storijskih
tokova.
Uspostav1ianjem austrougar ske vlasti u Bosni i Hercegovini
1878. god ine nas tupaju znaajne promjene u poli ti kom , drutvenom. ek onomskom i kulturnom djelovanju na ovim prostorima.

216

LAMIJA HAD!IO&'"NOVIC

Tada se iz teme1ja mijenjaju vijekovima ustaljeni odnosi. U sklopu tih promjena biblioteke i bibliotekarstvo zapoi nju DOVO poglavlje II svom razvoju temeljeno, razumljivo, na nasljeenoj situaciji. Taj period, koji znai i vrijeme pojave novih biblioteka kod
nas, izuavan je fragmentarno ili II okviru izuavanja ukupnih
kulturnih i dru tveno-po li tikih prilika. Stoga smo, kao osnovni
zadatak, postavili obuhvatno vrednovanje i odreenje zaetaka
modernog bibliotekarstva na tlu Bosne i Hercegovine.
Privatne zbirke knjiga, bez obzira na obim i sar1aj , predstavljaj u osnovne elije ove vrste, U njihovom nastajanju i razvoj u, bar II ranijem p eriodu, nema ni osobitog sistema, niti odreene kulturno-istor ijske in tencij e u irem smislu. Mnogima od njih
po tpuno su izgubljeni tragovi, podatke o nekima nalazimo tek II
uzgrednim zabiJjcSkama n a knjigama, rukopisima i hronikama iz
tog vremena. Tek sa dvadesetim s t o l jeem moemo ih pouzdano
pratiti iak o n i tada ne nalazimo dovoljno izvora na osnovu kojih
bismo s dinili kompletn iju sliku o nj ima.
Na ovaj se tip knjinice vremenskim slijedom nadovezuj u
biblioteke pri muslimanskim vjerskim zajednicama, koje se temelje na vakufu. U austrougarsko doba one stagniraju, dijelom propadaju ili se stapaju u najznaajniju meu njima - Gazi Husrev-begovu biblioteku. Tokom vievjekovne turske vladavine uspijevaju da se odre, pa i razvijaju, biblioteke zajednica drugih konfesija. Najvee rezultate u tom vremenu ostvarile su samostanske
biblioteke ne samo raznov rsnou i bogatstvom nego i na in om
uvanja knjinog fonda. Manastiri, koji su vie od ustanova ove
vrste u drugim konfesijama trpjeli burna istorijska zbivanja, sau
vali su ipak do danas dijelove svoj ih biblioteka ili pak tragove
o unitenim rukopisima, odnosno knjigama iz starih srpskih tamparija. Jevrej i, kao i drugi narodi u Bosni i Hercegovini, razvijali
su j njegovali pisanu rije pri vj erskim ustanovama. To su uglavnom bi le manje kolekcije rukopisa i tampanih knjiga. Bibli oteke
svih vjers kih zajednica bivaj u u austrougarskom vremenu gotovo
preputene same sebi pa je i njihov razvoj usporen. Osnovni razlog stagnac ije ovog ti pa knj inica jeste odnos vlasti prema nj ima
i nepovoljan ekonomski poloaj.
Krajem prolog s toljea raaju se konfesiona lno-nacionalna
dru tva, u kojima e knj iga i tampa postati sredstva raznQlikih
kulturnih i politikih u ticaja. Nj ih ova pojava vezana je za okupljanje manjih ili veih grupa na konfesionalnoj, a kasnije nacionalnoj osnovi. Iako su podsticana razlii tim motivima i imala vlastite
programe, gotovo u svim drutvima se uj a rije otpora luinskoj
upravi. Vremenom, bolje reeno uporedo sa irenjem spektra djelovanja, jaa njihov uticaj na kulturne i politike dogaaje. Bez
obzira na to to su nastajala privatnom inicijativom, sadrajem i
formom djelovanja biJa su uistinu udruenja ireg znaaja. Gotovo
svako drutvo imalo je oi biblioteku. Mada je vladajui reim uvidio

ZAKUUCNO POGLAVUE

217

opasnost koju predstavljaju dru tva i nj ihove biblioteke, on nije

bio u stanju da ih onemogu i u djelovanju.
Za bosanskohercegovako bibliotekars tvo izuzetan znaaj ima
Srpska centralna biblioteka. Iako je djelovala kratko, svojim s istemom biblioteke organizacije postavila je temelje m odernog bibliotekarstva na ovim prostorima. Organizacija njenog rada zasnovana
je na iskustv ima i dostignuima najmodernije sistematizovanih
biblioteka Evrope i Amerike. Do tada je metod bibliotckog manipulisanja knjigom bio pod u ticajem Istoka ili nekih evropskih
zemalja. M eu tim, Srpska centralna biblioteka dala je osnove za
potpuni preobraaj u nainu i m etodu rada b iblioteka.
Porijeklo itaonice u ovim krajevima see do u tursko vrijeme. Ustanovili su je Musliman i vie kao mjesto za sastajanje i razgovore. S p oe tka je tu knjiga bija rijetka, a s pojavom tampe
se nabavljaju i itaju razni listovi. U austrougarsko doba itaonice
imaju bogatiji sadraj rada jer je poveana izdavaka djelatnost
a razvija se i novinarstvo. JavJjaju se najee uz drutva, mada je
hijo i dostl'1 samostalnih_ Po h rojnosti, knjige se lJ njima mogu
tretirati kao kolekcije.
S istim ciljem kao i Turska, Austro-Ugarska neposredno po
okupaciji osniva obrazovne ustanove. Tada nas taje dravna kola
kao novina u bosanskohercegovakom prosvjetnom sistemu. Svaka
kola ima knjinicu specifinog profila. Ona, prvenstveno, sakuplja udbeniku literaturu i prirunike, ali i djela domae i stTane
knjievnosti i izvan kolskog programa. Uz kole se esto javljaju
ake itaonice koje imaju tematski neLO bogatiji izbor knjiga.
Vladajui reim je pokazivao posebnu brigu za razvoj kolskih biblioteka i itaonica , u stvari za sadraj svake publikacije u njima.
Postojao je sistem vrste kontrole djela nabavljenih za ove biblioteke.
Radnika drutva i itaonice nastaju kao vid drutvenog i pol itikog okupljanja radnike klase, koja se javlja s prvim godinama ovog stoljea . U nj ihovoi ukupnoj aktivnosti znaajno mjesto
zauzima prosvjetni rad. Biblioteke uz ova udruenja imaju od reen fond knjiga. Vaniia .ie uloga tampe, broura i letaka. Drutva
i itaonice ove vrste okupljaju najprije polupismene radn ike tee i
da predavanjima i pisanom rijeju poboljaju njih ov poloaj.
Zato su l anovi ovih ustanova i biIi najvie zainteresirani za radn iku tampu koja .ie dosta dugo dobavl,i ana iz Beograda i Zagreba,
a zadravale se i u vriieme pojave bosanskohercegovak ih radnikih
glas il a. Obrazovni nivo lanova zahtijevao je i posebne oblike
rada, pa nisu bili rijetki kruoci na kojima se it a lo, a zatim
r aspravljalo o raznim polit i kim, ekonomskim i dru lvenim pitanjima. Motivi koji su okupljali lanove ovih udruenja zanemarili
su, prirodno, nacional nu i vjersku razli itost . Uticaj biblioteka
radni kih drutava i itaonica na razvoj bibliotekarstva ovoga tla
gotovo je zanemarljiv. Meutim, njihov znaaj ostaje u uticaju na
ukupnost istorijskih zbivanja.

LAM UA HAD:tIOSMANOVIC

218

Do prvih decenija dvadesetog sto ljea na prostorima Bosne

i Hercegovine nije bilo sistematskog n iti obimnijeg nauno-istrai
vakog rada. Poj edin ani pokuaj i djela jo uvijek se ne mogu
tretirati kao Qrganizovana dj elatnost . Poetak naunog rada vezan
je za naune institucije, koje osniva Austro-Ugarska, s jedne strane, i sa druge, za pojavu domaeg kolovanog kadra. Bosna i Hercegovina bila je veoma zanimlj iva, a neistraena i .nepoznata. Nas tojanje da ispita i ocijeni sve to b i moglo da bude od koristi ,
bitan j e motiv kojj ntkovodi vla st da pon e raditi na organizovanom nau no m ispitivanju. T i ci ljevi , razuml j ivo, bili su pokriveni
propagandom o uvanju starina i nj ihovoj prezentaciji pred evropskom ja vno u. Jz tih nas tojanja osniva se Zemaljski muzej, te
meljna nau na u stanova u Bosni i Hercegovi ni , a ubrzo uz njega i
b ib lioteka. P.o namjeni bila je strogo o d reena i okrenu ta naunoj
knji zi i publikaciji. Njeni b ibliotekari su istaknuti naun i i javni
,r adn ici , pa je i to bio jedan od u slova da se b rzo i uspjeno razvije. B ogaenju knjinog fonda dr agocjenim primjercima doprinio
je J Glasnik Zem aljskog muzeja Bosne i Hercegovine. U posebnom
izdanju ovog aso p is a na njemakom jeziku , koje je rasturano po
svim znaajnijim naunim ins titucijama u Evropi, objavljivani su
znaajni j i radovi iz Glasnika, koji su nau n u javnos t obavjetavali
o Js traivanjima i rezulta tima rada ove .ustanove.
Iz tog vremena potie i biblioteka uz I nstitut za istraivanje
Balkana. Uz mnoga djela to se odnose na Balkan, ova knj inica

je sakupila

najveu

zbirku geografskih karata balkanskih zemalja.

Ambicij e ove u stanove bile su otvaranje jugoslovenskog literarnog

arhiva. Zamisao je ostvarena -samo dijelom, otku pom b iblioteke i
radne sobe Silvija Strahimira Kranjevia i rukopisa i dokumena ta
privatne biblioteke Sejfudina Kemure. Aleksa Santi je zavjetao
svoju biblioteku .ovoj ustanovi, a Riza-Beg Ka pe tanovi , sin Mehmed-bega Kape ta n ovia Lj ubuaka, poklonio joj je zaostavtinu
svoga oca.
Obje ove naune biblio teke s a uva l e su vanu grau u kojo.i
posebno mjesto imaj u r ij etki dokumenti. Mnoga su djela nezao
bilazan .izvor za l1au n a istraivanj a istorije Bosne i Hercegovine.
Meu brojnifn tipovima biblioteka u austrougarskom vreme
nu b ile su veoma razgra nate knjinice, zapravo pri.r une zbir ke dravnih nadle tava. Sadravale su, uglavnom, n amj en sku literaturu
za in terne svrh e.
Prvi svjetski ra t umnogome je zau stavio i raz li ite inicijative
iz kulturnog ivota. Sputao .ie tek razgranatnJ. djelatnost Srpske
centralne biblioteke, ko ia je irom Bosne i Hercegovine organizovala mreu svojih odi eljenj a i us tanovil a pokretne seoske biblio
teke . Rat je bio uzrok potpunog ,ili djelominog nestanka m nogih
kn.i inica, propadanja dragocjenih djela i dokumenata. Posljedice
ko ie su etiri ratne godine ostavile na bibliotekarstvu ovih krajeva
jo nisu istr aene, ali je izvjesno da su ga zaustavile II razvoju -

ZAKUUCNO POGLA VUE

219

unazadlIe. Po zavretku rata mnoge inicijative iziskuju vi e anga0vanosti nego to je b ilo potrebno u predratnom periodu.
Saeta slika bosanskohercegovakog bibliotekarstva tl austrougarskom vremenu moe se, na osnovi istraenih izvora, posmatrati ovako:
Bibliotekar s tvo se razvijalo II tri glavna smj era: dravno, koje
je bilo dirigovano vladaj u im poli t ikim motivima; zatim 000 II
okviru nacionalnih i konfesionainih drutava koje je bHo relativno
nezavisno i radniko u okviru strukovnih ,u druenja.
Vlada je vodila brigu o kolskim, naun im i bibliotekama
dravnih nadle tava. Nalagala je precizna pravila o voenju biblioteka i o odnosu p rema knj inom fondu . Zbog toga je razumljivo
to su bile bogatije opremljene i stru nije s re ene od ostalih .
l edn a od bi tnih :karakter.istika bibliotekarstva ovog tla za
e tiri decenije austrougarske uprave je r azjedinjenost .i usitnjenost
b iblioteka. Nepo stojanje ustanove tipa nacionalne bibl ioteke unmo
game je u ticalo da se bibliotekar s tvo kao grana kulturne d jelatno
sti tako razvijalo. Podijeljenost na n acionalnoj i kon fesionalnoj
osnovi ni/'e mogla usloviti nastanak institucije pod ijim b i se
POk'Tovite jstvom pojavila i razvijala jedna nacionalna b.i blioteka.
Bez obzira na sve to je stajalo na putu brem razvo ju bibliotekars tva u ovim krajevima u doba Austro-Ugarske, moemo konstatova ti da to vrijeme zna i is tinsku prekr etnicu i osnov na kojem
se u kasn ijim periodima temeljio dalj i tok bibliotekarstva Bosne i
Hercegovine.

