Professional Documents
Culture Documents
Lamija Hadžiosmanović - Biblioteke U Bosni I Hercegovini Za Vrijeme Austrougarske Vladavine
Lamija Hadžiosmanović - Biblioteke U Bosni I Hercegovini Za Vrijeme Austrougarske Vladavine
BIBLIOTEKA "KULTURNO
NASLJEE"
Redakcioni odbo r
Dr Aloiz Be/lac, Risro Besarovi(, Milar
Papi
Odgovorili lI rednik
Milosav
Popu(li
i dr Midhat Samic
LAMIJA HAD2IOSMANOVIC
BIBLIOTEKE
U BOSNI I HER CEGOVINI
ZA VRIJEME
AUSTROUGARSKE
VLADAVINE
IRO "VESELIN
MASLESA"
.
OO IZDAVACKA DJELATNOST, SARAJEVO, 1980.
no stvaranje
.j
je tema na ega rada, potrebno je da ukaemo na neke elem ente duhovnog ivota nar:oda Bosn ~ i Hercegovine II pos ljed.nj ~ decenija~
m a turske vladavme. Iak o IUn am o Ifla umu <samo kra tk i vremenski
perJod , zapravo doba o d :sr edine devetnaestog stolj ea do o kupacije 1878. godine, ille moe mo zaobi i li neka mnogo ranija indivi dualna nastoj anj a u it anj u , uvanj u i p opular isan ju knj ige u Bosni
i Hercegovin i.
Osman ska imperija u svrhu >svog u vrenj a u osv.ojenim k r ajevima ir i is lam i u duhu tih nastojanja sh vata da su "ljudi od
sablje i pera "l veoma zna ajni. Zato r ad na "pr opagiran ju arap skog
Cllurskog) pisma, i to .ne s amo za vj erske n ego i 'll pos lovne s vrhe,
pred s.tavlja znaajan dio p oliti ko.g ri ideolokog programa tu rskih
v la s ti"~. Stoga je shvatl j ivo da su Turci II ovi m Jeraj evim a n ajpr ije
poeli da o tvaraju mektebe, a zatim ti druge s voje kole, da bi, i
,n a Itaj na i n , to b re ostvarili >svo j ci lj.
A1nogi zapisi govore nam da osu dugo, k od hrianskog dijela
stanov.nitva, manastiri ti samostan i go t.ovo jeclin~ m je~ t.a u koji m a
I Branislav
urev: OsnuUlska imperija i. njello uredenje, "Istorija
naroda J ugoslavije". tom Il , Beograd, 1960. str. ll.
J Voj islav Bogievi: Pismenost u Bosni j H ercegovini od pojave slavenske pismenosli u IX v. do kraja austr ougarske vladavine u Bosni i H ercegovini 1918. godine, Sarajevo, 1975. st r. 108.
LAMIJA i-tADtIOSMANOVIC
RLlkopis je
~I
stoljl':a.
je knjiga itana , .prep:isivana ti uv:\Jln. Tako N'iif.or Dul (18321900), arhirn:rndr.it, ostavlj a dragoojene zapise o knjigama i .r.ukopisima to uh je t raio j nalazio po manasLirima. OU je svoju d jela tnost p ro iriO i na prosvjetilelj ski rad, pa mu p ripada zasluga i
za I)tvaranje vjt;['Skih kola p.o manasHnima . Sa s vojim prJj alei jclTI
UVOD
manasti
nl Dui il1.iu kolu za 'Sveten.ike. Za onas je posebno vano to je
detaljno opisao sve rukopisne i tampane knjige koje je pronaao u
manastiru 2itomlsliu, j ,u veo .nas u njihov sadraj: "Izuzevi erk
venske najpotrebnije knjige, nema drugih, osim neto srbulja,
takoder uturi.ne sadrine, koje !su zamijen.jene TUSko-.slovenskim.
Nema n:i knjinice odreene.'"
Slina situacija je bila d iS manastirom Dui i !Okolnim crkvama. I ovaj manastir, kao J os tali, uvao je .gotovo samo religiOzno
tivo. Aleksanda r Giljferd.ing, .obilazei ove .k:ajeve, posjetio je, j zmeu ostalog, j D.u~i. O knjigama ovog manastira 'On veLi: "U Duima nema mnogo rukopisa. Ono to postojJ ll10vijeg je datuma.
To ISU mahom IiUko,pisi hogoslube.nih Jmj,iga. Istorijski je zanimlj iv jedino fro.gment az Zitjja sv. Petke rtnnovskog patr.ijarha Jev.timija. FJ'agment 'je bugarske recenzije, tkako izgl ed a~ '. vrlo hli zak
v.rcmenu u kome je iviD au tor. li Duima se Itakoer uva i jedan
krasan pnimjerak srbulje.s To 'je, ako se dobro I sjeam, BOlidarev
oktoih tampan Illa pergamentu \$ micijalima lizraeni.rh bojama."~
Cesto l5U uz bogatije ci. vee manastire ll. tUl"5ko vr ijeme, a i
kasnije, osnivane kole. U 'Ovim kolama 's u s e opismenjavali aci
koji su se pr..ipremali za oSvetenike. Ponekad su II njima uili i oni
koji .su se .s premali da u kolarnaovakve vrste postanu u ite l jj ali
prepisivai knjiga. li manastirskim kolama izu avani su: psaltir,
as!ovac, mjesecoslov . Knjige su pisane cnkvenom irilicom Illa erkvenoslovenskom jeziku7.
To je vrijeme kada je knjiga bila ~eoma s kupa. Stanislav Maj
s t orovi , u i telj , navodi da je "za bukvar 1...1 davan ovan trogodac,
a junac za asIovac"' . On da nije nikakvo ud o to iS U Is e kalueri
koji .su u vrijeme praznika stizali Jz okolnih sela, ukoliko ne bi ponijeli potrebne diturgine knjige, sluili "nekakv..im podjepanim
komadiima .rukopisa iz XVI .i XVII Viijeka ili tampanom srb.uljom, koju uvaju lSelj aci' '9 . Vojislav Bogievi .potvruje Ito 6injenicom da Is e [p.ismenos t li o;pismenjav,anje Srba u Bosni i Hercegoviru razv.ijalo sa dosta pote koa!O .
'll
Corovi:
op~tina,
) iVladim.lr
Mostar i njegova srpsko-pravoslavna
Beograd, 1933, str. 163 .
Niifor Dui: Klliievl1i radovi, knj. I, Beograd, 1591, str. 7.
J Srbulja je pisana ili tampana bogoslubena iknjiga. Njena tampa
podsjca na rukopiS. (L. Mirkovi: Pravoslavna liturgika, 1965, str. 165)
Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Slaroi
Srbiji, Sarajevo, 1972, slr. 31.
1 0 tome vie, Vojislav B ogievi: Istorija raz.vitka osnovn.ih !kola u
Bosni i Hercego villi, Sarajevo, 1965.
I S tanislav Majstorovi : NeIto iz. povijesti moje Ikole i anal/abetskilt
teajeva, Sarajevo, 1908, str. 655-657.
t Aleksandar Giljferding: nav. djelo, str. 35.
II Vojislav Bogiev.i: Pismenost u Bosni str. lli.
10
UMIlA HA02:10SMANCVIC
U VOD
11
Mushafa Fadil-pae
Serifov ia
lJU.1JJA HADtl0SMANOVIC
14
"
'jif,~,t '('~i ,
~,."
..'"
..
O o
-'l""'" '
.
.
,'~
Nf',,,,,
..
..
,1J,f,
"
lo ..
r''''''''''.! . - - - - .: ... -, . -
'--/:"r'((/.'r;/,), . ,- ~ ~ - ". ~ ~ .. ..
/, ... " """'Y" ", .. U)/ ''';..,r~ ''' yl,
'/''0',
. Nf(:
..r: .. :
,I
r.
"
r/;;}I(,UYl
I~~.r",. ' '/ ///,;.. ",/,;;~' ./y!o..~yJ rh '7 " u, ..,,' ~""Y 1""~ '-' 7'"u A
di:"yo /tll~"(''';''~)'' ,.~,.? .. ..t', ..... . ..)'.,..,..:a.~.
'. .
(J'\ t""
hfi"/,',,, ~ " ''j' U'''N~''U' . ;ih//I/a,,~ ... """ , .. . .. ..
,A//".,. IU/.'U l."~ I<:t.~r'h':'IJ< ''''r-'(";~,,~n' jl'r'O'U"" . . ' , . , . . '
':Y.""~ ;;.u,/.:;, 1'./<L"J 1ol;, ,1!..''''''Yu jPr'Z7 /11.t ....."r.II .,,; ...
.(I"J'" "'>117''/''/' " .. jP"" '''')/ /...I;;/." /oVA;,......, ' ,
, ..
tJ~ /"",J, ' ut""", -?;p";" " "fo;-.,ro.J~",,(r.;;~ .. . 1;'..,,,, ,'7"""" "
,Iri", "11)'.,,' ,.,,,.,..... 14 h " ... 7."",,.,,..I? /r.J" " ,N'.1L. ''/'''''7'~'':/ 7'/1/,.
J"
"
/ //
}III'''''
,.,.
Iro~
19 fi
,tJ.h'
/JI;/-
"'".~.
trr.s
N
1.1
. /., "Ir/.~ /':."l .'''' " ,,,,,;/',,, Iii " ';')/'&:J. H"~" ~."J" .('''',),,/''''"7'''''; . rM f...;.
/h/t' Y OU.N t' t'tV lr-f'ON jI.4t'Nt'? 7//hl''-'~/.'y ~N'I'I'I(,( / . (I.;'j,J " .
'r
,
.
'.
0.9. ('.4 .
/..;;
"( '.J.)
~' ' ) .
"
''
s toljea.
UVO D
15
n azn aio
koga
da kupi prenumerante i u Saraj evu, u Mostaru, II Trebinju, u Zvorniku i po mnogim mjestima, i zaista ne bi se p revarno zato 5am
vidio, kako trgovci ti majstoru iz reenih mjesta rado ate ono to
razumiju."X1 Za Vukov rjenik izdat u B eu 1852. godine bilo je
deset pretplatnika iz Mostara j Sarajeva21, to je s obzirom !Ila optu nepismenost i prilike hio lPl"lilian broj. M eu pretplatnicim a
na Vuk'ove Poslovice bili su Serafim Solaja, Petar (Pro kopije) Cokorilo i j oanikije P amui n a, a na zabavnik Dal1ica, koj i je !.izlazio II
B eu, bi lo je p retplatnika iz Bosanskog Broda J Sarajeva. Kako je
narodna !pjesma bila veoma pogodna da ,s e ,izraze slobodarska osjeanja i pa:triom.zam, razumlj ivo je to je brzo dospijevala do .itao
ca. Tako je Vukova Pjesnarica p nivukla ljub itelje ove vrste kn jievnosti 'll Bosni i Hercegovin i. "Poto je Vukova reforma jezika i pr avopisa pos tepeno ne nailaze6i na potekoe kakve su bile 'izvan
Bosne, krila .sebi p ut , Vaso P elag i je, da bi taj p roces bio pospjeen i olakan, p reporuivao it anje II koli narodnih pjesama , pripovjedaka ~ sl. "22
S pojavom instituoije pretplate prodaja knjige poprima nove
forme. Do rtada je isklj u6ivo dop remana u Bosnu <s robom, koju s u
donos ili trgovci i kiriciij e, po OJlanIdb i ili po sopstvenom izboru .
Javno ili tajno, zavisno od mogue reakcije na ras turanje. "Hadi
Ris to Todorovi .iz Sarajeva .kup uje od Jevtana Kovaev i a, trgovca u Dubrovniku na njegovu ponudu od 19. maja 1826. godine,
dakle deset Ig odina pre pokretanja Srpsko-dalmatinskog magazina,
preko tri stotine knj iga tampanih .s redinom XVI II veka za Srbe
u ml etakoj tampariji Dimitr.ija Teodosija."2l
Vladiunir Corovi daje zanimljive podatke o rnabavci knj iga :
" Cetrdesetih i pedesetih godina XIX veka .ima ,nekoliko mostarskih
ljudi, koje poee 's-r etamo ueao p rellplatnike na k njrige. Oni ,i h nabavljaju ili za sebe ili nekog svoga, kome mogu biti o d kor.isti.
Tak o je Jovo Sotri naruiv ao knjige za svog Is ina Atu, koj i je skupio II Mostaru, pored Joani.:kija Pamu ine, naj ljepu hiblioteru."24 U
ovam vremenu Mos tar je znaaj no Iku Ltu rno sred ite, to e os tarti
sve do prve d ecenije dvadesetog vij eka. Tu Je sedamdesetih go dina
lt Vuk Stefan ovi K aradi: Skupljeni g ra mati ki i polem iki spisi II .
Beograd, 1894, str. 19.
:1 Mostar: Serafim Salaja , Petar Prokopije Cokorilo, Jovan Kovaevi ,
Sava Njuje. Pavao Emili je Relj a; Sarajevo: Antonije Dob renovi. Josip Dra
fanovi Karadi:
Margdi ,
Srpski
rjenik, B e.
Rajkovi.
(Vuk Sle-
1852)
16
LAMU" HAD!IOSMANOVIC
uvo
17
'*
lt
l,
str. 79-80.
)II
LAMI J A HADtIOSMANOVIC
18
)1
UVOD
19
Sava
K osanovi ,
sarajevski m it ropolit
LAMJJA HADZlOSMANOVIC
20
UVOD
21
ture u slrem znaenj u. Radio je i na osnivanju knjievnog drutva Kolo bosansko i izradio ak i njegova pravila. PO njima, trebalo bi da lanovi drutva uloe po dva talira za koje b i se "imalo
kupovati 'Novine, Casopis i i druge vrste koristnie knjige, za svaki
Manas tir, po jedan 01 vie iztisaka'. Kupljene su se knjige imale
slati lanovima na itanje, iza toga se okviriti i s tavi ti u samostanske knjinice".4J Juki je nastojao i da n a e moguno s ti za osnivanje narodnih u ion ica, koje bi uistinu odgovarale svom imenu i u
kojima bi se itali radovi n aih pisaca, te prosvjeival a seoska djeca. "J uki je nabavljao knj.ige za svoju sabrau, za is tomi ljenike.
Jo od prvih dana njegove djelatnosti u Bosni spo minje se u njegov im pismima ilirska gr upa , krug lj ud i poneseni h il irskim pokretom . .. Drutvo njihovo, sastavljeno u prvom redu od mlaih ljud i, n ije moglo bi ti za Jukieva ivota zvan i no organiz irano, ali je
kao radna i idejna zajednica oito postoja lo."4~ Bio je vrlo aktivan
pos redni k izm eu knjige i itaoca . "Mnoge nabavlj ene kn jige Juki nije mogao prodati ili ni je m ogao naplatiti dugovanje. Da ih
ne vraa, davao ih je kolskoj djeci u pola ci jene it i besplatno."4!
Pored irenja knJige u narodu , Juki i njegovi saradnici uinili su
dosta da domaa knjiga dospije II samostanske knji.nice. Do tada
je tu skupljeno uglavnom tivo na stranim jezicima. T sam J uki
o tome govori u svom Bosanskom prijatelju, pa, izmeu ostalog,
kae da nije uspio da nae nijedno tampano djelo u samostans kim
biblioteka ma na narodn om jeziku , dok ima "talianskih, la tinsk ih ,
memakih, rrancezskih itd. preko red.a".'6
Nesumnjivo je da su Hrvati II Bosni bili pod veli kim uti cajem
ilirskog pokreta. Nosioci ove ideje bili su franjevci. Kako su se
kolovali u Hrvatskoj, I taliji, Ugarskoj, "vraaju oSe u Bos nu s idejama o narodnosti, narodnoj prosvjeti, kulturi, knjievnosti, znanosti, o materijalnoj osnoVIi narod nog ivota. Oni prenose ideje tili rskog pokreta ci u Bosni nastoje ostvariti sve ono to su ostvarili llirci II Hrvatsko j. U Bosni se ponavlja, u drugim uvjetim a, proces
ro en u Hrvatskoj".47 Meu t im, 1841. godine Rim zabranjuje da se
aci iz Bosne a lju preko Save, a i austr ijske vlasti prave smetnje
pok retu, tako da on krajem p rve polovine devetnaestog vijeka prestaje. Pismenost se iri i putem raznih prirunika . August in M ileti
izdaje Poetak slovstva 1815. godine, fra Marijan Ja kov l jev i tako e
je p isac udbeni ka iz gramatike, poetike, fil ozofije i s li no. On ih
je li no dijelio acima.~
II Fra Julijan Jeleni: nav. d jelo, knj. II , s tr. 554 .
.. Boris Cori: Ogled o Ivanu Fra nji Ju kiu (Predgovor knjizi): I van
Franjo J uki, "Sabrana djela", knj. III. Sarajevo, 1973, str. 38-39.
u Isr a, str. 49.
.. I van Franjo Juki: Knjievllosl bosanska, "Bosanski p r ijatelj", Zag
reb , 1850. sv. l , str. 32.
" Boris Cori: nav. lanak, s tr. 28.
.. Tugom ir A l aupovi : Ivan Franjo Juki (1818-1857), Sarajevo, 1967,
st r. 25.
LAMIJ A HADZ10SMANOVIC
22
UVOD
23
Fra Grga
\6
Fra Rastislav
Drlji :
Marti
Nedi,
Sarajevo,
LAMIJA HADZJOSMANOV I C
24
Ned i
ru.ko p isa .~
Pct godina prije okupacije (1873) franjevci su uspjeli da osnu j u u Mostaru tam pariju Katolikog poslwlstva II Bosni i Herce
govini, koja spada meu prve tamparije na ovom podruju. Osnivanjem ove tamparije, ija se zbirka knjIga pod nazivom: Izdavaka djelatnosl fral1jevake tiskare 1873-1945. uva u fondu Provincij alne knjinice u Mostaru, .donekle je omoguen vei prodor
knjige u ove vrste biblioteka. Publikacije ove tamparije bile su na
mijenjene prosvjeivanju irih slojeva.
Prva knj iga objavljena u ovoj tampa!"iji je Pravopis za /lie
uione katolike II Hercegovini. Takoe se t u pojavio i prvi p revod
s francuskog j ezika u Bosni i Hercegovini.57
Vrijeme od 1860-1869. godine za Bosn u i H ercegoy,inu je
zn a a j no po nov-im kultur:no-prosvjetnim tokovima. To je doba pozn a tih reformi Topal Osma nipae, koj i je "doao za vezira bosanskog 1860. god. sa izpiiti m zadatkom, da, posle Par.iskog Kongresa
i Halli humajuna, uvede u zemlji i-tav niz Ikuiturni h Us Lanova i la ko
otu p i sve otrice napadaja na zastarelost i zaosta lost turske uprave".38 Ovaj bosanski namjesnik umnogome se razli kovao od svojih
prethodn ika po .o brazovanj u i gledanj u na zhivanja svoga vrem.:na. On je, izme u ostalog, dao jzvjesne olakice h l1ianima, to j ~
dovelo do vee vjer&k:e toleranoije. Topal O sman~paa gradi puteve
" Isto, str. 47.
'It Spomenica PedesetgodiIl jice franjevake
redodrtave, Mostar. 1897.
str. 156.
ST Vie o ovoj tampariji, Hamdija KreevIjakovi: $lamparije u BosIIi za
turskog vremena J529-J87H. "Graa za povijest knjievnosti hrvatske", Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. 1920. str. 28-38.
Vladim ir Corovi: Bosna i Hercegovina, Beograd . 1925. str. 148.
)I
U V
oD
25
i mostove, uvodi pof-tanski i telegrafsk,i saobraaj, pa dovodi zemunskog tampara Ignjata Soprona59 da II Sarajevu otvori tampariju. Svi ovi vezirovi potezi, i6tina, imaju cilj da se Bosna sau
va II sldopu Turs kog Ca rstva, ali je n eosporan i njihov znaaj za
Bosnu. Otvaranje Sopronove tampari je 1866. godine, nazvane Sopronova peatnja, trebalo je, po vezirovim predvianjima, da SUZbIje nacionaln u propagandu Srba i Hrva ta Jz Beograda i Zagreba II
Bosni i Hercegovini. Da bi ostvanosvoju zamisao, vezir nare uj e
da se sve ko lske knjige izdaju u ovoj tampariji i time onemogu ava dobavljanje udbenika dz Novog Sada, Beograda i Zagreba.'.>O
U st vari, neposredan povod za osnivanj e tampal'1ije bio je taj to
je turska vlast 2 1. juna 1865. godine zaplijenHa udbenike iz Beograda i blokirala knji nice srpskih kola u Sarajevu. Ve tada se II
novinama javljaju glasovi o osnivanj u lamparije.bl
P rvi bosanski list - Bosanski vjes ll1ik tampan je 7. apr ila
1866. godine u Sarajevu. Sredinom maja iziao je slubeni list BosIla (od 28. maja do 18. j u la 1878, i r ilicom i tursk im pismolTI, takoe u Sarajevu) i pol uz vani ne novine GUl~ e n-i Saray (Sa rajevs ki
cvjetnik) (od 26. decembra 1868. do 13. jula 1872).112 Sop ron je vocLio ovu tampariju samo nekol iko mj eseci. U jesen iste god ine
prodao ju je turskim vlastima. Tada je promijenila ime najprije
u Vilajetska p eatnja, a kasnije Vilajetska tamparija.
Pojava Bosanskog vjestl1ika, Bosne i Sarajevskog cvjetni ka
znae i poe tak novinarstva u Bosni i Hen..:egovi.n i. Prvi no vinari
su Milo Mandi (1843-1900), Mehmed Sakir Kurlehaji (1844-1 872), Javer Baruh, Mu stafa Refet I mamovi ( 1847- 19 12) i Mehmed Hulusi (1849-1907) .$3 Milo Mandi, poznat kao Mi lo-novinar, pisac je prvih novinskih teks tova iz,i hh u ovoj tampariji. pored novinarskog rada, koj i nije bez znaaja, nap isao je i nekoliko
kolsk ih udben ika. I ako je djelovao vrlo kra t ko vr ijeme, Mehmed
Sakir Kurt e haj i, i na e prvi novinar Musliman , bio je vrlo utjeajan. Kao osniva i urednik Sarajevskog cvjelnika esto se II uvod
nim lancima obraa itaocu s pitanjem zbog ega je prosvjeta u
"
p rouavanje
26
Bosn i II tako jadnom stan j u , zato je -tampa na tako niskom IStupnj u i slino. Zan imlj ivo je i njegovo gledanje na religiju: .. Ne gledajte neke manje razlike kako ko vjeruje - treba b rats ki da ivimo i zaje dniki o p rosvjeti da rad imo, ugleda vi se na tu uzajamn u
ljubav od e t iri vjeroispovijesti iteljstva."M Pisao je, za to vri jeme,
p rogresivne tekstove d time vrio znaajn u mi siju ... K urtehajievo
opte sh va tanje patriotizma, mada pod pri'5jenkom turske dr.l3V
nosti i politike ideologije, p redstavlj a zaetak i anti ci paciju ideologije, o liberalnoj i p rirodnoj koegzistenciji naroda istog sloven
skog porijekla II B osni i Hercegovini .. ,"6.\ O ul ozi ovog novinara i
zn aaju njegoytih teks tova 'Pisao je i dr Safvet-beg B aagi, za koga
je on "prva lastavica koja je navijestila duevni p reporod u Bosni
i Hercegovini".66 Smru Kurtehajia ugas.io se i Sarajevsk i cvjerl1 ik, kome pr ipada znaajno mjesto II istoriji novinarstva Bosne i
Hercegovine.
Osim udben i.ka u Vilajetskoj tampariji, koli.ko sc do .sada
zna, izi le .su: Srpske narodne pjesme iz B osne, 1867, nekoJik o zakona i naredbi, Tatima! (Uputstvo za inov n i k e Vilajeta Bosanskog, 1875), jedan Carski ferman, KaZl1eni zakonik i trinaest godita salna ma. 67 Ozbiljnije istraivanje Arhiva vilajetske tampari je,
ko ia se u va u Orijen talnom institut u II Sarajevu , vjerovatno bi
dalo jo dos ta novih podataka.
U nizu znaajnih poduh vata II oblasti kultu re i prosvjete, koj i su bili rezult at reform i Topal Osman-pae, treba pomenuti i brigu o bibliotekama. U vrijeme ovog vezi ra sagraena je jedna prostorija uz Gazi H usrev-begovu damiju za potrebe biblioteke. O tome
nas izvjetava d r Ciro Truhelka, pa, i zmeu osta log, veli : "Kako
rekosmo prizi dan je pod munarom uz sofe sandamat koji slui
kao mejta a za njom posebna zgradica od 7 m. duljine a 5 rn.
irine, koja slui kao ku'ubhal1a (knjijnica).611 Temel j ovoi b i!J!ioteci dala je zbirka knj iga Ku rum li med rese, a bogatila se .i poklon im? privatnih lica.M I sam bosanski vezir imao je omanj u, uglavnom
rukopisn u 1.biTku knjiga, ij i je n ajvei dio pokl onio novosagra e
noj b ibl ioteci.
Za vladavi.ne Topa l Osman-pae zapaa se aktivnije djelovanje
Save Kosanovia, arh imandrita, kasnij eg mitropolita dabrobosans kog. Ovaj sve tenik je posebno in teresovanje pokazaQ za is toriju
pravoslavne crkve i manastirsku knjievnost , p a je revno ist raivao
.. Ciil$en-j Sa ray, (Sarajevski Cvjetnik) Saray Bosna (Sarajevo), 9. X
187 t, III , 32.
" Muhsin Rizvic : Knjiievllo stvaranje, str. 42 .
.. Safvet-beg Baagt-Red epai: Bonjaci i Hercegovci tl islamskoj
knjilevnos ti. Sarajevo, 1912, str. 155.
u Hamdija KreevljakoviC: nav. lanak, st r. 21.
.. Ciro T ruhelka: Ga t i Husre/beg, njegov ivot i njegovo doba, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1912, XXIV , 1-2, str. 161.
.. Vladislav Skaric: Biblioteka Begove di amije u Sarajevu, ..Glasnik
VIS-a", Sarajevo, 1966, XXIX , 3-4, str. 105-106.
UVOD
27
UMilA HAD210SMA.'lQV1C
28
dine Srpsko-pravoslavna crkvena optina, pa otuda i dolazi do :tabune.1S Dolaskom Aus tro-Ugarske pr es tala je s radom ova kola, a
Staka je do svoje smrti ostala II Zavodu Mis Irbij cve.76 Koliki je
ugled slekla ova institucija, vid-i se i rpO tome to je sam bosanski
vezir Topal Osman-paa .slao svoje k eri II ovu kolu.71
Po nainu djelova nj a i p rosvj et iteljskoj aktivnosti, Staki
Skenderovoj moemo pridruiti i dvije strankinje: Mis Adelinu Paulinu Irb i ( 183 1-1 911) i njenu savremenicu Mis Makenz i. Godine
1869. osnovale su Zavod za ensku djecu. "Zavod je imao za cilj
da vaspita uen ice da budu kulturne i vrijedne domaice j dobre
uiteljice. On je bio prva enska sl'ed nja kola II Bosni i Hercegovini iz koje je izaao lijep broj dobrih domaica i spremn ih u it e
Iji ca."73 Turske vlasti nisu b ile blagonaklone prema ovoj ustanovi,
ali je i kola "nailazi la na velike smetnje bosanskog katoli kog
klera koji ih je oznai o .kao propagandu protestantizma."7'1
U iz vorima kojim smo se koristili da bismo doli do podataka O djel ovanju ovih prosvjetitelj ki, nismo n ai li na elemente
koji bi nas uputili na udbenike iz kojih su p redavale. Mitar P api
navodi da su dobavljale kolske prirun i ke iz Beograda , ali ne znamo koje. oo Prema torne, nije bez osnova pretpostavka da je kola
imala bar pri.run u biblio teku. Izvjesno je da bi detaljniji podaci o
tome bili dragocjeni i da bismo na osnovu njih mogli potpun ije
suditi o njih ovom djeiovanju.
In te resa n tan je i za Bosnu nema lo znaajan rad Vase Pel ag i a
(1838-1899),'1 koj i je i inae sloena linost II svom razvoju i djelovanju. Arhimandrit, osniva, profesor i rektor Bogoslovije u Ban joj Luci, ka snije socijalista, ateista , pisac, revolucionar. Sto sc
tie n jegovog dj elovanja i u ticaja, svi koji razmiljaju ili piu o
nj emu moraju se sloiti u jednome: bio je jedna od najznaajn i jih
figura kulturnog i politikog ivota II Srbiji i Bosni II dr u~oj polovini devetnaestog vijeka. P elagievo dj elovanje meu omladinom
u Banjoj Luci i okolini , i njegov uticaj koi.i se osj eao u cijeloj
Kraj in i zasmetao je bosanskom veziru Topal Osm an- pai, pa ga je
prognao II Malu Az.ij u.sz T II banj ol ukoj srps koj ari ji naao jc
ozbiljnog protivnika zbog toga to je propagirao slobodou mij e.
Bogos lovija Vase P elagia je dobival a knjige iz Srb ije, ali joj t a
O tome vie, Mitar P ap i : T ragom kulturnog lIasljeJ.a, Sarajevo, 1976,
s tr. 7- 30.
ho Haj rudin Curit: Skols ke prilike Muslimana II Bosni i H er cegovini
/800-1878, Odcljenje drutvenih nauka, knj. 50, Srpska akademija nauka i
umjet nost i, Beograd , 1965, str. 45-46.
7l Mitar Pap i : T ragom ktl lflfn10g lI asli ea, st r. 14.
"It Ha jrud in Cu ri : nav. la nak, str. 46.
" Voj islav B og i evi : Razvitak sko1st va 1/ Bosn i i H ercegovini, "Preglcd ", Sarajevo, 1947, II , knj. XII, sv. l - Il , str. 739.
"" MJtar Pa pi : Tragom k ulturnog lIasljea, st r . 15.
" O Vasi Pclngiu vie, Risto Besarovit : Vaso Pela gi, Saraievo, 1951;
Vasa Cub r ilovi: Vasa Pelagi, "Kalendar Prosveta", Sarajevo, 1925, str. 92.
0.1 Va sa Cu b rilovi : nav. la n ak , str. 92.
TJ
UVO D
29
p o mo
30
LAMlJA HADtIOSMANOVIC
lJ Slavko M ianovi ; Va so Pelagi (1838--1899) / Predgovor knjizi Sabraila djela Vase Pclagia/, Sarajevo, 1971, str. 8.
.. ore Pejanovi: I storija biblioteka II B OSilj i H ercegovini, Saraje'
vo, 1960, str. 26.
~ Vrbaske novine, Banja Luka, 27. IV 1936, VU , 982, str. 3.
.. Mehmedali/,'a Dervievi: Referat prigodom 25-godi!n jice osnivanja
i rada Narodne bi lioteke Ahmed Kobi, B rko, "Bibliotekarstvo", Sarajevo,
1971, XVI" , 3--4, str. 137-141.
n Haj rudin Curi: Skale u Brkom prije jednog vijeka, "Osloboe nj e",
Sarajevo , 30. X 1974, XXXII , 9486, str. JO.
Vasa Cubdlovjt: Bosanski ust anak 1875-1878, Beograd 1930, str. 26.
OSVRT NA
POLITIKE ,
KU LTURNE I PROSVJETNE
PRILIKE U BOSNI I HERCEGOVI NI
AUSTROUGARSKOG PERIODA
32
LAMI1A HADtlOSMANOV IC
UVOD
33
nano,
s li n o.
Evropskoj javnosti trebalo je, meut i m , pokazati da je AustroUgarska don ijela .kul turu II jednu nepoznatu i zaos talu zeml j u.
Uz kole i javne objekte, koje podie ve u prvim god inama, nova
up rava 1885. god ine osni va Muzejsko drut vo za Bosnu i Hel'cegovinu. Drutvo je pretea Zemaljskog muzeja, osnovanog eti ri godine
kasnije II Sarajevu. Deset godina nakon us tanovljenja ove u stanove
p oe l a je izgradnja muzejskih zgrada, koje su otvorene 1913. godi,
ne. Uz Zemaljski muzej pokrenut j e i GlasItik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine "da bi se t ime strun i krugovi obavijestili o
O tome vie, Devad Juzbai: Jeziko pilanje 1/ aHst rougarskoj p<r
Bosni i Hercegovini pred prvi svjetski rat, Sarajevo. 1973.
II Mitar Papi: Prosvjetna politika Austro-Ugarske 1/ Bosni i Hercegavilli, ,,Jugoslovenski narodi pred prvi svjetski rat", Posebna izdanja, knj.
CDXVI, Odeljenje drutvenih nauka, knj . 61, Srpska akademija nauka i
umjetnosti, Beo$rad, 1967. st r. 710.
,. Spomenica 2>godiJnjice proslave Hr vatskog drujtva Trebevi, Sa
rajeva, 1919. str. 4.
rf Ante Malbaa: Hrvatski i srpski '"!acionaini problem tl Bosni za vnjeme reima Belljamina Kallaya, Osijek. 1940. str. 46.
OI
litici
II
UMIlA HADtIOSMANOVIC
34
naunom
radu i r ezultatima muzeja.' '9B I Muzejsko drutvo i Zemaljski muzej nastali su iz elje ok'llpacionih vlasti da sebe II
svjetskoj javnosti predstave kao nosioce kulture i afirmatore vrijednih strana. I stina, interesovanje za ouvanje dragocjenih ekspona ta, kao svjedoka bogate ba tine, pos tojale su i ranije. I deju o
mjestu gdje bi se pohranile starine iznio je jo 1850. godine Ivan
F ranjo J uki ~, ali ona tada nije mogla biti ostvarena. l ako je osnivanjem ovih dviju institucija nova vlast htjela da "fcprezenluje
spektakularna d ostignua pollti ke na okupiranom podruju"loo, one
5'U za Bosnu i Hercegovinu ima le v.iestruk znaaj. Z ahvaljujui
Mu. zeju sauvano je dosta znaajnih ostataka prolih kultura. Najvje putem Glasnika Zemaljskog muzeja, u kome su redovno, p er
red ostalog, saop tavani rez;ultat!i iskopavanja i pronalaenja vrijednosti i starina, saznalo se o bo.gatstvima te vpste u Bosni i Hercegovini. Vanu ulogu odigrala je i muzeJska biblioteka osnovana
kad i Muz ej. Sve vrijeme austrougarske uprave, uz omanju biblioteku instituta za izuavanje Balkana, ona je os tala jedina nauna
biblioteka na ovom tlu. Razmjenom svog asopisa, Muzej je jz
mnogih zemalja dobijao publikacije raznih naunih ustanova, pa
se i tako popunjavao fond biblioteke. " Muzejska biblio teka nas tala
je to kupovanjem strunih djela, to matnim poklonima mnogob rojnih prijatelj a ove naune ustanove." IOI
Kulturna politika austrougarske vlasti nije mogla prikriti nastojanje da onemogui bilo kakvu djelatnost koja bi se vezivala za
poj am nacionalnog. To je, meutim , nailo na sasvim :suprotan efekat. " P rvi odgovor domaeg stanovnitva na uticaj i jako djelovanje novih prilika bilo je pribiranje pojedinih delova naroda. Drugi
odgovor bilo je organizovanje narodnih snaga na svim poljima j
manifestacijama ivota. To je zahtevalo novo stanje, to je traila
odbrana od neprijateljskog napadaja reima. Pr.ibiranje i organizovanje je vreno pod tekim prilikama i sa nedovoljnim sredstvima.
Zato je i bilo prim itivno i slabo."IOl Okupljan je je najprije poelo
u pjevakim i tamburakim drutvim a kod hrva tskog i srpskog d ijela stanovnitva, i u i taoni cam a kod m uslimanskog. Drutva kasnije poprimaju oblike potpornih i kulturno-prosvjetnih udruenja
i oku pljaju na j ee pripadnike jedne konfesije, odnosno nacije.
I drust va i itaonice imale su znaajnu i kulturnu i politiku misij u, bila su m jesta za njegovanje nacionalnih osjeanja i kultura.
Potporna drutva imala su posebnu ulogu da pomau siJ:1omane
ak e i s tudente. Kada je Vlada otkazivala studentima sti pendije
" JzvjeJtaj o Upravi Bosne i H ercegovine za }906. godinu, Zagreb, 1906,
~ lr.
6.
