Professional Documents
Culture Documents
Visokonaponska Raskj - Postrojenja H.pozar
Visokonaponska Raskj - Postrojenja H.pozar
HRVOJE POZAR
redovni profesor Elektrotehnitkog fakulteta SveutiliSta u Zagrebu
redovni elan Jugoslavenske akadernije znanosti i urnjetnosti
VISOKONAPONSKA
RASKLOPNA POSTROJENJA
UDZBENICI SVEUCILISTA u ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
TRECE POPRAVLJENO IZDANJE
TEHNICKA KNJIGA
ZAGREB
Svojoj majci
i mujci svoje djece
posvebujem
H . Poiar
H . PoZar
Strana
Predgovor . . . . . . .
. . . . . . .
Sadriaj
Oznake upotrebljene u formulama
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
7
9
15
PRVO POGLAVLJE
Osnovno o rasklopnim postrojenjima . .
. .
1.1. Zadatak rasklopnih postrojenja
1.2. Izvedbe rasklopnih postrojenja . . .
1.3. Naprezanja u rasklopnim postrojenjima
. . . . . . . .
A . Naponi
B Struje . . . . . . . . .
1.4. Grafirki simboli
.
.
.
.
. . .
. . .
. . .
. . .
. . .
. . .
. . . .
. . .
.
.
.
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . .
DRUG0 POGLAVLJE
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. .
. .
. .
. .
.
.
.
.
.
.
.
.
. .
. .
21
21
23
23
23
29
29
TRECE POGLAVWE
Strujekratkogspoja . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
-snovnepretp~sta~ke
3.2.
spoj umtrofaznojmreii . . . . . . . . . . . .
A . V s t e kratkih spojeva . . . . . . . . . . . . .
B . Utjecaj transformacije na odredivanje struje kvara . . . . .
c. Tropolni kratki spoj . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
D . Jednopolni kratki spoj
E . Dvopolni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . .
. . .
F. Dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom
G . Kratki spoj preko impedancije . . . . . . . . . . .
H . Usporedba vrsta kratkog spoja prema velifini struje . . . .
3.3. Stanje u mreii i odredivanje struja kratkog spoja . . . . . .
3.4. Udarna struja kratkog spoja . . . . . . . . . . . . .
A . Definicija i potreba poznavanja udarne struje . . . . . .
B. Odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . . . . .
C. Propisi za odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . .
Strana
. 117
. 117
. 118
. . . . . . . . . . .
3.5. Rasklopna struja kratkog spoja
A . Definicija rasklopne struje kratkog spoja i rasklopne snage sklopke
B. Izbor vrste kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage . . .
C. Izbor mjesta kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage sklopke
D . Odredivanje rasklopne snage u dijelu mreie . . . . . . .
E . Propisi za odredivanje rasklopne snage
. . . . . . . .
3.6. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja
. . .
A . Odredivanje struje rnjerodavne za ugrijavanje
B. Propisi za odredii;anje struje mjerodavne za ugrijavanje .
.
.
.
.
.
.
CETVRTO POGLAVWE
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . :
A Opfenito
B. Izbor presjeka sabirnica s obzirom n a maksimalnu struju u normalnom
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
pogonu
C. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog
spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
D. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na mehaniCka naprezanja
. .
a) o silama medu paralelnim vodifima
. . . . . . . . .
b) o silama medu vodifima koji nisu medusobno paralelni . . . . .
c) vrsta kratkog spoja i sile medu vodifirna . . . . . . . .
d) naprezanje sabirnica . . . . . . . . . . . . . .
e) vlastita frekvencija sabirnica
. . . . . . . . . . . . .
E . Potporni izolatori
. . . . . . . . . . . . . . .
a) opcenito o potpornim izolatorima . . . . . . . . . .
b) utjecaj titranja n a naprezanje potpornih izolatora . . . . . . .
c) visebi izolatori kao nosafi sabirnica . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
F. Provodni izolatori
G . Nosafi izolatora . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2. Rastavljafi
. . . . . . . . . . . . . . . . . :
A . Upotreba i izbor . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Izvedbe
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3. Uredaji za prekidanje struje
A . OpCenito . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
Strana
B. Visokonaponski osigurafi
. . . . . . . 266
a)opis
. . . . . . . . . . . . . . . . .
266
b) taljenje osigurafa . . . . . . . . .
. . 266
C) prekidanje struje . . . . . . . . . . . . . I .