RJECNIK MANJE POZNATIH RIJEC I

I TERMINA

Adab - knj ievnost

Apologetika - (teoL) d iscipli na kojoj je svrha odbrana vjere
Akfiid - islamska dogmatika
Arabica - v. arebica
Arebica - a rapsko pi's mo prilagoeno nekom nearapskom
Arh iakon najstariji akon: sveenik, zamjenik biskupa II d ijelu biskupije
Arhijerejski sabor - najvia crkvt-'na-zakonodavna i crveno-sudska
vlas t II pravoslavnoj crkvi
Arhimandrit - starjeina vanijeg
manastira ili vie manast ira
Arud - v. aruz
Aruz - metr ika
Akenazi - naziv za J evreje II Njemakoj, a od 14. stOl j ea II
Evropi

Ba katib -

Dirhem - srebrni novac; <srebrn a

para
Divan - skuptina
Damija - muslimanska bogomolja
Duz' - trideset i dio Kur'ana
akon

pomonik sveenika

Eli

- poslanik
Eparh ija - u rimsko i vizantijsko
doba oblast kojom je upravljao
eparh: u istonoj crkvi oblast
kojom upravlja episkop

Episkop -

poglavar episkopije

Evanelj e

- knjiga oHristovom
ivotu i uenju
Evaladijet vakuf - porodini vaku f
ij a se sredstva samo djelimi
no t roe u vaku fske svrhe

glavni pisar; sekretar

Berat - carski dekret; ukaz

BujruUija - naredba; zapovjedno

pismo

Cars ki divan -

vijee;

Feraid erijatsko zakonodavno

nasljedno 'Pravo
Ferman - sultanov ukaz
F.ikh - erijatsko pravo

skuptina
Gazi (gazija) -

Caki re - vrsta i ston jake

sa dugim turom

odjee

Caslovac - v. Casoslov
Casoslov - liturgijska knjiga u pra_
voslavnoj c r kvi; brevijar
Cctverojevanelje knjiga o H r i
stovom ivotu i uenj u ; po hrianskoj -tradiciji , autori Cetverojevanelja <su: Matej, Mar_
ko, Luka i I van
Citab -

heroj; ratni junak

v. kitab

Daskal - stari naziv za u i telja

Dervi - lan jednog od mistinih
redova {tarika ta)

H adis - usmena tradicija od Muhameda

Hafi7..--i kutub - biblioteka r
Hatihumajun od Gtilhane - svea
na povelja Abdul Medida od
18. II I 1856. kojom se grantuju
vjerske -slobode hriana u Turskoj Carevini (Prvobitno vlastoru no sultanovo pismo)
H ej'et - egzaktna nauka (pr irodno-matematske nauke)
H ikmet - mudrost; filozofija
H ronograf - pisac hronike, IjelO-

pi'Sa;
Hudet -

h raniar

sudska presuda

LAMI1A HAO:ttOSMANOVIC

222
Iguman - ,s tarj eina manastira
Inkunabula - prvo tisak ; kn jiga ob~avljena p rije 1500. godine
Jeromonah -

monah sa

II

p ravoslavnoj c r kvi

sve ten ikim pos vee

njem
Jevane l je

Jusovi -

- v. Eva n elje
s lova s t a re glagol jice

i rilice
Kabali s tiki

- ono to se odnosi
na jevrejsku tajnu nauku, vjero
s ku i filozofsku
Kadija - sudac koji vr i jurisd ik
ciju po erijatskom pravu

Kanun - zakon
Kasaid K asi na -

pjesnitvo
'k lub

Kira'et - pravilno itanje Kur'ana

Kiraelhana - i taon ica
Kiridija - 'o naj ikoj i s ko nj ima i
koJima prevozi robu
Ki lab - knj iga
Kujundi1uk - dio sarajevske ar
ije ,(s filigranom, zlatom i sreb.
r om )

Kurumli - od olova
Kutubhana - bibliote'ka

Ladino - pismo Scfarda (hcb rcjs.

'ko.-pans ko)
Magaza an

s kladit; spremite; du-

Mahkema - 5udnica
Mantik - IO$ika
Meani - .stilIstika
Medresa muslimanska vjerska
kola I(srednja)
Mev'ize - p ropovjednitvo
Minaret - visoki poligonaIni ili ci
Ii ndrin i toranj uz damiju
Minej pr avoslavna lit urgij ska
knjiga; mjes enik; mj esecoslov
Mini iatura - crte kojim se ukra
avaju rukopisi jo od starog
vijeka najprije raeno miniju
m om a kasnije drugim bojama
Milina - zbornik jevrejske usmene
predaje
Mua1lim - uitelj
Muderris - profesor na m edresi
Mudelit - knj igovezac
Muftiia - po rangu najstarij i mu
slimanski ,sveenik u jednom
okrugu
Munara - v. minaret
Murasela - ~slanica (slubeno p is.
mo kadije)

Mushaf - Kur'fin; u vezena knj iga ;

zbirka
Mutefcrr ika - r azno
Mutcsarrif - okruni naelnik
Mutevellija - upravitelj vakufa
Muvekkit - onaj koji se brine o
ustanovljenju tanog vremena
Nahv - sintaksa
Nomokanon
zborn ik c r kvenih
pravila i g raanski h zak ona
Oktoih - knj iga za liturgijs ko pjevanje; osmoglas n ik
Pantateuh - u !Bibliji prvih pet
s tarozavjetnih knjiga, pripisuju
se Mojsiju
P eatnja tamparija
P renumerant - sta ri naziv za pret
platnika
Prolog - ,predigra, uvodni dio scen
s kog ili knjievnog djela
P,salmi - heb rej'ske religiozne pjesme, sabrane u knj izi p s alama
P.saltir - lk-nj iga psalama, dio brevijara
Rabin - jevrejski sveenik
Reis ululema - vrhovni vjerski poglavica muslimana u zemlji
Rijaset - r ezidencija reis ululeme
S alnama - kalendar
Sandak - naziv pokraj ine naroda;
zasebna u pravna jedinica koja
se gran i ila s Bosnom i Herce
govinom, Sr bijom i Crnom Go-

rom.

S andak-beg -

ka

namjesnik Sanda

Sara j-Bosna - Sarajevo

Sefardi - J evreji pansko-or ijcntal.
nog porijekla
Sinaksar pravoslavna crkvena
knjiga u koioi su kratke biografije svetitelja poredane po
kalen darskim godinama
Sinod - u kranslQim crkvama,
sabor biskupa; u p ravoslavnoj
c rkvi, Sveti, a rhijerijski sinod
je najvia izvrna, nadzorna i
upravna vlast

Sarf - gramatika
Sidil - sudski protokol
Sofe - 1rijem p red damijom
Subvencija - jednokratna, viekratna ih stalna pomo

RJ E C N I K

223

Sejh - proe lnik dervia

Serijatski hudet - erijatska sud
ska pres uda

T rabuloz - svileni areni pojas

kitama
Turbe - mauzolej

T a~sir

Ulema - muslimans ki vj erski ue

njaci
Ulem a medlis - glavni muslima nski vjerski organ jedne pok rao
jine
Unvan - naslov
Uvakuf-it i - zavjetati

- komentar Km <ina
;almud - jevrej sk " enciklopedij
sko djelo (2--c SL) ; zborn.ik bi
b lijskih kQmentara u dva dije
la (Mir " i C.:mar .... J
Tapija _ . ispra va O pravu na ney ~ vlnine
'!':tl lh - v. tavarih
Tasaw u f - islam s ki misticizam
Tava-rih - is torija
Tefsir - v. tasfir
Tekija - dervi ka zgra da u kojoj
se obavlja dervi ki obred
Tesavvuf - v. tasavvuf
T ibb - med icina
Tipikon u pravoslavnoj crkvi
pravilnik, u s tav za red bogoslu
enja; molitva za krtenje, vjen.
anje, pogreb

li

Vaiz - propo vjedni k

Vakat - vrijeme
Vakif - zavJ e t a
Vakufnama - 7.adubinska poveljo.
Vaku fsko-mearifelski vaku fsko-p ros vjetn i
Vazifa - dunos t; sluba
Vezir - m inistar
Vilajet - pokrajina
l itije - ivotopis svetaca Hi stao
rih srpskih vladara

GLAVNI IZVORI I LITERATURA

IZVORI
l. Ar h iv Bosne i H ercegovine, fondovi:

a) Arhiva Zaejdnikog ministarstva Zemalj ske vlade za Bosnu i

Hercegovinu;
b) Arhiva Odjeljenja za p oslove Bosne i Hercegovine (Pri Zajedni~kom ministarstvu finansija) B e;
c) Arhiva Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu.
2. Katalozi i invenatri , te sauvana pravila o radu biblioteka II tursko
i austrougarsko vrijeme II samostanski m bibliotekama II Kreevu,
Fojnici i Kr. Sutjesci;
3. Odj eljenja rij etke knjige II .pomenutim samostanskim bibliotekama;
4. Zapisi na rukopisima manastirskih biblioteka;
5. Odjeljenje rariteta i rukopisa II Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Takoe , inventari, odnosno katalozi iz austrougarskog vremena;
6. Kronika Franjevake gimnazi je, knj. I
7. Kadi eva kronika (rukopis) .
8. Katalozi i drugi dokumenti po bibliotekama Bosne i Her cegovine.

LITERATURA
Alaupovi

Tugomir: Prosvejta, "Spomenica Franjevake klasi n e gimnazije", Beograd, 1932_

Al aupovi Tugomir: Ivan Franjo Juki (1818-1857), Saraj evo, 1967 _
Anali Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1938-1962, Sarajevo, 1963_
Andri I vo: Staze, lica, prede/i, Sabrana djela, knj_ X, Sarajevo, 1976.
Ariliv Komun istike partije Bosne i Hercegovine, tom II, Sarajevo. 1951.
Adaji Kreo: Muzejska biblioteka franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci (rukopis, Nacionalna i Univerzitetska biblioteka u
Sarajevu).
15

226
Bab i

lAMIJA HADZIOSMANOV IC

Anto: Kulturni rad Isusovake gimnazije tl Tra vniku, "Napredak ", Sarajevo, 1922, III, l.
Balagija Abduselam: Uloga vakufa II verskom i pro5 veivanju naih
Muslimana, Beograd, 1933.
B arii Ivan: Hrvatski klub, "Nap reda k", Sarajevo, II , 1932, VII , 2.
Barii Rafo: Franjevaki samostan i crkva u Sutjeskaj, "Glasnik Zemaljs kog muzeja", I- III, Sarajevo, 1890, knj. I.
Basit Abdulah: Kjutubhane tl Bosni, ,,Naa pravda", Saraj evo , III ,
1923, III , II.
B aagi Safvetbeg: Bonjaci i H ercegovci u islamskoj knjievllost i ,
Saraj evo. 1912.
B aagi Sa[vetbeg: Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, "Glasnik Zemaljskog m uzeja", Saraj evo VII-XII 1916, XXVIII, 3-4.
Baeskij a Mula Mustara Sefki : Ljetopis (1746-1804) , p.revod s turskog,
uvod i komentar Meh med M u jezinovi, Sarajevo, 1968.
B aovi ( P etri) Ljubinka : Biblioteka samostana sv. [vana Kr st itelja tl
Kr. Sutjesci, "Bibliotekar", Beograd , 196 1, XI II , 1- 3.
B a ov i (Petri) Ljubinka: Tragom jedne biblioteke, "Bibliotekarstvo",
Sa rajevo, 1966, XII , L
B at i ni Mi jo: F ranejvak i samostan II Fo jn ici od st. XV-XX, Zagreb
191l.
Begi Mithat: Du i i Duieva biblioteka II Trebiniu, "O s loboenje",
Sarajevo, 2. VII 1961, XVIII, 4689.
B egovi Mehmed: Vakuf; tl Jugoslaviji, Posebna izdanja knj. CCCLXI,
Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 44, Srpska akademija nauka,
Beograd, 1963.
Beha r, Sarajevo, 1900-1910_
B ej li Alija: El i Hadi Ibrahim-pail1 vakuf tl T ravniku, "El H idaj e",
Sarajevo, 22. IX, 1945, V.
B ejti Alija: Osman Asaf Sokolovi i njegov prinos drut vu i kulturi
B osne i Hercegovine, Sarajevo, 1966.
Benae Alojz i D ra mui Voj islav: Seda m desetpet godi~la djelovanja
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, "Pregled", Sarajevo XI- XII
1963, I;, b r. 11- 12, knj. Il.
Be sarovi Risto : I z kultu rI1 e i politike istorije Bome i Hercegovine,
Sarajevo , 1963.
B esarovi Risto: I z kulturnog ivota Sarajeva pod austrougarskom
upravom, Sarajevo, 1974.
B esarov Risto: Va so Pelag i , Sarajevo, J9S1.
Biser, Mostar, 1912-13, 1914, 1918.
Bitanga Rade: tivot i rad grafikih radnika-ca u H ercegov i ~zi, "S pomenica SO-gof. prve tarife u Bosni i Hercegovini 1888-1 938, Mostar, 1938.
Blako vi Jozef: Islamske rukopisy v knjinici Slovenskej. U Z bratislavskyc11 vyroin kninice Slovel1skej Univerzity, Bratislava, 1950.
Bl akovi Jozef i Pe trae k Karel: Arabske, ttlreck~ a perzsk~ rukopisy
Univ erzitetnej kninice, "Univerzitet na kninica v Brati slava",
Martin, 1959.