UVOD
35
zbog njihovog uea u politikim manifestacijama, potporna drutva su p reuzimala tu obavezu na sebe.
Jevreji su, kao najmalobrojnija narodnost u Bosni i Hercegovini, dugo ivjeli zatvoreni u svoje krugove i svoju tradiciju, i u
dosta tekim materija.l.nim uslovima. Tek nakon okupacije po i nju
se ukljuivati u opte drutvene i kulturne tokove, otvaraju se prema drugima i uz svoje, takozvano "lad ina" pismo koriste se i la linicom. Presudnu ulogu za ovaj preobraaj ima dru tvo "La Benevolencija", koje je. osnovano 1892. godine, i nae prva jevrejska ustanova n a nacionalnim osn ovama. Nedugo nakon osnivanja .. preobr azil a se u naunu ins tituciju za zanatsko-privlredn'O i kolsko-prosvjetno obrazovanje Jevrej a, a od 1908. godine njen zva nini program odnosi se na prosvjetu j dobrolinstvo " . lOl
U p rvim godinama ovog vi j eka dolazi do intenzivnog okupljanja u drutvima, koja pored humanitarne vf.e i znaajn u kulturno-prosvje tnu misiju. Tako su osnovana drutva: Prosvjeta (1902) ,
Gajrel (1903), Napredak (1904). I nicijativa za to poticala je od i
novnika, domai h intelektualaca, franjevaca, zanatlija, lrgovaca a
kasnije i radnika. Ta in j enica pokazuje nj ihov veliki znaaj i
nepobitan dokaz otpora gotovo svih slojeva stanovn itva novoj
vlasti. Austro-Ugarska je vrlo brzo shvat ila kolika se opasnost krije II tim ustanovama S nazivima: pjevako , potporna, tamburako,
kulturno-prosvjetno drutvo, pa je nerado davala ili je ak uskra i va l a dozvolu za njihovo formiranje. O tome kako je tadanji reim gledao na ovaj vid udru2livanj a , govolli nam i ore Pejano vi,
pa, iz meu ostalog, kae: "Kako zakona o udru ivanju nije bilo,
vredile su za drutvo poli cijske odredbe (prepis i) o javnom redu
i miru. Tc su odredbe bile ne samo stroge nego i p restroge. Najmanja sitnica, kakva b eznaajna i nevina re , kakav nevin ges t
smatran je 'opasnim' po javni red i mir. Vlast je m ogla u svako doba da nae kakav bio izgovor da zatvori dru tvo. Cak nije morala
.
.
da navodi razloga za svoj postupa k."lQ.l
Radni ka klasa, koja se u Bosni i Her(:egovini javlja relativno kas no, tek krajem p rolog vijeka, takoe p ni hvala udruivanje
kao v:id svoga p r.o testa. P rvi pokuaj ine tipogra fi 1894. godine
zah tjevom za ()snivanje svog drutva. Ni tada , ni pet god ina kasn]je, kada su obnovili zah tjev, vlast nije odobrila p ravila . Uspijevaju
tek 1903. godine da se udrue u Tipografsko bolesniko i pot porno
drutvo. " P evaki istup toga drutva na Gl!:tember gov dan te ist~
godine bio je verovatno p rva javna radnika priredba u Bosni, iak o
su radnici-stranci im ali i pre toga nekoliko takvih p riredbi, ali II
svom uem krugu."l05 2 e ljezniari, meu koj ima je bilo veoma mnoNJ Anonim:
Lo. Benevolencija; "Spomenica o proslavi tridc.setgodi
njice sarajevskog kulturno-potpornog drutva La Benevolencija, Beograd,
1924, str. 3, i (:O.
ore Pejanovi: Ku!turno-prosvetna ... , str. S.
IIII P/ avao/ M itrovi: Slike iz kulturne istorije prvo~ radnikog pok
reta Bosne j Hercegovme (1900-1914), Sarajevo, 1956, str. 3).
11)1
36
tl
bosanskohercego va koj
klliitevno-
I.
UVOD
37
da suzbije nacionalni iskaz. Stoga za njegove vlade, koja je traj ala do 1903. godine, nijedn o drutvo njje moglo zvanino nositi nacional no ime. Tek po njegovoj smrti drutva su se izborila da imaj u nacionalna obiljeja II svom imenu, a od 1907. godine maternji
jezik se sl u.beno naziva srpskohrvatskim. "B e nije uspeo da ostvari jednu bosansku poli tiku koncepciju, nije uspeo da ve postojea nacionalna i poli tika stremljenja povee i amal gamira, i zato
je u drugom periodu svoje vladavine - posle smrti Kalajeve - napustio uglavnom sve te pokuaje i nastoj<'.O da p olitiki zavla da
zemljom ~s k oriavanjem postojeih naciona lnih , versk ih i socij aln ih suprotnost i, ou emu je, uostalom, imao mnogo vie uspeha."]l\1
Najvie drutava i itaonica, odnosno biblioteka, osnovano j e izmeu 1900. i 1907. god ine. Prema oru Pejanoviu, itaonice i biblioteke javljaju se u Bosni i Hercegovini kao samostalne ustanove
ve 1897. god inellI .
Jz raspoloiVlih nam izvora nismo mogli, barem to se tie
bib lioteka, n a i potvrdu za ovaj P ejanoviev navod. Koliko nam je
poznato, biblioteke ,kao samostalne ustanove lU Bosni i Hercegovini
javljaju se tek u vremenu izmeu dva rata. Do tog doba one su bile
samo pra tei objek ti drutava i sl i ni h institucija, uglavnom s rel ativno malim knjinim fondovima i veinom otvorene samo za la no
ve. Jedi no je u Sarajevu postojala kao samostalna i javna Ga zi Husrev-begova biblioteka, mada je i ona, s obzirom da je uvala samo
djela pisana na orijentalnim jezicima, okupljala isklju ivo obrazovane Muslimane.
Javn i karakter imala je i Prosvjetina Srpska cemralna biblioteka, osnovana 1911. godine, ali je bila vezana uz svog osn ivaa.
R adnike b iblioteke, koje se .iavljaju u prvim godinama dvadeset og vijeka, bile su vie mego dntge otvorene prema itaocima svih
naroda i socijaln og statusa , ali su opet djelovale II okviru u s-tanove
koja ih je osnivala. Anacionalna politika Aus tro-Ugarske ispoljila
sc i ovdje. Ne sa mo da sama nije inila nita da b i se u valo i njegovala knjika b lago i pisana rije nastala II Bosni i Hercegovini i o
njoj, nego je, gdje god je mogla, 'Onemoguavala put doma em t ivu
do itaoc a. P rosvje ivanje masa p osredstvom knj ige vlast je s p rea
vaj a, kako emo kasnije vidjeti, i zabranjivanjem velikog broja
djela i aso pi sa iz drugih krajeva van Bosne i Hercegovine.
U optem intenziviranju kulturnih djelatnostri , lizdavak a i novinsko-asopisna djelatnost dobivaju ta k oe >:impuls. I to se razvija pri vatnom inicijativom, izuzev, razumljivo, zvanil1i h Vladinih
lis tova, odnosno slubenih glasila na njema kom i srpskohrvatskom jeziku , koja su propagirala njenu politiku. Sto se .ri e ostalih
listova, bili <su pod prismo trom treima. "Izdavanje povremenih
asopi sa u Bosni i Hercegovini zavisi od naro ite koncesi je koju
izd aje Vl ada onda, kada nema, p rotiv tendencije lista, ,k ao ni p rolit
ILI
UMilA HADZIOSMANOVIC
38
11<
'" P/ avao/ Mitrovi: Slike iz kulturne istorije prvog radnikog pokreta Bosne i Hercegovine (1900-1914), Sarajevo, 1926, str. 28.
I .. Srpska rije, Sarajevo, 3. IV 1908, IV, 75, str. 1.
111 ore Pcjanovi: Knjie,'ni i politiki listovi tl Bosansko j Krajini,
"Glasnik profesor:skog drutva", Beograd , 1934, sv. x- xn, knj. XlV, .str. 974.
111 Predrag
Palavestra: Kn jievnost Mlad e Bosne, knj. I, Sarajevo,
1965, str. 46.
UVOD
39
I~
Dejan
LAMlJA HAD2IOSMANOVIC
40
Ljubica
III
ore
26.
i H ercegoville 1850-
!ll
,,,
UVOD
4l
Mehmed-beg
Kapetanovi
Ljubuak
avaju u publicis tici. Tek 1918-1919 poi nje da izlazi prv,i se dmini
list lidovska svijest ll6
Anek sija Bosne i Hercegovine 1908. godine odjeknula je meu domai m s tanovnitvom i organizovanijim j masovnijim otpolU H aim Kamh i: Je vrejska publicistiku LI Bosni i Hercego vini, "Spo
menica 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i Hercegovinu", Sarajevo,
1966, st r. 169.
42
Ll.Ml]A HADtIQS!>lANOVI C
l ikog
tl
svjeJlu poli.
UVO D
43
ske s tra nke BiH Zvono, koje je poelo dzlaziti 1914. godine. U njemu sarauje Danilo Ili , uitelj, jedan od bliskih -saradnj,k a Gavrila Principa i drugih organizatora sarajevskog atentata. On je zap ravo s J ovanom Srni tranom, koji Je bio odgovorni urednik Zvona pokrenuo ovo glasilo i Univerzalnu biblioteku_ I stina, grupa o ko J ovana Smi.trana bila je nacionalistiki raspoloena. aime, II Socijaldemokra tskoj stranci BiH dolazi do sukoba, pa je dolo do jskljuenja grupe nacionalista oko J ovana Smitrana.13l M eutim , za nau
temu je od posebne vanosti to se omladina poela okupljati oko
ove b ibliote ke . Omladinci-aci sastajali su se u kruocima gd jc su
se "u poetku najradije itale broure kao od Hermana Bara: Bosna i Hercegovina i ,sve ostale zabranjene knjige na nekadanjem
ter.itoriju austro ugarskom "l32.
P.rve generacije domaih 1intelektualaca prcnose ,na ovo tic
iskustva evropski h nacionalnih i socijalnih pokreta i [,evoluoija. R awmlJivo je to se i on i okupljadu j organi7:uju oko listova .j asopi
sa, gdje se zalau 1 za rjeenje socijalnih i ekonomskih pitanja.
Ut icaj mladih na ukupne prosvjetne i kuJ turne tokove je znaajan,
mada su se nek i od njih nali u okvirima zahtjeva vla sti i zauzeli
vane poloaje u inovnikom aparatu.
Rasturanj e i ,prodaja knjiga II ovom vremenu dobivaju nove
forme. Do tada se, naznaili srno to, knjiga prodavala kao i s vaka
druga roba. Sad se us tanovljuju posebna mjesta - knjiare. J !lO-
ve vrste 7.animanja -
knjiari. Ilija
Kecmanovi ,
istina, "prema
LAMlJA HADZIOSMANOVIC
44
i H e.rcegoViine " IJ6. Veli ku k ultur nu misij u imala j e ~ Prva Muslimanska nukladna knjiara i tam.parija Muhameda Bekira Kalajdia
osnovana 19 11 . godine. Muhamed Bekir Kalajdi je znao ta mati
knjiga, pa je zato okupio oko ove novoosnovane knjiare muslimanske knjievnike i kulturne i javne radnike toga vremena, koji
su postali saradnici njegovog asopisa Biser i Muslimanske biblioteke. Posebna zasluga pripada Kalaj diu to je uspio da animira
pjesnika i prevodioca Musu a zima at i a Ik ao svog najblieg saradnika, koj i je ure ivao J dva godi ta asop i s a Bise r. l ako je djelovala samo godinu dana (1906-1907), Knjiara j Biblioteka brae
B aagia izvri la je odreen uticaj. Njen znaaj za kulturnu ,istoriju ovoga tla je dosta velik. U njoj .s u izile ctirj publikacije
istak nutih pisaca toga vr emena : S afvet~bega B aagia. Edhema MuIabdia i Hamida Sahinovia Ekrema.
U poetku ,su kn jiare !Uglavnom otvarali i vodili stranci. To
su mahom bile ,strane knJige, n amijenjene predstavnici ma oku pacioni h vlasti. Jeda n od prvih knj iara u Sarajevu b io je Jaromir
Sbu dnika. On je pokrenuo i jzdavak.u djelatnost. Ovaj 'p asionirani
knjiar otvorio je svoj u knjiaru 1897. godine. Da je u njenom sastavu bila li pozaj mna biblioteka, saznajemo iz akta kojim ..se obratila Zemaljska vlada Zajednikom Ministarstvu finansija u vezi s
njegovim zahtjevom da mu se izda koncesija za vodenje knjiare i
pozajmnc biblioteke. m
Dva su momenta zna aj na za pojavu .knjiara. Prvi jc to su
pored prodaje davale knjigu na posudbu i time omoguavale irim
slojev ima korienje pisanom rijei. Znaajno je da gotovo nije
bilo knjiare koja nije imala posudbenu biblioteku, i ne samo II
Sarajevu nego i u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. Drugi
mom enat, koji je takoe veoma vaan, jeste to su knj iare pokretale i rizdavaku d jelatnost. Sirenjem mree knj iara i izdavakih
ku a, pov eava se broj knjiga n a maternjem jeziku, a "u us lovi
ma germanizacije knjiga na domaem jeziku, .predstavljala je bitan
inilac u jaan~u nacionalnih osj eanja , pa ak i sredstvo samoodranja naroda"l .
Iako je inlcnziv.i rana izdavaka djelatnos t, posebno u od nosu
na raniji period, jpak je potreba za domaom knjigom bila vea od
tadanje produkcije. Zbog toga -su izdanja Matice hrvatske iz Zagr eba i Srpske knjievne zadruge iz Beograda ostala i u ovom vre~
menu najrasprostranjenije tivo u Bosni i Hercegovini. D omaa p isana rije preds tavljala je i snaan oblik afirmacije nacionalne
Lina Stiti i Hamid Dizdar: Bibliografija knjiga i
Janja Jtampanih u Hercegovini 1873- 1941, 1958, str. 5.
'Il ARBiJJ, Fond Zemaljske vlade, b r. 3156511 6, 1897.
'u Istorija Jugoslavije, Beograd, str. 367.
Ilt
periodinih
iz
U VOD
45
PRIVATNE BIBLIOTEKE
Knjiga II vlasnitvu pojedinca traje gotovo toliko koliko i
pojava pisane ri,jei. U uvodu smo naveli neke ,p r,i mjcre sakupljanja i uvanja knjJga .u .kuama bogatih ti oblazovan ijih. Prij e pojave veeg broja tampar.ija ovdje je knjiga uglavn om umnoa vana
prepisivanjem, pa je razwnljivo to je bila veom,a rSkupa i smatrana d.ragocjenou. Kad govorimo o ovom periodu i :sakupljanju
i uvanju knjige, ne mislimo na biblioteke nego na njihove zaetke.
U austrougarskom vremenu postoje, II odnosu na raniji period, mnogo povoljnij i uslovi za stvaranje privatnih biblioteka. Intenzivira sc tampa rska i izdava ka dj elatnost, javljaju sc -izdavake kue, te knjiga postaje znatno jeftinija i pristupanija. Uz
to, njena prodaja poprima nove, organizovane forme. Pojava knjiare, kao specijalizovane trgovine knjigom , ini mnogo brim i jednostavnijim put izmedu ita oca ~ djela. Nenijetko .su .knjiare ak
davale publikacije na posudbu, pa su time, 'lla izvjestan nain, vrile ulogu biblioteka.
To su bili uslovi koj i su umnogome pomogli da se u austrougarskom vremenu javi dosta sopstvenih zbirki knjiga i biblio teka. Meut\i m, do sada ih jo niko nije kompletno ,i s istemaLski obradio. Razloga za to ima vie. Meu llj.i ma su i t i to su prenoene
s jednog na drugog vlasnika, rasturane, poklanjane drutvenim i dru
gim bibliotekama, prodavane i s li no. Naj ee nail azimo samo na
Imena vlasnika tih bibliotek a, ponegdje ,i broj lk.njiga. J edan od tih
tragova je i ovaj navod: "Dosta velik broj .knjiga za v,r ijeme Austrije bio je kod p.r.ivatnih Jica . Gotovo svaki kulturniji i pismeniji graanin imao je izvjestan broj knjiga, po 200, 300, 400, 500 i y.i e
knjiga. A bilo ih je 5a bib liote.kama koje su brojale 1000, 2000,
5000 i vie dobri h i probranih knjiga (npr. biblioteke Ris te Radulovia, publiciste, dor Vite Kajona, d or M. Curia, dor Brace Poljakana, dor Riste Jeremi a, dor M. Mandia , dor J. Sunaria , H . KreevIjakovia, Edhema Mulab dia, M. Kadia , Osmana Sokolovi a, dor
Vase Runde, Ivana Milievia, Nikole B uconj i a, dor 1. Saria, Demaludina Cauevia, dr V. Gluca, Stjepana Iliji a i drugih."j
I
or e Pejanovi:
48
LAMiJA HAD1tOSMANQVIC
Pored ovih imena, kao posjednike biblioteka ili zbirk i knj iga
mogli bismo navesti veliki broj kul turn ih, d rutveni h i politik i h
radn ika toga doba. Ovdje emo pomenu ti samo nekoli ko pri va lnih
b ibli oteka kao ilustraciju njihovog broja i sadraja.
BIBLIOTEKA MUHAMEDA ENVERl KADICA
U Gazi Husrev-bcgovoj biblioteci nalazi sc zb irka knjiga i rukopisa Muhameda Enveri Ka dia (1855-1931), a zanimljiva je, prije
svega, po tome to je i n e vri jedni dokumenti, ri jetka djela i a so
p isi . Osim toga , njen nemali dio predstavljaju knj ige koj e je V135n ik sam prepisao , tc njegova Hronika. Po ovoj f-i ronici, koja govori o is torij skim i drugim zbivanj ima od 1364. do 1927. godi ne,
Muhamed Enveri Ka d i je obezbij edio sebi mj es to II naoj kulturnoj pr olost i. U ovom viestruko zanimlj ivom djelu , p isanom na
tursko m jeziku, Ikoje je jo otvoreno za iSlraivanja, na lazi sc,
i z m e u ostalog, hronolo ki por edana graa i "o gradnj i ... knjil n .ica. .. "2 .
Za dugog svoga vij eka Muhamed Enveri Kadi je revno sakupljao dokumente. U n jegovo j zaostav tini na en je zamaan broj
originalnih fermana, berata, b uj ruldija, hronika, zatim fotografija
uve nih ljudi i objekata od istorijskog znaaj a. " Uz to je sauva o
silu novina, koje su danas prava r ij etkost i u javnim b ibliotekama ,
a kamo II u privatnim. Tako je npr . imao sve brojeve s lubenog iista 'Bosne' (1866-1878), onda 'Sar ajevsk i Cvjetni k' (1868-1872),
'Sarajevski list' (1 878-1918), 'Vatan' (1883- 1897), 'Rehber' (18971899), 'Bonjak' (1 891-1910) i dr. Prikupio je i lij ep u zbirku ka
lendara . Njegova je bib lioteka brojila oko 800 tis kanih knj iga i
rukopi sa mahom istorijskog sadraj a ."3
U ovoj zbirci nalazi se e tr desetak rukopi snih knj iga koje j i;!
Mu hamed En veri Kad i sam prepisao da bi ih imao u svojoj bi bliotec i. M eu n j ima su Povijest B osne Muvekkita, L jetopis Mula
Mustafe Baeskije, Divan Fadil-pae Serifovi a i dru ge.
Mu hamed Enveri Kadi n ije ni i stor i ar ni h ron i a r , on je
"sakupl ja izvora za bosansku povijest i na ovom podruj u neumorno je radio blizu es t decenij a, da o tome s koro nij e ni ko
n ita znao"4.
Tek e se shvat iti prava vrijednost ove zbirke kada se prevede i nau no obrad i Hro nika Muh am eda Em'eri Kadia.
Hamdija K reevija kovi: Muham ed Eliveri Kadi, ,,Narodna uzdanica", Kalendar za god. 1933, Sarajevo, 1932, str. 109.
Isto, st r. 11 4.
Isto, str . Ill.
49
PRIVATNE BIBLIOTEK E
Dva teksta: Lektira Silvija S trahimira K ra l1jevia5 (1 8651908) i teks t Ugovora i z meu Instituta za istraivanje Balkana i
pjesnikove supruge6 daju kompletne podatke o privatnoj biblioteci
ovog pjesnika. Dr Vladimir Corovi je ovu knjinicu popisao detalj no, sa komentarima o stanj u svakog djela i biljekama koje je
Kranj ev i priLikom i tanj a ispisivao. U pomenu tom te kstu Corovi je knjini fond klasificirao ovako: Dokumen ti; Ru kop isi; Pisma;
Knji ge iz hrvatske beletris tike ; Djela iz narodne knjievnosti ; Djela
iL s rpske knjievnosti ; Pr evodi iz stranih knj ievnos ti; Lijepa knjievnos t; Djela iz starij e knjievnosti; Djela iz novij e hrvatske knj ievnosti; Casopisi; Almanasi; Spomenice, Djela iz s lovenak e beletri sti ke ; Djela iz bugarske beletristike; Ruska beletris tika; Ce ka
i poljska be letristika; Latinska ,k njievnost; zatim , Knj ievna istori ja ; Kri tika i kn jievna teorija; Nauka o jeziku; Rjenici; Istorij a
i politi ka; Geografija; Pu topisi i etnografij a; Filozofija; Pedagogija
i h igijena; P rirodne nauk e; Um jetnost; Ekonom ija i sociologija;
Specijalna litera tura o Jevrejima i istonim narodima; Opta ,d jela;
Nau n i asopis i i biljeke; Ocjene i prikazi O nj egovom djelu ,
koje je sam uvaot.
U ugovoru su ras p o reene pub likac.ije po predmetim a ovako: Filozofija - 71 knjiga; Povijest - 8 1; Geografija - 31; Broure - 14; Zoologija - deset; Pedagogija - 26; Religija - tri ;
Katalozi - jedanaes t : H rvatska literatu ra - 225 ; Ruska li teratura - 40; Poljska literatura - 44; Kl asina knjievnost i osta lu
- 86; Rj en i c i - 16; O jeziku - dvanaes t; Casopis i - 17 naslova , nekompleti.l
Pot pun iji u\'id II sadraj Kran jevieve biblio teke prua
Corov i ev tekst . Ugovor i Lekt ira govore rje i to o vrlo izraenom
Kra nj evi evom zanimanju za razn e oblasti ljuds kog duha . Is tina, najvie su ga in teresirale kJ1j ievnost i poezija, ali je o ito
dos ta z.na aja pridavao i umj etnosti i nauci. Pjesnikova su pruga
Ela Kranje vi je ostavila n ekoli ko zabil jeki koje takoe govore
o nj ego voj ljubavi prema odre enoj vrsti knjiga: "Veli ku b iblioteku imao je moj Silvi je. Cesto stojim pred njom i gledam u sve
ove k nj ige redom koje je on itao, rado ita o j op etovano itao.
Tim e ne mislim rec i, da on moda sve knjige itao ni je, da je on
moda imao svoju b iblio teku za par adu, onako n eka svij et vidi.' '''
! Vlad imi r Corovi: Lektira Silvija Strahimira Kranjl evia , Graa za
povijest knj ievnosti h rvatske, Akademija manosti i u mjetnos ti, kn j . X,
Zagreb, 1927.
Ugovor, Mr-833 (Narodna i Uni v. biblioteka BiH , Odjeljenje rijetke
knjige).
1 Vladimir C orovj: nav. lanak, str. 1-100.
, Ugovor
Pismo Ele
MS -
83S).
Kranjevi,
Mr-83S ('arodna
LAMIJA
50
HADIOSMA~OVI
I
I
Kranj evi
n ar odne pjesme, narodne pripovije tke. prevode iz stranih knjievnosti i sli noiO. Po njenom prianju, posebno je cijenio Turgenjeva
I.
Pismo Ele
Kranjevi,
PRIVATNE BIBLIOTEKE
Sl
LAMI1A HAD210SMANOVIC
52
rukama,"'4 Meu stranim pjesruclma po broju knjiga dolaze francus ki . italijanski, ruski i eki. Zanimlj ivo je da je ovaj poznati
pjesnik ostavio veoma malo prostora za dom ae au tore.
I sam izgled knjiga govori o S anti evo m odnosu prema pisanoj rij e i. Za razliku od Silvija Strahimir a Kra nj evia, koj i je na
knji gama pod vla i o zanimljiva m jesta i prav io b iljeke, S anti nije
Aleksa San ti
" l sto, str. 164.
PRIVATNE BIBLIOTEKE
53
LAMIlA
54
Safvcl-beg
HAD~ I OSMANOV I C
Baag i. Redepai
Safvet-beg Baagi (1870-1934) II vri jeme austrougarske vladavine, pa i kasn ije, imao je vanu ulogu II kulturnom i poli ti kom
ivotu Bosne i Hercegovine. On je pj es nik , i s tori ar i orijen tali s la.
Po ocjeni mnogih stru njaka, B aagiev prevod Rubaija Omera
Hajjama, do danas, niko nije nadmaio. Nj egovim djelom na ovom
55
podru ju za inj e
3-4,
II Jozef
Bl~kov i, Karel P elraek i Rudolf Vcsely: Ar abiscIle, tu r kiscl1e und persische H andscllr itf en de Ul1ivers i tiit bibliotllek in Bratislava,
Bratislava, 196 1.; Jozef B la kovi, KareI Pet raek: Arabs ke, (U rec ke a perl.ske rtlkoptsy Ulliverzit etllej k Iliinice. "Univerzitna krunica v Bratislave",
191 4-1919-1959. Mart in , 1959, s t r . 125----145; Jozef B l a k ov i : I slamskt1
mkopisy II ku i tnici Slove ttskej ulli ve r zity, U: Z b ratislavskych kninic.
Sborn ik k 30.
77--85.
vYro in
56
Osman Asaf
S okol ovi
SOKOLOV I A
Sokolovi.
PRIVATNE BIBLIOTEKE
57
Sakupljanjern knj iga i rukopisa poeo se baviti kao srednjokolac. Skolovao se najprije u Sarajevu, zatim u Istanb ulu, Brusi,
Pragu, Lozani, Zagrebu, Parizu. Na I stoku je zavrio sredn je kolovanje, a na Zapadu s tudirao orijen talistiku. Sa svakog svog boravka donosio je dosta rukopisa i knj iga. " Krug interesiranja
Osmana Asafa Sokolovi a bio je vrlo irok. Sakupljao je sve LO s~
odnosi na Bosnu i Hercegovinu i to ima bilo kakve veze s njom.
Posebno je sakupljao literaturu o bosansko hercegovak im muslimanima kao i ono to su oni sami p isali i objavil i."19
Do mnogih znaaj n ih dokumenata i publikacija dolazio je sluajno. Jednom je, kupuj u i voe, primijetio da je zamotano u neke
stare papire - zapravo vana dokumenta. OtkupiO je od prodavca
sveanj papira koji su b ili vrlo zan imljiva g raa. Priao je takoer
da je lt Parizu od dvojice Francuza koji su 1875. god ine posjetili
Bosnu, kup io njihove memoarelO.
Osman Asaf Soko l ovi nije bio pasion irani sa kuplj a knj ige
kao knjige, on je znao ta trai i ta ho e da ima u svojoj bi b lioteci. Po onome to sadri , ova bi se k niin ico mogln nazvat i s pecijalizovanom. U njoj najvei dio i ne r ukopisi na tri o ri jen talna jezika, g raa o Bosni i Hercegovini, kao i d jela koja su pisali ljudi iz
ovih krajeva, te tampana knjiga u Bosni i O Bosni. Nisu bez
znaaja r ijetka djela na francus kom i turskom jeziku, te prevodi
s ovih jezika. Istoriografija je takoe interesirala vlasnika ove
biblioteke, pa je sakupio dosta djela iz te oblasti.
U 1963. godini, kada ju je ustupio Gazi Husrcv-begovo i biblioteci, njegova knj inica brojala je nekoliko hi ljada primjeraka i 400
vrijednih starih rukopisa.
Meu rariletima navedimo et rdeset di ela iz islamske medicine i spjev Hamsa azerbejdanskog pjesnika NizamijaY Veliku
vri jednost ove kn jinice predstavlja bogata arh ivska graa. "U toj
zb irci nalazi se do danas ovdje sauvani najstariji poznat i samostalni dokumena t turskog perioda vezan za Bosnu. To je berat rum clijskog bcglerbega Mur at-Pae, 'k oji se odnosi na rposjede zemlje
na Roman iji ... " 21
Svoju bogatu biblio teku Osman Asaf S o kolo v i je koris tio i
kao i s t rai va . Poto je znao tu r ski i fra ncuski jez ik, b ila su mu
dostup na mnoga kod nas nep reved ena dj ela. Turski ru kopisi upuivali su ga u zan imljive istorijske d ogaaje i na z n aajne linosti
bosanske istorije i kulture. Iz tog dijela njegove d jelatnosti nastao
je niz napisa o Musliman ima Bosne i Hercegovine. Njegovom zaslugom otkriven je do tada nepoznati pjesnik Aga-Dede iz Dobora ,
" Mahmud Tralji, Osman Asaf Sokolovi: l n memoriam, "Bibliotekarstvo", Sarajevo , 1972, XVIII, str. S5.
l>I Prema kazivanju Os mana Asafa S okolovia autoru ovog teksta.
II H/amidi Dizdar: U Sarajevu je pronadeno originalno djelo velikog
azerbejdtaIlskog pjesnika Nizamija, "Odjek", Sarajevo, april 1948, II, 13,
str. 5.
II Alija Bejti: Osman Asaf Sokolovi i Itjegov prinos druJlvlI i kul/Uri Bosne i H ercegovine, Sarajevo, 1972, str. 19.
LAMIJA HA01;IOSMANOVIC
58
Pomenuemo
/ S IO,
str. 19.
.. Sav tivot medu drevnim rukopisima (H . M.), "Osl ob o enj e" , Sara.
jevo, 23, IX 1956, X IV, 3130, si r. 4.
lJ ore Peja nov i : Bibliograti;a tampe, s tr. 55.
10 Isto. str. 7-1.
/I Pe ro
Slij epev i : Risto R adulovi
Ras pra ve j lanci, .. Srpska
knjievna zadruga", knj. 299, kolo XLI II, 28. Beograd , 1940, str. XXXIII.
11 Isto, str. XII.
PRIVATNE BIBLIOTEKE
59
s tru no
r omenima ovdje da je i II knj in ici "dra Vite Kajona posto.iala bogata zbirka balkanike i hebreike, dok je nadrabiner Mor ie
Lt: vi (uvao rij e tku zbirku rukop isa sta rih pansk ih romansi".l2
naveli moemo suditi o nekim elementima kulturnih i dru tveno-politik ih prilika u tom vremenu. Moemo zatim dobiti neke informacije o izdavakoj djelatnosti. Na kraju , izm e u ostalog, p rivatne b iblioteke govore n am mnogo o samim njihovim vlasni cima,
upotpunju ju nj ihovu linos t i stvaralak u biografiju. Osim toga,
one nam mogu pos luiti kao mjerilo interesovanja za pisanu l;je
- tradicionalno njegovanu u gra ans kim krugovima toga vremena.
Iz onoga to nam je os talo o privatnim bibliotekama, il i iz
njih samih , najee ne moemo u stanoviti vrij eme nabavljanja po
jedinih publi kacija. Naime, ak i II s lu aj ev ima kad postoje kompletni popisi, ne moe se do kraj a utvr diti II kojem su vremenu i
kojim dj elima popunjavane te zbi rke i knjinice. To, bez sumnje,
moemo u stanovi ti samo za one knjige, odnosno a s opis e i dokumente iji ie vlasnik ivio u austrouga rs kom vremenu i tada ih ne
kom prodao ili poklonio. To je i razlog to nismo govorili O p rivatn im zbirkama knjiga Jovana Du i a i Aleksa ndra (Ace) P ol jani a,
iako posjedu jemo kompletnu dokumentaciju o djelima iz njihovih
sopstvenih zbirki .
,. AriliII Bome i Hercef,:ol'ine,
Zaiedniko
1965,
str. 18.
LA/l.1J1A HAOZroSMAN"OVI C
62
nekol icina, koje
se s vremenom utopiti
II
biblioteku.
Knjiga II manastiru i crkvi kroz istoriju je usko vezana za
sudbinu ovih us tanova. U dugovjekovnoj turs koj upravi ma nas tiri
su se es to boril i za svoj opstanak, pa je II takvim uslovima i knjiga koju su u va li propadala. To je jedan od uzroka zbog kojih su
mnoge dragocjene knjige propale, a esto su i rariteti od veli ke
vrijednosti sauvan i II dosta loem stanju. Ne m ijenja se mnogo
poloaj crkve i manastira ni II austrouga r skom vremenu. Posebnu
se pogo rava nakon odredbe Zemaljske vlade iz 1896. god ine, koj om je ustanovljen porez na manastirsko imanj e. Govorei o manas tiru D obrievo , Leontije N inkovi b iljei i ovo: " Za sve vrijeme
otomanske vlade, kao i od okupacije do 1896, ovaj manastir n ij e
pl aao nikakva dan ka na haj van i zemlj u . . ," ~,
Knjini fon d crkvenih i manast ir skih biblioteka popunjavan
je pok lonima i kupovinom uglavnom iz Srb ije, Car igrada i Rus ije,
le pl"episivanjem. "Iako pod stranom p o liti ko m i duhovnom
v l au , srpski monasi nastojali su da neguju pismenos t prepisivanj em knji ga razli ite bogosluben e sadrine. Osim toga, na ovom
podru j u rade prve srps ke tamparije."5 Zemaljska vlada povremeno ja znala pruiti materijalnu pomo bibliotekama pravoslavne
zajedn ice. Tako je Zemaljska uprava priredila izdanje E vangeliona,
koji jc, zapravo, prva knjiga izdata u 1000 primjeraka " UZ sto
primjeraka u sjajnom izdanju", 1891. godine. Dvije godine kasnije
izdat je Apostol u 1200 primjeraka, Oktoih, I dio , 1894. godine,
Okloih, II dio , 1898, Slubenik i Trebnik, I i II dio, 1900, Minei
prazni ki 1902, a godinu dana kasn ije Casoslov6. Pomo ko ju je
Vlada povremeno pruala pravoslavn im vjersk im us ta novama motivirana je dobrim dijelom n astojanjem da se sm anj i, odnosno
onemogu i u ticaj Srbije na pravoslavno stanovnitvo u Bosni i
Hercegovin i.
Franjeva ki samos tani su od svojih poetaka bi li ne samo
mj esta u kojima je brino uvana knjiga nego i cen tri p rosvje tn e
djelatnosti. U turskom vremenu na ovom tlu bi lo je t ri naest samostana koji su, uz odobrenje vlasti, stekli pravo da p oduavaju
dj ecu. Meu nj ima se posebno istiu samostani u Kraljevoj Sut
jesci. Kreevu i FojnicF. Pored samostana brigu O knjizi je vodio i
f ra njeva ki provincijalat. U svim ustanovama k a t o li ke crkve na1azile su se uglavnom knjige na stranim jezicima, koje su nabavljene II B eu prije dolaska dvojne monarhije. "Tako je 1857.
austriska vlada preko svog konzula Fr. Zoret i a b iskupu Sun j i u
spremila ove kolske knjige: a) abecednih tablica 110 komada, b)
Leonlije
Ninkovi:
str. 118.
Je leni,
nav. djelo.
p oe tn ica
63
6S
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
IS Isto .
.. Ml/vekki!, poznat i kao autor djela Istorija Bosne (n .rih-i Diyar.i
Bosna), jedne kn jige iz oblasti astronom ije, a i po tome to je napravio
dva globusa koji se uvaju II ovoj biblioteci. Umro je deset godina poslije
okupacije. (H azim Sabanovi: Knjievnost Muslimana na orijentalnim je
zicima, Sarajevo, 1973. str. 592-599).
66
67
UMlJA HADtlOSMAN'OVIC
68
U ovom popisu izdvojen je fond prenesen iz biblioteke Abdullaha Kantami ri-zadea, to ini 25. grupu. Pos lije ovog globalnog
popisa, na dvije uporedne strane naveo je sljedee rubrike : broj
svezaka, broj knjiga, naziv knj iga, signatunt, vrstu pisma , broj
redaka i ime vakifa 17 Knjige su bile rasporeene po ve li ini s na
ljepnicama na poleini. Naljepnice su po strogoj simetriji stavljene
odozdo prema gore , pa su tako knjige vizuelno poprimaie kupa st
ob li k, to nije imalo nikakvu prakti nu nego es tetsku funkciju.