. . 273
d) izbor osigurafa
. . . . . . . . .. . . . . . . . 277
C. Sklopke
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
a) elektritni luk . . . . . . . . . . . . . .
b)g&enjeluka
. . . . .. .. . . . . . . . . . . .280
C) pojave nakon gaSenja luka . . . . . . . . . . . . 284
d) faktor naprezanja sklopke pri prekidanju struje h a t k o g spoja . . 286
e) isklapanje malih induktivnih i kapacitivnih struja . . . . . . 292
f)izvedbesklopki
. . . . . .. . . . . . . . . . 297
1) zraCne sklopke . . . . . . . . . . . . . . . 300
2) sklopke s magnetskim puhanjem . . . . . . . . . . 300
. 3. 0 1
3) uljne sklopke
. . . .
. . 304
4) malouljne sklopke . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . 306
5) hidromatske sklopke . . . . . . . . . . .
. . 380
6) pneumatske sklopke
. .
. . 308
g) viSestruko prekidanje strujnog &a . .. .. .. .. .. .. .. . . 311
h ) karakteristike sklopaka . . . . . . . . . . .
. . 311
i) tendencije razvoja sklopaka . . . . . . . . . . . . 316
D. Ufinski rastavljaCi
. . . . . . . . . . . . . . . 317
( 6 9 ~ j e r n itransfonnatori
. . . . . . . . . . . . . . .
A . OpCenito
. . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Strujni mjerni transformatori . . . . . . . . . . .
a) djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . .
b) taCnost mjernih transfonnatora . . . . . . . . . .
C) snaga strujnih transformatora
. . . . . . . . . .
d) vladanje strujnih transformatora kod poveCane primarne struje
e)karakteristikestrujnogtransformatora . . . . . . . .
f) strujni medutransformatori . . . . . . . . . . .
g) izvedbe strujnih transfonnatora
. . . . . . . . .
h ) uzemljenje strujnih transformatora
. . . . . . . .
C. Naponski mjerni transfonnatori
. . . . . . . . .
a) djelovanje i karakteristike . . . . . . . . . . .
b) izvedbe naponskih transformatora . . . . . . . . .
c) kapacitivni naponski transformatori
. . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. .
4.7. Kabeli
. . . .
A . Upotreba i izvedbe
B. Izbor presjeka
.
4.8. Odvodnici prenapona
A . Svrha
. . .
B. Ventilni odvodnici
C. Cijevni odvodnici
D . IskriSta
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
374
374
375
382
383
. . . . . . . . . . .
.
584
589
595
. . . . . . . . .
8.3. Pornofni strujni krugovi rastavljafa
. . . . . . . . . .
A. Upravljanje i povratno javljanje
. . . . . . . . . . . .
B. Blokiranje rastavljata
8.4. pomofni strujni krugovi naponskih transformatora u spojnorn polju
. . . . . . .
A. Dovodenje napona za mjerenje i zaititu
B. Strujni krugovi sinhronizacije . . . . . . . . . .
8.5. PomoCni strujni krugovi u odvodu ufinskog transformabra . . .
8.6. Akumulatorska baterija u rasklopnom postrojenju . . . . .
A. Napon, kapacitet i punjenje baterije . . . . . . . .
B. ZaStita istosrnjernih strujnih krugova
.
8.7. Kompresorsko postrojenje .
.
.
.
.
.
.
.
.
A. OpCenito . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Manje kornpresorsko postrojen je
.
.
.
.
.
C. Veke kornpresorsko postrojenje . . . . . . . . . .
.
. .
597
597
. . 597
.
,
605
. . 605
. . GOG
. . 607
. . 608
. . 608
. G16
.
. 619
. . 619
. 821
. .
623
DEVETO POGLAVLJE
Izvedbe rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . . .
9.1. Opfenito o izvedbarna rasklopnih postrojenja
.
.
.
.
.
.
.
.
9.2. Otvorene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo
35 kV)
A. Luk u rasklopnorn postrojenju . . . . . . . . . . . .
B. Izvedbe s kabelskirn odvodom .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
C. Izvedbe s neizoliranirn odvodom
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
9.3. Oklopljene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo
35 kV)
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
A. Opfenito . . . . . . . . . .
B. Izvedba s nepornifno rnonliranim aparatima
C. Izvedba s pornifnirn aparalirna . . . .
9.4. Izvedbe rasklopnih postrojenja visokog i najviSeg napona . . . . .
A. Rasklopna postrojenja u zgradi
. . . . . . . . . .
B. Rasklopna postrojenja n a slobodnom .
.
.
.
.
.
.
.