LITERATURA

227

Bl akovi

Jozef, P e trae k Karel, Vesely Rudolf: Arabische, liirkfschc

w 1d persiscIle Ha l1 dscltiftel1 de r Un iversW!tbib1iot1tek in Bratislava, Bratislava, 196J.
Bogievi Vojislav: Da li je ministar Kalaj zabranio svoju " Istoriju
Srba " za podraje Bosne i Hercegovine, "Godin jak istor ijskog
drutva Bosne i Hercegovine", Sarajevo, 1955.
Bo giev i Vojislav: Graa o poecima radnikog pokreta LI Bosni i Her
cegovil1i od 1878-1905 (Dokumenti iz austrougarskog arhiva),
Sarajevo, 1955 .
B ogievi Vojisiav: Grada za prouavanje ekonomskih odnosa tt Bosni
i Hercegovini pred ustanak 1875, GJasnik I storijskog drutva
B i H, Sarajevo, 1949.
Bogi evi Voj islav: Istorija ra zvitka osnovnih kola tl Bo.mi i Hercegovini, Sarajevo, 1965.
Bogi evi Vojislav: Mlada Bosna, Pisma i p rilozi, Sarajevo, 1954.
Bog i evi Vojislav: Pismenost u Bosni i Hercegovini od pojave slovenske plsmellosti u I X vijeku do kraja austrougarske vlada vine u
RiH 191R, Sarajevo, 1975.
Bogiev i Vojislav: Razvitak kolstva i pismenosti u Bosni i HercegatilJI i, " Pregled", Sarajevo, 1947, II , sv. XI- XII, knj . 2.
Bogievi Vojislav: Vlasteoska porodica Milo radovia- H rab rena tl hercegovilli, "Glasni k Zemaljskog muzeja", Nova serija, Sarajevo,
1952, sv. VIr.
Bosanskohercegovake naville. Sarajevo, 1878-1 888.
Bosnische Post, Sarajevo 1884---191 8.
Vasa: Narodne i javne knjinice, Zemun, 1906.
Cadgradska spomenica, Borba srps ko-pravoslavn.og svetelIstva i drugl
podnesak, Novi Sad, 1902.
Car i evi

Cermak Ljudevit: Stoljee novinstva tf BOSIli i Hercegovini, "Osloboenje" , Saraj evo, 9. I V-7 . V 1966, XIII.
Citaonice i biblioteke u Banjoj Luci, "Glas", Banja Luka, 29. V 1967,
XXV, 2.
Cokoril o Prokopije; DI'!evnik, "Glasn ik Zemaljsk og muzeja II Sarajevu,
Saraj evo I-III, 1913. XXV, 1. i 2.
Cremonik Gregor : Biblioteka Zemaljskog m uzeja II Sarajevu, "Narodno
jedinstvo, Ilustrovani zvanini almanah - kalenda r. za prostu
193 1. godinu, Saraj evo, 1930.
Cr emo n ik Gregor : Radna soba pok. Alekse Santia, "Glasnik Zema lj
skog muzeja", Sara jevo, 1928, XL, sv. L
C ukovi Milan: Kn jievno-kulturni rad t.lenika, "Spomenica", (Tride set
etvrti izvjetaj) Prve gimnazije .u Saraj evu , Sarajevo, 1929.
Cu turi Leonardo: Franjevci meu hrvatskim pukom kroz sedam sto
ljea, Sarajevo, 1926.
C irkovi Sima: Istorija srednjovjekovne bosanske drave, Beograd 1926.

228

LAMI1A HAD2.lOSMANOVIC

Cerimovi~

Mehm ed Ali: Serija!sko nasljedno pravo (beroiz) Sarajevo 1937.

Cori Boris: Ogled o Ivanu Fran ji Ju kiu (Predgovor knijzi: I van Franj o Ju ki "Sabrana djela"), knj. III, Sa raj evo, 1973.
Co ri Boris: Nada Knii~evnohist orijska monografija, Sarajevo, 1978.
Corovi Vladimir: Bosna i Hercegovina, Beograd, 1925.
Corovi Vladimir: Historija Bosne, Beograd, 1940.
Corovi Vladimir: H ercegovaki manastiri, Dui, .Glasnik Ze maljskog
muzeja BiH , "Sarajevo X-XII 1912, XXIV.
Corovi Vladim ir : Lektira Silvija Strahimira Kra l zj evia, " Gra a z3
povijes t k:njievnosti hrvatske, Akademija zn anosti i umjetnosti,
knj. X, Zagreb, 1927.
Carovi Vl adimi r : Mostar i njegova srpsko-pravoslavI1a optina, Beograd , 1933.
Corovi Vladimir: Mostarska italatka publika i prvi knjiev/lici, " Na
r od ", Mostar, 28. VII 1907, I , 29.
Corov i Vlad imir: Nau n i rad Zemaljskog muzeja, "Glasnik Zemalj
skog muzeja", Sarajevo V-V I 1914, 1-2.
Corovi VI::td imir: Nauni rad u naoj sredini, "Srpsk::t rij e " , Sarajeva, 26. XI 1909, V, 257.
Corovi Vladimir: O pokretanju naTodnih knjinica, " Prosvjeta", Sarajevo, l. 11 911 , V, l.
Corovi Vladimir: Prodaja srpskih knjiga tl Bosni i Hercegovini, "Narod", Mostar, 15. III 1914, V, 5.
Cub rilovi Vasa: Istorija Hstanka u Bosni, Beograd, 1930.
Cub rilovi Vasa: Va sa Peiagi, "Prosveta, Kalenda r", Sarajevo, 1925.
Curi Haj rudin: Jevrejski (Izebrejski) rukopisi Bibliot eke Zemal jskog
muzeja u Sarajevu na izlobi " Mini jature II Jugoslaviji", Biblio_
teka r stvo", Sara jevo, 1964, X, 2.
Curi Ha j rudin: Skale tl Brk om prije jednog vijeka, "O slobo enje" ,
Sara jevo, 30. X 1974, XXXII , 9486.
Curi Hajrudin : Skolske prilik e Muslimana tl Bosni i Hercegovini
1800- 1878, "Odjeljenje dru tvenih nauka", knj. 50, Srpska akade
mija nauka, Beogra d, 1956.
C uri H ajrudin: Uz stogodin jicu jedn e tal1lparije, "Bibli oteka r s tvo",
Sa raj evo, 1966, XXII, 1Trid eset godi na Franj e vak e gimnazije lt Viso kom (D.), " Napredak",
Sar ajevo, 1966, XXII , 1.
Narodn e knjinice i itaonice (Dr.) " Prosvjeta", Saraj evo, 2. XI 1909,
III, ll.
D erv i evi

Mehmedalij a: Referat prigodom 2S-godiJnjice oS/livan ja i rada

NarodIle biblioteke Ahmet Kob i, B rko, "Bibliotekarstvo", Sa
ra jevo, 1971, XVIII, 3-4.
De rv ievi Sedika: Prilog istoriji radnikih biblioteka u Sara je vu, " Bibliotekarstvo", Sar ajevo, 1969, XII , 3-4.
Dizdar Hamid: U Sarajevu je pronaeno originalno djelo velikog azer
be jdtanskog pejsnika Nizamija, "Odjek", Sarajevo , a pril 1948,
ll, 13.

LITERATURA

229

Dlustu Ljuboje : P rir ei va nje llovih ~ k olskih knjiga, "Skolski vjesn ik,"
Sarajevo, 1964.
Dobra a Kasim : Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, sv. I ,
Sarajevo, 1963.
Dragov i Vuk: U Sanrievom domu, "Polit ika", B eogr ad 15. X 1926 ,
XXIII , 6636.
D rlj i Rastislav: Kraa povijest i pl"ikaz knjinice Fran jevake klasine
ginll1azije tt Visokom, "Bibliotekarstvo", Saraj evo, 1971 , XVII, 2.
Dr lji Rastislav: K ra tak pregled razvoja katolikog pukog kolst~a LI
B OSIl i kro z XIX vijek, "Kal endar sv. Ante," Sarajevo 1942.
D r lji Rastislav: Prvi ilir Bosne fra Mar tin N ed i, Sarajevo, 1940.
D rlji Rast islav: Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca, "Glasn ik hrvatski h zemaljskih muzeja," Sar ajevo, 1941 , i 1942.
Dui Niifor: Kn jievni radovi, knj. I, Beograd, 1891.
. Ml a: O narodnim knjinicama i bibliotekama, "S rps ka rije " , Sarajevo, 26. I V 1905, I , 58.
ivoje Stijepo: O osnutku i radu Hrvatskog glazbeno-pjevakog druJtva
Hrvoje tl Mostaru, "Napredak", Sarajevo, I- II 1930, V, 1-2.
orevi Tihomir: Manastir Mileevo tl Hercegovini, zadubina srpskog
kralja Vladislava Nemanje, "Vesnik srpske crkve", Cetin je, januar 1890, I, sv. II.
orevi Tihomir: Malija Di vk ovi, "Glas", Beograd, 1896.
ukovi Vasa: Iz Blagaja LI :zitolJtisli~, " B os an s k o-hercegova k i I sto
ni k", Sarajevo, 1890, IV, 9-10.
urikovi Dejan: Bosanska vila, knj . I , Saraj evo, 1975.
E kmei

\Milorad: Ustanak tl Bosn i 1875- 1878, Sarajevo, 1960. "Enciklopedija Leksikografskog zavoda, knj. I , Zagreb, 1965.

Filipovi

Milenko i M aza1i oko : Manastir Ozren, "Odetenje drutveOl ih nauka", Nova serija III, Spomenik Srpske a kademije nauka,
Beograd , 1951.

Gai

Jelena: Ul. e tj ristogod i~njic u prve javne biblioteke II Mostaru,

"Bibliotekarstvo", 1971, XVII , I.
Gavran Jgnjacije: Profesorska knji/lica F ra/ljeva ke gimnazije LL Visokom (rukopis, Nacionalna i Univ. biblioteka BiH , Sarajevo).
Gavran ovi Berislav: Uspostava redovite katolike hijerarhije u Bosni
i Hercegovhl i 1881, Beograd, 1935 .
German: Voved enski ma/tast ir GOl11io/lica, "Bo sans ko h ercegova k i i s t o
nik", Sarajevo, VI- VII , 1891, Sv. VI- VIlI.
Gilj ferding Aleksandar: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji, S arajevo, 1972.
"Glas slobode", Sarajevo, 1906-1912 .
Grdi S epan : Prosvetne borbe i p rosvetna politika bosanskol1ercegovake vlade (do 1918), C,Napo r Bosne,")
Grdi Sepan: Rad kod Mu slimana, ("Napor Bosne'')

230

LAM IJ" HAD2.IOSMAN'OV IC

Gruji

Rados lav: Dobrobosanska eparhija, S tanoj evi Stanoje : "Narodna enciklopedija", II.
Gilsell-i Saray (Sarajevski cvjetnik) , S aray Bosna, 3. 10. 1871, III , 32.
Sav ivot meu drevnim rukopisim a (H. M.) "Os l obo enje"', Sarajevo.
23. I X 1956, XIV, 3130.

Osman Nuri: Borba muslimana :za versku i vaku./sko-prosvetnu

autonomiju (Vladislav Sk ari, Osman Nuri H adi i Nikola S toja novi : " Bosna i Hercegovina pod austrougarskom up ra vom"),
Beograd, 1938.
Hadijahi Muhamed: Obrazova/t je kod Muslimana, (rukopis, svoji na
autora) .
Hadijahi Muhamed: b l memoriam, Osman Asaf Sokolovi, ,,Anali
Gazi Hu srev-beglJve biblioteke", k nj. I , Sarajevo, 1972 .
H ahamov i J u lije: Akel1azi u Bosni i Hercegovil1 i, "Spom en ica, 400
godina 0..1 dolaska Jevr eja u Bosnu i Hercegovinu", Sarajevo , 1966 .
Handi Mdlm ed: Biolioteka H . Halil-etendije tl Grat anici, "Gajrct,
K<lol:!ndar", Sa rajevo, 1940.
lI as 'i naedi H ifzi ja: Muslimanske biblioteke II Mostaru, ,,Anali Gazi Hu
srev-begove biblioteke, knj. !, Sar ajevo, 1972.
H au ptmann Ferdo: Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku
i vakufsko 111ea ri fetsku autono111 iju, "G r aa za prou avan j e polit. ku lt . i sac. ekon. pitanja iz .prolosti Bosne i H ercegovine"
(XIX i XX vijek), tom III , Sara jevo, 1976.
HI'Oflo[ogija ra d nikog pokreta B osne i Hercegovine do 1941. godine,
Sarajevo, 1971.
H rvatski dtleVnik, Sarajevo, 1906-1918.
Huma Hamza: Nacionalizam II bosansko-hercegovatkoj knjievnosti,
(,.Napor Bosne,")
Hunski Vj ekoslava: Arhivska grada u tranjevatkim samostanima Ita
podmju Bosne i Hercegovine, Separat iz "Glasn ika Ar h iva i
Druh 'a arhivskih radni ka BiH, Sarajevo, 1974-75, XIV-XV.

H adi

I ma m ovi

Vehbija: l tti1zad, "Gajret, Kalendar za 1940". god inu , Sa r ajevo, 1939.

I nstitu t za ispitivanje Balkana , "Srpska rije" , Sa rajevo, 14. III 1908,
IV, 59.
Istorija naroda Jugoslavije, Beograd, 1953, knj . TI, 1960 .
Iz v jdtaj fra/ljevake gimnazije u Visokom , Sarajevo, 1915- / 7.
I zvjetaj Glavnog radnikog saveza za Bosnu i Hercegovinu za 1912.
godinu, Sarajevo, 1913.
I zvjetaj Hrvatskog pjevakog drutva T rebevi /.I Sa rajevu sa blagajnikim i imovinskim prijegledont za druf. god. 1903/1904, Sar ajevo, 1904.
I zvjdtaj o Upravi Bosne i Hercegovine, Zagreb , 1906, Sar aj evo , 1907- 1913 .
Izvjetaj S rpsko-pravoslavnog bogoslovskog sjemenW a za BiH II Re
ljevu kod Sarajeva, Sar ajevo, 1887- 1914.

LITERATURA

23!

Izvjetaj Tajnitva Glavnog radnikog saveza za II redovni Kongres

Glavnog radnikog saveza, Sara jevo, 1908.
Izvjeetaj Ti pografskog bolesnikog i potpornog drutva u Sarajevu,
Sarajevo, 1904-1912.
Izvjetaj Uiteljske i s njom spojene I Narodne OSl1ovne djeake kole
kao vjebaonice u Sarajevu 1888-1914.
Izvjetaj Velike gimnazije u Mostaru za 1894/95, Mostar, 1895.
Izvjetaj Velike gimnazije u Sarajevu, Sarajevo 1897-1915.

J.