Biblio te kar je II svom radu s knj igama primijenio onovremena
p ravila ure en ja orijentalnih biblioteka. Kor istio se njima pri obradi knjiga, rasporedu rubrika, diobi grae i sli no l8 . Knjini fond je
tada popunjavan samo zavjetanjem,
Zaista je teta to ovaj bibliotekar n ije upis ivao datum e za
knjige koje je zatekao niti za on e to su s tizale, pa nam ostaje
jed ino da naga amo ta je naao, a ta je kasnije do lo. Dokto r
Cira Tru helka nas obavjetava da je 19 12. godine bilo 1800 djela,
meu kojima 1000 rukopisa. Navodi da su knjige v einom vjerskog
sa draJa.! ~
Mnoga dj ela koja uva Gazi Husrev-begova biblioteka ukraena su ornamentima l minijaturama. Posebno su ku r'an i luk suzno
opremljeni, te na po e tku teksta (unvan) i na marginama imaju
arabeske u zlatnoj, srebrnoj i drugim bojama. Pom enuemo neke
od njih. Rukopis Divana perzijskog pjesn ika Hafiza ukraen je
mini jaturama s ljudskim i ivotinjs kim likovima. a Orijentu s u
tu vrstu umjetnosti primjenjivali samo Perzij anci. U posebno dragocjene primjerke spadaju duz'ovi Kur'ana, Mehmed-pae Sokolovia , zanimljivi i po pismu i po arabeskama. Ovo kompletno djelo
od trideset svezaka uvakufio je za svoj u damiju u rodnom mjes tu
Sokolo vii veliki vezir Mehmed-paa Sokolovi . Pronaao ga je v e
okrnjenog za osam sve7.aka vakufsk.i inspektor Hilmi Muhibi i
prenio u ovu ustanovu. Svaki svezak uvezan je u kou s pozlae .
nim reljefn im ornamentima. Po svjeini boja i ljepoti arabeski,
spada meu najvrednije rukopise ovog tipa. U stva ri , moe sc
svrstati u vrhunska ostvarenja arapske kaligrafije. P re pi s iva ovog
djela upotri jebio je plavu, zlatnu, lj ubi as tu i srebrnu boju, koje u
u kupnoj kompozicij i ine vrlo uspjean sklad . Sa uv an i duz'ovi
pretrpjeli su izvjesna oteenja, ali su bOJe ostale ipak svjee,2\)
Ovdje se uvaju i dragocjeni primjerci Kur'ana s tari nekoliko vijekova. Tako postoji jedan primj erak koji se procjenjuje gotovo na
est sto lj ea starosti. Tekst je pisao vjet ka1igraf. Sav tekstual ni
teci.
uva
II Vie o ureenju orijentalnih biblioteka, vidi: H andbl/cli der BiblioIli ekwissellScllafl, BcgrUndct von Fritz Milkau. Zwei te, vermchrte und "cr
besserte Auflage. Herausgegehen von Georg Leyn. Dritter Band. Geschichte
der Bi bliothekcn. Viertes Kapi tel Der Islam. Von Kurt Holter, st. ISg-24l.
.. Ciro Truhelka: Ga ~i Husrev-beg, njegov !tvor i n jegovo doba, "Glasnik Zemaljskog muzeja BiH ", Sarajevo, 1912, XX IV, 1-2, str. 91- " .
hlventar Ga~i Husrev-begove biblioreke, br. 63/ 1-22.
69
di o u kr aen je plavim i crvenim ta ki cama I crnim crt icama. Uvezan je u kou ukr~enu o rnamentima.
Pored ru ko pis nog rjenika Van kolija u biblioteci Se uva
tampan i VankoHj ev rjeni k , koj i je izdala 1728. god ine carigrad.
ska tam pa ri jal!. Tu se nalazi i e tvrta po red u tam pana knjiga
ove tamparije ( 1732. godine), geografski tekst Gi han NOma. Na
ovo m primjerku stoji naznaka da je p r ipadao p r incll .M uhamedu ,
s inu sulta na Ah meda Treega . Ne samo taj zapis nego i zlatn i rub
ko jim je kn j iga op toen a u pu uj e n a m ogu nos t da j e ovaj primjerak pravl jen za dvor.
Bi bli oteka je sve vri jeme posjedovala , kao to, uostalom, ima
i danas, najvie rukop isa na tu rskom jeziku, zatim na arapskom"
naj man je na perLijskom jeziku. M eu dok u menti ma koj i se ovdje
uva ju pomen ima 84 sveska sidil a (su dskih pro tokola) sarajevs kog
kadi lu ka koj i se odnose n a esnaest i, osamn aes ti i deve tnaesti vijek. Zatim 400 vakufnama i oko 3500 drugih dokumenata.
Kao to smo ve rek1i, posebno su znaajne publi kaci je iz
ob las ti islamskih nauka, te r ukopi si na turskom jeziku, koj i predstavljaju bogatu gm u za i zuavanje ne sa mo kultur ne istorije i
knjievnosti nego i ekonom skih i drutveni h pr ilika toga vremena.
Ovdje su sauvana i djela bosanskohercego va ki h pisaca koj i su
stvarali na orijentalnim jezicima, kao to su : Hasana Kafi P rua
ka, Mustafe Ejubovi3 (Sej b J uje), njegovog uen ika Ibrah ima Opijaa, Sejha Alaudina. Ali Dedea i drugih.
Pred kraj turske vladavine, a posebno u periodu Austro-Ugarske u Gazi Husrev-begovu b iblioteku su se sli le mnoge va kufs ke i
privatne b iblioteke i kolekcije knj iga i rukopisa. S to se uspjela
odrati i u vr ijeme kad s u islamske b ib lio teke stagn irale ili propadale, treba zahva liti tome to se nalazila u Sarajevu, cen tr u isla mske vjerske zajednice, gdj e je h Ho najvie obrazovanih Muslim ana.
U austrougars kom vremenu Gazi Husrev-begovu b ib lio teku su
vodili osim Sa li ha Sid ki H ad ihus e inov i a dVO jica njegovih sin ova:
Husein i Aki f.22
2. ABDULAH KA NTAMI R I-ZADEOVA B I BUOT EKA
Na sa ra jevskom trgu At-mejdan, Abdu lah Kan ta mi ri-zade "muderis, V:liz i ba kat ib u m eh kemi"23, pjesnik2. , sagradio je zgradu
Vie o ovoj lampari ii: A. H . R afikov: Oerki po israrii kniga v TL/reii, Leningrad, 1973.
D
H azim Sabanovi; nav. djelo, str. 594.
II Mula Mustafa Dacskija: nav. dielo, str. 180.
JO U Hronici Muhameda
Enveri K adia, iji ~e autograf uva u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci, nalazimo ga kao autora pjesme o H ekim O~l u
Ali'pai, spjevane povodom banjaluke bitke 1737. g. (Muh amed Enveri
Kad i; Hronika, sV. VI, str. 293). Prvi prevod te piesme dala je Lamiia
Hadios manovi: Dvije neobjavljene piesme o ba njalukom boiu iz K adie
ve Hronike, Prilozi za orijentalnu filologiiu, XXII-XXIII, 1972- 73. Sarajevo, 1976, str. 318-322.
II
peataniia
70
LAMI]A HADt.IOSMANOV IC
..
ZAJED~ ICE
71
_ ... .}II_.....
72
za biblio teku od klesanog kamena " ll koju je bio uva kufio sve svoje i tabe a !kasnije i svoju !ku u II Magudi II korist Misr ije medrese
i svoje ocutubhane. to tvrdi ed jatsk i hudet od 9. abana 1212 .
(1797) II 37. sidilu na strani 204"~ . Iz ovog izvora saznajemo da je
biblioteka imala i bibliotekara, plaeno g po 14 ak i dnevno. Koliko
se zna sam graditelj je najveim dijelom popunio njen fond djeli ma koje je sam prepisivao. Ui telj i autor nekih prigod nih la n aka
A. Kulier ostavio nam je zapis o ovom zdanju 7..a svog boravka II
Sarajevu 1878. godine. Dosta pr ecizno je opisao izgled i poloaj ove
saraj evske bib lioteke i iznio podatak da je njome up ravljao izvjesni Sunulah-efendija.26
Poto je vakuf Kantamiri-zadea vremenom osiromaio, Mehm ed Hl.Irid-p aa, guverner Bosne, na redio je da se ova knj inica
prisajedini Gazi Husrev-begovoj. U trenutku prenosa ima la je 136
svezak a. Po istoj naredbi u Gazi Hus rev-begovu knjinicu prenesene su i dvij e privatne biblioteke: Muzaferije Abdu lkad ira sa 37
knjiga i Hadi Halila Hcrceglije sa 153 knj ige.27 Sto dvadeset i tri
god ine nakon izgr adn je, 1897. godin e, pril ikom regulaci je Miljacke,
ova zgrada je poru ena, a neto kasnije je njen fond prenesen II
Gazi Husrev-begovu b iblioteku . Vjerovatno zato to je Abdula h
Kantamiri-zade p repisivao ve inu svoj ih kn j iga, nije ih oznaavao
peatom , kao to su to inili nj ihovi vla.snici. U Ga zi H us rev-begovoj biblioteci su ova dj el a izdvojena i naznaena imenom vlasnika-prepis i vaa. U vrijeme prenosa 1.1 Gazi Husrev-begovu bibliotel,.- u ,
ova zbirka je bro jala 109 svezaka.
3. OSMAN SEHD[JlNA BfBLlOTEKA
Na mjestu gdje se danas nalazi Gazi Husrev-begova biblio teik a trajala je punih 157 go dina Biblioteka Osman Sehdi Bjelopolica2!. Bila je to es tougaona zgrada, koja je svojom kupolom pods j ea l a na turbe. Biblioteka je podignuta 1757. godine Ll spomen
rano preminulog graditeljevog sina Hatema, koji se bavio knjievnou i jmad svega volio lk njige. Osman Sehd i Bjc1opoljac .poslao je novac Mehmed-pai Kukavici da sagr ad i zdanje za biblioteku. Vremenom je o teen drveni krov zgrade, pa ga je god inu dana
po okupacij i Mustafa Hajrudin-beg Fadil pai pokrio olovom:~ .
Godine 1759. utemeljitelj je p oslao iz Carigr ada 180 r ijetkih rukopisa iz oblasti orijentalne knj ievnos ti i islamskih nauka. "Na vei Sejfudin Kemu ra: Sarajevske dtam ije i druge javne zgrade turske
dobe, Saraj evo, s. a. str. 73.
lt A. H . Kulier: U doba okupacije Sarajeva, 1878, "Napredak" Kalen
dar 1929, Sarajevo, 1928, str. 104.
XI Ljubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka BiH, str. 69.
II Sekretar Divana bosanskog nam jesnika Ali-pae Heki m<lglua, s koj im je doao u Bosnu 1746. godine.
19 Sejfudin Kemura:
U dvoritu Careve dtamije merhwn Osman ef.
Kjut ubhaua, Sarajevo, 1916, str. 31.
M
73
ni rukopisa ove b iblioteke ima peat s ovakvim tekstom u a rapskom jeziku : 'Ovaj primjerak uvakufi Osman Schdi od hadega na
carskog divana u Sarajevu pod uvjetom da se iz knjinice ne iznes:;:"
ni ped lja ni koraka god. 1173.' "JO To to je specijalno i zra en p ea t
S uput stvima o radu s knj igom, potvruj e brigu koj a je po svei
vana svakom primje rku u toj biblioteci. Sejfudin Kemu ra , koj i je
od 1905. godine bio nj en bibliotekar, zabiJjeio je nekolicinu dara davalaca , koje je pronaao u sidilima. "Prvi je iz H . Isa tove mahale T alirevia u lica u Sarajevu uvakufi 1170.-1 762. g. n ekoliko dirhema u dob ro tvorne svrhe od kojih odredi i neku svotu h afi Zl
Kjutubu kao pla u o tom se na lazi vakfij a na 139 stra nici (opisa
L. H .) sarajevske damij e. 2. Muhamed Seid F. H rom i u vakufl juje
200 groa i to 1193. g. da se daju na kamate od tih kamata da se
p la a vazifa hafizi kj utubll iste b iblioteke, o tome je va kfjja tampana II op isu careve damij e na str. 25 . 3. Bosansk i namjesnik
Mehmed Hurid-paa lIvakufl juje jedn u ku u u Carevoj mahali ."31
Osman Sehdij ina b iblio teka je sve vri jeme limala k njil.niara
sa r edov nom platom, koji je es to uz to bio dari van od lega LOTa.
Njen poslj ednj i bibliotekar, Sejfudin Kemura , ostavio nam je dokument o pres tanku rada ove u stanove: "Viso ka Zem. vlada odluiv i na ini t i r ij asetsku zgradu kraj Careve damije usput obori L
ramazana 1329. (26. avgus ta 1910) i gore navedenu kjutub hanu , u
namj eri da sagradi ljepu i moderniju, ali na alos t to joj dovede
naglu smrt i vje it i zaborav ."32 Tada je fon d biblioteke preseljen II
nepodesne p rostorije n ovos agraenog muftijskog ureda, a 1914.
godine pr i k ljuen je Gazi Husr ev-begovoj b ib lioteci. Meu rukopisima ove knj inice posebnu vrijednost p reds tavlja 458 svezaka
vakufskih knji ga i 82 s idila, koje je 1905. godine pok lonio sarajevski kad ija Vehbi Sikiri .
4.
KARAOZ-BEGOVA
BIBLIOTEKA
LAMlJA
74
HADZIOS~tA.~OVIC
75
l BUOTEKA
HAUL-EFENDllE
LAMIJA
76
J1AOt IOS~1ANOV IC
govorei : 'Dobra djela odstranjuju zla' ... "n Kao i mnogi utemelj i va i , i El i Ibrahim-paa je odredio kako treba postupati sa
knjigama. Ta ko je, po njegovom zavjetanju, acima dozvoljeno
paa
Meu znaajni je
U turskom vremenu meu muslimanskim dijelom s tanovn itva pisan a rije se i ri posredstvom vjerskHl koja, d7.am ija i
tek ij a. Kako sve do osamnaestog vijeka ni Carigrad nij e imao
/I
77
LAMIJA }IA01.IOSMANOVI C
78
teologije, islamskog prava, islamsk e filozofije. retorike, istorije, medicine, astronomije, geografije, leksikografije, te mis t i k e, d idakt ike i ljubavne poezije.
.
Nisu rij etki ru kopisi i knjige na kojima su vlasnici, i t aoci
ili prepi s i va i pribiljeili zanimljive 'Podatke i utiske koj i se odnose
na knjigu . ili neke druge dogaaj e. B iljeke su stavljane na poe t
nim ili poslj ednjim stra nicama , na margiparna i II samom tekstu.~i.
Sarajevo. 1963.
Manas tir 2: itomis l i . kao i mnogi manastiri II Bosni i Hercegov ini, nas tao j e II esnaes tom vij eku 49 Sto je uspio da p rikupi i
sau va dosta bogatu zbir.k u tampanih 1 pisanih kn j iga, moe za
hva li ti, p ored ostalog, i svom dobrom materijalnom poloaju. Ova j
manastir imao je i knj iga sa izuzetno d ragocjenim povezima. Tako
je kraj em sedamnaestog vij eka neki zlatar Sava okovao jedno dj elo
koje je p ripada lo ovom manasti ru II zlato i srebro. Cesto su stari
rukopisi uvezivani II kadifu50. U pisanim tragovima o ovom manastiru es t o nailazimo na op irne opise samog zdanja i njegove okoline. J edan od i strai vaa koji se podrobnije bavio knjigom II manas tirskoj biblioteci, N i ifor D ui, dao je dos ta deta ljan opis i
popis knjinog fonda. P rema D uiu, ova m anastirska bibliotek",
je posjedovala :
aj srbuJje rukopis'le:
1. Apostol s tumae n jem, pisan u Svetoj Gori u srpskom
manastir u Hil anda r u p ri igu/ m a / nu Filimonu 7 149 (= 1641) god.~I ;
2. Prolog za t r i mjeseca: dekembar, jan uar i fe bruar, bez godine j
p ieva imena ; 3. J efrem Sirin, bez god ine i pi e va imena ; 4 .
Zitije Jov. Zlatousla, pisano II m anas tir u Drenovici, b ez godine i
imena pisca ; S. Mi nej za m art, pisao ga Jeromonah Pankra tije 7098
( = 1590), ne zna se gdje; 6. Minej za dekembar, pisan .u 2:.i tomilji u 7119 (= 16 11); 7. Tipikon, bez godine i imena pisca; 8. Psaltir s
tuma e nj e m , p isan II Svetoj Gori u srpskom manas tiru Hila ndaru
pri igu/ ma/ nu Teodosij u 7148 ( = 1640); 9. Min ej za j uH, p isan u
2 it orni lj iu pri igu/ ma/ nu Savi ( =1611) ; lO. Psaltir in fo lio, p isan
ustavom u 2.ito mi lji u .. _ Nema godine ni p i eva imena; 1L Mi .
Mile nko S. Filipo v i i oko Maz a li : Manastir Oz-rm, "Spomenik
Srps ke akadt!miJe nauka", Ode ljenje drutvenih nauka, Nova serija Ii I, Be
ograd , 1951 , sir. Y2.
, Iz ovog popisa izoslavlj amo zapise na kn j igama koje daje autor.
II b . ovog popisa izos tavljamo zapise na knj igama koje daje autor.
LAMIJA HADllOSMANOVIC
80
b) srbulje tampane
1. Oktoih prvoga glasa , ta mpan u prvoj srpskOj tarnparij i
i , koliko sc do sada zna, p rva srpska tampana knj iga... 7001
l= 1493); 2. Kamen vjeri, tampa n u Kij evu 1730. godine; 3. J ovan
Ljestvini k , tampan u Moskvi 71 50 (= 1647); 4 . Oktoill, tampan u
Moskvi 71 00 (= 1592); 5. Prolog, tampan u Rus ij i; 6. Pentikostar ,
tampan u Rusij i; 7. Antologij a 52.
Ovdje je izostavljeno l evandeije tampano u Moskvi 1651.
godine, koje je ku p io An tonije, j eromonah mileevs ki. 53 U tom popisu
nedos taje i jedan rukop is iz 1828. godine. koj i b iljei Stojan ovi, a
prep isao ga je i u vezao "gr en ij ra b Georgije P ro d anov i iz
Foe"~ . Prem a D u iu , II vrijeme au strou garske vla davin e biblioteik a ovog m an a st ira im ala j e 35 r u ko pisa i seda m knj iga sta re
tamp e.
Iako D ui li svom popisu napominj e da II manasti ru itomi slie n ije naao n ijednu .kn jigu starij u od esnaestog vijeka, u
tom istom popisu n alaz im o 1493. godinu, kao vrij eme prve tam
pane srpske knjige. Vrijedn ost Du ievo g popisa nije samo u tome
to je zabiljeio b roj knj iga i ruko pisa, nego i to ih j e op isao. On
j e sa knjiga i r ukopisa p repisao neke zabilj eke koje nam pruaju
dosta zan im lj ive podatke. Tu se mogu sres ti zapisi o van ij im kult urno-istorijskim doga aj ima , o tome ko je knj igu ili rukopi s p oNiifor Dui : nav. djelo, str. 74-87.
Manastir Zilomisli (Sv.), Zora, Mostar, 30. I 1897, II , 1, str. 37 .
.. Ljuba Stojanovi: Stllri srpski zapisi i "atpisi, knj. IT , Beograd,
1903, (zapis: 4064), str. 376.
,..
JJ
81
82
l.AMIJA HAD1.tOSMANOVIC
nam kazu je da manas tir nije imao nikakvih nekretnina sve do oku
pacije "kada je Isaija K ost i , es t kua kme ta kupio, a u kupovanju
svojom zatedom i zaradom pripomogao mu i sa danj i jeromonah Gerasim Ko i 6J , davi mu 4500 groa i isprosivi 120 obnova
na tu cijcl"04. Smjeten je jugozapadno od Banje Luke u selu Kme
anima. I Gi1jferding nam potvruje da je b io veom a siromaan i
da su II njemu ivjela sam o dva kaluera 6S Ali je i pored toga imao
knjinicu .
Gcnnan , koji je prepisivao i grupisao knjino blago manastira nekoli ko god ina nakon okupacije, zakljuuje da "je ovaj
man asti r imao rijetkih i skupocjenih Mileevs kih knjiga i utvari ... "66 On je tada u knj inici zatekao: "I. Rukopisno EVANGELIJE ... ; II Rukopisno EVANGELIJE AKON A KORESI. Ovo je
evangelije bugarsko-slavenskim slovima pisano - 1579 .. .;67 III
Rukopisna SLU2BA Sv. SAVE ... ; IV Rukopisan MOLEBNIK BOGOROD ICNI. Ova je knjiga cijela i lijepo ouva na .. .; V Rukopisne ZLATOUSTOVE BESJEDE . Ova je knjiga po forma tu i deb'1 Sporn e nuemo samo neke od 40 koje je au tor nabrojao: I rl11oiogija,
1791; Mol ebltO pjenije, 174 1; Miesecoslov, Kijev, 17 13: Mineji tampani
u Moskvi u 18. vijeku: Je val1elje, Moskva, 1759; Biblija, 1758. (Isto, s tr.
13-27)
6l German : Vovedenski manastir Gomiol1ica, "Dabrobosanski I stoni k ",
Sarajevo, VIII, 1891, V, sv. VIn , br. 837, str. 338-34J.
'" Otac pisca Pet ra Koia .
.. German: nav. lanak, str. 385,
., Aleksa ndar Gi lj ferding: nav. djelo, str . 322-323 .
.. German: nav. lanak, s tr. 388 .
., akon Koresi je tampao od 1568-1588 po Vlakoj iri i s ke knjige.
(Dejan Medakovi: Grafika srps kih tampanih knjiga, Beograd, 1958, str.
176). Vjerovatno je autor pogreno unio da je to rukopisna evanelje pisanQ
bug:l.rsko-slavenski m slovima. To e biti rukopisno jevanclje rumunskim
jusovima.
Be ,
83
manastir Dui, u blizini Trebinja, pominj e se tek II osamnaestom vijeku . Dugo je bio bez osobitog zna
aja i tek "u sredini XIX stolj ea mitom i zauzimanj em igumana
Jevtah ija Du ia , polo je za rukom manastirskoj upravi da dobije
ferma n za zidanje nove crkve i novih elij a."7 1
Kao i druge ustanove ove vrste, bogaen je poklonima ne
samo u knj igama nego i II novcu i drugim predmetima, "Manastil'
Dui ... n ije svojim postankom od davne starine, ali je znatan to
je postao od znamenitog manastira: Trebin ja u staroj Travun ij i;
znatan je jo i sa svoga dobrotvor noga uticaja na srps ki narod ne
samo u trebinjskoj okolini, nego moe se slobodno re i u svoj Her.. German: nav.
tJ
l anak,
str. 338-340.
LAM1JA
84
IIADZ I QSMANOV I
biblioteke.
I II manastiru Milecvo, sit u iranom u Sandaku, koj i se u to
vrij eme zvao Hercegovinom, nailazimo na p isane dokumente i
tampane knjige. Ovaj je manastir u svom fondu uvao i "jedno
nav. djelo, str. 15.
" [stO, st r . 13. i 23 .
Aleks:lIldar Gitj ferding: nav. d jelo, str . .)1.
'J Vlad im ir Corov i : nav. lanak. str. 550-551.
1'> isto, Sir. 4bS.
r:!
Niifor Dui:
85
jevanelje
Manastirske bibliotek e kroz vi evjekovni period turske vladavine, i isto ta ko et rdesetgo di nju up ravu Austro-Ugarske ni su
nailazile na veu potporu reima. Naj ee su se snalazi Je kako su
znale, pa se ta istorijs ka uslovljenos t odrazila k ako na broj tako i
na ouvanost dj ela u njima. Manastiri su nj egovali i uvali, p r ij e
svega, obrednu knjigu, it ija svetaca i zaslunijih ka l uera , ljetopise, min eje, te u kasnijem periodu beletristiku, narotito didak t i
kog kara k tera. " Iako pod stranom poli ti kom i duhovnom v l au,
srpsk i monasi nastojali su da neguju pismenost prepisivanjem i
prevoenjem knjiga razlii te bogoslubene sadr2ine. Osim toga , na
ovom podru ju rade prve s rpske tamparije."'1
Prepisivanje kao vid umnoavanja rukopisa , ali i opismenjavanj e, bilo je veoma rasprostranjeno u manas tirima. Tu nisu p repisivan i samo obredni tekstovi nego i oni svjetovne sadrine. Iako
se javljaj u dosta rano, tamparije n isu usp jele da podmire sve potrebe ~a kn jigom , pa tako nisu potisnule n i p repisivanje. Zato prve
i rilske pisane spomenike moemo vezati za prepisivanje tekstova,
a kasnije za tamparije II manastirima Bosne i Hercegovine, u Erdelju, Vlakoj i Srbiji. "Prva srpska tamparija je ura Crnojev i a, koja je dj elovala II vremenu od 1494, pa po svoj prilici do
orevi: Ma/lastir Mi leevo u H ercegovi ni, zadubina
kralja V ladislava Nemanje, ,.Vesnik srpskc crkve", Cetinje, januai1890, I , Sv. II , s tr. 127.
lt Liuba Stojan ovi: Stari srpski zapisi i Ilalpisi, knj. I , "Zborni k za
istor iju jezika i knjievnosti srpskoga naroda", S rpska kralj. akademija,
knj_ I , Beograd, 1902.
19 Isto, Zapis, 651, str. 202.
10 Isto: Zapisi : br. 616 iz godine 1550; 636 iz godine 1563; br. 680 iz
1569; br. 693 iz 1571; br. 743 iz 1579; br. 747 iz 1579; br. 797 iz 1857, 159d
(ili 1595); br. 565 iz 1594; br. 876 iz 1595, 1599; br. 877 iz 1598; br. 950 iz
1607; br. 981 iz I6IH; br. 1028 iz 1615; br. 11 61 i 1166 jz 1627; br. 1249 iz 1633;
br. 1300 iz 1637: b r. 1336 iz 1640; br. 1348 iz 1641; br. 1362 iz 1642; br. 1404
iz 1646; br. 1439 iz 1649; br. 1579 iz 1662; br. 1662 i 1623 iz 1667 ; br. 1647 i 1649
iz 1668-1670 ...
" Rajko L. Veselinovi: Srpska pravoslavuu crkva Ll Bosni i H ercegovi"i, "Srpska pravoslavna crkva 1219-1969", Beograd , 1969, s tr. 321.
1)
~Tpskog
Tihomir R.
86
LAMI]A HAD210SMANOV IC
88
vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.91 Po popisu koji su 1959. go-dine s a inili Vladimir Moin i Seid Tralji . Stara sarajevska crkva
ima pedeset i r i lskih spomcn.ika'il,
I omanja knjiga Stara srpska crkva II Sarajevu i njen I11tlzetl
govori o kn j igama ove u stanove. U pe t polica II muzeju smjetene
su crkvene i poslovne knjige opt ine. Uvidom II ovaj muzej, odnosno njegovo knjiko blago, i po naem miljenj u su uz rukopise
na jvredni je knjige starih srpskih tampanja.
Ukidanjem Srpske patrijarije 1766. godine. njene eparh ije
su predate Grkoj patrijarij i II Carigradu. To je i razlog to srpska pravoslavna crkva II svom fondu u va izvjestan broj grkih
crkveni h knj iga meu koj ima im a i rukopisa . M e u ovim knjigama
n ajzanimljivije su: "Cetverojev anel je mitropoli ta Siloana iz 14. ili
15. vij eka. Drvene korice su mu okovane srebr om . .. Cetveroj evan.
e lj e iz 15. vij eka ... Nomokanon ili Krmija na pergamen tu. Ovo
je zborn ik crkvenih pravila (kanona) i graans kih zakona noma ...
Ce tv eroje va ne lj e iz 15. ili 16. vij eka. Okovano u srebru .. . ; U niskom ormanu na sredini sobe je Miroslavljevo jevandelje ...
I ova je crkva p rimala darove u knjigama. Poklanjali su ih
pojed inci, bilo da su ih posjedovali u svojoj porodici, bi lo da su se
udru ili i kup ili poneku vjersku knj igu. Meu davaocima bilo je i
zanatLija.95
II
" !)4
89
Zlatousf, esnaesti vijek; KanoIl bogorodici, esnaesti vijek . .. ; MiHej za oktobar ... ; Fragment nekog etverojevandelja . . .; Odlomak
osmoglasnika . .. ; Stampane: Ok co ih ura Crnojevi a . . . ; Ce lil1;ski psaltir .. .; Dva Vukovieva oSlrwglaSl1ika ... ; Vukov i ev trebHik . . .; Dva sabranija blagopatrebnih pro!teniji, Venecija 1764 ... ;
Grki psaltir, Venecija, 1740 .. . ; Najznaa j nij e je per ga men tno (rukopi sno, L. II.) etverojeval1elje iz 1513 . godine93
Moin i Tra l j i su u Mostaru, u zbirci njenog arhiva, p ronali
kompletan in ventar Cajnike cr kve "koji je pripadao m ostar s kom
proli Marku Popo v i u, rodom iz Cajnia. Posebne odjeljke zauzimaju opi rni opisi starih r ukopisnih i starih tampanih knj iga (130
bro jcva),'9II.
90
lit
SI- 82.
ore Pe janovi:
Vie o tom pokretu, Vladislav S ka r i: Versko prosvetIle borbe pravoslavnih Srba, "Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravo m", Beogr ad, 1938; Faud Slipiev i: Bosna i Hercegovina od B erlinskog kongresa
do kraja svjetskog rata (1878-1918), Zagreb, 1954, str. 25-33; Tri carska
mem oranduma, Bosansko-hercegovak i zbornik, knj. I, Novi Sad, 1902; Carigradska spomeHica, Borba srpsko-pra voslavnog svetenstva i drugi podnesci,
Novi Sad . 1902; Prepiska izmedu narodnih voa i srpsko-pravoslavnih m ilropolija , B osallsko-hercegovalki zbornik, Novi Sad, 1901.
lO"!
91
vo, 1905.
IO!I
111
92
!.AMIJA HAD1:JOSMANOVIC
KRALJEVOJ SUTJESCI
Ovaj samosta n, to se prvi pu t spominje II etrnae s torn vijeku , naj starij i j e II Bosni. Bio je, po istorijski m zapisima, prijestonica bosanski h vladara. U godini pada Bosne (1463. godine) porue I)
na isto m mj estu , ali manj PlJ. O sta rosti ovog zdanja svj ed o i
i zap is, koj i kae da .. ga II XIV stolje u pod imenom Curia Bani
(banov S LO , vij en ica) ve l eu eni o. Lu ka Woding II svoj im franj eva kim ljetopisima spominje",tJ4 U svojoj dugoj istorij i nekoliko
puta je razara n i podizan , d ogra ivan i proir ivan. Po7..ar iz sedamnaestog stoljea najtei e je pogodio samostansku biblioteku, koja
traje od sam og nj egovog o snivanja i koja je uvala mnoge vrijedne
knjige i rukopise. Tada ih je dosta propalol15. Od prvih dana djelovanja samos ta na do kraja devetnaes tog vi jeka tu je preda vana filozofij a za cijelu provinciju.
Biblioteka ovog samostana , ko ji n osi nazi v samostan Sv.
I vana Krstitelja, popunjavan a je uglavnom poklon ima i zaos tav tinom fratara . Mada je bibl ioteka esto o te.i vana , u spj ela je ipak
da s a uva veom a vrij edan knjini fond, koji ne sa mo po kulturno-is torijskoj vanosti n ego i po b roju dolaz i na drugo m jesto meu
bosanskohcrcegova6kim samostan ima. Uz vjersku ,k njigu, koja je
bila najbroj nija, tu su d jela iz oblasti filozo fije, lingvi stike i prirodoslovlja. Poto su fra n jevci esto boravili u I taliji, Austriji, Maa rs k oj j d rugim susj ednim zemljama, donosili su knjige na latins kom jeziku. Tek poetkom devetnaes tog s tolj e a ovdje prodire
d o ma e tivo. U Kr . Sutjesci, p rema glavnom popisu knj iga to su
ga sa inili dr Dragutin Iki i dr Franjo B laev i, najstarije je djelo
Sv. pismo tampano goticomll6 Sve do tada, odnosno 1913. godine,
"l Rafo B arii: F ranjevaki samostan i crkva II SlItjeskoj, "Glasnik
Zem aljskog muzeja BiH", l - III, Sarajevo, 1890, II, SV. I str, 28.
m Kreo Ad aji: MUl..ejska biblioteka franjevakog sam ostana II Kraljevoj Sutjesci (Rukopis, Narodno i Univ. biblioteka BiH , aSrajeva).
'" Isto.
1~ Samos/alna klljilnica II K r. SUljesci (K . C.), "Na predak ", Kalendar za 1932. godinu, Sarajevo, 1931, str. 194.
94
kada je d r Bl aev i izrad io "NaDutak o u redbi i uporabi samostanske kn jinice Sv. Ivana Krstitel ja II Kral jevoj Su t iesci ", kn iinica
nij e bila sreena 1l7 Tada su knjige sistematizirane po formatu, bez
obzi ra na sadraj. Uz to, knj inica je bila ureena prem~ h~k uem
bro ju. Ovo ie uraeno po uzoru na ureenje itali janskih biblioteka.
Kniinia r je dobio "u redbu": " l. nikada novodob iven ih knj iga II
j ednoj
ne nurner izirati. dok r afa n i ie puna, te knjige po veli i n i poredane. a to za to da bi se sauva J a co;tetika. 2. Tza provedene
numcr izacije kni ip'::t II inventar A i B nainri je zaves ti a zati m . pa za
to odredene ceduljice, prema abecedi p isca i materij e ustanovI.jen im ve redom napisati i II kartoteci II svoja miesta zavesti. 3.
Kn iige se trae u kartoteci. Cedu liice ko ie su "poredane po a b ecedi
pisaca i materije nikada se sa svo.ie ipke na kajoi stoie s kidati
ne smiju. 4. U s l ua.i u da b i se cedulj ice sk inule, ta neka se na
n; e7.ina m jesto stavi tr a ug1asta ceduljica, koia se u svakam p retincu kartateke nalazi, a ta zata, da se uzeta cedul iica na svaje m ies to
admah stavi, a ne gd.ie dru.!!d.ie. 5. Uzeta kn j i~a neka se na svo ie
p r vonje mi esto povrati. 6. Knj ige se mogu s dozvolom knj in i ara
na mjesec dana poza.imiti, a za mjesec dana II knj inicu povratit i.
Moe, me uti m , kn i inia r drugi mjesec dana ako je potreba. dozvolu produlj it i. 7. Svaka pozajmI iena kni iQ3 im:i se II poseban zao isn ik ovim na i nom zapisati: dan, godina k ad ie odnesena . naslov
k n jige i kad je vraena. 8. Kn .ii ~e traiti i davati posao je knjiniara , te n.ikom drugom ni ie slob odno sobom knjige skidati ili pak
oo kartotec i traiti. 9. Latinsko slovo C ukoliko pod odgovarajuim
K ne nalazi se trai pod hnratskim C. 10. Gvardiianova nek bude
dunost da kon trolira. red i "poredak koli knjinice toli karto teke
i inventara. Saraievo, dne 13. prosinca 1913."
Izradom Naputka dr Franj o B laevi je ui nio mnogo za ovu
biblioteku . ier j e uputio itaoca k aka e se slui t i njen im knj inim
fo ndom. Osi m taga. ta je jedini sauvani dakumenat ove vrste samostansk ih b iblioteka taga periada. Pravila ko ja je sa i r..io o u va
nj u i postupanj u s kn jigom znaila su karak napri jed za bibliote
karstvo toga vremena .
Muzejs ku bibl iateku , odnosn o n jen knjin i fan d podij elio. je
na deset grupa, prema struk ama.
ran
1. Thcologia theoretica;
2.
3.
4.
5.
6.