9.5. Kornandne plofe
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Literatura
Kazalo
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
627
627
630
630
635
638
641
646
646
647
662
665
671
4.5)
Id
Id
I,
Ii
Ik
Ik"
Ikl
Ikti'
15
17.i
1 2 ,
VT
vi
Ta
Tnm
Td'
Trl"
Td11,l
Tdtn"
Tod'
Tod''
TOR"
TQf'
Ui
Uar
ua
Uo
Uosn
uu
v
v
Vil
vd
Vi
Vk
Vnl
Vn
v o
VD
VR
VR
I
VRS
vs
w1
X
Xd
xd
xd'
Xd"
xdo,
Xdo
Xdo"
Xi
Xi
Xir~
Xinr
xk
X1n
Xnl
Xntr
xo
xu
XOY
Xo,.
Xpdr
Xvur
x*
X*'
X*"
xsqr
XBI.
Z
zd
Zd
Zd'
Zd"
Zdn1
kratkog spoja
17
inverzna irnpedancija
impedancija preko koje se zatvara
struja kratkog spoja
impedancija izrnedu nul-tarke
transformatora i zernlje
ilazivna
impedancija
strujnog
transformatora (poglavlje 4)
nulta impedancija
osnovna impedancija za prerafunavanje na jedinifne vrijednosti
rezultantna impedancija paralelno
spojenih dijelova m r e i e
operator
veliEina ovisna o materijalu i dopugtenom poviienju temperature
za odredivanje potrebnog presjeka
kabela (poglavlje 4.7)
razmak medu sabirnicama (poglavlje 4.1)
medusobni
razmak uzernljivafa
.
...
(poglavlje 7.10)
udio rezervoara niieg tlaka u opskrbi zrakom (poglavlje 8.7)
Sirina sabirnice
broj istovrsnih elernenata spojenih u seriju (poglavlje 5.2)
udaljenost tafke od ruba uzemljivafa (poglavlje 7.10)
specififna toplina vodifa
frekvencija mreie (poglavlje 4.1)
brzina Sirenja vala u vodu (poglavlje 4.3)
vlastita frekvencija sabirnica
(poglavlje 4.1)
promjer vodifa
promjer uzemljivafa (poglavlje
7.10)
rnomentana vrijednost elektromotorne sile
vektor elektromotorne sile direktnog sistema u jedinifnim vrijednostima
vektor elektrornotorne sile inverznog sisterna u jedinifnim vrijednostima
vektor elektrornotorne sile nultog
sisterna u jedinifnim vrijednosrima
vektor elektromotorne sile faze R
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze S
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze T
u jedinifnim vrijednostima
frekvencija izrnjenifne struje
sila na jedinicu duljine vodifa
(poglavlje 4.1)
faktor za odredivanje struje taljenja (poglavlje 4.3)
frekvencija prekidnog napona
faktor istodobnosti isklapanja
sklopaka i rastavljafa (poglavlje
8.7)
-~
Ii!
Prema smjegtaju razlikujemo rasklopna postrojenja unutarnje i vanjske izvedbe. Postrojenja unutarnje izvedbe smjeStena su u zgradama, najEeSCe izgradenim za tu svrhu. Aparati u postrojenjima unutarnje izvedbe
zaStiCeni su od vanjskih utjecaja (atmosferski, praSina i sl.), pa su pojedini
dijelovi (izolatori, kabelske glave i dr.) jednostavnije konstrukcije. Postroj'enja unutarnje izvedbe zahtijevaj u posebne zgrade, koje u sluEaju vrlo
visokih napona moraju biti velike, Sto uvjetuje visoke troikove izgradnje.
Zbog toga se pri vrlo visokim naponima prelazi na postrojenja vanjske
izvedbe, a elementi postrojenja moraju biti tako konstruirani da mogu
ispravno funkcionirati i kad su izloieni vanjskim utjecajima.
Aparati pojedinog dijela rasklopnog post.rojenja unutarnje izvedbe
mogu biti postavljeni medu pregradama, tako da je svaki dio postrojenja
smjeiten , u posebnu Celiju. U nekim sluEajevima izvode se postrojenja i bez
pregrada. U oba sluEaja govorimo o otvorenoj izvedbi rasklopnog postrojenja. Nasuprot tome upotrebljavaju se rasklopna postrojenja zatvorene
(ili oklopljene) izvedbe, pri kojoj je cijela celija oklopljena limom. Takve
Celije izraduju se i montiraju u tvornici, a mogu se postaviti bilo u zgradi
(npr. u tvornitkim halama), bilo na slobodnom prostoru. 0 izvedbama
rasklopnih postrojenja bit Ce joS govora (poglavlje 9).
raspodjeljuju energiju proizvedenu u generatorima na vodove koji povezuju elektranu s mreiom. Medu rasklopnim postrojenjima u mreii razlikujemo transformatorske stanice, ako u rasklopnom postrojenju, osim Evori-
_
1
TABLICA 1.4.