Zivot i rad Hrvatskog pjevakog drutva Trebevi u Sarajevu, "Napredak", Sarajevo I-II 1930, V.
J ak i S tevan: Nekoliko uspomena na borbenu p rolost mos tarske gimnazije za vrijeme austrijske okupacije, "Sedamdeset pet godina
gimnazije", Mostar, 1968.
Jeleni Julijan: Kultura i bosanski franjevci, knj. I-II , Sarajevo, 1912.
i 1913.
Jeleni Julijan: Spomenici kulturnog rada franjevake Bosne Srebrene,
Mostar , 1927.
Jovanovi Slobodan: O ureenju biblioteke Jovana Duia, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1963, IX, 4.
Juk i Ivan Franjo: Kn jievnost bosanska, "Bosanski p rijatelj", Zagreb, 1850.
Juki Ivan Franjo, Sabrana djela, I zbor i redakcija: Boris Cari , Sarajevo, 1973.
Juzbai Devad: Je z ika pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i
He rcegovini pred prvi svjetski rat, Sarajevo, 1913.
Samostanska knjinica u Kr. Sutjeskoj (K. C.), "Napredak, Kalendar
za 1932", Sarajevo, 1931.
Sreko:

Kadi

Muhamed Enveri: Hronika, Sv. VI (rukopis II Gazi Husr ev-begovoj biblioteci).

K ajmakovi Zdravko i Tih i Smail : Manastir Dobrievo, "Nae starine",
knj. VI, Sarajevo, 1959.
Kalei Hasan: Prve orijentalne biblioteke u jugoslovenskim zemljama,
"B!bliotekar", Beograd, 1961, XIII , 4.
Ka lu eri Slavko: Danilo Tli u revolucionarnom pokretu, "Spomenica
Danila Ili a", Sarajevo, 1922.
K apetanovi M ehmed-beg Lj ubu ak: B u dunost i napredak Muhamedanaca Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1893.
Kapidi Hamdija: H ercegovaki ustGlwk 1878. godine, Sarajevo, 1973.
Ka pidi Hamdija: I nstitltt za istraivanje Balkana tt Sarajevu 1904~1918, Namjena j planovi, "Radovi Filozofskog fakulteta u Saraj evu", knj. II, Sar ajevo, 1964.
Kapidi Hamdija: Naune ustanove Lt Bosni i Hercegovini za vrijem e
austro-ugarske uprave, grada, tom VI, Sarajevo, 1973.
K ap idi Ham diia: Pokret za iseljavanje srpskog seljatva iz Hercegovine u Srbiju 1902, "Bosna i H er cegovina II vrijeme austrougarske vladavine, S ar ajevo, 1966.

LAMIJA HAOZlOSMANOVIC

232

Karabeg Mugdim: Osan/desetgodinjica Gradske itaonice u Derventi,

"Osloboe n je", Sarajevo 7. II 1961 , XVIII, 4567.
Karabegovi Ibrahim: Radniki pokret Bosne i Hercegovine izmeu
revolucioname i reform istike orijentacije 1909-1912, Sarajevo,
1973.
Karadi-Stefanovi Vuk: Skupljeni gramatiki i polemiki spisi Il,
Beograd, 1894.
KaradiS tefanovi Vuk: Srpski rjenik, Be, 1852.
Katalog der Amtsbibliothek der Fina/1Z-Aht1leilwlg der Landsregierung
filr BosIlien lind die Herz egovina, Sarajevo, 1892.
Kecman ov i Ilija: Bariieva afera. Prilog prouavanj u Bosne i Hercegovine 19. vijeka, "Nauno drutvo BiH", Djela, knj. III , SaIfajevo, 1954.
Kecmanovi Il ija: I storija knjige u Bosni i Hercegovini, "B ibliotekarstvo", Sarajevo, 1960, VI , 1.
Kecmanovi Ilij a: Srpsko-dalmatifiski magazin o Bosni i u Bosni i Hercegovini, "Glasnik Arhiva i Drutva arhivista Bosne i Hercegovine", .knj. TIl , Sarajevo, 1963.
Kemura Sejfudin: Sarajevske damije i druge javile zgrade tllrske dobe ,
Sarajevo, 1912.
Kemura Sejfudin, U dvoritu Careve damije MerhWll Osman Suhdi
ef. Kjutttbhana, Sarajevo, 1916.
Kesi Stojan: Radniki pokreti tt jugoslovenskim zemljama do 1914,
Beograd, 1976.
Kosanovi Sava: Iz srpske prolost i tt Bosni, "Javor", Novi Sad, 188S.
Ko sanovi Sava: Prilozi istoriji satre srpske crkve tt Sarajevu, "Glasnik
Srpskog uenog drutva", Beogr ad, 1871, knj. 12, sv, XIX.
K ova Nikola: Duiteva biblioteka dovezefla iz SAD u Trebinje, "Osloboenje" , 9. V 1961, XVIII, 4635.
K ovaev i Kosta: Srpska pravoslavna crkva i kola u Bi/lOu, "Prvi
ematizam banj aluko -bihake mit ropolije", Banja Luka, 191I.
Kovaevi Slavko: Knjitnica faj llikog samostm1a (rukopis) , Nac. i Univ.
b iblioteka BiH , Sarajevo).
Kovaev i Slavko: K/ljitllica franjevakog samostana II Jajctl, (rukopis.
Nac. i Univ. biblioteka BiH, Sarajevo).
Knezovi Oton: Pra Grga Marti, Sarajevo, 1931.
K reevIjakovi Hamdija: Dr. Safvet-beg Baagi Red!.epai, "Sporne,
nica" II proslavu SS-god ro e nja dra Safvet-bega B aagia (Mirze
Safveta) i 30-god. njegova pjesnikog rada spojenu sa p r oslavom
20-god. Muslimanskog zanatlijskog udruenja Jttihad II Mostaro.

Mostar, 1926.
K reevI jakovi

H amdija: Esnafi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo,

1958.
KreevI j akovi

Hamdija: Muhamed Enveri Kadi, "Narodna uzdanica,

Kalendar za god. 1933, "Sarajevo", 1932.
Kre evij akovi H amdi ja: Jedno pismo fra Mije Batinia, "Napredak
Kalendar za god. 1940", Saraj evo, 1939.

LITERATURA

233

Kre ev ijakov i

Hamdija: Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave

1878-1919), Sarajevo, 1969.
Kre evijakovi Hamdija: Stamparije u Bosni za turskog vremena 1529- 1878, G raa za povijest knj ievnosti hrvatske, Jugoslavenska
akadem ija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1920.
Kruevac Todor: Druftvene promene kod bosanskih Jevre ja za austrijskog vremena, "Spomenica 400 god."
Kruevac Todor: Sarajevo, pod au stro-ugarskom upravom 1878-1918,
Sarajevo, 1960.
Kruevac Todor: Sopron u Bosni, "Prilozi za prouavanje istorije Sar ajeva , Sarajevo, 1966, III , k n j. II.
Kruevac Todor: Vukov odjek tl B osni, " Pregled", Sarajevo, 194 7, II,
knj. II, 8- 9.
Kulier A. H. U doba okupacije Sa rajeva, 1878, "Napredak, Kalendar,
7.a 1929", Sarajevo, 1928.
Leota AfeJa: B iblioteka La Ure - prva druftvena biblioteka Jevreja u
Sarajevu, "Bibliotekars tvo", S arajevo , 1967, xnf, 1-2.
Lei J osip: PozorBni ivot Sarajeva ( /878-1918), Sarajevo, 1973.
Levi Marie: S efardi LI Bosni, Beogr ad, 1969.
Levi Eliazar: Opi pogled na kulturne prilike Sefardske zajedn ice u
Sarajevu, "Jevrejski glas", Sarajevo, 22. II 1929, II, 8.
W.: Ko je bi knjige morate, a koje ne bi Snijele biti
"itkim kn jinicama, "Nastavni vjesnik", Zagreb, 1912.

Ljub ibra ti

II ue

Stanislav: Nef to iz povijesti moje kole i allalfab etskih teajeva, Sarajevo, 1908.
Maksimov i Mirko: Crkvene borbe i pokreti, "Napor Bosne",
M aksimov i Mirko: Prvi period, Osnivanje drtdlva, "Spomenica srpskog pj e va k og drutva Sloge 'll Sarajevu", Prilikom 40~godi njice,
Sarajevo, 1928.
M aks i movi VoJislav: Nekada i sada, Sarajevo, 1973.
M a k simovi Vojislav: Vienja Bosne, PljcvIja, 1970.
Ma l b~~ Ante: Bosal1sko pilanje i Atlstro-Ugarska tl svjetlu po l itikog
. ,. dnevnika 1. M. Baern reit hera, Sarajevo, 1933.
Mandi ~ Dominik: Franjevci i franjevake kole u Hercegovini, "Glasnik
j ugoslovenskog profesorskog drutva", Beograd , 1953.
Ma rkievi Petar: Sarajevska bogoslovija o 30-godinjici, "Bratstvo",
Sarajevo, 1932.
Mati Bernardin i Gavran Ignacije: Kraljeva Sutjeska i Babovac, Zagreb, 1974.
Masaryk Toma: Covor tl austrijskoj Delegaciji o Kallayevol11 reimu
u Bosni 18. i 19. oktobra 1892, Osijek, s. a.
Maslea Veselin: Djela, konj. I-II I , Sarajevo, 1956.
Mazali Doko: Ferdinand Vele, Povodom IS-godinjice smrt i, "Jugoslovenski li st", 6ara'j evo, 30. Vl 1930, XVIII, 152.
Majstorovi

234

LAMIJA

HADZIOS~1ANOVIC

Mazali oka:

Stara crkva u Sarajevu, "Glasnik Hrvatskih zemaljskih

muzeja", Sarajevo (1941-1945).
Medakovi Dejan: Graf ika srpskih tampanih knjiga, Beograd , 1958.
Mianovi Slavko: Vaso Pelagi (1838-1899), (Predgovor knjizi: Vaso
Peiagi: "Sabrana djela"), Sarajevo, 1971.
Milak ovi Josip: Pra Grga MarTi ("Spomen-kn jiga"), Sarajevo, 1906.
Milievi Ivan-Aziz: O hrvatskim drutvima II Bosni i Hercegovini,
"Napredak", VII 1929, IV, 8.
Mili i Budimir: Grafik i radIlici, Sarajevo, 1903-1 941, Sarajevo, 1975.
Milkau Fritz: Hand buch der Bibliothekwissellsc!ta ft, Begrunde von
Fritz Milkau, Zweite, vermehrte und ve rbesserte Auflage, Herausgegeben von Georg Leyn, Dritte r Band, "Geschichte der Biblioth eken", Wiesbaden, 1955.
Mirkov i L. : Pravoslavna liturgika, Beograd, 1965.
Mi rkov i L. : Starine Stare crkve tt Sarajevu, ..Spomenik Srpske kralj .
akadem ije", knj. LXXXIII, Beograd, 1936.
Mit rovi Pavao: Biblioteka loanikija Pamu ina, "Sarajevski lis t", Sa
rajeva, 4. V 1928, XLI, 97.
Mitrovi Pavao: Slike iz kultilYne istorije prvog radnikog pokreta Bo
sne i Hercegoville (1900-1918), Sarajevo, 1956.
Momiro vi Petar: Kniko-arltivsk i spomenici iz Banata, "Graa za p r ouavanje spomenika Vojvodine", k nj. II, Novi Sad, 1959.
Momirovi Petar: Nekoliko neobjavljenih s tarih zapisa, "Glasnik zemaljskog muzeja", Nova serija, Sarajevo, 1950.
Momirovi Petar : Stari rukopisi i tampane knjige II Cajniu, "Nae
starine", knj. H , Saraj evo, 1956.
Ma in Vladimir i Tralj i Seid M.: Cirilski spomenici Ll Bosn i i Hercegovini, "Nae starine", knj. VI, Sarajevo , 1956.
Mu z.ejska biblioteka Jovalta Duia, "Osloboenje", 27. III 1963, XX,
5321.

Narod, Sarajevo, 29. X 1911 , I, 139; 18. 18. Vl! 1912, III, 212; l. I X
1912, III , 225.
Narodila biblioteka Bosne i Hercegovine (1 945- 1965), Sarajevo, 1965.
Naa drutva, "Otadbina", Sarajevo, 1. III 1912, 11 , 62.
Nedom aki Vidosava: Stara jevrejska umetnost tt Pales tini, Beograd,
1960.
Nik i Andrija: Knjinica He rcegovake franjeva ke provincije, (l'ukopis,
Nac. i Univ. b ibI. BiH), Sarajevo.
Nin kovi Leant ije: Monografija manasiIra Dobrie vo s podrtInim crkvama, Mostor, 1908.
O di
Odi

Antun: K ratak is otriait

Antun: Kratak istorijat Napreika, "Napredak, Kalendar za 1926.
godinu, Sarajevo, 1925.
Odredbe o upotrebljavan ju knji nice i zbirke rukopisa i klieja, " Naredba Zemaljske vlade za BiH od 20. II 1917, br. 3671 , V, 3,
S arajevo, 1917.

LITERATURA

235

Ogledalo, Sarajevo, 1907 (13 brojeva).

Oroli Marko: Biblioteka franjevakog samosat/la u Tolisi, (rukopis.
Narodna i Univ. bibl. BiH), Sarajevo.
Papi

Kr eimir: Trav/lik, grad i regija, Travnik, 1975.

Papi Mitar: Prije sto godma, "Odjek", Sarajevo, 1. V 1966, XIX , 9.
P api Mitar: Prosvjetna polllika AusiroUgarske u BOS/li i Hercegovini,
Jugoslovenski narodi pred prvi svjetski rat, Posebna izdanja ,
knj. CDXVI, "Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 61 , Srpska aka
demija n auka, Beograd, 1967.
Papi Mitar: RaslIto ku/tumo naslee, "Mostovi", Pljevlja, 1969, I , 1.
Papi Mitar: Skolstvo tl Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske
okupacije (1878-1918), Sarajevo, 1976.
P ejanovi ore: Stampa Bosne i H ercegovine (1850- 1941), Sar ajevo,
1949.
Pejanovi ore: Istorija biblioteka u Bosni i Hercegovilli, Sarajevo ,
1960.
P ejanovi ore:

I l. ivota Prosvetille centralne biblioteke u Sara jevu,

"Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1960, VI , 1.
P ejanovi or e: KulturIloprosvjetno-socijalna drutva u Bosni i Her
cegovmi 1888-1938, Sarajevo, 1938.
P ejanovi ore: Knjievni j politiki listovi tl Bosanskoj Krajini,
"Glasmk profesorskog drutva", Beograd, 1934, Sv. X - XH,
Knj. XIV.
Pejan ovi ore: Pravilnik o w1lJtranjcl11 redu i ureenju Prosvjetine
centralne biblioteke II Sarajevu, "Bilten Drutva b ibliotekara
B iH i Narodne biblioteke" Saraj evo, 1958, IV, 1-2.
P ejanovi ore: Srednje i strune kole u BOSIli i Hercegovini od
poetka do 194/. godine, Sarajevo, 1953.
P e;d novi ore: S:....Aske prilike II Bosn i i H ercegovini, "Pregled",
Sarajevo, 15. V-I. X 1912, III , 4-8".
Pcja novi or ... .:: Sww;,urije u Bosni i Hercegovini 1524-1951, Sara
jeva. 1:,152.