Theolagia practica;
Phi1osoph ia;
Mathematica et scientiae n aturalia ;
Classici;
Franciscalia ;
e 'Jr o V ".
~H-r'
'11th41t
1JA4MUIH44. OJA4)EOH.
(7JONpO"li!lI,~1fDHy( M:PU.,OD4. vlf.
.
a;orpC'/lon"y&
,i
!lOIpOd4NII wnyp
p CI
.qHDlCODut;b !iJHfMqJ4Kb. H rnfO-'
M4 T H (
,IIINytlf OlOCNCKJllpMINIIOM 4P*(NtllN"~
,o
,o'
".
'0
Me t\T!:S T JJ JIE
r
, .
nonrrp~
Divkovia ,
iz 1611. godine
LAMIlA
96
HAD2IOSMA~OVIC
7. Historia et Geographia;
8. Lingu istica;
9. Spiritualia;
10. Varia.
Franjevak i
97
samostan II FOjn ic i
LAMIl A HA D2:10S.MANOV IC
98
mECH~c
K O D H fr. 4.
.
U fl II e ll: H e iPXO' (o4N*f.dl14
\.o
~..:
~!l~.u
-CilJr.
i\l'4J:fqU hOi mftHf4fp.1P41h '.( "fd~'dr.: G':"~I... xi.~flCUh CA01Ul fl C dC4.t(A 4~ \-t:;" .. J~1 iH f.~Ull",.:{if(JO lTor .fC4uqrwKI. tB'
.~ . ,.. r: Hdllna>t (1lU(!:tl pAWTHII'. 6~"H(Xef Clfe l .I. 'K! "'4 ... ' bH,;lf( ,. ':I p... ~"u't-: . C"i"U4PK UeAr llREIJE, K.CtHCUh
~ tf!, 11'1 ';O \ , .. o l j ~r~oaIl9Kf TOARKO tl tnRiTOJ;'~I(
t.~l)<1 e KO;:lC ( ~V UTO OH <Il V 4T! n HUl ODI KHAli rE
;
..
ln .Pl:.
&
I
lIqr'r""" 4,,,"
Hlno~ cu~;..
C:Hc,,~np.E
f"AIlLF'! V~"H norIO~HTH llWlOli U'l>~~ tH nOMI tN KU' ".,.,. t.'fl*~t' N40~'l'ti hhr !Ire UMBlO:I.t!U cn4~xg UJ:1AfAH4 nrl.
(~ .. Md-TU;! ~K!1KOIlI{llJ b:lm1r tlft.U#Ul1<J U.IIlJT.t OEil, Cuf
~J -'::1'1) fC.t:{CII( un.;uA H WTJUnJUO nOlUTOU.UHM PI" a
Ufll{Jh1.N-'raOTMM 1~4PWi\IUOM. (MOH,'" 'rp~~OM HCUfA H ~"'M
t!J1I'f(E.j
. ~
PMlpq4!11I1
npKlllT"m.
~~g/ll!UJ
=
~
.ii
99
grkom
i latin-
skom jeziku, u sedam svezaka, koju je objavila Kraljevska tampari ja u Parizu u sedamnaestom vijeku. Hrvatska knjievnost nala
je ovdje dosta prostora "budu su ovomjesni franjevci pratili pokret hrvatske knj ige od poetka do danas".IZ6 Zastupljena su sva
vanija izdanja koja su se javila izmeu 1835-1 850, zatim sva izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Matice h rvatske, Drutva sv. Jeronima i drugih. Osim svih tadanjih izdan ja
Srpske akademije malo je djela jz srpske li terature. Posebnu vrijednost i ni zbirka bosans ke knjievnosti , naroito tekstovi pisani
bosan i com. Tu su svrstani i rukopisi franjevaca toga samos tana , a.
tematski se odnose na pouke, jezikoslovlje i propovijedi. M e u raritetima je uveni Foj niki Grbovnik iz petnaestog vijeka. Prema
r ezultat ima istraivanja dra Alfonza Gaspana i dra Rastislava
D rlj ia , a prem a popisu Lj ub in ka P opovia, u foj ni kom samostanu
uva se jedanaest inkunabula 1Z1
Biblioteka fojnikog samostana je, bez sumnje, jedna od najbolje ureenih i uvanih samostanskih knjinica. Dobrim dijelom,
tome je doprinijelo i pravilo po kome su se njenim fondom mogli
koristiti samo i telji i slubenici samostana, a veoma rijetko neko
sa strane.
l :t
u7
100
_l..RAlYIEN ATA
r n.
.of Mijfi'''J,.,,. ..
G L1VO
StOXENO
MARKA OOBRETICHA
U JI. N iK. O N
t o
PET-IlV
-
N A
X ."
P;'~L.
oFEl.
..~~~~ _"fl
~""~l'f ,j"'t~
_...'._,~ ...........
~l
... ~ .... P~,.
.~
~.
lOJ
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Lli
Biblica;
Djela svetih otaca;
Teologij a i pravo;
Crkvena povijes t;
F ilozofija;
Medicina;
Povijest;
1ivotopis i svetaca;
Spiritualij a ;
Svje tovna povijest;
O istoriji samostana
II
l l.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Kreevu, Ignacij
"Franj evaki
3; 4; 7; 8; 9; 12; 13; 14; 15; 17; 19; 20; 21; 22; 23; i 24.
ut Ovaj inventar zaveden je II arhivskoj g rai pod b rojem 2-IIl-JS.
u, Podaci uzeti iz: Catalogus Librorum Bibliotl!ecae Sanetae Catheri-
naes Virginis et Tartyris De Kreshe vo Fratrum 1835 Minorum. Dobrotom bibliotekara pok. fra Alojzija MisHa.
IAMIJA HADUOSMANOVIC
102
su
je II austrougarskom periodu.
Posebnu vrijednost. ne toliko po vremenu nastanka, koliko
to je to djelo prvog ljekara-f.ranjevca iz Kreeva , predstavlja Sacerdolic Viatoris Analysis Theoriae prac[icae De viribus virus pestiferi atque serpentini, F ranciscus Graczich Bosn iae voluminel1 um 1l1.
Najstari je djelo koje bibli oteka uva je Nicolaus de Padua
Ct/mrna, Iknjiga vjerskog sadraja, za koju se smatra da je sta ra
es t vijekova. Veliku vrijednost ini i p ublikacija na sirijskom jeziku iz petnaestog vijeka. To je: Missale Chaldaicwn lUXla rilwn
Ecclectica nalonis Maronilarium, Romae, M. D. XCIV.
U ovoj kn jin ici se uva i raritet iz sedamnaes tog vijeka : De
Georgii: Agricolae kempnicensis Medici se philosophi clariss. De re
Metallica Libri XII , Basil ae, K6nig, LVII (1657). To je tre e izdan je
ovog d jela, od kojeg postoji samo pet p rimjeraka u velikim bibliotekama svijeta.
4. B IBLIOTEKA SAMOSTANA NA PLEHANU
103
j.
odreenije
podatke.
II
Peuh,
1888.
Tolisi, (ruko-
104
IAMIJA HADtlOS.\tANOVIC
IM
105
Iako biblioteka nije bogzna kako bogata (ok o 2000 p rimj eraka), nj en knjini fond ima Jzvjestan broj veoma vrijednih star ih
publikacija. Misal iz 1483. - - prvotisak. Zatim, domai i strani
aso pisi , te dnevnici iz austrouga rskog i novijeg vremena. Osim
dosta teolokih djela, biblioteka ima izvjestan broj r ukopisa, koji
najvie pokazuju kolsku situacij u ovoga kraja i njen r azvo j . Treba
izdvojiti Povjesnicu novoimenovanog franjev a ko g samostana II
Jaj cu , koju je napisao fra Antun Kneevi 1882-1883, knj. II, te
Povjesnice za 1884-5, 1886- 1889. godinu. Ovi rukopisi, osim to
daju poda tke o obnovi i gradnji samostana, te o djelovanju franjevaca, biljee savremena zbivanja II Bosni i II svijetu .
*
Franjevaki
U vri jeme bosans ke samostalnosti. prema Andrij i N iki u , franj evci su dje lovali II Mostaru, Ljubukom, Konjicu, Blauju kod
Duvna i nekim drugim mjestimal40 B iblioteke herce gova ki h samostana moramo neto drugaije posma trati nego bosans kih. Naime,
II Hercegovini su se najprije javili upni s tanovi. Tako je, n a pri
mj er , II up i Gradac postojalo pet takvih ku ica, a II upi Blato
etiri. U upnim stanovima, koji su bili i tijesn i i neudobni, nalo
se mj esta i za pokoju knj igu. Zupni ci su posjedovali svoje priru
ne b ib lioteke, ij i je sadraj u glavnom r eligiozan. Broj knjiga II
upnim stanovima poveavao se tako to bi pr i premjetanju upnih sveenika oni ostavljali tee i manje potrebne knjige. Tak oe,
i poslije upnikove smrti, njegove knjige su ostajale kao svojina
upnog stana gdje je boravio i sluio. I danas se moe nai poneka knjiga iz tog doba: p rir unici, neki bosanski i dalmatinski pisci,
molitvenici i drugo. ul Poneki franjevac imao je i takozvani SveteI1jak (Putni pratilac raznih s tvari) - p rirun i k koji je sam pisao.
Jedan primjerak Svetenjaka uva se II Arhivu franj eva ke provincije u Mostaru , koji je poeo pisati fra Ilija Vido ev i . Uvezan je u
kou, formata 18x23 cm. Pored ostalog, sadrava: biblijski leksikon, biblij s ku pov.ijest , crkveno p ravo, ljekarue, propovijedi, pro
pise p ap a, naredbe sultana i slin o.
Gradnja sam ostana u Hercegovini poela je poslije sukoba
izme u fra Rafe B ariia i jednog dijela bosanskih franjevaca.
"Spor se reio 1846. ta ko, to je Hercegovina dobila poseban vikarijat i bila odvojena od Bosne ... S tim II vezi je i osnivanje novog
katoli k og manastira II Hercegovini, na Sirokom B rijegu, koj i je
danas jedan od najlepih i najvanijih II celoj zeml.ii."14? Jedan dokumenat koji se uva II arhivi fran j eva k e kustodije II Mostaru
,. Andrija Niki: Kn;il.nica Hercego vake fraIljevake provinci;e (ru
kopis, Narodna i Univ. biblioteka BiH , Sarajevo).
lO' Arhiv H ercegovake franj. provincije II Mostaru, Spisi Provincije,
Sv. 170, f. 235 f.
III Vladimir Corovi: Bosna i H ercegovina ... str. 134.
107
jasno govori kako se odmah po izgradnji samos tana osjeala potreba za bibliotekom. Naime, fra Aneo Kraljevi pismeno se obratio vrhovnoj upravi franjevakog reda s molbom da se preporui
bogaenje knjiznice na Sirokom Brijegu. U stvari, on naglaava da
u samostanu Male Brae na Sirokom Brijegu pos toji ve knjinica,
ali da joj nedostaju mnoge potrebne knjIge. IO Tu je osnovana prva
knjinica hercegovake franjevake kustodije. Sve do 1892. godine
bila je i kustodijaina. Te godine se Starjeinstvo provincije preselilo II franjevaki samostan u Mostaru, a knjini fond je premjeten 1895. godine, kada je osnovana Provincijalna knjinica II
Mostaru.
2. BIBLIOTEKA SAMOSTANA NA HUMCU
Do
do]as~a
Austro-Ugarske franjevci nisu imali svoga samostana II Mostaru, ako se ne uzme u obzir legenda koja ga smje ta
u ovaj kraj nekol iko vijekova ranije. U godini okupac ije 1878. godine starjeina franjevaca fra Paka} Buconji zalae se za osnivanje sa mo s tanal~7 . Samostan je sagraen 1893. godine i osposobljen
za stanovanje franjevaca. U ! Dc godine 1895. knjige koje su pripa,,, Arhiv P. Spisi Kustodije, Sv. 4, f. 121 , 122 V .
L4+ Andrija Niki: Knjinica franjevakog samostana na HUnlcu, (ruke>
pis, Narodna i Univ. biblioteka BiH. Saraje\o).
lU
Spomenica pedesetogodinjice
hercegovake franjevake.
re.dodrave.,
UMilA HADl10SMANOVIC
108
I ..
Andrija
Niki :
B os anskohercegovake
s t r. 142.
Julije
H ahamovi~
A!kenazi
II
Todor Kruevac: Dru!/vene promene kod bosanskih Jev reja za austriiskog vremena, "Spomenica", str. 172.
'" Morie Levi: Sefardi tl Bosni, Beograd , 1969, str. 20.
1~ Najstarija hronika J evrejske optine, sadri podatke o istoriji optine, prim icima, izdacima, imenovanj ima rabina i sl.
ut Avram
Pinto : Biblioteka Jevrejske op!tine [ 1 Sarajevu, (rukopis,
Narodna i Univ. biblioteka BiH, Sarajevo).
III
LAMUA
110
HAD%.IOSMANOVI~
ske opine imala neto vie knjiga. U svim ovim knjinicama preteno je religiozno tivo: Biblija, talmud sa komentarima, elat,
uttvat i drugo. U Sarajevskoj jevrejskoj opini je pored knjiga
bilo i neto stari h rukopisa, ugovora i vjenanih listovam, Knjige
su stizale iz tamparija Livorna, Venecije, Budimpete, Varave i
Soluna. U osamnaestom vijeku s rabinom Davidom Pardom 156 nastaje ovdje rabinska literatura. Ovaj rabin je napisao djelo Saanin le David - komentar o knjizi Mita, a ostavio je i neto poezije
religioznog sadraja. Veliki znaaj za irenje knjige meu bosanskim Jevrejima ima osnivanje tamparije 1846. godine II Beogradu.
Sve do uoi okupacije tu su tampana uglavnom dj ela kabalisti
kog sadraja. Tek nakon tri decenije u Sarajevu se publikuje jedno
dj elo na hebrej skom jeziku. Do okupacije Austro-Ugarske tampano je samo n ekoliko knjiga na hebrejskom i panskom jezikum.
Okupacija se i meu sefar dskim Jevrej ima osjet il a u znaaj
nim promjenama ne samo II drutvenom nego i u kulturnom pogledu. "Do tog doba kulturno-socijalni ivot k ree se u uskom vidokrugu r eligije u duhu pradjedovskih tradici ja."IS. Zapravo se, zbog
okrenutosti prema sopstvenoj tradiciji i samima sebi, nisu ispoljavali II javnosti, pa ni pisanom rij eju. Zato se i desilo da su zbirke
knjiga pri nj ihovim opinama, ili pak porodine kolekcije, uglavnom tematski vezane za vjeru. Stoga su sc Jevreji obrazovali u
svojim uskim krugovima. Pogrdni naziv "am harae" za one koji
nisu znali itati bibliju ili drugi vjerski tekst navodi nas na zakljuak da su Jevrej i u veoj mjeri nego ostali narodi bili pismeni.
Znali su gotovo svi jevrejsko-panjolski jezik zvani "udeo espanjol", a i hebrejski sa kurzivnim pismom.
Najblistaviji spomenik pisane rije i u Jevreja Sarajevska hagada, koja se uva meu dragocjenostima Biblioteke Zemaljskog
muzeja, govori nam vie nego b ilo koje drugo djelo o umjetnosti
obrade knjigeiYI. Hagada pripada rijetkim djelima II kojima je zas tupljena fi guraina umjetnost, koja n ije bila uobiajena kod Jevreja kao n i kod Muslimana. Po ti e iz srednj eg vijeka, a nastala je
"U nekom od dvoraca ciji bogatak ih kua Barcelone p oetkom XIV
vijeka ... ku na biblija uvij ek uvana kao sveta knj iga"IW. Pisana
je na pergamen tu i ukraena inicijalima, mi nijaturama i marginalnim u kras im a.
I sto.
Poznat kao Morenu - uitelj. Njegove rellgioz.ne pjesme uzete
su II liturgiju.
ln Moric Levi: nav. djelo, str. 33.
u, Eliazar Levi: Opi pogled na kulturne prilike nafe sefardske zajednice u Sarajevu, ,,Jevrejski glas', Sarajevo, 22. II 1929, II, 8.
lB Vie o tome, Vidosava Nedomaki : Stara jevrejska ulIletnost u Palestini, Beograd, 1960; Cecil Roth: Sarajevska Hagada i njen Z1laaj II istoriji umjetHOsti, l evrejski almanah, Beograd. 1959-60; Svetozar Radoji:
Jevrejske minijature u Sarajevu XIV vijeka, Beograd, 19.53 .
... Muhamed Karamehmedovi: Sarajevska hagada, "Spomenica", str.
21.
l
!JI
III
Knj inice koje je naslij edila Austro-Ugarska uglavnom su vezane za vjerske ustanove, pa smo se, da b i se sauvao konlin u itet
u prelas ku iz jednog vremena u drugo, osvrnuli na pojavu ovih
ustanova i njihovu knji gu toga vremena. Naime, gotovo sve sakralne ustanove u Bosni 1. Hercegovini na stale su u tu rsko vri jeme ili
ak i ranije. Kako je knjiga pratila njihov nastana k, smatrali smo
da je potrebno dati kratak p res jek toga vremena.
U bibliotekama vjers kih ustanova nije b ilo zas tup ljeno samo
religiozno ti vo nego i knjiga iz raznih drutvenih i p rirodni h nauka, na rodne knjievnos ti, beletristike i udbenici. Mada su ove
vrs te b ibli oteka bile najee zatvorenog tipa, i takve s u imale
vanu ulogu u prosvjei v anju. Cesto su se u okviru ovih insti tucija
razvile i prave prep i sivake kole, pa je i to pos tao jedan vid irenja pismenosti. Naravno, uloga ovih knjinica nije se iscrpljivala
samo II prosvjetnom djelovanju, bar ne kada se rad ilo o irim slojevima.
Do aus trougars kog vremena o u vano je dosta i privatni h kolek.ija knj iga i ruko pisa. Mnoge zbirke ili p oj ed ina n e knj ige
prele su u posjed vj ersk ih knjinica, a neke i propa le. Ovo se odnosi naroito na Muslimane, koji su se iseljavali u Tursku nakon
okupacije Aus tro-Ugarske Monarhije. Tako su "neki po kasabama
prilikom selenja u Tu rsku te knj ige spaljivali ili u zemlj u zakopavali, jer ni jesu imali p rili ke, da ih prodaju, rt ni ti da ih kome za
spom en il i u dob rotvorne svrhe predaju, jer to nikad n ije traio
niti vakuf niti ri jaset"161. Iako b ibli oteke vjerskih zajednica nisu
uiva le naklonost nove vlasti , ipak su se uspjele odrati. To je
zavisilo i od materijalnog stanja tih ustanova, aU i od svi jesti pojedinaca prema pisanoj ri j e i.
III Abdulah-Basit:
Kjlltu blume
1923, III, 11, str. 2.
II
Austro-Ugarska je, po okupaciji Bosne i Hercegovine, naslijedila, uglavnom konfesionalne kole. Kod Muslimana: sibjan-mektebe, medrese i rudije, kod katolika franjevake kole - osnovne
i gimnazije i kod Srba osnovne kole. U vremenu od austrougarske okupacije kod Srba je jo postojala Srpska privatl1a enska
kola Stake Skenderove, Pripravna duhovna kola II manastiru
2:i t omis l i, Mala srpska realka II Mostaru i Srpska bogoslovija II
Banjoj Luci, o emu smo govorili II uvodu.
Prema Skolskom vjesniku iz 1894. godine, Austro-Ugarska je
II Bosni i Hercegovini zatekla 54 katoli ke osnovne kole, a 56
srpskih!. Muslimani su se kolovali II oko hiljadu mekteba i etr
deset medresa 2 Jevreji su imali najmanje svojih koja, a u vrijeme austrougarske vladavine obrazovali su se u katolikim, pravoslavnim i ponekad muslimanskim kolama3
I ako u ovakvim kolama , bar u tursko vrijeme, nije bilo
biblioteka u pravom smislu rij e i , posjedovale su sigurno priru n u
udbeniku literaturu. U to nas uvjeravaju i udbenici iz kojih su
aci uili predmete koji su predavani II ovim kolama.
Za vjerske predmete u konfesionalnim kolama Muslimana
postojali su vrlo dobri udbenici, tampani uglavnom na Istoku.
Osim toga, aci su sami es to prepisivali tekstove, jer .ic, kao to
smo naveli, pri medresama bio obiaj da se uenici pod u avaju u
kali gr afiji. Sto se tie svjetovnih predmeta, uila su bi la i jeziki
i metodski veoma loa. Za katolike kole najprije su franjevci
pisali udbenike, a zatim su ih nabavljali iz Francuske, I talije, Njemake i d rugih evropskih zemalja. Prvi udbenik ove vrste je
Poetak slovstva, koji je napisao 1815. godine biskup Mileti. Takoe i Stjepan Marijanovi, koji je i inae poznat kao autor u dbenika za samostanske gimnazije, izdaje 1836. godine Bl/kvar za
uionice drave bosaItske. I Srbi su za svoje kole, sve do pojave Vi1ajc tske tamparije, nabavljali knjige sa strane. Mitar Pa!)i
navodi da su u drugoj polovini p rolog s tolj ea pojedinci i ustaI
2
I
113
Biblioteka S erijatske
sudake
kole u Sarajevu
rslO,
st r. 69.
sudake
kole
tl
LAMIJA HADZIOSMANOVIC
114
Godinu dana prije okonanja austrougarske okupacije, knjinica ove kole imala je ,,1090 djela II 1720 svezaka II priblinoj
vrijednosti od 18000 K."12. Knjini fond biblioteke ove kole b io
je rasporede a na disc ipline:
'I1m-u Tafsir (tumaenje Kur'ana) - 24 n aslova;
'Ilm-u hadis (nauka o tradiciji); - 13 naslova;
'Tlm-u fiqh (erijatsko p ravo) - 48 naslova;
'Ilm-u usul-i fiqh (nauka o p ravnim izvorima) - 29 naslova;
E. 'Ilm-u kelam (dogmatika) - 18 naslova;
F. 'Ilm-u tasawwuf \Va ahlaq (sufizam i moral) - 32 naslova;
G. 'UItim-u h ikmiyya (fil. p ropedeutika) - 32 naslova;
H . 'Ilm-u 1arih (istorij a ) - 73 naslova;
1. KU l ub-L1 adabiyya (odgo jna knj ievnos t i bele tristika)
64 naslova;
K. 'UlOm-u adabiyya kutub-u lugawiyya (arap. jezikoslovlje)
- 64 na slova;
L. Kutubu mutafarriqa (razno) - 59 naslova;
M. H rva tska i srpska beletristika - 188 naslova;
N. Svjetska knjievnost - 48 naslova;
O. Nauna knj evno3t - 232 naslova;
R. Ratna literatura - 18 naslova.
A.
B.
C.
D.
Raspored knjiga II ovoj b ibiioteci uglavnom je raen p o uzoru na Gazi Husrevbegovu biblioteku. M eut i m, to je sasvim razumljivo, podjela knjiga po predmetima izvrena je prema nastavnom programu. Takva podjela bila je najpraktinija i za profesore i za akt-.
Do 19 17. god ine kola n ije imala posebne ake knj inice
"nego se knjige odsjeka M (Srpsko-hrvatska b eletristika) i N
(Svjetska kn j ievnos t), koje su prikladne za u en i ke, daj u njima
na itanje"u.
U grupama od A zakl juno sa L najazila su se djela na arapskom i u manjem b roju na turskom jeziku, doba vljana uglavnom
iz Kaira i Istanbula. Neke od ovih knjiga imale su luksuzne po
veze. Posebno u odjeljcima koji se odnose na dogma tiku , erijatsko pravo, islamsku fil ozofiju i arapsko jezikoslovlje nali su
mjesta tekstovi poznatih islamskih autoriteta, kao to su: Ibn Faris,
Ha rbusi. 'Abidin Baa i druP"i. Bibilioteka ie oosjcdovr 1a zan imljivih
i dragocjeni h knjiga iz istorija, kao: Tiirih N'uaymd; T.r'i.h Muhtasar
Ba~ar, Tarih Hulafd. Tadh Timur Le'1k i druge; Zatim, tu ie b~lo
i dosta beletr i stikih tekstova na arapskom i turskom jeziku, kao
II
II
115
116
117
tl:
IM.U1A HAD1.JOSMANOVIC
118
Biblioteka
Franjevake
gim.nazije u Visokom
Petar
Zimonji :
uili.fta u Relievu,
"I stonik",
.. Isto.
Tugomir [Alaupovi ] : Prosvjeta, Spomenica Franjevake gimnazi je,
Beograd, 1932, str. ll.
D.: Trideset godina Franjevake gimnazije u V isokom, "Napredak",
Sarajevo, XI- XII 1930, V, 11- 12, str. 171.
t7
119
Zaetke
" Kroni ka
Franjevake
gimnazije, knj. I ,
u Kreevu).
II
II
Drlji~:
tfjevake klasine
Kra a. povijest i prika.1, profesorske knjitn ice Fragimnazije u Visokom, ..Bibliotekars tvo", Sarajevo, 1971,
vo, 1915-1917.
JO
Kronika . ..
str. 221.
120
red , koji je i inae uivao podr ku austrougarske vlade, ustaljuje se na bosans kohercegova k i m prostorima i
putem podmlaivanj a svog sveenstva3.'i . Tako 1882. godine, zauzimanjem nad biskupa Stadlera, Zemaljska vlada otvara Nadbis kupsku veliku gimnaziju sa djeakim seminarom II Travn iku. "Gimnazija je osnovana sa svrhom da daje kolovano sveenstvo, ali
su ve od p rvih dana njezina opstanka primani i vanjski u enici
raznih konfesija"36. To je bila potpuna osmogodinja srednja kola,
a dj ea ki seminar b io je odreen samo za pitomce "k oj~ su se
odluili , posve titi se sveenikom staleu II dijecezama Bosne i
Hercegovine."'l
Knj inica je poela s radom istovremeno kad i kola . Te,
1882. godine biblioteka je obogaena pubLik acij ama bive poeke
rezidencije, koja se uvala u crkvi Sv. Andrije u Kor ukoj. Tako
je kraj em 1882. godine knjini fond brojao 1500 svezaka38 Zatim,
knjinica je primala i t ave sanduke knjiga, koje su joj na poklon
slale francuske i nj e m ake knjiare. Sljedee, 1883. god ine hiblioteku su svoj im izdanj ima darovale: Jugoslavenska akademija, Matica hrvatska i Drutvo sv. Jeronima. "Da ih njje bilo malo, vid i
se i iz toga, to je t ravnika sjemenite te godine potroilo 500
Kruna samo za dovoz knjiga elj ezn icom i kolima."39 Kako se b ib lioteka razvijala, vidi se i po tome to je u toj, 1883. godini broj
svezaka dostigao cifru od 5000. Posebno je grof J ulije Jankov.i
obraa o panju na razvoj ove isusovake kole, odnosno biblioteke
pa joj je tl 1884. godini poslao 234 djela i eti ri velika omota aso
pi sa-lO. Kako je ovu kolu podravala austrougarska uprava, a i
obilno pomagala, njene materijalne m ogunos ti su bile velike. Sama je nabavlj ala mn ogobrojna djela za svoju biblioteku, pa je ta
svota ponekad dostizala i 5000 kruna godinje!.
Iz I zvjeMaja42 saznajemo da je ova kola ras polagala u 1906.
godin i bogatom knjinicom od gotovo 25.000 svezaka, dok je knjinica za ake bila oskudnija43 Poto je Druba ISt/ sova p reuzela
sjemenite i gimnaziju, katolike knj iare u zemlji i van zemlje
u Vie o tome:
Sarajevo, 1932.
II A/ nto/
)I
lt
I
u
G
OI
Isto.
Isto.
Isto.
str. 185.
Isto.
Travniku J882-1932,
II
"Napre-
BIBLIOTEKE
KONFES I ONI\L~ IH
SKOL,,-
121
.. I Slo.
49
A/ n to/
Babi:
nav.
lanak
Travn ika
spomenica . ..
LAM.JJA HADtIOS.l.tA.\'OVIC
122
Hajrudin
Vladimir
Curi:
Corovi:
IAMIJA HAD:tIOSMANOVIC
124
Potvrdu za to nalazimo i II rasp isu Zemaljske vlade kojim zabranjuje pretplatu na list Srpska rije. Jer "iz pragmatikog lanka
Prva rije i iz sadrine veine ostalih proizilazi, da bi list, rasturivan meu kolsku omladinu, II ovoj irio nacionalnu intoleranciju, uvla i o je II politiku, te time .ruio kolsku disciplinu".Od 1907. godine poe la je revizija udbenika dravnih osnovnih kola. Kako su do 1910. godine svi udbenici tampani ir ili
com i latinicom, te godine je zakljukom Zemaljskog sabora odreeno da se udbenici tampaju istim pismom, pa se otpo e l o s novom revizijom.9
Naredbom iz 1907. i 1908. godine, objavljenom II Skolskom
glasniku i ponovljenom II istom glasilu 1911. godine, knjinicu
vodi nastavn ik ma ternjeg jezika. lOJ Ovo glasilo 1910. godine donosi
tekst u kojem se preporuuj e uitelj ima da posebno vode brigu
kako Se aci s lue kolskom knjinicom. "Sto se tie uite ljske
kn j inice, bie za nju osobito vano, da tanije razgleda pri r unu
knj inicu (u zbornici) koja je prva ii stalno na raspolagan ju ui telj
s kurn zburu ... " 11. Gudinu d unu kasnije
bavci
PWpiSC1JlU
je un:.:rJ bu o ua-
"asopisa
"aka
' o re PeJa.novi:
S, str. 357.
u Skolski glasnik, Sarajevo, 31. XII 1916. VII, 11- 12, str. 152.
125
UM Il A
126
HADtI OSMA"QVI
tl
Sarajevu
Prva gimnazija II Sarajevu osnovana .ie 1879. god ine, po odobrenju Z aj edn i kog ministars tva fina nsija. To je naj starija srednja
kola austrougarskog vremena II Bosn i i Hercegov.ini i dugo je
ostala i jedina te vrs te na ovom tIull. Poto je do L89 1. godine rad ila II neu slovnim p rostorijama, nii e se mo.gla razvi jati ni njena
biblioteka. Po preseljenju II specijalno sagraenu zgradu odredene
su prostorije za sm.icta.i knjiga.
Biblioteka ove kole, kao i ostalih srednj ih kola . bila je podi
jcl jena na llenik u i nastavni ku . Pored udbenike literature,
prirunika , beletristike i ostali h kniiga , nastavn i ka knjlnica .ie
obavezno primala pedagoki struni list Skolski vjesnik i Glas I1ik
Zemal jskog muzeja. Po navodima Izvjetaja ove p"imnazije iz l R97.
eodine, zna i osamnaest godina po osnivan iu kole, nast avn ika
kn.iinka ie brojala 2539 sve7aka, a a ka 892 primjerka2A Kako je
bio obiai da se biblioteke obogauju i poklonima, niie bila ni ova
iZU7.etak. I u ovo i 20dini nek:oliko je ins tituci ja njoj poklonilo
knj ige, kao: Zemaljska vlada BiH - sedam primjeraka, od koiih
ie pet [la njemakom, a dviie na srpskohrvatskom ieziku; Carska
akademija znanos ti i umietnosti u B eu - es t dj ela na niema
kom .jezi ku: Srpska kral j. akademi ja u Beogradu - tri knjige;
Drutvo prirodoslovaca na Jur ievu sveui li tu - jedno djelo na
n j e makom jeziku: Nakla dna kn.iiara Velimira Valoi a u Beo
gradu - osam djeia. uglavnom udb enike litera ture kojom su se
sluili u kolama Srbije. Osim toga, i neki au tori su posla l i na dar
svoie kn iige. Ukupno je pokloni eno 33 knjige, a nabavlj eno 47.
Od kupljenih cl iela, odnosno naslova . 23 su na n jemakom , tri na
latinskom, a ostalo na srpskohrvatsko m. to sc t i e ake kn H
n ice, ona je uveana za 64 naslova. Od toga .ie nabavl jeno 63 dj ela,
a kao po klon stigla ie jedna kniiga 25. U sl ied eoi godini kao dara
davci javljaju se gotovo is te linosti i institucije kao i u proloj .
Isto, str. \57.
Isto.
II Spomenica Prve gimnazije tl Sarajevu (34. izvjetaj), Sarajevo, 1929,
>- 7.
s.r.
:o Dvanaesti izvjetaj Velike gimnazije u Sarajevu :z:a 1896/ 97 godinu,
ZI
ll.
Sarajevo, 1897.
II
Isto.
127
LAMIJA HAD1.IOSMANOV JC
128
u Mostaru
:II
:III
rajevo, 1955.
tt
str. 6.
II
'I
129
II
svezaka.
Ako bismo na osnovu go di njeg p oveanja traili prosjek pristizanja knj iga u ovu kolsku biblioteku , doli bismo do zakljuka
da se i aka i proresorska knjinica uveava l a za tr idesetak naslova. U treem godinj em I zvjetaju JB nalazi mo i neku vrstu uputstva o ita nju knjiga van kol ske zgrade. Poto je neophodno da se
uenici to vie obrazuju i i taju "sve gimnazije imaju UCEN [CKU BTBLIJOTEKU, pa je nareeno u i telj i m a jezika, osob ito 1,astavnoga da pa7j na u enike da i t aju neke knjige, koj e im nared i
u i telj "39.
Takoe
se, u is tom tekstu, predlae da se od redi s talni troak za biblio teku i da se, za svaki razred, prema b roj u u e nika ,
nabave knjige. "Kad b i ~e nekoliko godina upotrebi lo ne kol iko
novaca za ovakve svrhe, krajnje vrij edn osti', moglo bi se za b iblij oteku u eni ku nabavljati i os tale razliite knj ige."1O
Na s ta v ni k a bib li oteka je redovno nabavljala i periodiku, a
bes platno je dobi va la kolske glasnike, kolske vjesnike, izda nja
J ugoslavenske akademij e zn anost i i umjetnos t i, Srpskog u e nog
dru tva itd. Nemamo podataka da li su se uenici mogli kor.istiti
a so p is ima , novinama i knj igama iz na s tavn i ke knjinice. Sto sc
II Isto, SI r. 44-52.
lj
LAMIJA HAD1:IOSMANOVIC
130
tie
Ll
Banjoj Luci
Velika rea Jka, prva te VTst e II Bos ni i Hercegovini, osnovana je II Banjoj Luci 1895/ 96. kolske godine. "Ona je postavljena
na 8 razreda, isto kao i zavodi te kategorije II Ugarskoj, pa je i II
pogledu n aina i raspore da nas tavnog gradiva p o analogiji u gar skih rcalki orga n izovan a. "~2 Imala je dob ro opremljene kab inete i
b ib li otek u .~J P oetni knjin:i fon d predstavljali su poklon i. V e II
godini osnivanja Zemaljska vlada je darovala ovoj koli Rjenik
h rvatskoga ili srpskoga jezika u tr inaest svezaka iTa rtaglij evo
Upu ts tvo u ke m ijsku analizu . U god ini kada je kol a osnovana, n abavljeno je 31 d jelo, sve na nj ema kom jezi ku, osim F ilipov i evog
Hrva tsko-srpskog rjenika, i Kuk ul jevievi h Listina. Od svog osnivanja kola, odnosno njena knj inica bila je pretp l aena na sljed ee asop i se: matematiki a sopis na n j e m akom jeziku Rundschau Naturwissenschaftel1, te Skolski i Pedagoki vjesn ik. U a
ku biblioteku j e odm ah stiglo 39 dj ela : narodnih pri povjedaka i
pjesam a i neto putopisa.44 Po Dr ugom izvjetaju "kola je naredila za b ud uu kols ku godinu 500 forinti za ueniku i uiteljsku
bi b l i o t eku ."~s U 1898/99. kols koj godini ueni k a -knjinica je povean a za 68 djel a, a n astavn i ka za 80 naslova. T akoe je od uk inute T rgova ke kole preuzeta 4 1 knjiga, uglavnom na n jemakom
jeziku ..... U godini 1915/ 1916. nastavn ika knjinica je poveana za
19 djela u 37 svezaka. Ukupno je brojala: 1719 naslova u 2505
svezaka, a ak a je bi la obog aena za 15 djela u 129 svezaka.4i
Poseban sp isak u izvjetaju i n i ra tna literatura na nj emakom
jeziku . Pomalo je n e u ob iaj eno to izvjetaj u ovoj godini donosi
tekst s objanj enjem : "U ovoj je kolskoj godini p r irast knj iga
u u i teljs k oj k njinici m an j i nego p re a njih godina, ali je zato
br.igom zemaljske vlade jedna d ruga knj in ica o b o gaena sa lijep,im savremen im knjigama, II koj ima se r azlau sva mogua tehn i
ka, ekonomska i socijalna pitanja , s obzir om na o vaj svje ts ki rat . . .