Podnosivi
,-
3
3
.A
1
3
6
10
15
20
30
45
60
110 s
110
150s
150
220 s
220
300 s
380 s
za?titni
nivo
odvodnika
prenaPOna
kV
.- $
.->
1,15
395
7
11,5
17,5
23
35
52
70
125
125
170
170
250
250
330
420
5
13
26
40
60
80
120
175
235
330
415
450
565
660
025
875
1110
udarni
napon
'
3%
A
rastaviSta
Bm
Bm
-0
o >
20
23
45
52
60 -70
85
75
95
100
145
125
170
195
290
250
325
375
450
520
630
550
750
650
860
750
900 1040
1050 1200
1150 1320
1425 1640
kV
15
25
35
45
60
75
100
145
190
250
310
370
440
535
620
750
900
nastanu dva ili vise preskoka. Ako dode do preskoka samo jednom, ispitivanje se ponavlja sa joS 10 udara. Izdrii li izolacija svih 10 udara, smatra
se da je zadovoljila zahtjevima; ako nastane samo jedan preskok, ne zadovoljava. Ispitivanje udarnim naponom uvijek se izvodi u suhom, bez
obzira da li uredaj sluii za rasklopna postrojenja unutarnje ili vanjske
izvedbe.
PoviSeni standardni podnosivi napon dolazi u prvom redu u obzir za
uredaje i aparate izloiene atmosferskim prenaponima.
Standardni podnosivi naponi za mreie s najviSim naponom 420 kV
navedeni su u tab. 1.3. prema preporukama IEC, jer ih jugoslavenski standard ne propisuje.
NjemaEki propisi predvidaju neSto drukPije najviSe napone mreie i
podnosive napone (tab. 1.4). Treba razlikovati podnosive udarne napone
oblika prema sl. 1.4, ali trajanja 1/50 p,i podnosive udarne napone odrezanog vala.
Prilikom ispitivanja standardnim udarnim naponom izolacija zadovoljava ako pri 5 udara ne nastane preskok ili ako do preskoka dode samo
jednom, no nakon daljnjih 5 udara ne smije ,doCi do preskoka. Ispitivanje
10
22
33
42
53
64
86
119
152
210
262
280
350
405
505
545
750
C
transf.
kondenzatori
kV
,D
kabeli
3.5
10
24
30
40
50
70
90
120
175
220
240
300
355
440
480
640
E
izolato-
n
iAzfamne vo-
kV
dove
6
11
17
25
30
45
70
90
21
27
35
45
55
75
105
140
185
230
275
325
395
460
510
630
TABLICA 1.5.
hrbat
B
izolatori i
aparati
kV
Najmanji razmaci dijelova pod naponom (prema aTehniEkim propisima za izvodenje postrojenja jake struje
za pogonski napon iznad 1000 Vu)
.
Nazivni napon
kV
1
3
6
10
20
35
60
110
220
na otvorenom
mm
180
260
400
580
1000
2200
se odnosi na izolaciju u zraku, izmedu vodiEa i zemlje. Na taj naEin ispituju se npr. potporni i provodni izolatori, izolatori za nadzemne vodove,
sklopke, otvoreni kontakti sklopaka i rastavljaEa itd.
27
7 7 7
dvonamotni transformator
kapacitet, kapacitivni
otpor
razmaci faza ili najmanji razmaci izmedu neke od faza i uzemljenih dijelova. Razmaci u tab. 1.5. vrijede za dijelove postrojenja koja se ne ispituju
podnosivim naponima. Spomenuti razmaci ne vrijede npr. za sklopke, rastavljafe i sl. koji su ispitani na propisani podnosivi napon.
I
B. Struje
W 6
11111
P ? ?