Pinto t\:nam: Biblioteka Jevrejske opti/te tt SarajevLI, (rukopis, Nac.

i Univ . biblio teka u Sarajevu).
Pokretne knjim'ce Prosvjete, "Narod", Sarajevo, 1. I II 1912, II , 3.
Popovi Ljubinko: Popis inklll1abula koje se nalaze u BOSilj i Hercegovini, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1965, XI, 4.
Popovi Lj ubinko: Prilog istoriji biblioteka tl Bosni i Hacegovini II
vremenu od 1878. do 1918. godi/le, "Bi lten Drutva bibliotekara
BiH i Narodne biblioteke", Sarajevo, 1959, V, 3-4, str. 91.
Popovi Marko: Srpske starine, "Bosansko-herceg. I stonik" , Sarajevo,
1892, VII , sv. XII.
Popovi Vasilj: Pokret od 1875-1878> ("Napor Bosne").
Povijest Hrva tskog pjevakog drutva Vlai II Tra vniku, Sarajevo, 1906.
Po/reba jedne muslimanske biblioteke, ,,vakat", Saraj evo, 5. I 1914, I , 3.
Pravila Sarajevske itaonice, Sarajevo , 1888.
Pravila Drutva za razvija/lje drutvenosti Flugrad, Sarajevo, 1898.

236

!.AMIJ A HADZ IOSMANOVIC

Pravila Glavnog radnikog saveza BiH, Sarajevo, 1905.

Pravila Hrvatskog kulturnog drutva Napredak tl Sarajevu, Sarajevo,
1732.

Pravila Muzejskog drutva, Sarajevo, 1888.

Prepiska izmedu narodnih voa i srpskopravoslavnih mitropolija, Bosansko herc. - zbornik", Novi Sad, 1901.
Prosvjeta, Sarajevo, 1907- 1914.
Puhalo Slobodan: Knji ni danak Ukrini, "Os loboenje", Sarajevo 10.
VIII 1976, 10124.
Radoji ore:

Karakter i glavni momenti iz starih srpskih tampa

rija, "I storijski zapisi" , Cetinje, VII-IX , 1955.
Radulovi Jovan: Aleksa Sal1ti, Mostar, 1934.
Radulovi Jovan: Uticaji Vojvodil1e na Mostar kao srpsko kulturno
sredite, "Zbornik radova", knj. XVII, Inst. za prouavanj e
knji . .knj. Il, Srpska akademija nauka, Beograd, 1952.
Radoji Svetozar: Jevrejsk e minijature II Sarajevu XIV vijeka, Beograd, 1953.
Radulov i Ris to: Srpska narodna biblioteka, "Pregled, Sarajevo, 15.
V 1911 , II, 1,2.; 3.
Raf ik ov A. H .: Oe r ki po istorii kniga - peatanija v Turcil, Leningrad, 1973.
Rauer Franjo: StraIlaka tampa, "Zapisnici II Kongr esa socijaldemokr. stranke BiH, odranog 2. novembra .}913. godine i VII
Kongresa Glav. radno saveza za BiH odranog L nov. 1913", Sarajevo. 1913.
Rebac Hasan: Vj ersko-prosvjellli problem Muslimana u naoj dravi,
"Prosvjetni glasnik", Beograd, 1932.
Refik Ahmet; J1k TUrk Malbaasi, I stanbul, 1922.
Richter Eduard: BOSIlicIl, "Oesterreichische Rundschau", Band VI,
Wien, 1906.
Rizvi Muh si.n : Knjievno stva ranje muslimanskih pisaca u BiH Lt doba
austrougarske vladavine, "Odjeljenje za knjievnost i u mjetnost",
knj. 2/ 1, Djela knj . XLVI, Akademija nauka 'i umj. BiH, Sarajevo, 1973.
R izvi Muhsin: B eHa r, Sarajevo, 1971.
Rodoljub: KIljinica u Foi, "Bosansko-herc. Istonik", S arajevo xn
1891, V, Sv. XI ; xn.
Roth Seeil: Sarajevska Hagada i Iljen znaaj Lt istoriji umjetnosti,
"Jevrejski almanah ", Beograd 1959-60.
Ruvarac Ila r ian : Neto o Bosni, "Il, Godi njka N ikole Cupia, Beograd, 1878.
MmlQstir itomisli (Sv.), "Zor a", Mostar, 30. I 1897, IT , 1.
Jedan predlog (S. V.) "Srpska rije", Sara jevo, 2. XI 1909, V, 237.
Sarajevski list, Sarajevo, 20. V 1885 , V, 54.
Skari Vladislav: Biblioteka begove d.amije u Sarajevu, "Glasnik
VISa", Sarajevo, 1966, XXIX, 3-4.

LITERATURA
Skari

Vladislav: Sarajevo

237
j

njegova okolina od najstarijih vremena

do austrijske okupacije, Sarajevo, 1937.

Skari Vladislav: Srpsko-pravoslavna osnovna Jkola

Sarajevtl, "Bosansko-hercegovaki I stonik" , Sa rajevo, 1902, XVI, 1- 2.

Skari Vladi slav: Versko-prosvelna borba pravoslavnih Srba, "Bosna
tt

i H ercegovina pod austro-ugarskom upravom", Beograd, 1938.

Sli j epevi Pero: Prilog knjievnom pitanju, "Srpska rije", Sarajevo,
5. Vl! 1910, VI , 148.
Slijepevi Pero: Risto Radulo vi, Rasprave i lanci, knj. 299, Kolo
XLII I. "Srpska knjievna zadruga", Beograd , 1940.
Slipievi Fu ad: BosIla i Hercegovina od berlin skog k0/1gresa do kraja
prvog svjetskog rata (1878- 1918), Zagreb, 1940.
Spaho Fehim : Gazi Husrev-begova knjinica, "Spomen ica Gazi H usrev-begove et i rist o-godinjic e", Sarajevo, 1932.
Spomenica dvadesetpetogodinjice Gajreta 1903-1928, Sarajevo, 1928.

Spomenica dvadeset-petogodinjice proslave Hrvatskog pj eva kog drutva Tr e be vi, Sarajevo, 1918.
Spomenica Ila 2S-godinjicu Nadbiskupskog djeakog sjemenita i
Velik e gimnazije, Sarajevo, 1908.
Spomenica o 40-godinjici Hrvalskog pjevakog drutva Trebevi u
Sarajevu, "Napredak, Kalelzdar za 1934", Sarajevo, 1933.
Spomenica o SO-godinjici Hrvatskog pjevakog druUva H rvoje u Mostaru (1888-1938), Sarajevo, 1938.
Spomenica o proslavi desetgodinjice Prosvjete, Sarajevo, 19t 2.
Spomenica o proslavi 30-godinjice saraievskog kU/ILIrno-prosvjetnog
drutva La Benevolellcija, Beograd, 1924.
Spomenica pedeset-godinjice Prve Tarife graf ikih radnika tl Bosni
i Hercegovini 1888-1939, Mostar 1938.
Spomenica pedesetgodinjice franjevake redodrave, Mostar, 1897.
Spomenica prigodom SO-godgl1jice Nadbiskuvskof! siemenita i Nad
biskupske V elike gimnazije tf Travniku 1882-1932, Sarajevo,
1932.
Spomenica prigodom 40-godil1jice opstal1ka Dravne srednje teIznike
kole tl Sarajevu, Sarajevo, 1929.
Spom enica Prve gimnazije tf Sarajevu (34 izvjdtoj), Sar aj evo, 1929.
Spomenica sedqrndesetpet godina Gimnazije tl Tuzli 1899-1974, Tuzla,
1974.
Spom enica sedmndesetpet-godinjice Prve gimnazije u Sarajevu 18791954, Sarajevo, 1955.
Spom enica Srpskog pjevakog drutva Sloga tf Sarajevu, Prilikom 40-godinjice, Sarajevo, 1928.
Spomenica Seriatske sudake kole u Sarajevu, Sarajevo, 1937.
S pomenica 11 slavu sveal10g razvijanja zastave H rvatskog glazbeno
-pjevakog drutva Hrvoje u Mostaru, dne 13, 14. i 15. kolovoza
1904, Mostar 1904.
Spomenica u proslavu 50-godilljice Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu 1888-1938, Saraj evo, 1938.

238

!.MUlA HADU OS.\lANOVIC

Srpska rije, Sarajevo, J, 1905, 170; 21. lU 1908, IV, 65.

Stara s rpska crkva u Saraje vu i njen znaaj, Sarajevo, 1940.
Slatut za Bos.herc. Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo, 1913.
S tojan ovi Nikola:
Pr ivatna illicijativa pre oslobo enja, ("Napor
Bosne"),
S tojanovi Ljuba: Stari srpski zapisi i natpisi, I-IV, Beogr ad, 1926.
Struki I gnacije: Povjesne crtice u K re~evu i samostanu sv. Katarine.
"Rranjevaki glasnik ", Sarajevo, 1899, hr. 2-24.
Saba n oV'i

H azim: Knjievnost Muslimana na orijentalnim jezicima,

Sarajevo, 1973.
Safarik Pavel J osef: Pamatky dfevniho p[semnicty, !Pr aha, 1870.
Sarac Nedim: Sindikal/li pokret tl Bosni i Hercegovini 1919, godine.
(Hr onika), S arajevo 1887.
Skolski glasnik, Sarajevo, 1910- 1918.
Sola Atanasije: L judi i dogaaji u prolosti Gusala, "Pedeset godina
S rpskog pjevakog drutva Gusle ... "
Stiti Lina i Dizdar H <Hn i~ : Bibli()grafijn knjiga i periodinih izdanju
tampmlill tl H ercegovini 1B73- 1941, Mostar, 1958.
Su l ji Ris to: O st1zbijanju nepismenosti i specijalno o teajevima za
nepismene, "Spomenica o proslavi 2S-godinjice Prosvj ete ... "
TQ m i-Kova

Ljubica: Zo ra Sarajevo, 197 1.

Tr al ji Mahmud: I z prolos ti Gazi Hu srev-begove biblioteke, "Anali
Gazi Husrev-begove b iblioteke", ,knj. I, Sarajevo, 1972.
Tralji Mah mud: Merhwn HUmi Hatibo vi, El-H idaje, Sarajevo, 7. IV
1944, VII, 9-10.
Tralji M ahmud: Osman Asaf Sokolovi ln Memoriam, " Bibliotekars tvo", Sarajevo, 1972, XVIII.
Tri carska memoranduma, Bosansko-herc. zbornik knj. I , Novi Sad ,
1902.
T rn in i (u ri) Mirjana : Uz pedesetgodinjicu osnivanja ..Jugoslavije",
"Putevi", Banja Lu ka, maj- juni 1964, 3.
r ruh e1ka Cira: Gazi r-l~!srev-beg, njegov ivot i Il jegovo doba, "Glasnik
Zemaljskog muzeja". Sarajevo, 1912, XXIV, 1- 2.
Vesel inovi

Rajko L.: Srpska pravos!avl1a crkva tl Bosni i Hercegovini,

"Srpska pravoslavna crkva 1219-1969", Beograd. 1969.
V ili Gr.ga: Samostanska knjinica Gorica LiVIlO, Livno, 1975, (rukopis,
Nar. i Univ. biblioteka BiH. Sarajevo).
V;uja t ovi - Jovo: Tuzlan ska gimnazija od J899-1945 godine, ("Sedamdeset pet godLna").
Vukievi M.: l l. sta rih srbulja, "Glasnik Zemaljskog muzeja", Sarajevo, 1901, III.
Vukovi Jovan L. : Gusle - ogn;ite nacionalne misli i nacionalna kola, (Pedeset--godinjica Gusala").

LITERATIJRA

23 9

Zumra: tivot i rad ora Pe janovia, "BibliotekarsIvo",

1962, XVII , 2- 3.
Zimo nji Petar : Kratki izvjeatj Srpsko-pravoslavnog bogoslovskog u i
lita u Reljevu, kol. god . 1898-99, " B osansko-h ercegova ki ] st onik", Sarajevo IX 1899, XIII 18.
Zirdum Vjekoslav: Plellan i okolica, "Dobri Pastir", Sar ajevo, 1955,
I V-V. sv. I-IV.
Zorabdi Omer: Razgovor sa setrol11 Alekse Santia i enom S vetozara
Corovia, U radnoj sob i Alekse Santia, "Osloboenje", Sarajevo,
4. V 1952, IX , 1723.
Zahirovi

Vanost j potrebe ustanovljenja zbirnih knjinica (2:. 1.), "Vesn ik srp

ske crkve", Novi Sad 7. 1890, I, VII.
Mita: Srbulje tl Sarajevu, "Glas nik srpskog
knj. 63 , Beograd, 1885.

Zivkovi

uenog

dru tva",

IMBNSKI REGISTAR

Barii.