Ra tna literatura koj a se sastoji od 80 koje veih koj e manjih
d jela u sadanjoj vrijednost i (nekoja su jo nepotpuna) od p reko
400 K."u
Srednje i strune !kole, str. 95.
lzvje$la j o Upravi jz. lYU6, str. liN.
or e P ej an ovi: Srednje i struene kole, str . 227 .
.. Prvt izvjetaj Velik e realke u Banjoj Luci 1895/96, Banja Luka, 1896,
fl
o re Pejanovi :
<l
'j
131
aka
Jo od prvih godina .postojanja ove kole, aci su, podi jelj eni na nacionalnoj osnovi, imali svoje tajne organizacije, u koj ima se i ta l a tampa i djela koja se nisu mogla nai u kolskoj
biblioteci.so
tl
Donjoj Tuzli
u...'.1UA
132
HA D Z IOSMAN OVl ~
Biblioteka
Ui t eljske
kole
Ll
Sarajevu
133
do konca god. 1889. 80 kom ... ", ukupno 240 primjeraka6J , Zemaljska vlada je, osim poklona u knjigama, odobravala i po 300
fo r inti za razvoj bibliotekell4 Prema Petom godinjem izvjetaju
Zemaljska vlada je p oveala dotaciju za knjige na 500 fOrinti , tako
da je u toj godini knjinica obogaena sa 104 naslova65 Is ti izvjetaj donosi podatak da se II toj kols koj godini nije nabavljalo
knjiga za osnovnu kolu. U 190111902. godini vid i se veliki prirast
kn jiga na njemakom jeziku. Od 56 nabavlj enih djela 44 su na
njema kom 66 Devetnaes ti izvjetaj obavjetava da je kola "kao
lan utemeljitelj Mat ice hrvatske, a ove se je godine upisala i kao
stalan lan (prinosni k) Matice srpske"67. Na taj na in je besplatno
primala redovna izdanja Matice hrvatske II dvan aest knjiga, te
Lelopis Matice srpske za deset godita, od 1896-190668 Zat im,
na bavlj eno je 120 "knjiga za narod", a dobivene su jo tri knjige iz
"zasebnog izdanja kn j iare B rae M. P opov i a u Novom Sadu".
Od kolskih pauala kupljeno je deset p ublikacija i 17 knjiga od
redovne god inje do tacije za 1906. godinuOIl. Izvjetaj iz 1907. godin e n e daj e nikakve podatke o kn jinici vjebaone. U godini
1909/ 1910 biblioteka je unmoena za 67 knj iga iz "ostav tine pok.
direktora . Bujhera J jo j e nabavlj eno jedanaest knj iga"7II. Za vri
jeme prvog svjetskog rata ova kola je preseljena u Derven tu, i
tek po zavretku rata ponovo radi u Sarajevu. Ovu kolu su kasnije
pohaali revolucionari Hasan Kiki i Ilija Grbi , za kO/'e se zna
da su u vremenu izmeu dva rata radili na uspostav janju biblioteke.
Osim udbenika :i domae knjige, b iblioteka ove kole imala
je i knjige na njema kom jeziku.71
aci ove kole s u prireivali i knjievna sijela, na kojima se
raspravljalo o knjizi i liter aturi uope. Za rad ovih sijela zaslun i
su na roito neki nastavnici: Silvije Strah imir K ranjevi, Josip
M ilakovi , Lj udevit D vorn:i kovi i drugi1! .
LAMIJA HAD2:10SMANOVI C
134
dine, a zatvorena godinu dana kasn ije zbog kolskih nernira i revolucionarnog vrenja meu acima. Zatim, Dravna enska u i
teljska kola II Sarajevu, koja je otvorena 1912 / 1913. kol. godine
i djelovala ak i za vr ijeme prvog svjetskog rata. Sa dosta pouzdanja moemo pretpostaviti da su i vie djevoj ake kole, kojih je
II Bosni i Hercegovini b ilo u oi rata tri dravne (Tuzla, Mostar. Sarajevo) i 15 privatnih , im ale svoje prirune knjin ice .
Ovd je smo se zadrali na nekoli ko kola koje su imale bogatij e i sre e ni je kn jinice.
Da spomenemo da su slin e po uree nju i organizaciji b ile
biblioteke: Dravn e veli ke gi mnaz ije II B i h a u (osnovane 1911. god ine) , Nie realne gimnaz ije II De rventi (osnovane 1913 . godine),
Male real ke u Sara jevu (1916/ 1917. godine), Srednje tehn i ke kole
u Sarajevu (.1889. godine), T r go vake akademije II Sarajevu (19 12.
godinc).73
aki dom ovi nekih drutava, osnivanih privatnim nastojanjem (Prosvjeta, Gaj ret, Napredak), imali su svoje manje knj inrice, iako nijedno od nj ih osim P rosvjetinog nije uspjelo dil
osnuj e b iblioteku .
n Mitar
141.
Papi:
Skolstvo u Bosni
Bosansko-hercegovake
ore Pejanovi:
Risto
B esarovi:
136
Sara-
BIBliOTEKE DRUSTAVA
137
tivom, u ticala je na popun javanj e kn jinih fondova domaim knj iga ma. Sve vie se iri mrea drutava nastalih privatnim nastojanjem, pa se u stanovljavaj u drutva u B i h au, Treb inju, J ajcu ,
Li vnu, Vareu, Rogatici, Derventi , Kon jicu, odnosno u veim i manjim mj estima po Bosni i Herce govini. Akt ivnos t lanova drutava
nije se iscrpljivala samo II nabavci djela, asop isa , novina, nego l
u razvijanj u ljubavi prema knjizi. To je znaajno i stoga to je
vijekovima na rod bio vezan za usmeno kazivanje mnogo vie nego
za pisanu rije.
S pojavom soko lskih i gimnastikih udruen ja, enski h dobrotvornih drutava, zanatI ijskih udruenja, a na roito kulturno-prosvjetnih drutava ras te broj biblioteka i zbirki knjiga. U vreo
menu od 1910. do 1914. godine javljaju se nove forme u druivan ja,
kao to su: savezi sokola, pobratimstava i enskih zadruga. I ove
ustanove, uz ostale aktivn osti , usmjerile su svoj rad i na prosvjeivanje, odnosno pribliava nje kn j ige itaocu . Mada je 1910. Zakonom o udruivanju dato dosta benef icija i sloboda drutvim a,
ve tri godine kasnije poela su i ometanja rada II njima . "Nared
born Zemaljske vlade prestala su u mesecu maju sva srpska d rutva da rade, prostorije im zatvorene, a arhive odncte."7 Ova represalija bila je posljedica skadarske krize!. Ratne god in e doni jele su
nove teko e drutvima. " Za vreme Svetskog rata, kad je Austrija
otvorila svoje tevtere, i potraila sumnjive i su bverzivne elemente,
nala je svu silu ljudi, koj ima je jedini greh bio to su bili obin i
l anov i Sokola, Pobratimstva, P evakog Drutva i koje itaonice.
Naravno, da su ti opasni elementi morali da b udu zatvoreni ili
in t ernirani ."~ Nakon Naredbe iz 19J3. godine sva drutva morala
su t rait i dozvole za ponovno otvaranje. Uo i prvog svjetskog rata
Srbi su imali 27 p j evakih drutava, 76 6itaonica i klubova, 99 prosvjetnih, 13 zanatlijskih , eti ri drutva trgovake omladine, pet
privrede i ostalih po jedan, - u kupno 396 drutava. Pedeset osam
dru tava nisu se ponovo formirala lO. Iako Vlada nije etala odobrenje za n j ihova otvaranja, esto je ,preutno prelazil a preko nj ihove
pojave.
Bibli'Jlel:a Srpskog
tl
pjev,,-kog
drutva Sloga
Sarajevu
LAM1JA HADtlOSMANOVIC
138
BIBLIOTEKE DRUSTA VA
139
11
II
l<
l!
str. 8l.
'" Arhiv grada Sarajeva. Fond
linih
ostavti"a ONF-317
140
LAMIJA HAOZJOSMANOV[C
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
141
ne prije z vani nog rada Dru tva pos toj ao je odbor mostarsk ih gra
a n a za prire ivan j e "svetosavsklh besjeda". Dru tvo, istin a , ue
stvuje i u takvim manifestacijama, ali mu je to tek spored ni dio
programa. "Gusle, naj a kt ivnija ustanova u Mostaru u jeku srpskog
omladinskog pokreta, II kojoj su nj en i p rvaci bili insp iratori i po
k retai mnogih narodnih akcija, prosto je kopiral o rad s linih vojvoanskih ustanova , dopunjuj u i se svoj im specifinim pril ikama
S vetozar
Corovi
142
drutva izbrie ono "crkveno", ali bez uspjeha. Cla novi Gusala
bill su veoma aktivni II vrijeme borbe za crkveno- kolsku auto
nomiju, i dolazili nerijetko II otvoreni sukob s reimom. "Ponikle
iz mos tarskog graanstva, zagrijanog za svoja mjes ta i opta narodna pitanja II Bosni i Hercegovini, Gu sle su narodni interes i
javno treti ral e kao svoju drutvenu stvar, pa su se II tom smislu
ponaale i II au tonomnoj borbi.ltl'
Gusle su odravale razne vidove saradnje s nekoli cin om dru
tava: Slogom II Sar ajevu, Kolom u Zagrebu, Obilie m II Beogradu,
Vel1cem. II Panevu i jo n ekimaY. Mada je II osnov i svog programa mostarsko drutvo imalo njegovanje nacionalne misli i kulture , ono je sara ivala i s pripadnicima drugih nacionalnos till. Zanimlj iv je i odnos ovog drutva prema eni. Nedugo po osn ivanj u
Dru tva nekoli ko djevo jaka ulazi u njegov hor, a kasnij e i u po
zorite, odnosno u sijela, koja su u Mostaru p o ela djelovati 1891.
gorlinel 4 Veli ki znaaj za djelatnost drutva imali su Aleksa Santi , Jovan D u i, Atanas ije Sola, Svetozar Corovi i dr ugi tadanji
srpski pisci i in telektuaki. " Santi je bio glavna linos t Gusala i
on im je za nekih dvadeset godina svoga rada dao naj lepi deo
svoje mladosti. On je dugogodinji njihov p redsednik, esto horovoa pa ak i prigodni njihov kompozitor. "15 Djela ovih autora
u ticala su umnogome na popularisanje knjiga. Gusle su osnivanjem b iblioteke 1890. godine, i itaonice godinu dana kasn ij e pruile pril iku i l anovima i ostalim graanima Mos tara da sc koriste
knji gom. B iblioteka je nastala od poklona i, prema p rvom inventaru , to ga je vjerovatno sainio Santi, koj i je i vodio biblioteku u to vrijeme, vidl jivo je da je II poe t ku bila skromna. poklone su jo j inili p ojedinci i ustanove i izvan Mostara. Mada je u
p rvo vrij eme voena dosta n estruno , postojala su ipak neka prawla koja su se odnos ila na k orienje i uvanj e knjige. Clanovi
Gusala pl aali su za posudbu knjige 20 novi a, a ostali dvostr uki
iznos. Aktivnost it a o n ice u sko je vezana za b oga e nje fonda biblioteke. U i taon i d su pored tradicionaln ih sijela organizirane :i. pozorine p redstave , to je pobudilo veliko interesovan je za dramu.
Tako je u 1889. god ini bi blioteka imala 460 p rimj eraka tampanih
dIi rukopisnih dram skih djela36 . Na drugom mjestu po zanimanju
publike dolazi roman. "Naroito je b io p lodan i veoma koris tan
rad ove us tanove , kad je doao za b ibliotekara Jovo Tuta, koj i je
Jovan Radul ovi: nav. lanak, str. 377.
I I J ovan L. Vuk ov i : Gusle _
ogl1jilte Hacionalne misli inacionallla
s kola, Pedeset godina ... , str . 47.
1/ Isto, str . 50.
l! Isto, str. 55-56 .
.l< J ovan Radu lovi: nav. lanak , str. 373.
II Jovan Radu lov i: Gusle i noviji nacionaluo-klljievni pokret tl Mostaru, "Pedesel godina" ... , s t r. 97.
~ Radm ila D i mitrijev i: Pozorite, sijela, knjif.llica i i taonica tl Guslama, "Pedeset godina ... " str. 97.
lt
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
143
Radmilo
n av.
str. 25.
l a nak,
str. 97 (b iljeka).
144
P jevaka
drutva im ala su najee II svom sklopu bib lioteke. neke uz to i taonicu, a poj edine samo i tao n icu. Prema tabeH
Spomenice o desetogodinji ci Prosvjete 42 II Bosni i Hercegovini od
1886. bilo je dvadeset osam srpskih p j evakih drutava koj a su
bila veza na uz svoje m ati ne ustanove. Ona nisu imala ni svoje
statute, niti bil o kakva normativna akta. Bibliotekar i su bil i la~
novi upravnih odbora birani na skup tin ama drutava i taj posao
su obavljali bez naknade. Organizacij a i uvan j e knjU-nog fon da
zav is ili su mnogo od lin os ti b iblio tekara. Ali, nabav ljanje knjiga
nije ovisilo o njegovoj vo lji, nego o ma terija lnom stanju drutva ,
odnosno s tav u upravnog odbora.
Biblioteke i i ta oni ce pj e va kih dru tava bil e SlI organizo~
va ne i ure ene po jednom prin cipu, jer su dru tva koja s u nastaj ala potpuno preuzimala pravi la od ve pos t oj ei h . Zbog toga smo
izd VOjili Slogu u Sarajevu i Gusle u Mostaru , odnosno djelovanj e
njihovih biblioteka i itaonica kao ilustracij u le vrste aktivnosti
u drutvima uopte .
ProsvjeIa i Srpska ce11lraina biblioteka
0.1
145
1906.
===
lO
A.M,
===
146
LA.M1JA HAD110SMANOVIC
takve institucije. Dozvola rada dobivena je est mjeseci nakon pos tav ljanja zahtjeva. Na prvoj skuptini istaknut je zada tak da Prosvjeta "po mogunosti to vie unese kulture II sve slojeve srps koga naroda II Bosni i Hcrcegovini"<H. U uslovima kada je i kod
Srba bilo dosta nepismenih, ovaj zadatak mogao se shvatiti, prije
svega, kao intenzivan rad na opismenjavanju. I odista, ve 1906.
godine Prosvjeta izdaje II tirau od 20.000 primjeraka bukvar koji
su napisali u i tel j ore Raca i upravitelji osnovnih kola Nikola
Vi dakovi i David Vinjie5 , Godinu dana kasnije po inje da izlazi
aso p is Prosvjeta j kalendari. U 1909. godini pro irena su pravila
o radu Prosvjete, pa je nazn aeno da c se ciljevi postii: "a)
pruanjem materijalne pomoi Srbima dacima iz Bosne i Hercegovine, koji ue u srednjim , zanatlijskim i visokim kolama; b)
osnivanjem i potpomaganjem srpskih kola u Bosni i Hercegovini;
v) osnivanjem i p omaganj em veernjih kola za egrte i enske
s tru n e kole; g) irenj em prosvjete u naro du osnivanjem knjin ica, pounim knjigama i popularnim predavanjima; d) irenjem
higijene 1.\ narodu, osnivanjem dnltava za uvanje narodnog zdravlj a, os nivanjem gimna stikih , anti alkoholi arskih drutava; e) pru7..anjern materi jalne pomoi mladi im a Srbima iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju valjanim zanatima iH h oe da se usavre
u zanatu".c..
Ideja o Srpskoj centralnoj biblioteci u okviru Prosvjete rezultat je nastojanja da se stvori mrea javnih sr psk ih biblioteka
u Bosni i Hercegovini. Jedan je od osnovnih zadataka bio da se
objedine rasparane i razjedinjene knjinice pri raznim srpskim
drutvima. Osim toga, da se u ovu biblioteku prikupi sva literatura koja je napisana II Bosni i Hercegovini i o nj oj, te da odredeno mjesto nae i strana knjiga. Prema Ljubinku Popoviu, "podst icaj za osnivanje masovnih biblioteka u Bosni i Hercegovini doao je istovremeno iz dva pravca, iz Zagreba i iz Beograda. I jedan
i drugi nacionalni cen tar r adio je na osnivanju masovn ih bibli oteka II B. i H. sem s tom razl.ikom to je Zagreb masovne biblioteke vezao za sebe, a to je mogao da ui n i jer je bio II istoj dravi.
Beograd to n ije mogao uiniti, nego je os novao samo II Sarajevu
cent ra lnu biblioteku, za koju su b ile vezane srpske masovne bib lioteke"4? Prema Peru Slijep ev iu, Risto Radul ovi 43 je "dosledan
svome shvatnju o velikoj ulozi intelek tu alca u narodnom radu i o
.. Isto, str. 9.
.u Risto Su!lji: O suzbijanju nepismenosti i specijalno o teajevima
za nepismene, ..spomenica o proslavi 2S-godinj ice Prosvjete", Sarajevo, 1927,
str. 29.
.. Vasil j Gri: nav. lanak, str. 15 .
.., Ljubinko Popovi : Prilog istoriji biblioteka tl BiH Ll vremelltl od
1878. do 1918, s tr. 114.
41 Risto Radulovi (1880-1915), urednik lista Narod i asopis Pregled.
Borac za nacionalna l politika prava Sr ba. BiO zatoen II Aradu gdje je i
um ro (Faud Slipievi, Ilav. djelo, str. 113).
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
147
Risto
Radulovi
(Rinda)
LAM.I1A HADtlOSMANOVIC
148
Risto
str. 149-179.
II
II
Besarovi :
slr. 2.
237,
Vladimir Corovi : Nauni rad u naoj sredini, ..Srpska rije", Sarajevo, 26. X l 1909, V, 257, str. 1. i 27.
" Pero Sli jepev i: Prilog klljini kom pitanju, "Srpska rije", Sara
jeva, 5. VII 1910, VI. 142, str. 2~3.
,. Vladimir Corovi: O pokretanju narodnih knjinica, "Prosvjeta", Sarajevo, I. I 1911. V, l, str. 1 ~2, Il 1911,2, str. 17~18.
JI "Prosvj..:ta", Sarajevo. I. III 191 2, Vl. 3, str. 25--26.
soo
BIBLIOTEKE DRUS1'AVA
149
Isto.
ISO
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
151
Prosvjeta je sa svojom Cent ralnom bibliotekom ubrzo pos tala matica ukupnog kulturnog i p rosvjetnog djelovanja kod Srba
II Bos ni i Hercegovini. Srps ka centr alna biblioteka je otvorena za
javnos t l. januara 1913. godine, kada je o tpoela rad u Prosvjetinom domu. Odmah je nas tavljeno organizovanje mree biblioteka
po Bosn i i Hercegovini. Srpska rije u ,novembru 1913. godineb8
donosi i ru informaciju o ustanovljenju Prosvjetinih knj inica u
Bihau i Banjoj Luci. U jednom zapisniku sa sjednice Gla vnog odbora Prosvjete nalazimo podatak da je ore Pejanovi izvij es ti o
Glavni odbor Drutva o us tan ovljenju knj inica po Hercegovini:
Trebinju , B il ei , Gacku i Nevesin j u polovinom 191 4. godine. Tu je
b io i kraj ovakvom poletu os nivanja Prosvjet in ih b iblioteka, da bi
se rad na tom polj u nastavio nakon p rvog svjetskog rata.
S trun o voe nje i unu tranja organizacija Srpske cent ralne
biblioteke Ipredstavljaj u p ioninski pod uhvat II modernom b ib liote kom poslovanj u . U tom p oslu Biblioteka se mogla oslon iti i
ugleda ti jedino na po s t oj ee sisteme u reenja ovog tipa knjinica
izvan Bosne i Hercegovine. Prema Ristu Be sa rov i u , ovaj uticaj
je dolazio sa dvije strane: iz jugoslovenskih cen tara preko Save,
p rvenstven o iz Srbije i Vojvodine i iz cen tara dvoj ne monarhije.
"Prvi u ticaj je doao naj vie do izraaja u pitanjima s tru n og sre i vanja i voen/a b iblioteka, uvoen j a odgovarajuih ka taloga i
klasifikacije bib ioteka na nekoliko kategorija s obzirom na velii nu i z n aaj m jesta II kojima je trebalo da one dj eluju."~
or e P ej anovi up uuj e i na druge uticaj e70 S obzi rom na
to da je on neposredno radio na ureenju ove biblioteke, njegove
navode uzim am o kao vjerodostojne.
U vremenu izmeu 1902. i 1913. godine publ ikovano je vie
udbeni ka o organizaciji i radu javnih narodnih biblioteka od
engleskih, njemakih i ameri k ih au tora.i1 Ne samo oru Pejan ov i u nego i neki m d rugim is traiva i m a ti udben ici su bil i baza
za njihove radove iz ove oblastF2.
Posta na k javnih narodnih bibli oteka u nekim zapadnim zemljama see u polovinu pr ologa vi jeka. Istovr emeno se razvija i
sistematsko i zuava nje meto da rada u biblio teci i njene organizacije. U tom vrem enu ameriki bibliotekar Mej lvil Dj uj ustanovof Srpske "arodne biblioteke tl Banjoj Lt/ci i BihaCtI, "Srpska rije " ,
Sarajevo. 6. xr 1913, X. 24 1. s tr . 2.
., Risto B es arovi: nav. lanak , Iz kulturnog ivota ... str. 176.
11 o re P ejanovi: Narodile javne knjinice i r ad na drurve)tOm prosvjeivanjll, "Spomenica o proslavi 2S-godinjice .. . " str. 37-45.
TI A. Graesel:
H andbucl1 der B ibliotltekslehre, II Aufl. Berlin, 1902;
E. l aesche: Leitfaden fUr die Einrichtung und V erwaltung von Volksbiblioll!eken, Jena, 1913; G. Fritz : Das moderne VolksbiIdwfgswesen, s. l. 1909; A.
B. Mal,cr: Ameri kanische Bibliotheken und ihre Beslr ebungen, s. L 1906.
l Vasa Carie vi : nav. djelo; 2.ivojin Dai: K nj i/lice i itaon ice zetn
IjoradIlikih zadruga, Beograd, 1909; . Gruj i : O dndtvenol11 prosvjeiva
IIiLI, s. l. 1912; . Pejanovi: K ratka uputa za osnivanje i organizaciju narod.
javn ih knjitnica, Sarajevo. 1920.
152
ore Pejanovi:
Isto.
" Isto.
II
H ore
Peja novi: Pravilnik o Ulwtral1jel1l redu i ureeIlju Prosvjetine Centrahle biblioteke tl Sarajevu, "Bilten Drutva bibliotekara Bi H i
Narodne biblioteke", Sarajevo, 1958, IV, 1-2, str. 57- 77.
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
153
pri nO\~!,
format , broj svezaka, da li je kupljen ili poklonjen i cijena. Tu je i uputstvo za voenje inventara. Broj inventara je s taln i broj knjige i zavod i se u lisnim katalozima. Katalozi su pod ijeljeni na azbuni, s tru n i i lokalni. Azbuni i struni predstavljaju
lisne kataloge, a lokalni ukoriene knjige. Svaka ukori en a knjiga
dobija dva jednaka kartona od kojih jedan slui za azbuni a drugi za s tru n i katalog, na koj i se upisuje i struka kojoj publikacija
pripada. Za inku nabule se prave tri ovakva kartona. Karton i su
veli i ne l5X tO cm. U lijevom uglu ispisuje sc broj inventara, a II
desnom naznaka struke, autor, naslov djela , izdanje, mjesto i god ina
publikova nja, broj svezaka, n a in i datum nabavke i napomena.
Knjige sc redaju na policama. Na taj nai n one dob ijaju oblik
strunog kataloga.
Publikacije Biblioteke podijeljene su u sedamnaes t struka,
i to: T bogoslovlje; II vo jna dela; III istorija s pomoni m naukama ... IV geografija ... ; V lepa knjievnost ... ; VI de ija knj ievnos t; VU kulturna istorija i istorija nauka ... ; VTl I prirodne
nauke ... ; I X medicina i higijena; X sociolog ija, po li tika ... ; XI
privreda, prome t, statis tika . .. ; XII umetnosti i ve tine ... ; XIII
fi lozofija ... ; XIV pedagogija ... ; XV filologija ... ; XV I asa-.
pisi j novine; XVII razno (povremeni spisi i ed icije, akademija i
uenih dru tava, leksikoni, enciklopedije, nekro lozi, biblioteke. bra-.
ure, kalendari, lamparstvo, pravila, izvetaj i itd.)n. Li st i i bez
oznake struke redaju se takoer azbunim redom, po prezimenu
autora, odnosno naslovu djela, i sainjavaju azbuni katalog. Lokalni katalog vodi se prema knj igama smje teni m u polici i ima
ove rubrike: redni broj, autor i naslov djela, mjesto i godina izlaenja. Knjige se redaju po vel iini, i to od formata A do K (od 12
do 34 i vie cm). Periodi ka je takoer poredana po formatu od F
do H (od 19 do iznad 55 cm) . Na publikaciji se zapisuje znak i
redni broj odjeljenja. U posebnom spisku vode se knjige u dva ili
vie primjeraka.
Opte odredbe prejviaju vrijeme rada Biblioteke i na in
koritenja njenog fonda . Bila je otvorena svakog radnog dana od
8-12 i od 15- 18 sati, a nedjeljom i praznicima od 9-12. Kn j inim fondom mogao se koristi ti svako uz obavezno pot ivanje pravila. Citanje u prostorijama i van niih je besplatno. U magacin
knj iga mogao je da ue samo bibli otekar. Biblioteka je posjedovala
dvije ilaanice u koj ima je uvijek bio po jedan deurn i slubenik.
Citalac koji je uzimao knjige na itanje morao je da zna kako da
se slui katal ogom i kako da ispuni revers. Slubenik Biblioteke
je obavezan da prel!leda vraenu knjigu da nije oteena. U s lu a
ju da jestc, korisn ik plaa odtetu. Za itanje u itaonici moe se
dobiti najvie iedna knjiga, a u posebnim s l uajevim~ pet. Rje
nici, enciklopedije i prirunici itaocu su na stalnoj usluzi. Rijetke knjige (rukupisi, inkunabule i sl.) ne iznose se u it ao nicu. Uz
fl
ore Pejanovi:
154
L.AMIJA HAD110SMANOVIC
dozvolu bibliotekara italac ih moe jedino pregledati II posebnoj prostor iji uz nadzor inovnika.
Bio je od reen prostor i za izdavanje i vraanje knjiga. Unikati se izdaj u samo po odobrenju bibliotekara. Citalac se upisuje
II spisak i dobiva italaku kartu, koja sadri podatke: broj karte,
ime i prezime i taoca, zanimanje, broj knj ige, datum kad treba
vra Liti .knjigu i kada je vraena. Tu su i kratka uputstva o odnosu pre ma kn.i izi. Spisak italaca i ita l aka karta obnavljaju se
svake godine. Reversi su poredani po azbuci. Ustanovljen je i dnevn ik rad a II koji se zavodi svaka izdata knjiga. Rok it anj a za
belet.ristiku jc 15. a za nauna djela mjesec dana. Bibliotekar ima
pravo da prod ui rok. Za nepotivanje roka vraanja predv i e n e
su opomene: prva - n akon osam dana, druga - opet nakon osam
dan a, a zatim se kn jiga potrauje preko policije ili suda. Rj enici,
enciklopedije, asopisi i drugi prirunici sc ne iznose iz Biblioteke. Biblioteka r svakodnevnI) vodi brigu O nevraeni m knjigama.
Rad i to bolieg uvida u stanje knjinice, bibliotekar vodi statistiku stanja knj iga, pozajmljivanja i vraanja, b roja korisnika ,
te s tati st iku dnevnog rada . Postojala je i knjiga u kojoj je voe
na evidencija o davan ju knj iga na kori enje.
Rukopi si, inkunabule, te knjige izdate do 1870. god in e imaju
svoje kataloge. Nakon folira nja rukopisa isp isuj e se njegov kratak Sadl-.laj, poetne i zavrne rijei, podaci o marginalijama, pi.
saru, vrsti pisma, da li ima mini jatura, datum poe t ka i zavretka
pisan ja, na em u je pisan, format, korice, i kako je nabavljen.
Ako je mogue, li s~ i i se sreuju azbunim redom. U uglu se zavo(i j broj inventara, a u desnom redni broj rukopisa. Zatim, u
Biblioteci se vodi katalog stariJih izdanja iz nae literature. To je
ujedno i katalo)! in kunabula i knjiga iz strane litera ture objavljenih do 1800. godine. Osim navedenih kataloga, u Biblioteci postoj i i katalog kn,iiP';8 o Bosni i Hercegovin i, odnosno pisaca rodom iz
ovih kl"a ieva. Njegov c ilj je da se olaka ispitivanje ovoga tla.
Katalog predstavlja ukor iemt kn j igu podijel jenu na struke, s regis trom lica i autora. Vodi se i katalog periodlke, koja je zastupljena i tl s t runo m i u az bunom katalogu.
P redvieno je da se nabavka knj iga vri jednom godinje,
a nije isk l jueno bogaenje fonda i u toku godine. Slubenik Biblioteke vodi spisak novih knjiga sa rubrikama: autor , naslov d jela, cijena, ije je izda nje i napomena. Vode se dva ljetop isa i to
ljetopis Biblioteke i ljetopis n jenog rada. U ljetopisu Biblioteke
zavode se vanij i dogaaji i promjene, a u drugom sc unosi Saeta mjesena evidencija o radu oko organizacije Pro5vjetir1ih knjinica u Sarajevu, i van njega, te o vanij im radovima u Biblioteci.
Isto tako su Pravila odreivala reviziju svake godine II drugoj polovini juna , a po potrebi i vie puta u toku godine. Ako je
neophodno da se u toku revizije zatvori Biblioteka, to ne bi smj elo traja ti due od 15 dana. Rezultat revizije unosi se u posebnu
BIBLlOTEKE DRUSTAVA
155
knj igu, sreenu po godinama rada. Izgubljene i r ashodovane knj ige unose se u poseban sp isak7&.
Dokumenti koji svjedoe o ovakvoj organizaciji i ureenju
Srpske centralne biblioteke dijelom su sauvani i poh ranjeni u Na
cionalnoj i Unive rzitetskoj biblio teci u Sarajevu, a dijelom su
propali.
Neposredno pred sam kraj djelovan ja, 1914. godine, ova biblioteka je imala 6.8 14 unikata i 3. 103 duplikat a 7ll , PO sadraj u i
tematici taj fond je izgledao II procentima ova ko : oko 49% bele-
ore Pejanovi
ora Pejanovia.
'
156
Isto, st r. 19.
ol
DIBLIOT~ KE
DRUS!r\VA
157
t:[2t?f
nHCall: .... .... .... jt}~!f'r&:<~ ...... .
CHr.
npeBoAHnall: ............................................................... ..
e .
...............
r7"
..... ...... . .. ..... ....... ... .. . ....... ..... ....... ... .......... .......................... ........ .
MeCTo:
. .2~ ......
/J:>.f
rOAHHa:
..... .......
06nHK:
.. ................. ... ... .. ....... ..... . ... ... .. ... ................... ...
&poj CBe3aKa:
Spoj cTpaH3: .
fO
. . . . . . . . _.
.. .. ... .. . . .... ..
"
/'
.... . .
LAMlj", HADZlOSMANOVIC
158
Srpske
itaonice
ore Pejanovi
vodi 1869,
kao gOdinu osnivanja Citaonice u Banjoj Luci naKlIl t tlTllo-prosvema . . . str. 18) dok u Spomen ici
(ore Pcjanovi :
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
159
.. Meh medalija
10
tl
II
tj
..
.,
..
"
Dervievi:
nav.
lana k,
str. 139.
l.AMIJA HAD210SMANOVIC
160
BIBLIOTEKE DR USTAVA
16 1
*
Bez obzira na to kako su se nazivala: pje vako, tamburako,
potporna, kulturno-prosvje tno ... dru tva su imala II odreenim
ku l turno-pol i tik im okvirima sadraj djelovanj a koj i je bio usmjeren jednom cilju. Gotovo su sva imala i tao n ice i biblioteke, ili
samo jedne, ili samo druge, a opet sva zajedno knjigu sa svim uticajima to ih je vrila i izvr ila na itaoce. Ako bismo iz znaa j a
djelatnosti izdvajali ono najbitnije, onda bismo, prije svega, ukazali na njihov doprinos optoj prosvijeenosti i nac iona l no- p o l it i
k om sazrijevanju i aktivitetu. Naravno, ovdje se podrazu mijevaju
p oetni organizovan iji pokuaji koji su, s obzirom na ukupne prilike, znaili mnogo. Drutva nastaju kao izraz bunta irokih srpskih
slojeva na dolazak novog, takoe tueg gospod ara. Mada, u po et
ku, inicijativa potie od svetenstva i ui t elja, uglavn om, vrlo brzo
ona postaje izraz elje sve ireg kruga ljudi koje okuplja za jedn i
ka id eja. Bilo bi. svakako, pretjerano tvrditi kako su ova dru tva
u pr voj fazi imala stri ktne ciljeve i program e na ova dva glavna
plana. Meutim, poetna spontanost vremenom je dob ivala organizovanije i zrelij e motive i fo rme. To je vrijeme kada je manje od
deset odsto srpskog stanovnitva osposobljeno za i tanje. Pa ipak
je knjiga koja se nala u itaonicama i biblio tekama dru tava dospijevala do itaoca. Faktor nepismenosti imala su mnoga dr utva
u vidu, pa su organizovala razne vrste teaje va. Akcija opismenjavanja vrena je na vie planova. "Fakultetski obrazovana doma a
inteligencija poela je brojnije pristiza ti tek poetk om XX vijeka.
Tek tada se p oelo aktivnije, ali uz razne potekoe , raditi na narodnom p rosvjei vanj u , saeti je kazano na op ismenjavanj u stanovnitva. Do poetka rata bio je to relativno kratak per iod da bi se
mogli pokazati vidni ji rezulta ti."l05 U ovom poslu izuzetnu ulogu
imala je Prosvjeta, koja je izradila i sprovodila cio sistem opismenjavanja i rokih slojeva . Nemarno, istina, podataka na osnovu kojih
bismo mogli pratiti uspj en ost tog pokreta p ros vjeiva nj a. Jedini ,
i svakako relevantan pokuaj jeste irenje i p rodaja knjige ne samo u v eim mj es tima Bosne i Hercegovin e nego ak i po selima.
Razvoj tamparske djelatnosti omoguio je broj nos t knj ige i periodike, a j njen ja i p rodor u biblioteke i prostore za itan je.
Vladimir Corov i je 19 14. godine obj av io informaciju o p rodaji
srps kih kn jiga na ovom tlu lO6 Iz tog teksta moemo sazna ti o afinitetu tada nje publike i broju pretplatnika na pojedine edicije
izdava ki h kua. Zan imljivo je da, pored beletristike i knj iga is torijskog sadraja, panju italaca privlai i tivo s n au nom tematikom, te strana literatura. Iz svih naznaka p roizilazi logian 7.akVojislav Bog ievi: Pismenost tl BOSilj j Hercegovini, str. 276.
:M Vladimir Corovi: Prodaja srpskih knjiga u Bosni i H ercegovini,
,,Narod", Mostar, 15. III 1914, V, 5, str. 1-2.
lOj
II
LAMJJA
162
HADZ I OSMANOV I ~
ljuak
II
Bosni i Hercego-
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
163
veli Antun Odi, uinio je "da se ve devedesetih godin a devetnaestog stoljea nalazi jak hrvatski otpor, u kojem sudjeluju domai i
doseljeni Hrvati, koji dooe u ove krajeve kao inovnici i vojnici, a to opet kao obrtnici i trgovci".h:" Naime, sve dotle do k nova vlast nije osjetila kod bosanskohercegovakih Hrvata da okupljanje zna i i uvanje narodne samosvojnosti i da nosi izrazito nacionalna, pa i politi ka obiljeja, blagonaklono je na to gledala.
Meut i m, im je primijetila nacionalna b uenja i vezanje za doma u ku lturu, postav il a se n eprijateljski prema njima.
Organizovaniji rad u ovom smislu bosa n skohe rcegova k i h Hrvata po i nje sa 1888. godinom. Ova j, u slovno nazvan, prvi period
traj e od 1897. godine, kada se javljaju i t a on ice i klubovi. To je doba kada se ra di na "osnivanju pjevakih drutava , koja su im ala
b iti i glazbena, diletantska i itaonika. Osobite zasluge imadu u
tom pogledu Dr. Luka Senjak i Marko V. Seelj. Tako nas tae pjevaka drut va 'Slavuj' u Trebinju, 'Zvijezda' ru Vareu , 'Nada' u
Banja Luci, 'Dina ra' u Livnu, 'Majevica' u Tuzli i t.d.JI'OO. Pr isustvo pisane rije i, II ovim najprije pjeva kim drutvima i i t aonica m a, a
kasnije u udruenj ima s ku lturno-prosvjetnim programom i nam
jenom, pokazuje jedno osmiljeno nas tojanje u osvjeivanju i
prosvjeivanju. Pj evaka i tamburaka d ru tva u prvih desetak
god ina svoga postoj anja, pod pritiskom vlasti, nose naznaku: narodna. M eutim , to je samo privid. Sva su u osnov i biJa nacionalna
i glavn i n osilac borbe za ouvanje i potvrivanje nacionalnog identiteta u austrougarsko vrijeme.
Ove ustanove, osnivane privatnim naporima i zaslugom obrazovanjjih pojedinaca, u svom sastavu su imale manju ili ve u
knjinicu , a esto i i t aonicu. Neprocjenjiva je zasluga ovi h drutava to su osnivanjem biblioteka i i taonica uinila da domaa
knjiga bude u opticaju. Izdanja Matice hrvatske posta la su veoma
popularna i rado i t ana. I ako su knjinice uz drutva ov isi le o
materijalnoj situaciji svoje matice i, najee , dobro j volji daro davaca, pa zbog toga raspolaga le s neznatnim kn jinim fondom, ipak
su imale znaaj an uticaj. Sama injenica to su knjin ice i i taoni
ce egzisti rale uz svoja udruenja pokazuje da su ona, ve na prvom
koraku zacrtala i odredila svoj program : afi r maciju i jaanje duhovne kulture.
Biblioteka Hrvatskog
pjevakog
UMIlA HADZIOSMANOVIC
164
osnuju pjevako dru tvo Ko saa, a zatim Vie vi, ali Vlada nije
dopustilaIII. Preteu Narodnog pjevakog drutva l-Jrvoje nalazimo
jo II tursko vrijeme. Godine 1875. II Mostaru je osnovano K atoli
ko pjevako drutvo Kosaa, koje je djelovalo bez odreenih pravila i zacrtanog p rograma rada. Prema tome, postojalo je nelegalno. Nastalo je pod neposredni jim uticajem obrazovanijih Hrvata,
koj i su "veinom poznavali austrijsko podanstvo i bili pod zatitom
austrijskog konzula II Mos taru".1ll Kada je osnovano pjevako dru lva Hrvo je, knjige ovog nezvaninog udruenja prenesene su II
Hrvojevu biblioteku. Mostarski H rvati su punih jedanaes t godina
vod il i borbu s austrougarskom vl a u za epitet: hrva tsko ll3 To vrijeme je obil jeeno organ izacionim radom Drutva, s jedne, i sukobima s aus trougarski m okupa torom, sa druge stra ne. Vlast nije
mogla podnijeti bilo kakav znak nacionalnog, p a je ak i h rvatski
gr b izrae n na zas tor u pozornice "dala ski nu ti, te je tom prilikom
dosta r odoljuba sta vlj eno na kunju - no tr ebalo se je pokoriti
, tt
I. su
l I "II~ .
Godinu dana p o osn ivanju us tanovljena je knjinica, kao pratea u s tanova Drutva. "Vrijedni drutveni izv r uj u i lanovi znaj u od kolike je moralne vried nosti itanje knj iga, sdogovoreno
upravie dne 2 1. rujna 1889. na odbor molbu, da se to prije os
nuje d rulvena knjinica, iz koje bi lanovi pos ul va li razne knjige na itanje , a svi izvrujui l anovi dobrovoljno se obavezae. da
e svaki po 2 n . na dan dipri naati za uzdravanje knjiniee"m.
Za po e tni knjini fon d hrvatsko graanstvo je poklonilo ne to
knjiga, a neto ih je i kupljeno . Od 1893. godine, kada izlazi Glas
Hercegovca, i kasnije od 1897. Osvit, ovi listovi se nabavljaju za
knjinicu. "Novo osnovana knjinica, obzirom na prilike onoga vremena predstavljala je doista veliku vrijednost, jer je bila snabdjevena, opskrbljena najljepim djelima hrvatskih knjievn ika." m
Knjinica n ije imala mogunosti da se normalno razvija i da postane mjes to gdje e se u veem broju na i domaa knj iga. Vlast ,
bojei se okup ljanja na nacionalnoj osnovi i stasanja nacionalne
misli, a znajui da se to najl ake postie knjigom "dala je preko
svojih organa knjinicu p regledati, a ovi su sva 11epoucina djela
iz nje odstranili. .. Najdragocjenija knjievna djela, za koje je Uprava izdala lijepu sumu novca, dravna je samovolja depon ira/a u
ore Pejanovi:
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
165
ralje l'lezasit l7og ognja. Ovako okljatrenoj knjinici vlast je napokon odobrila rad"lI7.
Rad Drutva nije se iscrpljivao u davanj u zabava, predstava,
drutven ih sijela i gajenj u vokalne umjetnosti, nego su se lanovi
potru dili da dob iju p rostor za ita nj e. Godine 1891. Drutvo je tr ailo dozvolu od Vlade za osnivanje itaonice . Kada je od obrenje
stiglo, bilo je popraen o "tonim popisom novina i asopisa, koje
dru tvo smije naruivati. Sve to je izvan njega, pod prij etnjom
ukinua i t aon i ce, najstroije b ijae zabranjeno unijeti u dru tvene pros torijc"l!a. Vlast je nazn ail a nazive novina ,k oje smije i ta
onica imati: Obzor, Narod ni list, K atolika Dalmacija, Crvena Hrvatska, Na a sloga, Srbski list, Bonjak, Dom i sviet, Isk ra, Zvekan,
i Glas J-J ercegovcall~. Iako je vlast striktno zahtijevala da se njene
naredbe sprovode, ipak nije mogla uticati na ivlj i i in tenzivniji
rad Drutva, posebno od otvaranja itaonice . Citaon ica n ije bila sam o mjesto gdje su l anovi jedino m ogli da p ro i taj u novine i a
sopise nego je pos tala stjeci te h.rvatskog mostarskog stanovn itva.
Tu su se drala nauna i popularna predavanja, p ri re ivale zabave i predstave, te razgovaralo o aktuelnim po li t ik im i drugi m
dogaaji ma.
Ni
l anom
inovn ik
drutva l2o.
Na alost nismo mogli na i izvor koji bi nam ukazao na broj
djela u Hrvoje voj knjil1ici. Znamo samo ok virno da je posjedovala
nekoli ko s totina prirnjeraka l2I
Biblioteka Hrvatskog
pj e vakog
dru tva
T rebevi
u Sarajevu
Ul
u,
1~
Isto, st r. 20.
Isto, str. 17.
Spom enica u slavu . .. , str. 20.
Stijepo ivaje: nav. lanak, s tr. 12.
1/.1
Isto.
111
lS93/prlis.
I l)
LAMIJA
166
HAD1..IOSMANOVI
1894. godine. Po to Drutvo nije imalo namjenskih prostorija, sastanci su se odri.avali II kui jednog od utemeljitelja 124 , Pa ipak.
ruje izostao budan nadzor vlasti. O tome jasno govo ri i par. 3l.
"Zemaljskoj vladi svakako pripada pravo drutvo raspustiti , ako
is to svoj djelokrug pram statutima prekorai; zatim i onda, ako bi
djelovanje drutva protuslovilo po stojeim zakonima i na redbama,
i ako drutvo ne bi odgovaralo uslovima svog vlastitog opstanka .. ,"!lS Clanovi Trebevia su se za nacionalno obiljeje II imenu
izborili tek 1898. godine.
Za nau temu je od posebne vanosti to je i ovo, kao gotovo
i sva ostala d ru tva, pratila lknjiga. Sve do prelaska II nove prostorije 1900. godine, uslovi nisu dozvoljavali da se os nuje itaonica i
knjinica. Meutim, odmah po p reseljenju osniva sc Cilaonica, a
zatim i biblioteka, koja " pos taje arite drutvenog ivota"lU,. Otvorenje Citaol1 ice je popraeno velikom s veanou, pa su i govore
odrali tada ve priznat i knjievnici: Silvije Strahimir Kranjevi
i J osip Mil akov i . Dru tvo se posebno aktiviralo od otvore nja CiIaonice. U njoj je bilo pedeset osam dnevnih "to po li tik ih, to
bel etris tinih i pounih listova"!l7. U prostorijama Cicaallice drala
su se razna pouno-popularna predavanja i tajno se raspravlj alo
o politikim i kulturn im prilikama pod Austro-Ugars kom Monarhijom. Citaonica je, izmeu ostalog, postala "stjecite milih nam
l anova, osobito tijekom zime, kada se je dupkom zna la napuniti
gospoa i gospode. Odbor je nastojao lanovim a itaonicom pruiti sve to se je samo nunim pokazalo; u prvom se je redu podupiralo hrvatsko novinstvo tako, da je u i taonici svaka hrvatska
novina zastupana".I28
Sto se tie knjinice drutva, njen fond se uglavnom uvea
vao poklon ima. Tako je u 1903-1 904. god ini poklonjeno 112 knji.
ga. Da se ne b i neuvezane i oteene publikacije rasipale, jedan
l an je uvezao besplatno mnoga djela iz knjinice i note umnoio
"hektografisan jem "129.
U 1910. godini osjea se kriza u Drutvu. Po svemu su dei, do
krize je dolo zbog materijalnog poloaja udruenja, a pomalo i
zbog nezainteresiranosti lan ova za rad. U toj godini Drt/ ~tvo je odlu il o da se reorganizuje II "isto pjevako dr utvo sa itaonim
str. 10.
III
I~
Isto.
IS10, str. 11-12.
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
167
drutvo
Vla i
u Travniku
Sreko
Lll
Povijest
J.: nav.
1906, str. 3.
W I sto, str. 9.
LM Isto, str. 14--15.
L.I:I Isto, str. 21.
drutva
Vlai
u Travniku, Sarajevo,
168
a predak i njegot'Q
lJ'
4.
8111LlOTEKE DRUSTAV.4.
169
Iako je Napredak u austrougarsko vrijeme razvio iroko djelovanje, pa ak toliko ojaao da je u 1913. god in i podigao vlas titu
modernu zgrad u, udimo se, danas , to ni je imao b iblioteke sve
do 1927. godine. Ist ina, u vrijeme osnivanja Srpsk e cen trall1e biblioteke uli su se glasovi i ape\i za osnivanje Naprel kove sredis~I je knjinice, ali to je ostalo samo kao ideja. Neka hrvatska glasila
u Bosn i i Hercegovini vre propagandu u tom sm islu. Ta ko Hrv(l[sk i dnevnik iz 1912. godineU! objavljuje akciju za p ri kupljan je knjiga za Napretkovu knjinlcll. Naime, Sredinja upra va Napret ka donijela je odlu ku do pod svojim okriljem osnuje knj inicu "za svoje
uenik e l nauni ke, koja e takoe sluiti i za uen i ke Hrvate u ovdanjim sred nj im ko lama" . ' ~2 Apel se upuuje graan i ma da pomognu Drutvo pok l an jaju i m u knjige. Slij ed ee godine ist i list
ponavlja zahtj ev i obraa se H rvatima da pridonese akciji oko pri~
kupJjanja knjiga koje "lee kod pojedinaca razreza ne incrazrezane,
ali lee . .. van s tim knjigama . .. "j~3 Meu ti m, isto glasi lo nakon
mjesec dana obavje tava da ova akcija nije uspj ela. l44
Sva lIa sLuj aJlja .i SCiV truu uku subir uJl ju lknjiga ujedllu j av Jl u
centralnu bibliote ku u okviru Napretka ni su urodili plodom. Teko
je pron iknuLi zato Napredak, uprkos takvim mogu nost ima, nije
imao bibli oteke sve do vremena izm eu dva rata .
I p ored toga to nije imalo svoje knjin ice, ovo dru tvo je
razviJa a kti vnost s knjigom i imalo veliku prosvjetnu misiju , pa
smo smatrali da zasluuje nau panju.
l~
Isto.
m Martiev
vjesnik, Javne i
puke
knj inice,
"Hrvatski dnevnik", Sa
iAMIlA HADtlOSMANOVIC
170
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
171
ievnika. U ovoj s tale koj ustanovi djelova li su: Silvij e S trah imir
Kra n jevi , Tugom ir Al aup o vi , Vladi m ir Treec-Boro t a , Ivan Milievi, Safvct-beg B a agi , Josip M ilakovi, Edh em Mulabdi i Kasta Hormann:s.l Ovo udruenj e n ije b ilo organizi rano n iti je ima lo
svoji h pravila. Iz neredovi tih sas tanaka razvIO se es l godina kasnij e Hrvatsk i klub LI Sarajevu 1SS Pored Trebevia, koji je b io centar okuplj anja, sve se vie osjea l a po treba za osnivanjem jednog
drutva "kojemu e b iti glavna z a da a njegovanje drutvenosti i
irenje p rosvje te uz dobro u reen u i t aonicu i kni in icu. Tako je
dolo do osnu tka 'Hrva tskog kluba' II Sara jev u"l . Godinu dana
prije zva n i n og o tvaranja Kluba za k l j u en o je da se za " ita o n ic u
n a r u i dvadeset to do m ai h , to stranih dnevnika , te d vadeset
naj ak tuel n ijih d o m a ih i stranih revija i ilus trovan ih Ii stova"13/.
Na sveanoj skuptini povo dom otvorenja ovog k lu ba u tv r e n o je
da e sc odm ah pr istupiti uree nju dobre bibli oteke i nabaviti izdanja Matice h rvatske i J ugoslavenske akademije i ti me u da r it i temelji novoosnovanoj knjinici, u koj oj " ne smije manj kati ni jedn a od
najnovijih aktuelnih hrvatskih knjiga i publikacija"l53. Prvi paragraf d ru tven ih pravila od redio je osnovu djela tnosti Kluba. "Svr ha
je njegova u nap reiva t i naobrazb u i d ru tveni saobraaj me u svojim l anovi m a i iri ti narodnu naob razb u m eu Hrva tim a Bosne
i Hercegovi ne. - Prema tome e uzdrava ti i taonicu i knj ini cu;
prema potrebi gojiti pjesmu i glazbu, prire i va t i predavanja, zabave i d ruge javne prir edbe"JS9. Dr Ciro Truhelka je kao predsjedn ik
vod io Klub pun ih es t godina . " Uz lijepo ureenu i t aonicu klu b
je s vremenom kompletirao i bogatu knjinicu i rei tako sm isao
za lijepu knjievnost meu svojim lanovima."I60 U 1913. gad im
Klub je preao u novootvorene prostorije Napre/kove palae. Uspio
jc da se odri i u vrijeme rata s m nogo manj im lans tvom, ali jc
ipak ostao pre t p l aen na oko 30 listovaiM.
Hrvatski dnevnik es to donosi vijesti o djelovanju hrvatsk ih
itaonica, a i pri tube na odn os vlasti prema njima. Ta ko ovo glas ilo u januaru 19 11. godine smatr a da interkonfes ionalno udruenje Frauenverein, koje nekoh ko god ina postoji, unosi smutn j u tl
od nosc.l 62 Ovo glasilo iz mar ta is te go dine J63 tui se na to da p ravila
Hrvatske ilaol1ice u Drvaru dugo e k aju potvrdu vlasti, ali da ona
nika ko ne stiu. T ako e II augus tu 191 1. LM donose vijest da u Cila15< I vo Pi lar ; Kako su nastala Zapami!enja Ira Grge Martia, "Napr!!
dak", IX-X , 1930, 9- 10, str. 137.
,. I s to , st r . .:l.
Ut I van B ari i ; nav. lanak, str. 4.
") Is to, str. 5.
". Isto.
'.. Isto.
!oo Is to .
..., Ivan Barii, nav. lanak, str. 13.
~ Hrvatski dIIevlIik, Sarajevo, 28. I 1911, 23, VI , st r. 2.
III Hrvats ki dnevnik, Sarajevo, 17. VII I, 191.1, VI, 183, SIr. 3.
IM Isto.
172
onici na Ilidi nema lista Hrvatsko pravo. l II decembru 1912 . godine iste novine obavjetavaju '1i5 da kotarski predstojni k.ne dopu ta da se II Cinovn ikoj itaonic i II Zenici dre hrvatsk e novine.
"A gdj e su inovn ici H rvati, zato oni ute? .. Zato se ne nae
ba rem jedna osoba koja bi pouila tog deliju, da ovo nije maars ka
pustara .. ,", zakljuu je se II nevelikom lanku.
Od hrvat skih itaonica i biblioteka po broju listova i knjiga
isticale su se one u: Banjoj Luci, Denrenti, Konjicu , Ljubu kom,
CapJjini. Stocu, 2ep u, Tuzli, Bosanskoj Dubioi, Kljuu , Sanskom
Mostu, Gradacu, Bugojnu, Duvnu, Vareu, Kreevu, Bosans kom
Brodu, Daboju, Prijedoru , Mostaru, Biha u, Travnik u i Visokom l66
Smjernice dj elovanja itaonice i biblio teke usko vezane s
njom odreuju novine, asopisi i knjige. Rad itaonice nij e se
vrednovao samo po broj u predavanja, prireenih zabava, sijela i
s li no, nego najprije brojem aso pisa i novina na koje je pretpla.
ena, i knjiga koje su nabavl jane i poklanjane. Dok je osnovna
djelatnost drugih drutava bila omeen a: pjesmom, glazbom, pre
davanje m, s ijelom i s li no, dotle ova ustanova u svojim osnovnim
naznakama prvenstveno ima pisanu rije kao sredstvo prosvjei
vanja. Tek zatim dolazi sve ostalo. Nije rijedak sluaj da su la
novi itaonice bili i nepismeni pa su dolazili da se obavijeste o pro
i tanom, o aktuelnom dogaaju u politici i drutvenom ivotu
uopte.
Kako Hrvati Bosne i Hercegovine u austrougarsko vri jeme ni
su ima li javne biblioteke ureene na modernim bibliotekim prin.
cipima, pokua li su da tu prazninu barem donekle nadoknade i ta
onica ma i omladinskim kl ubovima . Meutim, biblioteke II njima
b ile su daleko od metod skog sreenja knjinog fonda i odbira knji.
ga. U ovim i taonicama i knjinicama nije uvijek postojala ak ni
evidencija knj iga, a kamoli briga o proitanom. Pa, iako ni su izvrite onu ulogu koja bi se od njih oekivala, ipak su njegovale doma u knjigu i lako vrile odreenu p rosvjetnu misiju i djelovale
na nacionalna osjeanja.
IM
ore P ejanovi,
BIBLIOTEKE J)lI.USTAVA
173
kod Muslimana
Muhamed
23. (rukopis)
H adij ahi :
WI
LAMIJA .HAD1:IOSMANOVJC
174
III
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
175
rn
lit
176
LAMIlA HA D2.10SMANOVT C
ei i intenzivniji od 1899. godine, pa su Mostarci na e lu sa D:I..3.bi em L! 1 p oveli borbu za vjersku i vakufsko-mearifets ku autonomi-
B!BLIOTEKE PRUSTAV,!,
177
12
LA?UJA HAD1.JOSMANOVIC
178
*
Citaonice i biblioteke uz drutva, premda n isu bile presudan
fak tor II osv j eivanju ri p rosvjeivanju Muslimana Bosne i Hercegovine, ipak su odigrale znaajnu ulogu II tom smislu. Knj iga ni je
bila mnogobrojna i raznovrsna, tam pa takoe. Broj i kvalitet umnogom e je zavisio od l a nova i ll1jih ove dobre volje. Najvie su se bogatHe poklonima, a poneto je i nabavl jano, ov isno '0 materi jalnoj
situaciji ustanove. Izbor je bio ogranien. M e ut im , pub li kacij e
koje su na bilo ,koji .nai n govorile o Musliman ima bile su pros to
razgrabljene. Kao primj er uze e mo Hormannove narodne pjesme,
koje su kupovali i stanovn ici najzabitij ih sela.m
l ako je odnos bibliotekara prema knjizi bio odreen i pravilima itaoni ca i knjinica, nismo sigurni da se uvi jek po njima
vladao. Knjige ni su bile ni struno s reene pa ak ni evidentirane,
nego samo po materiji stavljene tl ormare. Ponekad su ove ustanove u svom fondu uval e samo publikacije n a arapskom i tur skom
jeziku, ili p isane arebicom na maternjem jeziku. Treba naglasiti da
prisustvo knjievnika Muslimana obrazovanih u Evropi ili nekoj
drugoj svj etovnoj koli lU zemlji, djeluje t akoe u prosvjetiteljskom
pravcu. Posebno su popularni: Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak,
Sa [vet-beg Ba a g i i Edhem Mulabdi. B a agi je, kako se navodi
u SpOI'nel'lici posveenoj njegovoj SS-godinjici, svojim st ihovima
"pobudio elj u za i t anjem i onog d ijela neukog muslimanskog stan ov.nitva , 'p a su se njegove !pjesme i na nar odnu pje vale"19J.
Apel za osnivanje centralne javne biblioteke bosanskohercego vakih Mus limana upuen je u januaru 19 14. godine u muslimansk om glasilu V akal. Tako se u jednom nap isu smatra da bi treba lo
osnovati centralnu bibHoteku spajanjem dviju vakufskih knjinica ,
a i sakupljanjem rasutog knjinog blaga po vjerskim us tanovama
i privatnim ku ama. "Najpozvanija je za to va kufska uprava, da
'" Mah mud T ralj i : Izdava ka dj elatnost m uslimans kih dl"UJtava tl
Bosni i Hercegovini do 1945. godine, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1961 , VII.
2, s tr. 67- 84.
" l Boris Cori : nav. d j elo, str. 122 .
m Ham d ija Krclevl jakovi : Dr. S afvet-beg B aag i R edtepafi, "Spomenica na p roslavu 55-god. roenja d ra 5afvet-bega B aagia (Mine Sa fvcta) i
30god. njegova pjesnikog rada !Sp oj enu sa p roslavom 20-god. Mu slimanskog
zanatJijs kog udruenja It tihad u Mostaru 31. I - I. II 1926", Mostar, 1906,
s tr. 15.
179
I, st r. 2.
II
LMilJA HADlIOSMANOVIC
180
1510, !ot r o
150.
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
181
cija, osnovano je u januaru 1892. godine~. U prvo vrijeme La Bel1evoiel1cija svojim programom "postaje lokalno drutvo sa humanitarno-karitativnim ciljem ije je djelovanje svedeno samo na Jevreje Sarajeva, a od 1908. godine proiruje svoje djelovanje i rad na
s ve Jevreje Bosne i Hercegovine"105. U svim ovim akcijama trebalo
je naj prije pridobiti i sredinu i o bjasniti znaaj jednog ova kvog
udruenja, pa tek onda efikasno dj elova ti. Osnovna namjena Drulva do 1908. godine bila je 'potpom aganje egrta, aka i s tudenata. Me u tim, po novousvojen im pravilima, na pr vom mjes tu dolaZI
kulturno uzdizanje i prosvjei vanje pa tek onda potporahl6 Dvi je
godine nakon promjene pravila La Benevolel1cija organizuje k urs
za ana lfabe te i time smanj uje broj n epismen ih 20 Drutvo n ije razvilo neku ivlju a ktivnost li vezi s knjigom. Ni u Spomenici posveenoj tridesetogodinj ici, niti u onoj povodom etrd esetogodi n j ice
postojanja La Benevolencije, nema pom ena da je Drutvo u ovo
vrijeme imalo i knjinicu . Meuti m , Lj ub inko P opovi II kraoj
s tudiji: Prilog istoriji biblioteka u Bosni i Hercegovini u vremenu
od 1878. do 1918, ne navodeCi izvor, kae: "Jevrejska potpor na drutvo La Benevolencija imalo je u svojoj zgradi u poetku Petrakine
ul. u Sarajevu biblioteku od oko 500 svezaka. Sve knjige su se od
nosile na Jevreje"D. Prema podacima do kojih je dola dr Ljubinka
Petri Baovi , Drutvo u 1910. godini "otvara analfabetsk i teaj za
egrte. Prosvjetu meu Jevrejima iri indirektno, po t pomaui moralno i materijalno sve druge prosvjetne ustanove, kao hebrejsku
kolu 'Safa Berura', Jevrejsku itaonicu i dr.''2O!I Kao protuargum e
nat tvrdnji Ljubinka P opovia u pomenutom lanku s toji da je ova
biblioteka tek negdje 1933. godine imala "udobne prostor ije za
rad", da sc neto kasnije nalazila II centru Sarajeva i s lino.
Biblioteka
pjevakog
drutva La Lire
182
*
* *
U au strougarsko vri ieme i akenaski i sefardski Jevre ji su zaiedno imali dvadeset etiri drutva214 . Iako ih niie uvijek pratila
knii ~a , odnosno bibHoteka , ova su udnten ia za drutvenu afirmaciju Jevreja imala veliki zna aj. Ona ih nisu samo okupljala nego
su i njegovala . pored ostalog. drutvenu. n olit i ku, p a i na cionalnu svii est a neka od nj ih b ila su snaan faktor u stvaranj u domae
inteligencije.
Aldelal Leota: Biblioteka lA Lire - "rva drllJtvena biblioteka Jevreja u Sara;evtl ... Bibliotekarstvo". Sarajevo. 1967. XIII, 1-2. str. 1.
21.
lU
Hl
hto.
JIO
ore Pejanovi :
Kulturno-prosvetna .. . , str. 42 .
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
183
Internacionalna
dnl~tva
or e Pejanovi:
l16
K ultumo-prosverna ... ,
str. 48.
LAMIJA HADtIOSMANOVIC
184
i otvara nj e biblioteke.
t i ta la ko
drutvo otvoreno je za
lanove
1887. godine'''.
.
Is te godine Zemaljska vlad a moli Ministarstvo II Beu da
odobri konstituisanje itaonice li Prijedoru. Min istarstvo prihvata
molbu s obzirom na to da Citaonica treba da okupi s tranu i domau inteligenciju II svrhu zbliavanj a. m Na s l ian na in su osnovane
i ostale i tao nice , koje su p ostojale II gotovo svim mjestima Bosne
i Hercegovine.
Ces to je rad ovih itao n ica II dnevnoj i ned jeljnoj tampi komentarisan s ironijom . Tako, Hrvatski dnevnik iz 1912. godine. javlja da je zaslugom kotarskog su ca Malbae II Prozoru osnovana
Ci l10vnika ilaO I'1- ica 'Pod nazivom "Beamtenkas ino". Kasn ije, zbog
nesporazuma prerasla je II " Herrenklub". Pravila su na nj e ma k om
jeziku. "Cini se da Vladi nije toliko m r ska borb a njezinih i no v n i k a
p ro tiv doma i h ljucli, koliko joj je b ila m rska bor ba dom a ih protiv 'kuferaa'."220
Ovih dru tava je ukupno biJa 391, u stvari 447, ali je p res talo
da radi 56 itaonica internacionalnog tipa 22l
Iako su ova udruen ja rado p rihvatala nove l a n ove svojih
nacija, u n jima je vrlo malo, a kasnije go tovo njka ko, bilo doma ih lj udi. Svaka nacija , odnosno konfesija imala je svoje i tao n ice
i druga udruenja , pa je malo ko bio zainteresiran da pos tane la
nom, je r to je, II isto vrij eme, znailo biti i p ri jatelj reimu .
. In ternacionalne itaonice i klubove pratile su knjige i tampa.
Svakako, to tivo se umnogome razlikovalo od onoga koj e je prikupljeno u knjinicama i itaoni eama osn ivani m privatnim trudom.
Knjiga i tampa, ukolik o nije bila na njemakom jeziku, on da je
bila nacionalno bezbojna.
U Sarajevu je 1988. godine osnovan Herren-Klub, smjeten na
spratu dananjeg Narodnog pozorita . Prema Ljubinku Popoviu,
imao je biblioteku iji je knjini fond uo i drugog svjetskog rata
porastao na oko 3000 djela, veinom bel etristikog sadr2aja m. Goto
vo da se ovo drutvo, po svojoj unutranjoj organ izaciji, nije razlikovalo od oficirske kasine koja je osnovana od mah po u.1as ku aust rougarske vojske. Cla novi ovog drutva obavezno su bili ofici ri i vii
civ.iln i inovnic i. "U drutvu se radilo na kulturnim zadacima i dr
ala predavanja o Bosni. Drutvo je imalo veliku biblioteku 1.1 kojoj
je pri kupljena literatu r a o Bosn i i Hercegovini , a naroi to ona ko ja
se odnosi na vri jem e okupacije. Ve god ine 1883. pretvoren a je u
of i c ir sko- in ovni k u kasinu."m
219
BIBLIOTEKE DRUSTAVA
185
* ,
Biblioteke drutava i itaon i ca , koje se javljaju na ovom tlu
s austrougarskom okupacijom, bile su za punih e trdeset godina II
ii kulturnog ivota. U jednoj sredini u kojoj je vjekovima usmena
rije bila dominantna nije bilo jednostavno uspostav iti i odra ti biblioteku i privu i panj u korisnika . Zbog toga ove ustanove moramo posmatrati u odr e enim istorij sko-civ ili zaci jsk im uslovljenostima.
Po nae m mi ljenju, osnovna slabost d rutveni h knjinica nije samo ma li broj knjiga i njihova nesreenost nego i ogranienost
literatura po tematici, a samim tim i malobrojnos t i talaca. Tu,
prije svega, mislimo na biblioteke nacionalno-konfes ionalni h udruenja i itaonica koje su orijentisane prema svojoj publici. Jasno ,
na odreen nain, izuzetak ini Srpska cemralna biblioteka, koja
je nastala i djelovala pod pokroviteljstvom Prosvje te. f organizacijom i odbirom lektire razlikovala se od ostalih dru tvenih knjinica. Iako je ova ustanova preyashodno namijenjena srpskom i
taocu i nj egovom prosvjeivanju , bila je u dovoljnoj mjeri otvo
rena i za pripadnike drugih nacija. Ona je za kratko vrijeme svoga
postojanja pokazala kako treba manipulisati knjigom i primijeniti
modernu organizaciju knjinog fonda.
Biblioteke ostalih udruenja i itaonica nis u imale s istematski sre en knj ini fond. "Najvie ako su bile djelomi n o prop isane
i svrstane po sadrini. Drugaij eg u reenja i obrade kn j iga nije b-i10."224 Nije poklonjena dovoljna panja ni evidencija izdavanja i nabavljanja knji ga. Svakak o, izbor literatu re, S obzirom na uslove.
nije n i mogao biri drugaiji. Poklonjene knjige primane su sa zah val n ou, maka r i ne odgovarale koncepciji biblioteke. Sve je to
doprinos il o aro likost i i raznorodnosti knj inog fonda.
O slabostima ovih ustanova, 1905. godine, Srpska rije je donijela uvodnik pod naslovom: O narod/lim knjinicama i itaonica
ma,m u koj em autor (Mla .) pledira za odbir knjige i smatra da
treba poe t i s narodnim umotvorinama i junakim pjesmama. Kav
primjer da je knjiga omilila seljaku uzima Srijem i kae: "Eno Ni
jemaca (Svaba) u Sr ij emu. Svaka ku a ita knji ge i novine i to naroito protestanti. Zato te Svabe i ne gladuju, jer su svjesni. Ne
moe ih niko gaziti."
no
rije".
186
u'MIJA HADZ(OSMANOVIC
str. 9.
Nedim Sarac: Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini do 1919. gouine (Hronika), Sarajevo, 1955, str. 37.
J
188
LAi\tTJA Ht.DtlOSMANOVrc
189
Rad ni ki
* P/ avao/
Mitrovi:
~t ojan K esi:
10 Bud imir Milii :
" Isto.
J.AMiJA HAD2:10SMANOVIC
190
Prvi svjetski r at poremetio je tokove razvoja radn ikog pokreta. Meutim, ideje oktobarske r evolucije i promjene II sovjetskoj Rusij i pro irile su se i II nae krajeve. 14
Kako se radnik- i talac II BiH relativno kasno osposobljava da
prihvati svoju, socijalistiku literaturu, koja vri uticaj na njegovu
svijest. smatrali smo da je potrebno da damo neto iri uvod II
stvaranj u i razvoju radnike klase II Bosni i Hercegovini . Tim vie
to je pretpostavka svake biblioteke korisn ik i b i b li o leki fond.
Biblioteka
i potpornog drutva
tl
Sarajevu
Il
S~ r:tjevn,
1971 ,
~t r .
radnikog
51.
Rade Bita nga: :livot i rad grafikih radnika-ca II Hercegovini, Spomenica 50-godinjice Prve tarife II Bosni i Hercegovini 1888-1938, Mostar, 1938,
str. 44.
11 Isto, s tr. 46.
I' GodiJnje izvjeJ~e Ti pografskog bolesnikog i potpornog dru!tva II
Sarajevu za godinu 1904, Sarajevo, 1905, str. 13.
I' hvjdtaj o dru!lvenom poslovanju za godi/tU 1906, Sarajevo, 1907.
lt
191
Da je bibliote ka bila m jesto okup ljanj a naprednih radnika , govori nam i navod iz izvjetaja za 1912 . godinu, gdje se kae da je te
god ine kupova no man je knjiga nego ranije, jer je n ovac bio potreban za trajk . U toj godini je, prema ovom izvoru, za nabavku kn jiga utroeno 179 kruna i 20 h elera:!O. Broj i talaca je povean, pa su
II ovom vremenu .na i tanju bile 182 hrvatske knjige, 142 s rpske
i 59 nj e ma kih . Glas slobode iz 1914. godine objavio je podatak da
u knjin id ovog d rutva ima vie od 800 publikacija 21 U godini kada zavrava prvi svjetski ra t i pres taje austrougarska uprava, biblioteka nastaoji da se odri i pored nesreeni h prili ka .ll
U knjinici je bilo najvie beletr istike, neto m alo strune , a
najman je SOCijali s ti ke li teratu re. Pored knjiga, biblioteka je raspolagala tampom i as opi si m a ka o to su: Slobodna rij e, Obzor,
Pokret, Gutemberg, Borba, Slobodna misao, Hrvatski tipograf, Tipografski glasnik, Tip. l ahrbuch er i Vorwarts. U okvir u Drutva
bio je organizovan prosvjetni r ad, i to na j ee u formi predavanja.
Ako bi <se znaaj ove biblioteke vrednovao po nj enom sadraju
i broj u italaca, ne bi se mogao cij eniti kao osobit. M e utim, s
obzirom na obrazovni nivo tadanjeg r adnitva, odnosno izuzetno
velik i p rocenat nepismenih , moe se re i da su se .knjige ipak i
tale. Sa druge strane, tampa, posebno politik a odigrala je veliku
ulogu ,u osvjeivanju radnika u njegovoj svakodnevnoj borbi. Ako
se tome doda i nenaklonost reima, materijalne i druge t ekoe,
onda se mora s vie popustlj ivosti gledati na efekat djelovanja i
Drutva i njegove biblioteke.
Zeljezn iko
Strani radnici , meu koj ima je bilo najvie Nijemaca , osnovali su sredi nom 1898. godine Z el jezJ1iko drutvo Flugrad II Sarajevu . Njegov zadatak je bio "razvijanje drutvenosti, kao i unapreenje pozorin e umjetno sti putem d iletan lsk ih predstava, pjevanja
i muzike, i skljuiv i svaki politik i cilj"lJ. Takav sadraj Flugrad
je imao II n arednih osa m godina, sve do generalnog traj ka u Sarajevu 1906. god ine, kada se pr i klju uj e programu ostalog r adnitva u borbi za ekonomske olakice. Godinu dana nakon toga m ijenja i s tatus i djelatnos t , pa postaje Pravno zalitno i po tporno dru~ t vo Flugrad u Sarajevu. Nedugo zatim , 1908. godine, prerasta II
Savez bosa nskohercegovakih eljezn iara, ko ji je imao [lemati udio
u osnivanj u Socijaldemokratske stran ke Bosne i Hercegovine.