AbidinBaa 45
Abdullah-eff. 173

Hamjd Ta rhan
-1937), tur . iknj i. ,1<1 5

Abdtilhruk

(1852-

Aga Dede iz Dobora (17 st.), pje-

'snik 57
Ahmed Tre6i, lSult'3.n (1673-1736) 71
Aht5.ri 73
Alauddin Sej , .Bonjak, (1 7 SL) , pjesnik 71
Alaupovj Tugomir (,1870-1958) 21,
1i15, liS, 171
Aleksandar Veliki (356---323) 82
Alek5ije Sv. 113
Ali Dede, Bon jak, filozof .i p jesnik
(117. st.) 71
Ali J)claluddin-pa.a { 1820-1822 ).
trav. vezir 118, 76
Ali-paa K.ekim-oglu v. Hckim-oglu
Ali-paa
An i fira Ivan il08
Andrassy, Gyula I.{ t82l-la90), ma.
pisac 63
A:ndrei, Julije "o' . Andrassy, Gyula J.
Andrija Sv. 120
Antonije Mil eev.ski, jeromonah 80

Antun !Padovanski. Sv. 40, to7

Ari<sto tc1.

gr.

fi lozof 87, 99

A!1Scnijc, iguman 8.1

Avram, Sv. tl3

Adaj i, Kreo 93
B
Babi,

Bai

Anto 120. 121

204

Bajdavi, Kadi 73
Bajezidagi,

Dervi-paa, Mos tarac,

pjesn;k i dravnik 74
Bajezit Prvi, iSUltan 10
Bakula fra Petar (1816--1873 24, 108
Bar, Honnann 43
16

fra Rafo-I van 93. 103. 106,

169, 171
Baruh . J aver. novinar 25
B aagi -R edepa i . Sa fvet-beg 26,
40, 44,54, SS, 115, 17 1, 178
B aagi-Redepa i , Tevfikbeg 40
Baesk i!a. Mula Mustafa Sevki, sar.
hroni ar i pj esnik iz 18. st. 11,
48,71, 77
B aov.i. Ljubinka 96, 181
Ba bin i . fra Mij o-Vees la v 96, 97, 99,
209
Bebe!, I. August (1840-1913), njem .
!Socijalist 197
Beck 115
B egovi,
B ejli ,

Mehmed 61

Alija 57. 76
Belagija, Abd1;lSclam 1: 61
Belhts-Panonmus, Matia.'. v. Panon
nius-BeUus, 1\1:3.tia5
Benac, Alojz 198
B esarovi, R i~to 2&, 34. 43 , 0135 . 148,
,151. 158. 198, 1199, 206
Bitanga , Rade 93, 94, 190
Bia<kovi, Jozef 55
B laevi. Franjo 93 , 94
Bo g,ievi, Vojislav S. 7, 28. 83, 113,
16'1, 193
Bogovi, Manko 50
B orot a-Treee, Vladimir 171
B okovi.
Boi,

Risto G. S2

fra Dohroslav 102

Buconji , Nikola 47
Bu conji, fra Pa ka! 107
.Bugannov.i. iMilan 189
Bujher, uro 133
Bukvica, Asim '177

e
Cari ev i. Vaso 91, 151
Cezar, Gaj Julije (l()()......44) 99
Ciceron Kvin to Tulije (104--43) 107
CmojeV:i, ure (1490--96 85. 89
Comelie 121

UMIJA HADZ IOSMANOV IC

242

e
Cabakovi, P. 140
Ca u evi, Dcma!uddin,

reis 47
Cermak. Lj udevit 25
Cokorilo, Petar Prokopije IS, 16, 18,
20
Condri.

fra Mate 101

Cremonik, Gregor 52, 204, 208

Cub ril ovi, Vasa 28. 30
uli, Branko ISO
Curi . M . 47

e
aa U , Mli.'ia-Cazim (1 787- 1915), 44
Cejvan-Cehaja 74
C eri m ovi , Mehmed-Ali 61
C ori, Anto 104
Cori, B or is 2 1, 39, 178,206
COl'Ovi, Svetozar (1875-19 19 39,
53, 58, 141 , 142, 143, 159
Carovi , Vladim ir ( 1885-1941) , is tor.i ar 7, ts, 16, 17, 18, 24 , 49, 50,
83, 84, 90, 97, 106, 123, 140, 148.
150, 158, 161. 198,200.202, 205, 206,
208, 209
Cupi, Nikola 1'21
C u ri.

Hajrudin 25. 28. 30, 76, 112,

123, 158, 204

D ori, Vladimir 104

Dostojevskij , FjodorMihajlovi
(1821-1881) ; 1
Dragovi, Vuk 53
Dragomanovi , Josip 15
Dramui, Vojin 198
Drlji , Rast islav 99, 119
Dui , Jevtahije, iguman 83
Dui, Jovan (1871-1543) 39, 53, 59,
142, 143
Dui, Niifor , a r himandrit 6, 7, 20,
79, 80, 81, 84
Dumas, Aleksandar (1802-1870) 15
D urkovi, Milan 128
D vornikovi, Ljudevit 133

D
eldum,

Nasko 170
Osman 39
.ipi , J ure 36
ivojc , Stipo 164, 165
orevi, T ihornil" R. 85
ukovi , Vasa N. 81
Dumii, Sim-zade Abdullah 76
urev, 'B ranis lav 5
urikovi , Dejan 39
iki ,

D
Dabi,

Ali-Fehmi 76

D
Da i , Zivojin
Danii, uro

151
(1825-1882) 118
David Pardo. v. aPrda, David
Davidov i. Dmitrije (1789-1838), no..
vinar i knji. 16
Demetar, Dimitrije (1811-1872), pje's nik, prev. i d ramatiar 115
D ervievi, Mehmedalija 30, 159
Derv ievi, Scdika 177, 192, 193, 195,
196
Des pi , Mak,so 22
Dickens, Cha r les (18 12- 1870) 115
Dikens, Carl v. Dickens, Charles
Dima, Aleksandar v. Dumas, Alek's andar
Dim itr ije, akon 85
Dimitrije Teodosije v. Teadosije,
Dimitri je
D imitrijevi , Rad mila .142, 143
D imitl"ovi, Radia, knez 87
Divkovi , fra Matija (1563-1631) 96,
104, 204
Dizdar, H amid 44, 57
Dew, Melvil 131
D1ustu, Ljuboje 123
Dobrenovi , Antonije 13

E
Ejubovi,

Mustafa v. Sejh Jujo

Ekrnei, Milorad 31
Ekstat ije, iguman 80
E li I brahim-paa (1 704--1705) trav.
vezir 75, 76
E ngels, Friedrich (1820--1893) 19i
Ep ifanije, Sv. 70
E rdmann, Benno ( 1831......,1921), n jem.
filozof 11 6
E u ripid (485 i 480--406) 99
F
Fadilpai,

Mustafa

H ajrudin-beg

72
Farlatti, Danijele (1690-1 773), istoriar 204
Ferhat-beg, Gazi H us rev-begov otac
64
F ilimon, iguman 79
F ilipovi , Mi lenko S . 79
Frani, fra Aneo 119
Franjo Josip 103
Franjo Sv. 22
F ritz G. 15 1

IMENSKI REGISTAR

243

G
Gai,

Jelena 74
Gaspan, Alfonz 99
Gavran, fra Ignacije 96, 119
Gavrilo, arhanel 87
Gavrilovi , Jovan lB
Gazi Husrevbeg, bos. namjesnik 10,
II , 26, 37, 48, 57, 58, 59, 62, 64, 70,

71 .72.73.74.73. 76.77. 113. 114.

176. 179. 213. 216. 82
German , jeromonah 82
Giljferding, Aleksandar, ruski kon
zul7, 16, 18, 27, 82, 84
Glava, fra Radoslav 107
Gl uac , Vaso 47
Gogolj, Nikolaj Vasiljevi (1809- 1852) 115

GoJdsieher, Ignjat 11 5
Gos p i, VukoJa, prota 27
Graei, Franci sko 102
Grada evi, HuseinKapetan (1802- 1834) 75
G rad a evi, OsmanKapetan 75
GraeseJ, A. 151
Grbi, Ilija 133
Grdi, S epan
Grdi, Vasilj
Gruji, .

147
(187S-1934), 144, 146

15 1

Gunduli, I van (1589- 1638), 20, 11 5

Gusanacci 104
Gutenberg, Johannes (1400-1468) 35

H
H adi, Osman-Nuri
H adi mejH, Mejli

175, 176

v. MejE Baba

(1- 1389)

H adi h use i novi,

H adihuseinovi,
H adi h useinovi,

Akif 7t
H usein 71
Salih Sidki (Mu-

vekkit) 48, 65, 7l

Hadijahi, Muhamed 173
Had imejli , Mcj1i v. Mejli Baba
Hadi os manovi , Lamiia 71
Hafiz, Sems a lDin Muhammed Sirazi 66, 70
Hahamovi, Julije 109, 180
H ajne, I . Hajnrlh v. Heine, L Heinrich
HalH-ef[. 75
Han di, Mehmed 64, 74, 75, 77
H :l.r:l.mba~i,

AuguS't

(1861-1911)

115
HarbOti 114
H asagi, Abdullah a jn i (umro 1872),
b ibI. Gazi H us. bibI. 65
H as and edi, H ivziia 73
H aLi bov i , H ilmi 59, 173
Hauptman, Ferdo 173, 176

Hayyam Omar, (.1040-11 23), 54

Heine, I. Heinrich (1797-1-856) 52
Hekim-oglu Ali-paa 71, 72
Herceg S tjepan 27, 89
Hercegl ija, hadi-Halil 72
Holter, Kurt 70
Homer, (oko 800), gr. pjesnik 115
Hormann, Kosta 111, 178, 199, 200,
201 , 206
H romi, !Muhamed Seid 73
H rvoje Vuki, H rvati ni 165, 169
Hurid Mehmed-paa, bos. namjesnik 72, 73

I bn Faris 114
I ki , Dragutin 93
Ili , Danilo (1890-1915). 43
Bi , Dimitar 190
Jliji, Stjepan 47
I mamovi, Refet Mustafa, novinar
25
Ima m ovi, Vehbij a 177
I rby, Mi ss Paulina Adelina (18311911) 28, 29

I van Krstitelj, Sv. 93. 94

Ivan, Zlatoust v. Zlatoust Ivan
Ivanievi, Risto 52
J
J aesche, E. 151
Jak ovlj evi, fra Marijan 21
Jankovi, Dimitrije 104
Jankovi, Juli je, gr of 120
Jeftanovi , Gligorije 138
Jelen i , fra Julijan 10, 21 , 22, 62.
104, 208
Jeremi,

Risto 47, 149

Jeronim, Sv. 99, 104, 120, 12 1, liO
Jevtimije, patrijarh 7, 84
Jos i, fra Bla 162
Jovan, Sv. 70
Jovanovii (braa), izdavai 52
Juki, fra Ivan.Franjo (1818-1857),

20.22. 34. 103. 162. 198

Devad 33

Juzbai ,

Kacer, Friedrich 206

Kaavenda, Nikola 36
Kai, fra Andrija 108
Kadi, Baj davi v. Ba'idavi Kadi
Kadi, Muhammed Enveri 47, 48, 71
K ajm akovi , Zdravko 81
Kajon, Dani iel A. 180
Kajon Vito '47. 59
Kalajdi, Muhamed-Bekir 44

LAMIJA HADtl05MANOVI C

244
Kale ~ i ,

Hasan 10
K.alay, Benjamin 32, 33, 36, 37, 42,
90, 200
Kalueri, S lavko 43
Kamber, Ilija 193
Kamhi , Haim 41, 179
Ka nitli 104
Kan ta miri-zade Abdullah ll , 70, 72

K<ra lj evi , fra Aneo 107

K raljevi, Marko l IS
Krani evi, Ela 50

Kranjevi, S ilvije-Slrahimir 39, 49,

50, Sl, 52, 115, 133, 166, 171, 210,

218

Kreevi jakovi
Kreev ijak ovi,

Kapeta novi,

Kapetanovi , Rizabeg 218

Ka pidi, Hamdi ja 31, 59,

137, 150,
203, 205, 206, 207, 208, 209, 210
Karabeg. Mugdim 36
Karabe~ovi, I brah im 188
Karad t, Vuk ll , 14, IS, 16, 17, 20,
IH
Ka rao rev i, Petar 30
Ka raozbeg 11, 14, 15. 16, 17, 20,

Karam ehmedovi,

Muhamed 110

Hamdija (1890ll. 24, 25, 26, 47, 48, 178,

~19S9)

M ehmed-beg Ljubuak
40, 41 , US. 173, 174, 178, 21 8

AIi-eff. 175

189, 209, 210

Krmpo l~,

J osip 50
KroIJ , Uro 149
K.ruevac, Todor 11, 25, 109
Kuj undi , fra Andrija 101
K2ulier , Anto 72
Kukavica, Mehm ed1'aa 72, 76
Kukul jevi-S akcin ski, Ivan (1816-18895 130
Kumii , Eugen (1850---1 904) 115
Kurtehaj i, Meh med-Sakir (1844--"1872), novinar 25, 26

Kar lo Sesti 81
Kasij a, carica 16
Ka iko vi, Ni'kola 138
Ka ta rina, Sv. 101, 102
Kaucki 197
Kec man ovi, Ili ja 15, 20. 43, 103
Kemura, Sei fudin Fehmi 58, 59, 72,
73 , 115, 189, 205, 210, 218
Kes i , S tojan 43 , 188, 189

Khayyam Umar v. Hayyam Omar

Ki ki,

Hasan (1905-1942) 133

Kieferl, R. 209
K-i r hadi-Vasilije, jeromonah 84
K isi, ore 43
K isi, Risto 43

Ki. Vladislav 205

Knezovi, Oton 22
Kneevi . f ra Antun (umro 1889)
104, 105
K obi, Ah med 30, 158
Koi, Gerasim, ieromonah 82
Koi, Petar (1877-.1 9.16) 42, 82
Koen 204
K onaj i- Nelekovi, Mate v. Nelekovi , Ko naj i , -Mate
Kons tan tin. car 81. 104
Korcs i, akon 82
K o~ anovi. Sava, mitropolit 19, 20.
26, 27, 1I7
Kosti, Tsai ia 82
Kuva -Tomi, Ljubica v. Tomi-Ko.
va Li ubica
J(ovar.cvi , Jevtan 15
l(ovacvi . J ovan 15
Kovai, Slavko 97 . 104
Kozarac, Ivan (1885-"1910) 115
Krajcer lIS

Ladan. fra Stj epan 105

Ladan, fra Tom islav 104
Lastri, fra Filip 10, IM
Lavanin, fra Nikola 103
Lazar, car 70, 83
Lein , Georg 70
Leota, Adela 182
Levi, Eliazar 40, 110
Levi, Moric, nadrabin 59, 109, 110
Lj
oLjes tvi anin, J ovan
Lj ubib ra t i, W. 124

80

Macdonald 115
S tanislav 7
Mirko 63, 90, 138
Mak s imov i, Voiislav 16, 42, 63, 184
Malbaa, Ante 33 , 42, 63 , 184
Mai storovi,
M aks i movi,

M aleti, orij e
M andi,

Mand i,

16

M. 47
Milo (1843-1900), 25

Ma rgeti, or ijc

IS

jp-pRn 96
Mari ianovi, St jeDan 112
Markovac-Ma rgeti. St iepan v. MarI!eti-Markovac. Stje pan
Markovi . S tipo 170
MarJ..."'<;. Kar l v. Ma rx , Karl.
Marti , fra Gligorije v. Marti fra
Ma nreti.Ma r k ova c ,

Grga

~t

IMENSKI REGISTAR

245

M arti,

fra Grga (1882- 1905) 20, 22,

23, 101, 115, 169
Marx, Karl (1818---1883) 187, 197

Maslea, Veselin (1906-1943) 37

Matej, iguman 85
Mati, fra Bernardin 96

Mazali, oko

M aurani.