Promjena statuta uslovila je i izmjenu u radu , i je je teite
od tada prelo na ekonomsko-socijalna pitanja. Iz ovog dru tva poZI
II
II
II
LAMl1A llADtlOSMANOV IC
192
:D
193
Glavl1i
radnik i
Isto.
Vojislav
II
B ogievi: Graa o poecima radnikog pokreta u Bosni
i Hercegovini od 1878-1905, Sarajevo. 1955. str. 437.
~ edika Dervievi:
JO
lS
13
LAMIJA HADtlOSMANOVIC
194
M.ia Sokolovi
;It
JJ'
195
beni klubll . Glavni radniki savez u 'Svom sas tavu ima malu knjinicu. jen skroman fond od 150 broura bio je smjeten u sek retarijat Saveza.3~ .. Predavanjima, p reko grupnog prouavanja socijalisti kih 's pisa i slino on je organizovao ideoloku izgradnj u radnikih kadrova. Tako je paralelno s praktinim osposobljavanjem
kroz vatru trajkova, prvomajskih proslava i drugih akcija vrena
ideoloka priprema potpune emancipacije proletarija ta Bosne ' i
Hercegov ine."<IO Ovaj je klub i inae, uz ostale vane poslove, vodlo
b iblioteku Glavl'lOg radnikog saveza i brinuo se da socij a li st i ka
tampa dopre do radnika. Kako je to vrijeme u kome u Bosni i
Hercegovini jo ne postoje radni ke novine, Naobrazb en i klub je
preuzeo na sebe da se knjige i tampa nabavljaju iz Beograda i Zagreba. aci okupljeni oko ove organizacije preveli su Sinklerovu
Mo varu. Ovaj roman je u Bosni rasturen u petst o p r imjeraka41
Naobrazbeni klub je II 1909. godini prestao djelovati.
Glavni radniki savez umnogome je pomagao da se ve ina radnikih knjinica koncent-rie na jedno mjesto. U stvari, po njegovom osnivanj u sve je vie rasla pot.reha za jednom optom ra d n i
kom bibliotekom. U I zvjetaju Glavnog radnikog saveza iz 1908.
godine naglaava se da "strukovne organizacije imadu danas svoje
vee ureene ,knjinice. Isto je poraeno . da se u provincijal n im
m jestima urede meustrukovne knjinice. to je u toku ureenja"42.
Do osnivanja, uslovno nazvano, centralne radnike biblioteke tek
je dolo 1909. godine. U toj godini u Glasu slobode tampana je
Obja.va: " - Umoljavaj u se oni drugovi i drugarice koji imaju
knj ige iz zajednike knjinice, da ih najdulj e do 28. o. mj. povrate
knj inici II svrhu preustrojenja kn jinice. Nadalje se lanovima
onih saveza, koji imadu za jedni ku kn jinicu, stavlja do znanja
da e knjinicu od nove godine p reuzeti uprava Glavl10g radnikog
saveza II svoje r uke i istu znatno opremiti. odnosno popunit i i
proiriti. P oam od 10. januara, - izdavae se knjige iz knjinice
u saveznim prostorijama od 7-9 sati uveer a nedelj om od 8-11
sat i prije podne"43. Tri mj eseca kasnije ova bibli oteka e biti p reureena i otpoee s radom.
I radni ka biblioteka, kao i ostale, ni je imala stalnog bib lio tekara. Njegovu dunost je vr io organizovani radnik na amaterskoj
osnovi. Ali, da je postojao 'Odreen odnos prema knjizi i da su regulisana prava i obaveze i talaca, moe nam posluiti Pravilnik, i ji
je tekst bio nalijepljen na unutranjoj kor i n oj strani svake kn jige:
" Hronologiia radnikog pokreta, str. 107.
)1 Sedika Dervi~evi : nav. lanak, str. 60 .
.. Nedim Sarac : nav. djelo. str. 85.
'1 Sedika Dervievi: nav. lanak, str. 60--61.
OJ Izvje~laj tajnitva Glavnog radnikog saveza za Il redovni kongres
Glavnog radnikog saveza preko djelovanja od 1. juna ~907. do 1. j una 1908,
Sarajevo. 1908. s tr. 12.
u Glas slobode, Sarajevo, 25. XlI 1909, J, str. J.
LAMIlA H AD2IOSMANOV[C
196
197
lativno dugo vremena da se organizuje u borbi protiv eksploatatorske vlasti. Ako se takvi ivotni uslovi uzmu u ob zir, postaje jasno
zato knjiga, odnosno b iblioteka nije nala svoje pravo mjesto j
ulogu u d rutvu. Kako je meu radnicima bio veliki broj nepismenih, buenje nj ihove klasne svijesti gotovo da se jedino postizala
putem p redavanja. "Stariji drugovi p riaju kako su, nakon tih
p redavanja, prosto progledali, kao da su dotle bili idejno slepi dodavajui kako je nj ihov svesni proleterske ivot p oeo tek od kako su im ta predavanja otvorila duevne oi."41
Meutim, nesumnjivo je da je p isana rij e izvril a presudan
u ticaj . Iako do sta kasno, buroaske novine zamijenjene su socij a
li st i k im , radnikim novinam a . O strukovnoj tampi govori se na
svim sas tancima i kongresima r adnika, II svim izvjetaj ima i zapisnicima. Franjo Rauer, sekretar Saveza, u svom referatu o ovoj temi, izme u ostalog, kae: "Cijen a se pokreta mjeri po snazi njegove
tampe ... Ci j enei tako vanost nae tampe, mi moramo nai
sredstvo za njeno odranje."4s Lektira ovog radnikog 1ista i inae
je veo ma zanimlji va. Tu sus reemo l ank e sa soci.ialnom lema likorn, o pismenosti, poloaju ene, naprednim radnikim pokretima
u svijetu, nainu borbe i slino.
Sto se t i e radnika - korisnika publ ikacija, svakako da je
bilo ra7J ike, prema nivou obrazovanja i afinitetu za odreenu vr stu
li teraturc. M la i, p ri ueni radnici najvie su se zanimali laganom,
neobaveznom l.iteraturom , a oni k lasno svjesniji itali su teoriisko
sOcij a li stiko tivo. Nije ih bilo mnogo koji su itali Marksa, Engelsa, Kauckog, Bebela, Vajana i slino. 49
Ali s obzirom na injenicu da jc u ovom dijelu Evrope socijalisti ka ideologija bila dosta slaba, moe se rei i na jslabija, samo zanimanje za biblioteku kao prateu ustanovu drutva znai
dosta. Prema vi jestima koje es to donosi Glas slobode, moglo b i se
zakl juiti da ,ie biblioteka GlavnoJ.! radl'likog saveza bila dobro
posjeivana. Naime, putem ovog glasila bibliotekar stalno poziva
radnike da vra te knjige. Osi m toga, ve u 1910. !!odini sakupl.iaiu
se dobrovtz.l ini prilozi da bi se otvorila ra dnika b iblioteka II Mo
staru , 3 godinu dana kasnije II Trebin ju je prireena zabava u kori st knjin ice elj ezn iara u Sarajevu. Sve su to ,i asni znaci da su
knjige, tampa, b r oure, i leci kriH put do radnika-itaoca.
Besarovi: Ostvarene i neostvarene zamisli o osnivanju muzeja, Iz kluttlntog ivota, str. 6996; Alojz Beoac i Voj in Dramui: Sedamdeset pet godina djelovanja Zemal;skog ",uzeja II Sara;evlI, "Pregled", Sarajevo, XI- XII 1963, 15, br.
lI-l2, knj. II, str. 353-361.
I Vladi mir Corovi: Bosna i Hercegovina, str. 145 .
Bosnische Post, 5arajevo, 9. X 1884, I. 80, str. 2.
l
199
p oelo
Zemaljski muzej
J Sarajevs ki list, Sarajevo, 20. V 1885, V, 54, str . 2.
, Risto B esarovi: Jt. kulturI10g ivota, str. 84.
7 Anali Zemaljskog muz.eja u Sarajevu 1938-1962, Sarajevo, 1963, str. 10.
200
LAMUA HAOtIOSMANOVIC
*
Ve II pripremama za osnivanje Mu zeja postojala je ideja o
muzejskoj biblioteci. Ona je, zapravo, utemeljena kad i Mtlzejsko
drutvo .j p oela je da radi u uslovima koj i su veoma pogodovali
njenom razvoju. Poto je iza inicijativa za ovu nau nu ustanovu
stajala naklonost reim a, n ije bilo teko obezbijediti novac za nabavku potrebnog knjinog fonda . I ovdje se, uz dotaciju vlasti, ponov ilo ustaljeno pravilo obogai vanja biblioteke poklon ima pojedinaca ili ustanova. Biblioteki fond se ozb iljnije popunjava s pojavom Glasnika, odnosno razmjenom sa drugim publikacijama.
U n ovoizgraenom Muzeju biblioteka je nala mj es to za smjetaj knj inog fonda. Pod nadzorom i n acrtima nadsavjetn ika Karla
Parika 'o, gradnja ovog zdanja t rajala je pet godina. Sam Parik o
smjetaj u biblioteke pie: " I. sprat ima biblioteku i salu za predavanje od nekih 100 m!, sobu za arhivu , b ibliotekarevu sobu i malu
sobu za jednog man ipulativnog inovnika. Pored sale za predavanje spremljena je soba za predavae i za eventualne pripremel1
Knj ini fon d bio je smjeten u m etalne pomine police. Publikacije
su bile poredane po "numeruns currensu", to znai da je inventarski broj oznaavao njeno mjesto u polici.
Lisn i katalozi smjeteni su u katalokim ormanima koji se ne
razl ikuj u od dananj ih . Bibliotek a je vodila dva ka la loga, i to abecedni katalog knjiga i katalog periodike. Pri obradi kataloga za
per iodiku primjenjivan je takozvani "pruski s istem",12 koj i je i
I ore P ejanovi: B ibliografija tampe, str. 30-31.
Pravila Mu zejskog dTlltva, Sarajevo, 1885.
le Vladimir Corovi: Nauni rad Zemaljskog muzeja,
"Glasnik Ze.!Tlai jskog muzeja". Sarajevo, 1914. I- VI. XXVI , Sv. XII , str. 19.
" Ka rl Parik: Zemaljski muzej II Sarajevu, "Glasnik Zemaljskog muzeja", Sarajevo, 1914, I-VI, XXVI, Sv. XII, str. 39.
II Pruski sis tem ili Pruske instrukcije su pravila primjenjivana u Njemakoj i b ibliotekama koje su bazirale rad na njemakim pravilima.
201
inae
bio II praksi II Srednjoj Evropi. Izgleda da su do 1912. godine katalozi im ali ulogu inventara. Pub likacije o Bosni bile su regis trovane u posebnom katalogu - knjizi "Bosnensia" . Anonimne
publikacije u ovoj knjizi zabiljeene su po prvoj rijei naslova , a
inae su voene po prezimenima autora, i to abecednim r edom.
Pored pisaca, odnosno naslova davan je i kratak rezime sad raja
publikacije. "Bosnensia" je imala i rubrike: inventarski broj i signaturu.
Kosta Hormann
202
H!g~193g,
203
str. II
II
II
204
205
-Hungariae iz 1764. godine nalazimo da je pripadala biblioteci Ladislava de Kia. Po ex-librisu na knjizi Matthiasa Bellusa Panonniusa: Hun gariae antiquae et novae prodromus cum specimil1e,
znamo da je kupljena iz sred stava Muzejskog dru.ftva i da je jedna
od najstarijih u fondu biblioteke .
Od osnivanja Biblioteke postoji Turski ar hiv, koj i ima 467
rukopisnih i tampanih djela . .Kako Muzej n ije, osim Sejfudina
Kemure i Fehirna Spahe, uspio da okupi znalce istonih jezika, taj
materijal je ostao najmanje istraen29
Veoma povoljna okolnost za uspjean rad i razvoj muzejske
biblioteke jeste upravo t o to su je, od samog poetka , vodili
istaknuti ku1tw-ni i nauni radnici Bosne i Hercegovine. Posebno
mjesto pripada dru Vladimiru Corov i u, koji je u 1909. godini bio
izabran za as is tcnta 30 , a od 1912, postao je upravn ik Biblioteke3].
U Muzej je doao nakon zavreruh studija filozofije i doktorata II
B e u. Srena je okolnost da je Corovi doao na e l o Biblioteke,
jer je i sam elio da radi u jednoj ustanovi, koja e mu prui ti
mo g uno s t nauno g razvoja. Njegova p rivdenost poslu i st runo
b ibli oteko znanje ubrzo je imalo vidan rezultat. " Istakao se osobito II ureivanju jugoslovenskog literarnog arhiva i katalogiziranju knjiga"l2, pisao je Karlo Pa u preporuci Vladimira Co rov ia
za prijem II In stitut za istraivanje Balkana, gdje je izvj esno vrijeme bio sekretar. U 1913. godini Corovi je nastojao da ostvari
ideju o Centralnoj narodnoj biblioteci u kojoj bi bile koncentrisane knjin ice svih srednjih kola na ovom tlu i svih naunih
ustanova 33
Biblioteka Zemaljskog muzeja nosila je naziv "Landesbibliotek", to bi znailo da je vr ila ulogu centralne biblioteke u Bosni
i Hercegovini. M euti m , kako ova biblioteka nije vodila evidenciju
"o sadrini bar veih javnih i privatnih biblioteka II zemljiI/M, ne
b i sc mogla p rihvatiti i ova njena misija.
Kao sekretar drutva Prosvjeta, Vladimir Corovi je uhapen
1914. godine. Poto je osuen tl takozvanom "ve1eizdajnikom procesu", otputen je iz slube 1917. godine. pa ~e na njegovo mjesto
za upravnika Biblioteke doao dr Petar Skok S. Zemalj ska vlada je
Zajednikom minisatrstvu finansija preporuila dra Skoka za ovo
mjesto, prvenstveno zbog toga to se lkao profesor u Banji Luci
bavio ozbiljnim naun im radom. Posebno sc istakao kao strunjak
iz oblasti toponomas tike, a pisao je o romanskim, germanskim i
turskim elementima u srpskohrvatskom jeziku. S obzirom na ovo,
dr Skok bi u Biblioteci bio II prilici da nastavi svoja nauna ispiVladimir Coro vi: Nauni rad, str. 15 .
ARBiH, ZMF, br. 88011909, BiH.
lL Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovina, str. 360.
lt
u
J.)
JO
lS
Isto.
l.AMIJA HADlIO$MANOVIC
206
207
Hamdija
Kapidi :
Naune
ustanove
II
277- 278.
ol
II
1908, I V, 59.
rije",
LAMilA HADZlOSMANOVIC
208
Os novna djelatnost I nstituta bila je okrenuta i zuavanju Balkana. U vremenu od 1904. do 1907. godine I nstilut je publikovao
pet knjiga4~. Sve publikacije koje je izdavao Karlo Pa pod zajedni kim naslovom: "Zur Kunde de Balkanhalbisel" (Poznavanje Balkanskog poluostrva) bile su na njemakom jeziku. U 1908. godini
javili su se zahtjevi da se tekstovi tampaju i na drugim j ezici ma,
prema elji au tora.
Fe rd inand Velc, porijeklom Cehoslovak, dugogodinji profesor crtanja na sarajevskoj Veli koj gimnaziji, bavio se "pomalo i
literarnim sastavcima trudei se naroito mnogo ve od poe t ka
oko prikupljanja podataka za bibliografiju Bosne i Hcrcegovinc"46,
Shva tiv i vrijednost Velcovog pr iku p lja ko g rada, dr Pa ga je
angaovao za saradnika In stituta. Dr P a je imao namjeru da izdaje "B ibliografska saoptenja Bosanskohercegovako g insti tu ta
za is traivanje Balkana i kriti k i evidentira dotadanje radove koj i
se odnose na Bal kansko poluostr vo"47. Rezultat dugog Velcovog
ist ra iva kog i pri k u pljakog r ada su Bibliografija Bosne i Hercegov ine i Bibliografija o Crnoj Gori, obje u r ukopis u.
P a je pokazivao volju da oko Instituta okupi i domae nau
ne radnike iz Bosne i Hercegovine. Tako je dru Julijanu Jel en i u
p ovjerena izrada na Bibliografiji bosanskohercegovakih fran jevaca. Za posao na bibliografiji je angaovao i dra Vladimira Corov i a, Fehima Sp<:thu, dra Gregora Cremon ika i druge.!
Nakon prestanka dj elovanja Instituta, Bibliografiju Bosne
i Hercegovine je najprije otkupila Sarajevska optina" zatim Gradsko poglavarstvo. Sada je u vlasni tvu Arhiva grada Sarajeva.
Bibliografija o Crnoj Gori nalazi se u Akademiji nauka i umjetn os ti Bosne i Hercegovin e.
U okviru I nstituta od samog poetka djelovala je i biblioteka.
Njen fon d rjeito govori o djelatnosti Ins tituta, jer je sadravao
dosta knjiga o Albaniji, Crnoj Gori te mnogo or ijentalnih rukopisa. Bliski saradnici Karla Paa doprinijeli su u znaajnoj m.i eri
s tru nom voenju i organizovanju b iblioteke. Hamd ija KreevIjakovi je izvj esno vrijeme b io bliski saradn ik Karla P aa , pa nam
daje zanimljivo obavjetenje u vezi sa bibliotekom l!ls 1itula. Pri
prvim susretima sa Pao m , on mu je pokazao malu biblioteku,
od koje se kasnije razvio Institut za prouaavl1je Balka/la. "G.
Pasch me je pozvao, da sakup ljam knjige za tu biblioteku . .. Najp rije sam pregledao, to je ve bilo sakupljeno, a onda otpoeh
Hamdija
Kapidi:
209
!.AMIJA HA0210SMANOV1C
210
log, jeste i II tome to su otkrili "dosada potpuno nepoznate muslimanske pjesnike na slavenskom jeziku iz XVII i XVIII vijeka"Sl.
Jz istog izvora doznajemo da isto rijski arhiv ima nekoliko hil jada
dokumenata na orijentalnim jezicima, vie stotina epigrafski h otisaka te fotografskih koji obuhvataju sve grane nauka, - 3000 je.
dinie.:;.: otisaka ploa i fiimova~3,
Pi u i o ovoj biblioteci, Ljubinko Popovi iznosi jednu pretpostavk u koja se mora uzeti s rezervom: ..Nagli porast zbirke
balkanskih zemalja II Zemaljskom muzeju, kao j injenica da su
se II njoj uva li klieji daje povoda za miljenje da je upravo ova
zbirka trebalo da vri ulogu narodne biblioteke za BiH i da je
primala obavezni p rimjerak, a ne priruna muzejska biblioteka. "~
Poto je do osnivanja Instituta i biblioteke dolo zbog povea nog interesovanja za istraivanje zemalja Balkana, razuml j ivo
je to je Ka rl o P a pridavao poseban znaaj vizantologiji i orijentalistici. Iz tih nastojanja nastala je bogata i vrijedna kolekcija
rukopisa, raznih dokumenata i geogr afskih karata. PO rije i ma
Karla P a a, nijedan nau ni zavod nije imao toliko grae o Alban iji kao i nstitut za istraivanje Bal kana. Direktor I nstiwta imao
je ambiciju da otkupljivanjem privatnih b ib lioteka stvori jugoslo
vens ki literarni arhiv. Uspio je d a se olkupi radna soba sa bibliotekom Silvija Strahimira Kranjevia. T akoe je .istim putem u
posjed Instituta dola i biblioteka Sejfudina Kemure sa dosta
vrijednih rukopisa. ss U tekstu o Balkanskom institutu Hamdija
Kre ev i jakovi navodi: " S ovim je zavodom li vezi i Odsjek za
knjievnost, znanos t i umjetnost os novan u augustu 1917, nastoja
njem dra P aa , a bio je sas tavni dio Odjela za bogotovlje i nastavu. Priredio je jednu izlobu radova zemaljskih slikara. Ukinut je
kad i Institut. Na ovaj nas odjesk sj ea nekoliko sli ka li Zemaljskom muz~u Ikao skromni poetak galerije slika domaih
umjetnika."
Odlaskom dra Ka rla Paa za univerzitetskog profesora u
B e, 1919. godine, pres taje de facto rad ove ustanove. Imovina
fllstituta predata je ne to kasni je Zemaljsko/n muzeju. Od d ijela
zb irke in sti tutske biblioteke utemelj en je fond Orijentalnog institu ta u Sarajevu, 1950. godine.
Rad dra P aa na osnivanju I nstituta i nj egove biblioteke b io
je stalno p raen hegemo n istikim ambicijama Austrije. Na u n e motive osnivaa ovog zavoda podrala je zbog svojih interesa habzbu rka monarhija. Stoga je pruila materijalnu i drugu podrku
Hamdija Kapidi: Naune ustanove, str. 325.
JJ Isto, str. 326.
Lj ubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, str. a03.
lli Hamdija Kapidi: Bosna i Hercegovina, str. 360.
56 Hamdija KreevIjakovi: Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave
(J878-1919), Saraj evo, 1969, str. 50.
s2
)&
211
Svako odjeljenje Zemaljske vlade imalo je p r iru n u knjinicu. Finansijska odieljenje Zemalj ske vlade tampalo je 1892.
godine Katalog publikacija nabavljenih II toj godinu. Na 46 stranica Katalog donosi registar djela po mater iji sa 18 ~rupa, te dva
inventara, jedan do 280 brojeva, a drugi od 28 1-3042 Iz rukopisnog Kataloga ove biblioteke iz 1906. godine, takoe doznajemo da
su publikacije rasporeene po materiji, i to u osam grupa s podgrupama. Katalog II obliku bloka podijeljen je na s lij e d ee rubrike:
skra eni naslov, biblioteka ozna ka, format i broj svezakal.
Vrhovni sud u Sarajevu imao je takoe veliku b iblioteku od
oko 8000 svezaka. Dijelom se o va knjinica nalazi na Pravnom,
a dijelom n a Ekonomskom fakult etu II Sarajevu.
Za vrijeme drugog svjetskog r ata propala je gotovo potpuno
interna biblioteka Statistikog ureda gradskog poglavarstva u Sarajevu sa oko 10.000 sveza ka. "Organizovao ju je p r ofesor Univer
ziteta u Frankfurtu dr. Ferdin and Schmidt, pisac jedne obimne
studije o B osni."~ A rhiv grada Sarajeva u va danas njene neznatne
osta tke.
I zvjetaji o Upravi Bosne i Hercegovine iz prvi h godina ovog
vijeka jedin i su tragovi koji govore da je tada u Centralnoj kaznioni u Zenici djelovala biblioteka sa dosta bogatim knjinim fon Ljubin ko Popovi: Prilog istoriji biblioteka, str. 103.
Kalalog der Amtsbibliothek de FiHalll;-Abtlleilung der Landsregiertmg
fur Bost1ien und Herzegovina, Sarajevo, 1892.
I ARBiH, br. 52456/ BiH, 1906 .
Lj ubinko Popovi: Prilog istoriji biblioteka . .. str. 104.
l
213
dom. Danas u K az.neno popravno m domu u Zenici ne postoje nikakvi podaci o biblioteci iz austrougarskog vremena.
Iz navedenih izvjetaja doznajemo da je u 1905. godini ova
knjinica imala 1866 svezaka zabavnog i p ou n og sadraja, veinom
na naem jeziku.5 Kanjenici su se dosta koristili ovom bibliotekom. Tako je u 1910. godini 556 kanj eni ka proita l o 6.980 djela'.
Otvaranje ove b iblioteke uklapa se potpuno u politiku Austro-Ugarske na ovom ti u, koj om je pred j av no u nastojala da se
predstavi misionarom kulture, pa ak i meu pres tupnicima.
ZAKLJUCNOPOGLA VLJE
Obrada teme Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine zahtij evala je pomicanje vremenske gr anice
do p oe tka , zapravo pojave p rvih kn j,i nica i pra e nje njihovog
r azvoj a do 1878. godine. R ezultati, makar dati j II knitkom presj eku, ine temelj na kome II eti ri decenij e austrougarske uprave
poinj e nagli razvoj bibliotekarstva i njegovo pr ibliavanje evropskim dostignu im a II toj oblasti.
Razlozi za paralelno praenj e toka i razvoja biblioteka naroda Bosne i He rcegovine: Srba, Muslimana , H rva ta i J evreja sadrani su II s linoj , pa i zaj ednikoj istorijskoj sudbin i, najprije pod
jednom, a onda pod drugom tuinskom vladavinom. J edino se tako mogla sa ini ti vjerna s lika ivota ovoga p erioda.
Neosporno je da biblioteka spada meu najstarije kulturne
institucije na ovom tlu. Mada je teko u spostavi ti kontinuitet zbog
n edostatka pouzdanih tragova, po etke brige o knjizi i njenoj fun kciji nalazimo u perjodu koji z nai snaan kulturni i politi ki uspon:
u vremenu kada u Sarajevu upr avlja Gazi Hu srev-beg. Is tin a, u
zemlji u koj oj je u smeno kazivanje trajalo s t olje ima kao nain
prenoenja i i renja kulturnih vrijednost i, znaaj bibliotekarstva
se ne moe vrednovati kao u zemljama s mnogo veom pismenou i tradicijom p isane rij e i. U dugom vrem enskom r aspo nu traj u
biblioteke vjerskih us tan ova, konfesionalnih kola i p rivatne zbirke, Js::ao najizrazitija kulturna arita. Stvarane u okr ilj u odree
nih i:J.sta nova, one su bile nep ris tupane irem kru gu kori snika, a
prept~ u p rodoru knj ige meu brojnije i taoce i ni jo i vievjekovna nep ismenos t naroda. Podsjetimo se samo da do dvadesetog
stolj ea nema zn aaini j ih n i oh imnij ih programa opismenjavanja.
Pismenost koja se sticala u vjerskoj koli bila je okrenuta iskljuivo religioznom tivu. Za p repis ivanje vi er sk ih tekstova po samostanima, manastir-ima , teki,iama i dr u!!im sakralnim ustanovama
bio je angaovan tek uzak krug Hud i. i to II odreenu svrhu . pa
ie i razvoj b ibIiotekars tva imao sva ob ilj eja kulturno-i storijskih
tokova.
Uspostav1ianjem austrougar ske vlasti u Bosni i Hercegovini
1878. god ine nas tupaju znaajne promjene u poli ti kom , drutvenom. ek onomskom i kulturnom djelovanju na ovim prostorima.
216
LAMIJA HAD!IO&'"NOVIC
Tada se iz teme1ja mijenjaju vijekovima ustaljeni odnosi. U sklopu tih promjena biblioteke i bibliotekarstvo zapoi nju DOVO poglavlje II svom razvoju temeljeno, razumljivo, na nasljeenoj situaciji. Taj period, koji znai i vrijeme pojave novih biblioteka kod
nas, izuavan je fragmentarno ili II okviru izuavanja ukupnih
kulturnih i dru tveno-po li tikih prilika. Stoga smo, kao osnovni
zadatak, postavili obuhvatno vrednovanje i odreenje zaetaka
modernog bibliotekarstva na tlu Bosne i Hercegovine.
Privatne zbirke knjiga, bez obzira na obim i sar1aj , predstavljaj u osnovne elije ove vrste, U njihovom nastajanju i razvoj u, bar II ranijem p eriodu, nema ni osobitog sistema, niti odreene kulturno-istor ijske in tencij e u irem smislu. Mnogima od njih
po tpuno su izgubljeni tragovi, podatke o nekima nalazimo tek II
uzgrednim zabiJjcSkama n a knjigama, rukopisima i hronikama iz
tog vremena. Tek sa dvadesetim s t o l jeem moemo ih pouzdano
pratiti iak o n i tada ne nalazimo dovoljno izvora na osnovu kojih
bismo s dinili kompletn iju sliku o nj ima.
Na ovaj se tip knjinice vremenskim slijedom nadovezuj u
biblioteke pri muslimanskim vjerskim zajednicama, koje se temelje na vakufu. U austrougarsko doba one stagniraju, dijelom propadaju ili se stapaju u najznaajniju meu njima - Gazi Husrev-begovu biblioteku. Tokom vievjekovne turske vladavine uspijevaju da se odre, pa i razvijaju, biblioteke zajednica drugih konfesija. Najvee rezultate u tom vremenu ostvarile su samostanske
biblioteke ne samo raznov rsnou i bogatstvom nego i na in om
uvanja knjinog fonda. Manastiri, koji su vie od ustanova ove
vrste u drugim konfesijama trpjeli burna istorijska zbivanja, sau
vali su ipak do danas dijelove svoj ih biblioteka ili pak tragove
o unitenim rukopisima, odnosno knjigama iz starih srpskih tamparija. Jevrej i, kao i drugi narodi u Bosni i Hercegovini, razvijali
su j njegovali pisanu rije pri vj erskim ustanovama. To su uglavnom bi le manje kolekcije rukopisa i tampanih knjiga. Bibli oteke
svih vjers kih zajednica bivaj u u austrougarskom vremenu gotovo
preputene same sebi pa je i njihov razvoj usporen. Osnovni razlog stagnac ije ovog ti pa knj inica jeste odnos vlasti prema nj ima
i nepovoljan ekonomski poloaj.
Krajem prolog s toljea raaju se konfesiona lno-nacionalna
dru tva, u kojima e knj iga i tampa postati sredstva raznQlikih
kulturnih i politikih u ticaja. Nj ih ova pojava vezana je za okupljanje manjih ili veih grupa na konfesionalnoj, a kasnije nacionalnoj osnovi. Iako su podsticana razlii tim motivima i imala vlastite
programe, gotovo u svim drutvima se uj a rije otpora luinskoj
upravi. Vremenom, bolje reeno uporedo sa irenjem spektra djelovanja, jaa njihov uticaj na kulturne i politike dogaaje. Bez
obzira na to to su nastajala privatnom inicijativom, sadrajem i
formom djelovanja biJa su uistinu udruenja ireg znaaja. Gotovo
svako drutvo imalo je oi biblioteku. Mada je vladajui reim uvidio
ZAKUUCNO POGLAVUE
217
LAM UA HAD:tIOSMANOVIC
218
je sakupila
najveu
219
unazadlIe. Po zavretku rata mnoge inicijative iziskuju vi e anga0vanosti nego to je b ilo potrebno u predratnom periodu.
Saeta slika bosanskohercegovakog bibliotekarstva tl austrougarskom vremenu moe se, na osnovi istraenih izvora, posmatrati ovako:
Bibliotekar s tvo se razvijalo II tri glavna smj era: dravno, koje
je bilo dirigovano vladaj u im poli t ikim motivima; zatim 000 II
okviru nacionalnih i konfesionainih drutava koje je bHo relativno
nezavisno i radniko u okviru strukovnih ,u druenja.
Vlada je vodila brigu o kolskim, naun im i bibliotekama
dravnih nadle tava. Nalagala je precizna pravila o voenju biblioteka i o odnosu p rema knj inom fondu . Zbog toga je razumljivo
to su bile bogatije opremljene i stru nije s re ene od ostalih .
l edn a od bi tnih :karakter.istika bibliotekarstva ovog tla za
e tiri decenije austrougarske uprave je r azjedinjenost .i usitnjenost
b iblioteka. Nepo stojanje ustanove tipa nacionalne bibl ioteke unmo
game je u ticalo da se bibliotekar s tvo kao grana kulturne d jelatno
sti tako razvijalo. Podijeljenost na n acionalnoj i kon fesionalnoj
osnovi ni/'e mogla usloviti nastanak institucije pod ijim b i se
POk'Tovite jstvom pojavila i razvijala jedna nacionalna b.i blioteka.
Bez obzira na sve to je stajalo na putu brem razvo ju bibliotekars tva u ovim krajevima u doba Austro-Ugarske, moemo konstatova ti da to vrijeme zna i is tinsku prekr etnicu i osnov na kojem
se u kasn ijim periodima temeljio dalj i tok bibliotekarstva Bosne i
Hercegovine.
Ba katib -
pomonik sveenika
Eli
- poslanik
Eparh ija - u rimsko i vizantijsko
doba oblast kojom je upravljao
eparh: u istonoj crkvi oblast
kojom upravlja episkop
Episkop -
poglavar episkopije
Evanelj e
- knjiga oHristovom
ivotu i uenju
Evaladijet vakuf - porodini vaku f
ij a se sredstva samo djelimi
no t roe u vaku fske svrhe
pismo
Cars ki divan -
vijee;
skuptina
Gazi (gazija) -
odjee
Caslovac - v. Casoslov
Casoslov - liturgijska knjiga u pra_
voslavnoj c r kvi; brevijar
Cctverojevanelje knjiga o H r i
stovom ivotu i uenj u ; po hrianskoj -tradiciji , autori Cetverojevanelja <su: Matej, Mar_
ko, Luka i I van
Citab -
v. kitab
pi'Sa;
Hudet -
h raniar
sudska presuda
LAMI1A HAO:ttOSMANOVIC
222
Iguman - ,s tarj eina manastira
Inkunabula - prvo tisak ; kn jiga ob~avljena p rije 1500. godine
Jeromonah -
monah sa
II
p ravoslavnoj c r kvi
njem
Jevane l je
Jusovi -
- v. Eva n elje
s lova s t a re glagol jice
i rilice
Kabali s tiki
- ono to se odnosi
na jevrejsku tajnu nauku, vjero
s ku i filozofsku
Kadija - sudac koji vr i jurisd ik
ciju po erijatskom pravu
Kanun - zakon
Kasaid K asi na -
pjesnitvo
'k lub
Kurumli - od olova
Kutubhana - bibliote'ka
Mahkema - 5udnica
Mantik - IO$ika
Meani - .stilIstika
Medresa muslimanska vjerska
kola I(srednja)
Mev'ize - p ropovjednitvo
Minaret - visoki poligonaIni ili ci
Ii ndrin i toranj uz damiju
Minej pr avoslavna lit urgij ska
knjiga; mjes enik; mj esecoslov
Mini iatura - crte kojim se ukra
avaju rukopisi jo od starog
vijeka najprije raeno miniju
m om a kasnije drugim bojama
Milina - zbornik jevrejske usmene
predaje
Mua1lim - uitelj
Muderris - profesor na m edresi
Mudelit - knj igovezac
Muftiia - po rangu najstarij i mu
slimanski ,sveenik u jednom
okrugu
Munara - v. minaret
Murasela - ~slanica (slubeno p is.
mo kadije)
rom.
S andak-beg -
ka
namjesnik Sanda
Sarf - gramatika
Sidil - sudski protokol
Sofe - 1rijem p red damijom
Subvencija - jednokratna, viekratna ih stalna pomo
RJ E C N I K
223
T a~sir
- komentar Km <ina
;almud - jevrej sk " enciklopedij
sko djelo (2--c SL) ; zborn.ik bi
b lijskih kQmentara u dva dije
la (Mir " i C.:mar .... J
Tapija _ . ispra va O pravu na ney ~ vlnine
'!':tl lh - v. tavarih
Tasaw u f - islam s ki misticizam
Tava-rih - is torija
Tefsir - v. tasfir
Tekija - dervi ka zgra da u kojoj
se obavlja dervi ki obred
Tesavvuf - v. tasavvuf
T ibb - med icina
Tipikon u pravoslavnoj crkvi
pravilnik, u s tav za red bogoslu
enja; molitva za krtenje, vjen.
anje, pogreb
li
IZVORI
l. Ar h iv Bosne i H ercegovine, fondovi:
LITERATURA
Alaupovi
226
Bab i
lAMIJA HADZIOSMANOV IC
Anto: Kulturni rad Isusovake gimnazije tl Tra vniku, "Napredak ", Sarajevo, 1922, III, l.
Balagija Abduselam: Uloga vakufa II verskom i pro5 veivanju naih
Muslimana, Beograd, 1933.
B arii Ivan: Hrvatski klub, "Nap reda k", Sarajevo, II , 1932, VII , 2.
Barii Rafo: Franjevaki samostan i crkva u Sutjeskaj, "Glasnik Zemaljs kog muzeja", I- III, Sarajevo, 1890, knj. I.