20

79, 208

Ivan, An tun (l805- ISS8)

Mayer, B. 151
Medakovi. Dejan 82, 86
Mehmed Drugi. Fatih, sultan (1429-1481) 93
Mehmed-paa Kukavica v. Kukavi
ca, Mehmedpaa
MejU-Baba 74
Melentije, hadi 91
Meminsk i 99
Mi anovi, Slavko 30
Mihailo, arhanel 87
Mijanovi, Stanko 84
Milakovi, Josip 22, 33, 50, 115, 133,
166, 171
Mila, Nikodin, episkop 117
Mileti. Augustin 21
Miller, Heinrich 204
Mileti, biskup 112
Milievi , Ivan, Aziz 40, 47, 77, 115,
162, 163, 164. 168, 17l
Mili i,

Budimir 187, 189

Milkau, Fritz 70
Milo, novinar v. Mandi , Milo
Milutinovi, Sima, Sarajlija (1791-1 847) 16. 136
M irkovi,

L. 7. 88

Miss Adelina Paulina Irby v. Irby,

Miss Paulina, Adelina
Miss Makenzi 28
Misilo, fra Alojzije 102
Misri, I smail ll, 72, 76
Mi trovi . Pavao 18, 35, 38, 42, 139,
188, 189, 192, 197
Ml a , .

185
Moi sije, iguman 81
Mom i novi, fra Stjepan 101
Momirovi, Petar 81, 88, 89
Monteier 99
Muhi b i, HiIm i 70, 174
Mujezinovi, Mehmed II
MuJ abdi, Edhem 44, 47, 171, 178
Murat-paa, rumeli jski beglerbeg 57
Musafija, Leonid 15
Muicki, Lukijan 16
Muteferrika, I brahim (tur. tampar)
77
Muvekkit v. H aci ihuseinovi, Salih
Sidki - Muvekkit
Muzaferija, Abdulkadir 72

Nametak, Alija 176

edi, fra Marlin 22, 23, 24, 103
Nedoma ki , Vidosava 110
Nehemija, H ia Hajon 109
Nelekov i.Konaji, Male 95
Nem anji, Stefan Vladislav (1234- 1243) 82, 85, 136

Niki,

fra Andrija 106, .1 07, 108

Nikola Padovans ki Sv. 102
Ni kolaj evi, ore, m itropolit 117,
136
Ninkovi , Leon tije 62, 81, 82
Nizami, azerbej danski pjesnik 57
Novakovi, pop 82
Novakovi, Stojan (1842-1915 115
Nui, Branislav (1864-1938) 115
Nj
Njego- Pe trovi ,

Petar (1820-1867)

16. 136
Njuje, Sava 15

o
Obili , Lazar 83
Obili, Milo 83
Obradovi, Dositej

(1739-1811) 16,

20

Obrenovi ,

Mihailo 32

Od i, Antun 163
Ogrizovi 115
Ome rsofti, Bekir 177
O pija, I brahim 71 , 74

Orbini, Mavro (

-1611),

dubro

i storiar 204
Oroli, Marko

103
Osman-paa Topal v. Topal. Osman
-paa
Osman Sehdi BjelopoJjac v. Sehdi,
Osman BjelopoJjac
Ovidije 99
p

Pach , Karlo 59, 205, 206, 207, 208,

209, 210
Padovanski Ante Sv. v. Antun Padovanski Sv.
Paher, Antun 43
Pamuin a , Joanikije (1810--1876) 15,
16. 17. 18.20
Pankratije, jeromonah 79
Pannonius-Bellus, Mathias 205
Papi , Kreimir 76
Papi , Mitar 17, 22 . 25, 28, 33, 112.
113, 121, 132, 133, Ul

246

l.AMIJA HAD2:IOSMANOVl e

Pardo, David, rabin 110

Parik, Karl 200
Pavao Emilije Relja Y. Relja, Pavao,
Emilije
Pav i , fra Emerico, Buda 108
Pcjanovi, ore 25, 30, 35, 36, 37,
38, 40, 42, 43, 47, 58, 90, 124, 129,
130, 135, 136, 138, 148, 149, 150,
151, 152, 153,165,156, 158, 159, 164,
168, ]69, 170, 172, 173, 175, 176. 177,

179, 182, 183, 184, 185, 188, 200,

202, 203
Pelagi,

Vaso (1838-1899), arhimandrit 15, 16, 28, 29, 30, 158. 160
Perovi, Serafim 7. 81
Peut, Jovo 139
Peta r Veliki v. Kar aorevi, Petar
Petar Veliki car 16
Petka , Sv. 7, 84
P etraok, Karci 55
Pe tranovi. Gerasirn. , episkop 117
Pilar, I vo J7l
Pinto, Avrarn 109, 181, 182
Platon 99
Plu tarh 99, 107
Poljani. Aleksandar (Aco) 59
Poljokan, Braco 47
Popovi , Bogdan i{1863-1944)
Popov i . Ljubinko 61. 72, 96, 99, 146,
,181, 184, 192. 203, 204, 210, 212
Popovi, Marko, prota 89
P opovii, braa ,( izdavai) 133
Popovi, Vasilj 32
Pos LI ovi . fra P avao 96
Pray. Georgije 204
Preradovi , Petar (18'18-1872) 115
Princip, Gavrilo 1894-1918) 43
P rodanov i, Georgije 80
Prot i, J ovan 43
P rua'k, Hasan-Ka.fi (XV I i poe
tak XVTI Ist.) 71
Puhalo. Slobodan 132
Pu kin-Sergejevi, Aleksandar
~179~ 1 837) 115
R
ore 146
Radoii, Svetozar 110
Radulovi, Jovan 16. 52. 142,
Radulovi, Risto (1880-1915)

Safvet-beg v,
Safvet-beg
Relja, Pavao, Em ilije '15
Richter, Eduard 32
Ri hter, Eduard v, Richter, Eduard
Rizvanbegovi .
Mehmed Ali-paa
(1783-1851), herc. vezir -18. 74
R!izvi, Muhsin 25, 26, 40, 174
Roth, Cecil 11 0
Rosen lhal Jacq ues 206
Runda, Vaso 47
Rypka, J an 55
S
Saraj i, Stevo 1137
Sava, iguman 79
Sava, Sv. v. !N emanj i, Stefan VIa
dislav
Sava, zlatar 79
Sa v.i, R. 1. 190
Sawjs'ki, Eugen, pline 204
Schiller, F riedr ich (1759--1805) 52
Sen j a'k , ilulro 163
Serdarevi , Mu hamed Seid l IS
Sergi je, Sv, 83
Seyyid Ali ja 73
Sikiri, Vehbi 73
Simzade Ab dulkel'im 76
Simi, fra Spiro 108
S inclair. Lewis 195
Sir in. l efrem 79
Skari, Vladislav 26, 90. 175
Skcnderova, Staka 1{1831-1891) 27,
11 2
Skerli, Jevan (1877-19.14) 16
Skok, Petar 205
Slavjansk i, Kiri11, cpis1mp 204
Slijepevi, Pero 58, 146. 147. 148
Slipievi, Fuad 90, 138, J46, 176
S ofokle (99-115) 86
So'kol ov i . Mehmed-paa (1505-1579)
70, 85, 193
S okolov,i, Mi o 193, 194
Sokolovi, Osman, Asaf 47, 56, 57,

Sokol ovi.

144
47, 58,

,146. 147, 149, 158

Rafikov. A. N, 77
Ra.ii, Jovan (1726-1801), arhiman'd rit ]6
Rajkovi, Spiddon 15, 43
Rajov:i, Dimitrije 84
Rajzer, Otmar 206
16

Red epai. Baa gi ,

Baagi-Rcdepai,

58

Raca.

Raki, V inentije

Rau.er, Franjo 197

Sunu1lah 56
Pavle 16
Sopron, Tgnjat 20, 25
Spa ho, Fehim 10, 64, 73, 205, 208
Solari,

Spranger , Eduard U882-1963) 115

Sreko, J, 167
Staki ,

Stefan ,

Branko 91
arhiakon

80
Stojanovi, Ljubomir (Ljubo) (1860-1929) 80, 85, 88
S tojanovi, Nikola 136, 175
S tojanoV>i, Stevan 159

IME NSKI REG ISTAR

Strabonis 107
Struki, fra I gnacije 101
Studnika, Jaromir 44
Sun aTi, J. 47
Sunulah-eff. 72

247
Treec-Borota, Vladi mir
-T re!ec, Vladimi r

v. Borota

Truhelka, Cira (1865-1942) 26, 172

Turgenjev, Jvan, Sergejevi (18181883), 50, 70, 115, 1711, 199
TUla, Jovo 142

$
$abanovi,

Hazim 64, 65, 71, 76

$ afari k, Pavel, Josef (1795-1861) 86,

87

Sahinov i, E krem Hamidov

San ti , Aleksa N868-U914)

44
39, 52,
53, 58, '141, 142, ,143, 144, 218
Santi, Jakov 53
Santi, Pero 52
Sarac, Nedim 187, 192, 195
Sa l1i, I van 47
S edrin , Sal tikov 17
Sehdi, H atem 72
Sehdi, Osman Bjelopoljac lJ, 72, 73
Scjh J ujo 8, 71 , 74
Senoa, August (1838-----1881 ) 50
Serifov,i, Fadilpaa 12, 48
Seclj, Marko V. 163
Smit.ran, Jovan 43
Sola, Atanasije 58, 140, 142
Sola, Voj islav 52
Solaja, Serafim (1800-1853) 15, 16,

20

Sotri,
S otri ,

Ata 15
Jovo 15
Stadler, Josip, nadbiskup 40, 63 , 120
Stiti, Lina 44
Sunji, Marko 62
Sulji, Ris to 146

T
T adi, N. 170
T ajanov i , Nikola

137
Tefarov, Kdsti[or 204
Teodosije, Dim itrije 15
Teodosije, iguman 79
Teofil, vladika 87
T iak, Franjo 36
Tlhi Smail 81
TLimur Lenk (1336--;1405) 114
Todorovi, hadi Risto 15
To lstoj, Lev Nikolajevi (t 828-191O)
1115
Tomi.Kova , 'Ljubica 40
Topal Osman-paa eI800-I&l4), bos.
valij a, 24, 26, 2S
Tralji, Mahmud 57, 59, 64, 178
Tralji, Seid 87, &8, 89

U
Ui Ebu1Hasan S iradudd.in 8
V
Val oi, Velimir LJ07
Vankoli 71
Vasilije, hadi 84
Vasilije, iguman 81
Veber, France 115
Velz, Ferdinand J39, 208
Velze, A. Il 6
Vergilije Publije (70---19) 99, tl S
Verlam 10
Verter 115
V eselinovi, lR3!i ko L. 62, 85
Vesely, Rudolf 55
V idakovi , Nikola 16, 446
Vjdoevi, fra l1ija 1106
Vinji, David 146
Vladislavi, Savo, grof 84
Vranje, Nikola, pop 89
Vukovi, Gavro 19
Vui i, biskup 63
Vujkovi . Mita JJ7

Vukievi,
Vukovi,

M . 88
Boidar 7, 85, 86, 87, 89,

204

Vukovi.
Vukovi,

Jovan L. 142, 143

Lazo 138

Z
Zimonj i, Petar J 18
Zirdum , Andr.ija 10, 103
Zirdum, Vjekoslav 102
Zla tous't, Jovan Sv. 79, 80, 82, 89,

99

Zorabdi, Omer 53
Zoreti , Franc 62

2
1. ivkovi,

Mi1:a 87

w
Woding, Luka 93

MJESNI REGI STAR

Budim 16
Bu dimpeta 110 203
Bugojno 172, 175
Bukovica (samos tan) 102
Busovaa 16, 170

Albanija 208, 209

Amerika 217
Amsterdam 104
Arad 146
Austrija 32, 47, 137, 207, 210, 211

Bal kan 32, 34, 49, 51, 59,

207,208,209, 210 211
Banja Luka 28. 30 42 82
130, 151, 158, 160. i63 '
172, 174, 179.205
"
Barcelona 110
Be 15, 23, 37. 62, 63 82
128, 144, 176, 183, '184.'