Basit Abdulah: Kjutubhane tl Bosni, ,,Naa pravda", Saraj evo , III ,
1923, III , II.
B aagi Safvetbeg: Bonjaci i H ercegovci u islamskoj knjievllost i ,
Saraj evo. 1912.
B aagi Sa[vetbeg: Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke, "Glasnik Zemaljskog m uzeja", Saraj evo VII-XII 1916, XXVIII, 3-4.
Baeskij a Mula Mustara Sefki : Ljetopis (1746-1804) , p.revod s turskog,
uvod i komentar Meh med M u jezinovi, Sarajevo, 1968.
B aovi ( P etri) Ljubinka : Biblioteka samostana sv. [vana Kr st itelja tl
Kr. Sutjesci, "Bibliotekar", Beograd , 196 1, XI II , 1- 3.
B a ov i (Petri) Ljubinka: Tragom jedne biblioteke, "Bibliotekarstvo",
Sa rajevo, 1966, XII , L
B at i ni Mi jo: F ranejvak i samostan II Fo jn ici od st. XV-XX, Zagreb
191l.
Begi Mithat: Du i i Duieva biblioteka II Trebiniu, "O s loboenje",
Sarajevo, 2. VII 1961, XVIII, 4689.
B egovi Mehmed: Vakuf; tl Jugoslaviji, Posebna izdanja knj. CCCLXI,
Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 44, Srpska akademija nauka,
Beograd, 1963.
Beha r, Sarajevo, 1900-1910_
B ej li Alija: El i Hadi Ibrahim-pail1 vakuf tl T ravniku, "El H idaj e",
Sarajevo, 22. IX, 1945, V.
B ejti Alija: Osman Asaf Sokolovi i njegov prinos drut vu i kulturi
B osne i Hercegovine, Sarajevo, 1966.
Benae Alojz i D ra mui Voj islav: Seda m desetpet godi~la djelovanja
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, "Pregled", Sarajevo XI- XII
1963, I;, b r. 11- 12, knj. Il.
Be sarovi Risto : I z kultu rI1 e i politike istorije Bome i Hercegovine,
Sarajevo , 1963.
B esarovi Risto: I z kulturnog ivota Sarajeva pod austrougarskom
upravom, Sarajevo, 1974.
B esarov Risto: Va so Pelag i , Sarajevo, J9S1.
Biser, Mostar, 1912-13, 1914, 1918.
Bitanga Rade: tivot i rad grafikih radnika-ca u H ercegov i ~zi, "S pomenica SO-gof. prve tarife u Bosni i Hercegovini 1888-1 938, Mostar, 1938.
Blako vi Jozef: Islamske rukopisy v knjinici Slovenskej. U Z bratislavskyc11 vyroin kninice Slovel1skej Univerzity, Bratislava, 1950.
Bl akovi Jozef i Pe trae k Karel: Arabske, ttlreck~ a perzsk~ rukopisy
Univ erzitetnej kninice, "Univerzitet na kninica v Brati slava",
Martin, 1959.
LITERATURA
227
Bl akovi
Cermak Ljudevit: Stoljee novinstva tf BOSIli i Hercegovini, "Osloboenje" , Saraj evo, 9. I V-7 . V 1966, XIII.
Citaonice i biblioteke u Banjoj Luci, "Glas", Banja Luka, 29. V 1967,
XXV, 2.
Cokoril o Prokopije; DI'!evnik, "Glasn ik Zemaljsk og muzeja II Sarajevu,
Saraj evo I-III, 1913. XXV, 1. i 2.
Cremonik Gregor : Biblioteka Zemaljskog m uzeja II Sarajevu, "Narodno
jedinstvo, Ilustrovani zvanini almanah - kalenda r. za prostu
193 1. godinu, Saraj evo, 1930.
Cr emo n ik Gregor : Radna soba pok. Alekse Santia, "Glasnik Zema lj
skog muzeja", Sara jevo, 1928, XL, sv. L
C ukovi Milan: Kn jievno-kulturni rad t.lenika, "Spomenica", (Tride set
etvrti izvjetaj) Prve gimnazije .u Saraj evu , Sarajevo, 1929.
Cu turi Leonardo: Franjevci meu hrvatskim pukom kroz sedam sto
ljea, Sarajevo, 1926.
C irkovi Sima: Istorija srednjovjekovne bosanske drave, Beograd 1926.
228
LAMI1A HAD2.lOSMANOVIC
Cerimovi~
LITERATURA
229
Dlustu Ljuboje : P rir ei va nje llovih ~ k olskih knjiga, "Skolski vjesn ik,"
Sarajevo, 1964.
Dobra a Kasim : Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, sv. I ,
Sarajevo, 1963.
Dragov i Vuk: U Sanrievom domu, "Polit ika", B eogr ad 15. X 1926 ,
XXIII , 6636.
D rlj i Rastislav: Kraa povijest i pl"ikaz knjinice Fran jevake klasine
ginll1azije tt Visokom, "Bibliotekarstvo", Saraj evo, 1971 , XVII, 2.
Dr lji Rastislav: K ra tak pregled razvoja katolikog pukog kolst~a LI
B OSIl i kro z XIX vijek, "Kal endar sv. Ante," Sarajevo 1942.
D r lji Rastislav: Prvi ilir Bosne fra Mar tin N ed i, Sarajevo, 1940.
D rlji Rast islav: Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca, "Glasn ik hrvatski h zemaljskih muzeja," Sar ajevo, 1941 , i 1942.
Dui Niifor: Kn jievni radovi, knj. I, Beograd, 1891.
. Ml a: O narodnim knjinicama i bibliotekama, "S rps ka rije " , Sarajevo, 26. I V 1905, I , 58.
ivoje Stijepo: O osnutku i radu Hrvatskog glazbeno-pjevakog druJtva
Hrvoje tl Mostaru, "Napredak", Sarajevo, I- II 1930, V, 1-2.
orevi Tihomir: Manastir Mileevo tl Hercegovini, zadubina srpskog
kralja Vladislava Nemanje, "Vesnik srpske crkve", Cetin je, januar 1890, I, sv. II.
orevi Tihomir: Malija Di vk ovi, "Glas", Beograd, 1896.
ukovi Vasa: Iz Blagaja LI :zitolJtisli~, " B os an s k o-hercegova k i I sto
ni k", Sarajevo, 1890, IV, 9-10.
urikovi Dejan: Bosanska vila, knj . I , Saraj evo, 1975.
E kmei
\Milorad: Ustanak tl Bosn i 1875- 1878, Sarajevo, 1960. "Enciklopedija Leksikografskog zavoda, knj. I , Zagreb, 1965.
Filipovi
Milenko i M aza1i oko : Manastir Ozren, "Odetenje drutveOl ih nauka", Nova serija III, Spomenik Srpske a kademije nauka,
Beograd , 1951.
Gai
230
Gruji
Rados lav: Dobrobosanska eparhija, S tanoj evi Stanoje : "Narodna enciklopedija", II.
Gilsell-i Saray (Sarajevski cvjetnik) , S aray Bosna, 3. 10. 1871, III , 32.
Sav ivot meu drevnim rukopisim a (H. M.) "Os l obo enje"', Sarajevo.
23. I X 1956, XIV, 3130.
H adi
I ma m ovi
LITERATURA
23!
J.
Zivot i rad Hrvatskog pjevakog drutva Trebevi u Sarajevu, "Napredak", Sarajevo I-II 1930, V.
J ak i S tevan: Nekoliko uspomena na borbenu p rolost mos tarske gimnazije za vrijeme austrijske okupacije, "Sedamdeset pet godina
gimnazije", Mostar, 1968.
Jeleni Julijan: Kultura i bosanski franjevci, knj. I-II , Sarajevo, 1912.
i 1913.
Jeleni Julijan: Spomenici kulturnog rada franjevake Bosne Srebrene,
Mostar , 1927.
Jovanovi Slobodan: O ureenju biblioteke Jovana Duia, "Bibliotekarstvo", Sarajevo, 1963, IX, 4.
Juk i Ivan Franjo: Kn jievnost bosanska, "Bosanski p rijatelj", Zagreb, 1850.
Juki Ivan Franjo, Sabrana djela, I zbor i redakcija: Boris Cari , Sarajevo, 1973.
Juzbai Devad: Je z ika pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i
He rcegovini pred prvi svjetski rat, Sarajevo, 1913.
Samostanska knjinica u Kr. Sutjeskoj (K. C.), "Napredak, Kalendar
za 1932", Sarajevo, 1931.
Sreko:
Kadi
LAMIJA HAOZlOSMANOVIC
232
Mostar, 1926.
K reevI jakovi
1958.
KreevI j akovi
LITERATURA
233
Kre ev ijakov i
Ljub ibra ti
II ue
Stanislav: Nef to iz povijesti moje kole i allalfab etskih teajeva, Sarajevo, 1908.
Maksimov i Mirko: Crkvene borbe i pokreti, "Napor Bosne",
M aksimov i Mirko: Prvi period, Osnivanje drtdlva, "Spomenica srpskog pj e va k og drutva Sloge 'll Sarajevu", Prilikom 40~godi njice,
Sarajevo, 1928.
M aks i movi VoJislav: Nekada i sada, Sarajevo, 1973.
M a k simovi Vojislav: Vienja Bosne, PljcvIja, 1970.
Ma l b~~ Ante: Bosal1sko pilanje i Atlstro-Ugarska tl svjetlu po l itikog
. ,. dnevnika 1. M. Baern reit hera, Sarajevo, 1933.
Mandi ~ Dominik: Franjevci i franjevake kole u Hercegovini, "Glasnik
j ugoslovenskog profesorskog drutva", Beograd , 1953.
Ma rkievi Petar: Sarajevska bogoslovija o 30-godinjici, "Bratstvo",
Sarajevo, 1932.
Mati Bernardin i Gavran Ignacije: Kraljeva Sutjeska i Babovac, Zagreb, 1974.
Masaryk Toma: Covor tl austrijskoj Delegaciji o Kallayevol11 reimu
u Bosni 18. i 19. oktobra 1892, Osijek, s. a.
Maslea Veselin: Djela, konj. I-II I , Sarajevo, 1956.
Mazali Doko: Ferdinand Vele, Povodom IS-godinjice smrt i, "Jugoslovenski li st", 6ara'j evo, 30. Vl 1930, XVIII, 152.
Majstorovi
234
LAMIJA
HADZIOS~1ANOVIC
Mazali oka:
Narod, Sarajevo, 29. X 1911 , I, 139; 18. 18. Vl! 1912, III, 212; l. I X
1912, III , 225.
Narodila biblioteka Bosne i Hercegovine (1 945- 1965), Sarajevo, 1965.
Naa drutva, "Otadbina", Sarajevo, 1. III 1912, 11 , 62.
Nedom aki Vidosava: Stara jevrejska umetnost tt Pales tini, Beograd,
1960.
Nik i Andrija: Knjinica He rcegovake franjeva ke provincije, (l'ukopis,
Nac. i Univ. b ibI. BiH), Sarajevo.
Nin kovi Leant ije: Monografija manasiIra Dobrie vo s podrtInim crkvama, Mostor, 1908.
O di
Odi
LITERATURA
235
236
LITERATURA
Skari
Vladislav: Sarajevo
237
j
Spomenica dvadeset-petogodinjice proslave Hrvatskog pj eva kog drutva Tr e be vi, Sarajevo, 1918.
Spomenica Ila 2S-godinjicu Nadbiskupskog djeakog sjemenita i
Velik e gimnazije, Sarajevo, 1908.
Spomenica o 40-godinjici Hrvalskog pjevakog drutva Trebevi u
Sarajevu, "Napredak, Kalelzdar za 1934", Sarajevo, 1933.
Spomenica o SO-godinjici Hrvatskog pjevakog druUva H rvoje u Mostaru (1888-1938), Sarajevo, 1938.
Spomenica o proslavi desetgodinjice Prosvjete, Sarajevo, 19t 2.
Spomenica o proslavi 30-godinjice saraievskog kU/ILIrno-prosvjetnog
drutva La Benevolellcija, Beograd, 1924.
Spomenica pedeset-godinjice Prve Tarife graf ikih radnika tl Bosni
i Hercegovini 1888-1939, Mostar 1938.
Spomenica pedesetgodinjice franjevake redodrave, Mostar, 1897.
Spomenica prigodom SO-godgl1jice Nadbiskuvskof! siemenita i Nad
biskupske V elike gimnazije tf Travniku 1882-1932, Sarajevo,
1932.
Spomenica prigodom 40-godil1jice opstal1ka Dravne srednje teIznike
kole tl Sarajevu, Sarajevo, 1929.
Spom enica Prve gimnazije tf Sarajevu (34 izvjdtoj), Sar aj evo, 1929.
Spomenica sedqrndesetpet godina Gimnazije tl Tuzli 1899-1974, Tuzla,
1974.
Spom enica sedmndesetpet-godinjice Prve gimnazije u Sarajevu 18791954, Sarajevo, 1955.
Spom enica Srpskog pjevakog drutva Sloga tf Sarajevu, Prilikom 40-godinjice, Sarajevo, 1928.
Spomenica Seriatske sudake kole u Sarajevu, Sarajevo, 1937.
S pomenica 11 slavu sveal10g razvijanja zastave H rvatskog glazbeno
-pjevakog drutva Hrvoje u Mostaru, dne 13, 14. i 15. kolovoza
1904, Mostar 1904.
Spomenica u proslavu 50-godilljice Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu 1888-1938, Saraj evo, 1938.
238
LITERATIJRA
23 9
Zivkovi
uenog
dru tva",
IMBNSKI REGISTAR
Barii.
AbidinBaa 45
Abdullah-eff. 173
Hamjd Ta rhan
-1937), tur . iknj i. ,1<1 5
Abdtilhruk
(1852-
'snik 57
Ahmed Tre6i, lSult'3.n (1673-1736) 71
Aht5.ri 73
Alauddin Sej , .Bonjak, (1 7 SL) , pjesnik 71
Alaupovj Tugomir (,1870-1958) 21,
1i15, liS, 171
Aleksandar Veliki (356---323) 82
Alek5ije Sv. 113
Ali Dede, Bon jak, filozof .i p jesnik
(117. st.) 71
Ali J)claluddin-pa.a { 1820-1822 ).
trav. vezir 118, 76
Ali-paa K.ekim-oglu v. Hckim-oglu
Ali-paa
An i fira Ivan il08
Andrassy, Gyula I.{ t82l-la90), ma.
pisac 63
A:ndrei, Julije "o' . Andrassy, Gyula J.
Andrija Sv. 120
Antonije Mil eev.ski, jeromonah 80
gr.
fi lozof 87, 99
Bai
Bajdavi, Kadi 73
Bajezidagi,
Mehmed 61
Alija 57. 76
Belagija, Abd1;lSclam 1: 61
Belhts-Panonmus, Matia.'. v. Panon
nius-BeUus, 1\1:3.tia5
Benac, Alojz 198
B esarovi, R i~to 2&, 34. 43 , 0135 . 148,
,151. 158. 198, 1199, 206
Bitanga , Rade 93, 94, 190
Bia<kovi, Jozef 55
B laevi. Franjo 93 , 94
Bo g,ievi, Vojislav S. 7, 28. 83, 113,
16'1, 193
Bogovi, Manko 50
B orot a-Treee, Vladimir 171
B okovi.
Boi,
Risto G. S2
e
Cari ev i. Vaso 91, 151
Cezar, Gaj Julije (l()()......44) 99
Ciceron Kvin to Tulije (104--43) 107
CmojeV:i, ure (1490--96 85. 89
Comelie 121
242
e
Cabakovi, P. 140
Ca u evi, Dcma!uddin,
reis 47
Cermak. Lj udevit 25
Cokorilo, Petar Prokopije IS, 16, 18,
20
Condri.
e
aa U , Mli.'ia-Cazim (1 787- 1915), 44
Cejvan-Cehaja 74
C eri m ovi , Mehmed-Ali 61
C ori, Anto 104
Cori, B or is 2 1, 39, 178,206
COl'Ovi, Svetozar (1875-19 19 39,
53, 58, 141 , 142, 143, 159
Carovi , Vladim ir ( 1885-1941) , is tor.i ar 7, ts, 16, 17, 18, 24 , 49, 50,
83, 84, 90, 97, 106, 123, 140, 148.
150, 158, 161. 198,200.202, 205, 206,
208, 209
Cupi, Nikola 1'21
C u ri.
D
eldum,
Nasko 170
Osman 39
.ipi , J ure 36
ivojc , Stipo 164, 165
orevi, T ihornil" R. 85
ukovi , Vasa N. 81
Dumii, Sim-zade Abdullah 76
urev, 'B ranis lav 5
urikovi , Dejan 39
iki ,
D
Dabi,
Ali-Fehmi 76
D
Da i , Zivojin
Danii, uro
151
(1825-1882) 118
David Pardo. v. aPrda, David
Davidov i. Dmitrije (1789-1838), no..
vinar i knji. 16
Demetar, Dimitrije (1811-1872), pje's nik, prev. i d ramatiar 115
D ervievi, Mehmedalija 30, 159
Derv ievi, Scdika 177, 192, 193, 195,
196
Des pi , Mak,so 22
Dickens, Cha r les (18 12- 1870) 115
Dikens, Carl v. Dickens, Charles
Dima, Aleksandar v. Dumas, Alek's andar
Dim itr ije, akon 85
Dimitrije Teodosije v. Teadosije,
Dimitri je
D imitrijevi , Rad mila .142, 143
D imitl"ovi, Radia, knez 87
Divkovi , fra Matija (1563-1631) 96,
104, 204
Dizdar, H amid 44, 57
Dew, Melvil 131
D1ustu, Ljuboje 123
Dobrenovi , Antonije 13
E
Ejubovi,
Mustafa
H ajrudin-beg
72
Farlatti, Danijele (1690-1 773), istoriar 204
Ferhat-beg, Gazi H us rev-begov otac
64
F ilimon, iguman 79
F ilipovi , Mi lenko S . 79
Frani, fra Aneo 119
Franjo Josip 103
Franjo Sv. 22
F ritz G. 15 1
IMENSKI REGISTAR
243
G
Gai,
Jelena 74
Gaspan, Alfonz 99
Gavran, fra Ignacije 96, 119
Gavrilo, arhanel 87
Gavrilovi , Jovan lB
Gazi Husrevbeg, bos. namjesnik 10,
II , 26, 37, 48, 57, 58, 59, 62, 64, 70,
GoJdsieher, Ignjat 11 5
Gos p i, VukoJa, prota 27
Graei, Franci sko 102
Grada evi, HuseinKapetan (1802- 1834) 75
G rad a evi, OsmanKapetan 75
GraeseJ, A. 151
Grbi, Ilija 133
Grdi, S epan
Grdi, Vasilj
Gruji, .
147
(187S-1934), 144, 146
15 1
H
H adi, Osman-Nuri
H adi mejH, Mejli
175, 176
v. MejE Baba
(1- 1389)
Akif 7t
H usein 71
Salih Sidki (Mu-
AuguS't
(1861-1911)
115
HarbOti 114
H asagi, Abdullah a jn i (umro 1872),
b ibI. Gazi H us. bibI. 65
H as and edi, H ivziia 73
H aLi bov i , H ilmi 59, 173
Hauptman, Ferdo 173, 176
I bn Faris 114
I ki , Dragutin 93
Ili , Danilo (1890-1915). 43
Bi , Dimitar 190
Jliji, Stjepan 47
I mamovi, Refet Mustafa, novinar
25
Ima m ovi, Vehbij a 177
I rby, Mi ss Paulina Adelina (18311911) 28, 29
Juzbai ,
LAMIJA HADtl05MANOVI C
244
Kale ~ i ,
Hasan 10
K.alay, Benjamin 32, 33, 36, 37, 42,
90, 200
Kalueri, S lavko 43
Kamber, Ilija 193
Kamhi , Haim 41, 179
Ka nitli 104
Kan ta miri-zade Abdullah ll , 70, 72
Kreevi jakovi
Kreev ijak ovi,
Kapeta novi,
137, 150,
203, 205, 206, 207, 208, 209, 210
Karabeg. Mugdim 36
Karabe~ovi, I brah im 188
Karad t, Vuk ll , 14, IS, 16, 17, 20,
IH
Ka rao rev i, Petar 30
Ka raozbeg 11, 14, 15. 16, 17, 20,
Karam ehmedovi,
Muhamed 110
~19S9)
M ehmed-beg Ljubuak
40, 41 , US. 173, 174, 178, 21 8
AIi-eff. 175
J osip 50
KroIJ , Uro 149
K.ruevac, Todor 11, 25, 109
Kuj undi , fra Andrija 101
K2ulier , Anto 72
Kukavica, Mehm ed1'aa 72, 76
Kukul jevi-S akcin ski, Ivan (1816-18895 130
Kumii , Eugen (1850---1 904) 115
Kurtehaj i, Meh med-Sakir (1844--"1872), novinar 25, 26
Kar lo Sesti 81
Kasij a, carica 16
Ka iko vi, Ni'kola 138
Ka ta rina, Sv. 101, 102
Kaucki 197
Kec man ovi, Ili ja 15, 20. 43, 103
Kemura, Sei fudin Fehmi 58, 59, 72,
73 , 115, 189, 205, 210, 218
Kes i , S tojan 43 , 188, 189
80
Macdonald 115
S tanislav 7
Mirko 63, 90, 138
Mak s imov i, Voiislav 16, 42, 63, 184
Malbaa, Ante 33 , 42, 63 , 184
Mai storovi,
M aks i movi,
M aleti, orij e
M andi,
Mand i,
16
M. 47
Milo (1843-1900), 25
Ma rgeti, or ijc
IS
jp-pRn 96
Mari ianovi, St jeDan 112
Markovac-Ma rgeti. St iepan v. MarI!eti-Markovac. Stje pan
Markovi . S tipo 170
MarJ..."'<;. Kar l v. Ma rx , Karl.
Marti , fra Gligorije v. Marti fra
Ma nreti.Ma r k ova c ,
Grga
~t
IMENSKI REGISTAR
245
M arti,
Mazali, oko
M aurani.
20
79, 208
Mayer, B. 151
Medakovi. Dejan 82, 86
Mehmed Drugi. Fatih, sultan (1429-1481) 93
Mehmed-paa Kukavica v. Kukavi
ca, Mehmedpaa
MejU-Baba 74
Melentije, hadi 91
Meminsk i 99
Mi anovi, Slavko 30
Mihailo, arhanel 87
Mijanovi, Stanko 84
Milakovi, Josip 22, 33, 50, 115, 133,
166, 171
Mila, Nikodin, episkop 117
Mileti. Augustin 21
Miller, Heinrich 204
Mileti, biskup 112
Milievi , Ivan, Aziz 40, 47, 77, 115,
162, 163, 164. 168, 17l
Mili i,
L. 7. 88
185
Moi sije, iguman 81
Mom i novi, fra Stjepan 101
Momirovi, Petar 81, 88, 89
Monteier 99
Muhi b i, HiIm i 70, 174
Mujezinovi, Mehmed II
MuJ abdi, Edhem 44, 47, 171, 178
Murat-paa, rumeli jski beglerbeg 57
Musafija, Leonid 15
Muicki, Lukijan 16
Muteferrika, I brahim (tur. tampar)
77
Muvekkit v. H aci ihuseinovi, Salih
Sidki - Muvekkit
Muzaferija, Abdulkadir 72
Niki,
Petar (1820-1867)
16. 136
Njuje, Sava 15
o
Obili , Lazar 83
Obili, Milo 83
Obradovi, Dositej
(1739-1811) 16,
20
Obrenovi ,
Mihailo 32
Od i, Antun 163
Ogrizovi 115
Ome rsofti, Bekir 177
O pija, I brahim 71 , 74
Orbini, Mavro (
-1611),
dubro
i storiar 204
Oroli, Marko
103
Osman-paa Topal v. Topal. Osman
-paa
Osman Sehdi BjelopoJjac v. Sehdi,
Osman BjelopoJjac
Ovidije 99
p
246
l.AMIJA HAD2:IOSMANOVl e
Vaso (1838-1899), arhimandrit 15, 16, 28, 29, 30, 158. 160
Perovi, Serafim 7. 81
Peut, Jovo 139
Peta r Veliki v. Kar aorevi, Petar
Petar Veliki car 16
Petka , Sv. 7, 84
P etraok, Karci 55
Pe tranovi. Gerasirn. , episkop 117
Pilar, I vo J7l
Pinto, Avrarn 109, 181, 182
Platon 99
Plu tarh 99, 107
Poljani. Aleksandar (Aco) 59
Poljokan, Braco 47
Popovi , Bogdan i{1863-1944)
Popov i . Ljubinko 61. 72, 96, 99, 146,
,181, 184, 192. 203, 204, 210, 212
Popovi, Marko, prota 89
P opovii, braa ,( izdavai) 133
Popovi, Vasilj 32
Pos LI ovi . fra P avao 96
Pray. Georgije 204
Preradovi , Petar (18'18-1872) 115
Princip, Gavrilo 1894-1918) 43
P rodanov i, Georgije 80
Prot i, J ovan 43
P rua'k, Hasan-Ka.fi (XV I i poe
tak XVTI Ist.) 71
Puhalo. Slobodan 132
Pu kin-Sergejevi, Aleksandar
~179~ 1 837) 115
R
ore 146
Radoii, Svetozar 110
Radulovi, Jovan 16. 52. 142,
Radulovi, Risto (1880-1915)
Safvet-beg v,
Safvet-beg
Relja, Pavao, Em ilije '15
Richter, Eduard 32
Ri hter, Eduard v, Richter, Eduard
Rizvanbegovi .
Mehmed Ali-paa
(1783-1851), herc. vezir -18. 74
R!izvi, Muhsin 25, 26, 40, 174
Roth, Cecil 11 0
Rosen lhal Jacq ues 206
Runda, Vaso 47
Rypka, J an 55
S
Saraj i, Stevo 1137
Sava, iguman 79
Sava, Sv. v. !N emanj i, Stefan VIa
dislav
Sava, zlatar 79
Sa v.i, R. 1. 190
Sawjs'ki, Eugen, pline 204
Schiller, F riedr ich (1759--1805) 52
Sen j a'k , ilulro 163
Serdarevi , Mu hamed Seid l IS
Sergi je, Sv, 83
Seyyid Ali ja 73
Sikiri, Vehbi 73
Simzade Ab dulkel'im 76
Simi, fra Spiro 108
S inclair. Lewis 195
Sir in. l efrem 79
Skari, Vladislav 26, 90. 175
Skcnderova, Staka 1{1831-1891) 27,
11 2
Skerli, Jevan (1877-19.14) 16
Skok, Petar 205
Slavjansk i, Kiri11, cpis1mp 204
Slijepevi, Pero 58, 146. 147. 148
Slipievi, Fuad 90, 138, J46, 176
S ofokle (99-115) 86
So'kol ov i . Mehmed-paa (1505-1579)
70, 85, 193
S okolov,i, Mi o 193, 194
Sokolovi, Osman, Asaf 47, 56, 57,
Sokol ovi.
144
47, 58,
58
Raca.
Raki, V inentije
Sunu1lah 56
Pavle 16
Sopron, Tgnjat 20, 25
Spa ho, Fehim 10, 64, 73, 205, 208
Solari,
Stefan ,
Branko 91
arhiakon
80
Stojanovi, Ljubomir (Ljubo) (1860-1929) 80, 85, 88
S tojanovi, Nikola 136, 175
S tojanoV>i, Stevan 159
Strabonis 107
Struki, fra I gnacije 101
Studnika, Jaromir 44
Sun aTi, J. 47
Sunulah-eff. 72
247
Treec-Borota, Vladi mir
-T re!ec, Vladimi r
v. Borota
$
$abanovi,
87
44
39, 52,
53, 58, '141, 142, ,143, 144, 218
Santi, Jakov 53
Santi, Pero 52
Sarac, Nedim 187, 192, 195
Sa l1i, I van 47
S edrin , Sal tikov 17
Sehdi, H atem 72
Sehdi, Osman Bjelopoljac lJ, 72, 73
Scjh J ujo 8, 71 , 74
Senoa, August (1838-----1881 ) 50
Serifov,i, Fadilpaa 12, 48
Seclj, Marko V. 163
Smit.ran, Jovan 43
Sola, Atanasije 58, 140, 142
Sola, Voj islav 52
Solaja, Serafim (1800-1853) 15, 16,
20
Sotri,
S otri ,
Ata 15
Jovo 15
Stadler, Josip, nadbiskup 40, 63 , 120
Stiti, Lina 44
Sunji, Marko 62
Sulji, Ris to 146
T
T adi, N. 170
T ajanov i , Nikola
137
Tefarov, Kdsti[or 204
Teodosije, Dim itrije 15
Teodosije, iguman 79
Teofil, vladika 87
T iak, Franjo 36
Tlhi Smail 81
TLimur Lenk (1336--;1405) 114
Todorovi, hadi Risto 15
To lstoj, Lev Nikolajevi (t 828-191O)
1115
Tomi.Kova , 'Ljubica 40
Topal Osman-paa eI800-I&l4), bos.
valij a, 24, 26, 2S
Tralji, Mahmud 57, 59, 64, 178
Tralji, Seid 87, &8, 89
U
Ui Ebu1Hasan S iradudd.in 8
V
Val oi, Velimir LJ07
Vankoli 71
Vasilije, hadi 84
Vasilije, iguman 81
Veber, France 115
Velz, Ferdinand J39, 208
Velze, A. Il 6
Vergilije Publije (70---19) 99, tl S
Verlam 10
Verter 115
V eselinovi, lR3!i ko L. 62, 85
Vesely, Rudolf 55
V idakovi , Nikola 16, 446
Vjdoevi, fra l1ija 1106
Vinji, David 146
Vladislavi, Savo, grof 84
Vranje, Nikola, pop 89
Vukovi, Gavro 19
Vui i, biskup 63
Vujkovi . Mita JJ7
Vukievi,
Vukovi,
M . 88
Boidar 7, 85, 86, 87, 89,
204
Vukovi.
Vukovi,
Z
Zimonj i, Petar J 18
Zirdum , Andr.ija 10, 103
Zirdum, Vjekoslav 102
Zla tous't, Jovan Sv. 79, 80, 82, 89,
99
Zorabdi, Omer 53
Zoreti , Franc 62
2
1. ivkovi,
Mi1:a 87
w
Woding, Luka 93
Budim 16
Bu dimpeta 110 203
Bugojno 172, 175
Bukovica (samos tan) 102
Busovaa 16, 170
198 205
"
112 123
168' 170'
.
104 126
203' 204'
'
e
Cajnie 80, 160
Cap\jina 160,172
Dalmacija 165
Detani (manastir) 17, 19
Dervent a 36, 102, 123, 132, 134, 137,
160, 170, 172, J92
Dinara 163, 170
Dobor 57
Dobrievo (manastir) 62, 81, 82
Dolac 192
Donja Tuzla 13 1
Drenov ica (manastir) 79
Drina 160, 168
Drvar 160, 171
Dubrovnik 108
Duvno 106, 172
Dui (manasLir) 7, 16, 83, 84
akovo
24, 162
Engleska 204
Erdelj 85
Evropa 33, 59, 178, 197, 217
UMlJA HADl IOSMA.NOVIC
250
Kozarac 175
F
Foa U, 80, 1136
Fojnica 10, 16, 17, 22, 62, 96, 97, 98,
99, 160, 168
Francuska 81 , H l, 203
Fruka Gora 80
Gabela 74
Gacka 15l , 159, 160
Glamo 160
Gomionica (manast ir) 82
Gorade 27, 83, 85, 86, 160
Gorica (sam ostan) 1103
Grac 203
G raanica
LJ
Ljubinje 159, 160, 168, 176
Ljubljana 203
Ljubuki 106, 107, 160, 168. 172
M
M aarska
93, 207
lUda 172
Maglaj 91
Majevica 163
Mala Azija 28
Milcevo (manastir) 81. 82. 83, 84
M iljacka 86
Mleci 16, 83, 85, 86, 87. 89. 204
Modria 160
Moskva 80. 82, 'IU3
Mostar 8, 15, 17, 118, 20, 24, 39, 42,
43, 74, 89, 106, 107, 108, 112, 123,
128, 131, 133, 134, 136, 140, 14 1, 142,
143 , 144, 163, 164, 165, 168, 169,172,
177, 178, 188, 192, 197
I nstanbul v. Carigrad
Hercegovina 106
Hiland ar (m anasHr) 79
Hopova (manastir) 80
H.rge 160
Hrva ts ka 21, 45, 130, 165, 188. 189
Humac 107
I
I nija
32
Istona
Hercegovina 31
Neretva 10
Nevesinje 136, 151
Novi S ad 24, 25. 133, 149
NJ
Nj e maka
112
Kairo 11'4
K.1adanj 160
Klju
160, H O, 172
Kmcani 82
Knin 203
Kon jic 106, 137, 160, J72
K ordoba 115
Koruka 120
Kosovo i !Metohija ,16
~UES N I
REGISTAR
R
Raa 91
Re1jevo 117
R im 21, 63, 102, 204
Rogatica 137, 160, 175
Romanija 57
Rumunija 203
Rusija 18, 62, 80, 81, 89, 188, 190, 204
251
T
Teanj 20, 160, 174
ToHsa 23, 103, 104
Travnik 75, 76, 109, 120, 160,
168 , 172, 179, 197
Trnvunija 83
Trebinje IS, 20, 4!2, 83 , 136 137
163, 168, 197
'"
T rcbinjica 81
Turska 19, 25, 28, 31, 77 81
176 , 217
'
,
TUZ la 118, 123, 134, 'i36, 159,
'I 68 , 170, 172, 174, 178
167,
151
123
,
163,
U
Ugars ka 21,130,211
Ulog 160
Sandak 17, 84
Sanski Most 160, 170, 172
Sarajevo ll , 15, 17, 20, 25 26 27 33
37, 38, 43, 44, 55, 57, 61: 72: 73; 87:
88, 91. 109, Ila, ,113, 116 117 118
123, 126, 128, 132, 133, 134. 136 137'
139, 1142, 144, 149, 150, 154, 165' 168'
170, 171. 173, 174, 175, 179, 180: 181:
184, 188, 190, 191, 193, 197,206,208
21 0, 212, 215
'
S?-va (djeka) 21, 151
Sitno 6
Skadar 89
Skopl je 156
Solun 110, 182
Split 6, 10
Srbija 19, 28, 29, 30, 31, 45, 62, 85,
126, 149, 151, 156, 188, 189
S rebrenica 136, 160
Srednji I stok 65
Srem 185
S're~;Ski 'Karlovci 117
Stolac 172
Sveta <fora 79, 80, 83
Sveta Troj ica (manastir) 85
Svinjar 160
S
Sabac 188
Sirokri Brijeg (samostan) 24, 106,
107, 108
167, 168
Vlaka 85
Voj vodina 29, 11 3, 151
Vrbica (samost an) 102
V;ua
l.epc
135, 172
(manas t ir) 7, 16, 17. 79,
80,81. 112
2:ivi i 74
1upanjac 160
2it omisli
SADRZAJ
,
31
47
61
64
69
72
73
75
75
79
81
82
83
87
88
90
93
96
101
102
103
103
104
LAMIJA HADtIQSMANOV IC
256
BIBLIOTEKE HERCEGOVACKIH
L Biblioteka samostana na
2. Biblioteka samostana na
3. Biblioteka samostana II
106
107
107
109
112
113
ll7
118
120
123
126
128
130
l3l
132
135
136
137
140
144
158
162
163
165
167
168
169
172
173
177
179
180
181
183
187
190
191
193
SADRUJ
257
198
207
212
ZAKUUCNO POGLAVUE
- - - - - RJECNIK MANJE POZNATIH RIJEC'I I TERMINA GLAVNI IZVORI I LITERATURA
IMENSKl REGISTAR
215
221
17
225
241
Lamija
Hadiosmanovi
izdavaa
Boro
Vidovi
Recenzenti
Voja Maksimo vi
Mitar Papi
Tehnika
Ahmed
O'prema
Muhamedagi,
graf. ing.
Lektor
Duanka
Staro vi
NaslO'vna strana
Nedim
A rifov i
KO'rektor
Dragan H rka
Stampa: IRO ,.BudunDs t", NO'Vi Sad
Ttira: 1.000 .primj eraka
Stampano uz fina.n:sijsiw
pomo
S IZa za
BiH
djelamO's't