205. 206. 210

198 205
"
112 123
168' 170'
.
104 126
203' 204'

'

Beograd 24, 25, 28, 42, 44, 83 87 90

11 0, 117, 126, 128, lJ8 142 '146'
.149, 168, 188, 189, 195, i03, il8 '
B l. ~a 123, 137, 151. 168, 170, 172. 183
Bijela (kod B rkog) 159
Bijeljina 109, 136, 178, 179
B i1ca 15 1, 1.59, 160 176
BJagaj 74, 160

Blau,j (kod DUWla) 106

Bli ski is tok 65. 77

Babovac 96
Boka K otorska 177
Bosa nski Brod ,IS, 160 168 170 171
188,192
,
,"
Bosan ska Dubica 170, 172
Bosanska Gradika 160, 168 175
Bosanska Kostajnica 160. 170
Bosanska Krajina 28, 30. 31
Bosanska Krupa 136, 160
Bosanski Novi 160, 170
Bosanski Petrovac 170
Bosanski Vakuf 160
Bosanski vilajet 17,26
Bratislava 55
B rko 30, 158, 159, 168, 177
Brusa 57

Carigrad 57, 62, 72, 76, 88, 89, 114,

173, 182
Cetinje 89
Crna Gora 17, 31. 45, 208

e
Cajnie 80, 160
Cap\jina 160,172

Dalmacija 165
Detani (manastir) 17, 19
Dervent a 36, 102, 123, 132, 134, 137,
160, 170, 172, J92
Dinara 163, 170
Dobor 57
Dobrievo (manastir) 62, 81, 82
Dolac 192
Donja Tuzla 13 1
Drenov ica (manastir) 79
Drina 160, 168
Drvar 160, 171
Dubrovnik 108
Duvno 106, 172
Dui (manasLir) 7, 16, 83, 84

akovo

24, 162

Engleska 204
Erdelj 85
Evropa 33, 59, 178, 197, 217


UMlJA HADl IOSMA.NOVIC

250
Kozarac 175

F
Foa U, 80, 1136
Fojnica 10, 16, 17, 22, 62, 96, 97, 98,
99, 160, 168
Francuska 81 , H l, 203

Frankfurt na !Majni 204, 212

Krajina v. Bosanska Krajina

Knljcva Sutjeska (samostan) 10, 62,
93, 94, 170
l<!reevQ (samastan) 10, 16, 17, 62,
100, 101, 102, 118, 119, 170, 172, 207

Fruka Gora 80

Livno 10, 20, 103. 132, 137, 159, 163,

168, 170
Livomo 1tO
Lozana 57

Gabela 74
Gacka 15l , 159, 160
Glamo 160
Gomionica (manast ir) 82
Gorade 27, 83, 85, 86, 160
Gorica (sam ostan) 1103

Grac 203

G raanica

75, 86, 160, 204

Gradac 106
G radaac 172
Grka 88
G ua Gora (samostan) 'lJS

LJ
Ljubinje 159, 160, 168, 176
Ljubljana 203
Ljubuki 106, 107, 160, 168. 172
M
M aarska

93, 207

lUda 172

Maglaj 91
Majevica 163
Mala Azija 28
Milcevo (manastir) 81. 82. 83, 84
M iljacka 86
Mleci 16, 83, 85, 86, 87. 89. 204
Modria 160
Moskva 80. 82, 'IU3
Mostar 8, 15, 17, 118, 20, 24, 39, 42,
43, 74, 89, 106, 107, 108, 112, 123,
128, 131, 133, 134, 136, 140, 14 1, 142,
143 , 144, 163, 164, 165, 168, 169,172,
177, 178, 188, 192, 197

I nstanbul v. Carigrad

Hercegovina 106
Hiland ar (m anasHr) 79
Hopova (manastir) 80
H.rge 160
Hrva ts ka 21, 45, 130, 165, 188. 189
Humac 107

I
I nija

32

Istona

Hercegovina 31

Italija 21, 24, 8.1 , 93, 105, 112, 204

J

J ajce 104, 105, 0 7, 160, 168

J ava 32

Neretva 10
Nevesinje 136, 151
Novi S ad 24, 25. 133, 149

NJ
Nj e maka

112

Kairo 11'4

Ka1 inovik 160

Karlovac 82
Kijevo 80

Odak 102, 170

Ozren 79

K.1adanj 160

Klju

160, H O, 172
Kmcani 82
Knin 203
Kon jic 106, 137, 160, J72
K ordoba 115

Koruka 120
Kosovo i !Metohija ,16

Panevo 52, 142

Pariz 57. 99, 107
p azari 192
P euh 119
Pe< 18
Pet a 113

~UES N I

REGISTAR

Plehan (samostan) 102, 103

Pljevlja 27, 85
PocIlugovi 192
Poljice 6
Posavina 103
Prag Sl. 203
Prijedor 172
Purai 159, 160

R
Raa 91
Re1jevo 117
R im 21, 63, 102, 204
Rogatica 137, 160, 175
Romanija 57
Rumunija 203
Rusija 18, 62, 80, 81, 89, 188, 190, 204

251
T
Teanj 20, 160, 174
ToHsa 23, 103, 104
Travnik 75, 76, 109, 120, 160,
168 , 172, 179, 197
Trnvunija 83
Trebinje IS, 20, 4!2, 83 , 136 137
163, 168, 197
'"
T rcbinjica 81
Turska 19, 25, 28, 31, 77 81
176 , 217
'
,
TUZ la 118, 123, 134, 'i36, 159,
'I 68 , 170, 172, 174, 178

167,

151
123

,
163,

U
Ugars ka 21,130,211

Ulog 160

Usora (samostan) 102

Sandak 17, 84
Sanski Most 160, 170, 172
Sarajevo ll , 15, 17, 20, 25 26 27 33
37, 38, 43, 44, 55, 57, 61: 72: 73; 87:
88, 91. 109, Ila, ,113, 116 117 118
123, 126, 128, 132, 133, 134. 136 137'
139, 1142, 144, 149, 150, 154, 165' 168'
170, 171. 173, 174, 175, 179, 180: 181:
184, 188, 190, 191, 193, 197,206,208
21 0, 212, 215
'
S?-va (djeka) 21, 151
Sitno 6
Skadar 89
Skopl je 156
Solun 110, 182
Split 6, 10
Srbija 19, 28, 29, 30, 31, 45, 62, 85,
126, 149, 151, 156, 188, 189
S rebrenica 136, 160
Srednji I stok 65
Srem 185
S're~;Ski 'Karlovci 117
Stolac 172
Sveta <fora 79, 80, 83
Sveta Troj ica (manastir) 85
Svinjar 160
S
Sabac 188
Sirokri Brijeg (samostan) 24, 106,
107, 108

Varcar Vakuf 136

Vare 137, 159, 160 163. 170, 172
Varava 110
Vasovine 91
Vatikan 63
Venecija 63, -89, 99, 107 11 0
Visoko 16. 118, 156, 160: 172, 183
Viegrad 160
Vi7..ant ija 99
Vlasenice 160
Vlai

167, 168

Vlaka 85
Voj vodina 29, 11 3, 151
Vrbica (samost an) 102
V;ua

Gora ,(sam ostan) 22

Zadar 10, 117

Zagreb 1.9, 20, 24, 25, 42 , 44, 57, 128
132, 142, 146, 149, 1~9 195 199'
203,217
,"
Zenica 168, 172, 192, 213
Zvornik 14, 159, 160

l.epc

135, 172
(manas t ir) 7, 16, 17. 79,
80,81. 112
2:ivi i 74
1upanjac 160
2it omisli

Ugodna ml Je dunos t da 's e i ovim Ip utem ,z ahva li m prof. dr

Slavku Lcovcu, prof. dr Ljubinki B aovi, prof. dr Vojislavu Maksimoviu i pr of. dr Miloradu Ekmeiu na Stl1u noj i .prijateljskoj
pomoi, to su mi je pruili u vrijeme rada na ovoj knj izi. Dugujem
ta,ko er veliku zah valnost kolektivu Arhiva BiH i Narodnoj i Univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu, koj i su m i u in i li dostupnim materijal neophodan za ob radu terne ove konj ige.
Autor

SADRZAJ

POGLED NA KULTURNE I PROSVJETNE. PR IUK!E U BOSNI I

HERCEGOVINI POSUE DN JIH DECENIJA OSMANSK>E UPRAVE
OSVRT NA ,POLITICKE, KULTURNE I PROSVJETNE IPlRILIKE U
BOSNI I H ERCEGOVINI AUSTRDUGARSKOG ,PERIODA - - PRIVATNE BIBLIOTEKE
- - - - - - - - - BIBLIOTEKE VJERSKIH ZAJEDNICA NA PODRu eJU !BOSNE I Hffi- - - - - - - - CEGOV INE - - - - BIBLIOTEKE I S~MSKE VJ ERSKE ZAJEDNI CE:
I. Gazi H us rev-begova bibliole'ka 2. Ab dullah Kantamiri-zade-ova b iblioteka
3. Osman Suhdijina biblioteka 4. Ka ra oz-begova b iblioteka
5. Biblioteka Halil-efendije 6. Eli-I hrah im-p a ina b iblioteka
BIBLIOTEKE PRAVOSLAVNE VJERSKE ZAJEDNICE :
l. Biblioteka manastir a 2 itomisli 2. Biblioteka m anast ira Dobrievo 3. Bib lioteka manast ira Gom ionica 4. Biblioteka manastira Dui - BIBLIOTEKE 'PRAVOSLAVNIH CRKAMA:
I. Biblioteka slare pravos lavne crkve II Sarajevu
2, Biblioteka C aj ni ke srpsko-pravoslavne crJcve
Biblioteke crkveno-.kotskih optina BIBLIOTEKE KATOLI6KE VJBRSKE ZAJEDNICE:
1. Biblioteka franjevakog ISamostana u K ral jevoj Sut jesci
2. Biblio te ka franj evakog .samostana 'll Fo jnici 3. Biblioteka franjevakog samos tana u Kreevu
4. B ibHoteka fr anj evaOkog s amos tana u !Plehanu
5. Biblioteka franj evakog samostana Gorica"Livno 6. Biblioteka 6ranjeva kog .samos tana u Tolici _
7. Biblioteka franj evakog .samostana u Jajcu -

,
31
47
61

64

69
72
73
75
75

79
81

82
83

87
88
90

93
96
101
102
103
103

104

LAMIJA HADtIQSMANOV IC

256
BIBLIOTEKE HERCEGOVACKIH
L Biblioteka samostana na
2. Biblioteka samostana na
3. Biblioteka samostana II

SAMO, TANA I WPNIH STANOVk

Sirokom Brijegu
Humeu
Mostaru

106
107

107

BIBLIOTEKE JEVREJSKE VJERSKE ZAJEDNICE

109

BIBLIOTEKE KONFESIONALNIH SKOLA Biblioteka Se rija tske sudake kole II Sarajevu

Biblioteka Srpsko-pravoslavnog bogoslovskog uili ta II Relje\'U
Biblioteka fra njeva ke gimnazije II Visokom Biblioteka Nadbiskups"ke velike gimnazije sa djeaki m seminarom II T ravniku - -

112

BiBLIOTEKE DR2AVNIH SKOLA,

Biblioteka Prve gimnazije II Sarajevu Biblioteka Velike gi mnazije II Mostaru B fbliote ka Velike realke II Ban joj Luci Biblioteka Velike gimnaz~je II Donjoj Tuzli
Biblio te ka Uiteljske kole II Sara jevu BIBLIOTEKE DRUSTAVk
Biblioteke s rpskih dru tava B iblioteka Srpskog pjevakog drutva S loga II Sarajevu
Biblioteka Srpskog pjevakog drutva Gusle II Mostaru
Prosvjeta i Srpska cent ralna biblioteka
Srpske itaonice
Biblioteke hrvat skih drutava Biblioteka H rvatskog pjevakog dIutva H nroje u Mostaru Biblioteka H rvat'Skog pj evakog drutva Trebevi u S arajevu H rva tsko drutvo V lai u Travniku H rva tsko kulturno-prosvjetno drutvo Napredak i njegova nastojanja
Citaonice i klubovi kod Hrvata Bibliote ke m u slimAnskih drutava Citaonice kod Muslimana B iblio t ek a djelatnost m uslimanskill drutava
B ibliote ke jevrejskih drutava Biblioteka .kultu mo-prosvjetnog drutva La Benevoiencij a
Biblio teka pj evakog drutva La Lire
I nternacionalna drutva
BIBLIOTEKE RADNICKIH UDRU2ENJA
B iblioteka Ti pograrska-bolesnikog i potpornog drutva u Sa
rajevu 2:eljeznik o drutvo Flugrad i n jegova biblioteka
Glavni radniki savez i n jegova biblioteka -

113
ll7

118
120
123

126
128
130
l3l

132

135
136

137
140
144

158
162
163
165
167
168
169
172
173
177

179
180
181
183

187
190
191
193

SADRUJ

257

BIBLIOTEKA ZEMAUSKOG !MUZEJA I INSTITUTA ZA ISTRA21VANJE BALKANA:

Biblioteka Zemaljskog muzeja - - - Institut za istraivanje Balkana i njegova bib lioteka

198

207

212

ZAKUUCNO POGLAVUE
- - - - - RJECNIK MANJE POZNATIH RIJEC'I I TERMINA GLAVNI IZVORI I LITERATURA
IMENSKl REGISTAR

215
221

BIBLIOTEKE DR2.AVNI H UREDA

17

225
241

Lamija

Hadiosmanovi

BIBLIOTEKE U BiH ZA VRIJElME

.AUSTROUGAR5KE VLADA,VI NE
Izdava

IRO "Veselin Maslea", OO Izdavaka dj elatnost,

SarajevO'
Za

izdavaa

Boro

Vidovi

Recenzenti
Voja Maksimo vi
Mitar Papi
Tehnika

Ahmed

O'prema

Muhamedagi,

graf. ing.

Lektor
Duanka

Staro vi

NaslO'vna strana
Nedim

A rifov i

KO'rektor
Dragan H rka
Stampa: IRO ,.BudunDs t", NO'Vi Sad
Ttira: 1.000 .primj eraka
Stampano uz fina.n:sijsiw

pomo

S IZa za
BiH

izdavaku l bib1iot eku

djelamO's't