~ o k a z n iinstrument
boltmetar)
genera,
reaistracioni instrument
stmjni transformator
&
signalna iarulja
uEinski rastavljaf
odvodnik prenapona
strujni transformator
s dvije jezgre
P
4
transformator u Stednom
signalna truba
uzemljenje
relej (optenito)
''e
nadstrujni relej
visokofrekventna
priguSnica
priguSnica za srnanjenje
struja kratkog spoja
regulacioni dvonarnotni
transformator
osiguraf
28
distantni relej
"
kratki spoj, proboj ili
preskok
usmjereni relej
2n
3
= cos -
1/2n/3 = ei 2"/3=
2n
+ j sin = - 0,500 + j 0,866
3
. . . (2.4)
#
2n
Mnoienje s operatorom a znari dakle zakretanje vektora za kut -(120)
3
u pozitivnom smislu (sl. 2.2). Polazefi od (2.4) moiemo odrediti i vrijednost
potencija operatora a. Tako je
- i- j
- cos 4n
3
. . . (2.5)
Dalje je
as = (ej2n1S)S = ej6dS
=
cos 2n
= ej2x=
+ j sin 2n = 1
Za a4 moiemo postaviti
=
( 4 2n13)4 = ,j
= cos
2n
3
8rlS
= 4 (2r+Zr/S) =
2n
+ j sin =a
3
.. . (2.7)
I (COSy
+ j sin
. . . (2.2a)
1p)
cos y--
'3
+jsin
( y--
Y)]
...
as - . . . . . = a s n
=a4=a7=
a2=
IT=I
l=ao=as=
-a
Q5 -
..... = a(3n+l)
8 = ..... = a(Sn +2)
33
IR
+ Is + IT = 0
. . (2.10)
IRd = Id
Isa = a2Id
ITd = a Id
. . . (2.12)
l+a+a2=0
lnvermi sistem
Nulfi sistem
D~rektnr srstem
Oirektnl sistem
lnverznl sistem
lnverlni sistem
Nulti srstem
-r,47'
--
Nultl sistem
I,,
c)
Slika 2.5. Odredivanje simetrifnih komponenata za
sluEaj jednofaznog optereeenja
c)
Direktni sistem
hvermi sistem
6)
0)
simettitnih
c)
+ j 17,68
Rastavljanjem na simetriEne komponente moguCe je prilike u nesimetriEnom sistemu prikazati sa tri trofama sistema (sl. 2.7). Tada je moguCe
Da bismo odredili direktnu komponentu prema (2.18b), izraEunajmo najprije slijedebe veliPine
a Is
-0
-.
a IT
Mjesto da radimo s trofaznim shemarna, pogodnije je upotrijebiti jednof a m e ekvivalentne sheme (sl, 2.8). Za pojedine sheme moiemo postaviti
naponske jednadibe
Vd = Ed- Id Zd
. . . (2.20a)
v. = -1. z.
v, = -I, z.
. . . (2.20b)
. . . (2.20~)
39
. . . (2.23)
A. OdrZanje toka i vremenska konstanta
odnosno, ako je
MVA
MVA
MVA
MVA
MVA
0,100
0,075
0,040
0,030
0,025
Pri svakoj brzoj promjeni stanja mora se rafunati s magnetskom tromoSCu, jer se magnetski tok ne moie naglo promijeniti.
Po drugom Kirchhoffovom zakonu moiemo, naime, postaviti za strujni
krug s djelatnim otporom i induktivitetom
. . . (2.24)
Ri
= e,
dt
+3
=/
0
od 0,10 do 0,50
od 0,30 do 1,00
a odatle
p = konst.
Slika 2.10. Promjena struje u namotu releja prouzrokovana trenutnim odmicanjem kotve u momentu ( t i ) i trenutnim primicanjem kotve u momentu (t2)
momentu t, naglo odmaknuti kotvu od jezgre. Taj pomak dovodi do poveCanja zraEnog raspora izmedu jezgre i kotve&._.._
Sto poveCava
.._.__._.. - ma_gne$ki otpor
u Kru 11. H U ~ U Ccia
~ se magneEE'TGk ne moze naglo promijeniti, kSz'evljezo z r a m ~ r p r o t j e c a C
t e n e p o s r e ~ ~ ~ b -'akdt<iiiiii
i m ~ ~ ~ i
Toma<O-i-plii:5e
odmicailjq.
.a-..t6 '-Ghk-&avoja
.tjitimagii6e.,Sarii6'-kai&o-,rbi.-hamot
p-fo~cve-S:a-as~r-ii
~--~E6,V5-C;i-j-e
a
biti
.
..----,
- ....
. - .-
koje glasi
i,
- tR1L
. . . (2.28)
-'IT
. . .(2.29)
gdje je
"odrzi istito&.~.~oredpovecanja,
m.agn,esk,cg..otp.ora.Nakon naglog poveICanja stru'e neposr'edm
.. - - .
..* nakon odmicanja kotve struja-.EC-u-n3motuop-aati&ok.ne
postigne vrijednost io koju je imala prije odmicanja kotve.. Za
.. -.
-.
to vrijemq i magnetski t o k o p a d a ~.a'%nergija niagrietslibg toka tr@i2 %... ~
vremenslta ko.nstanta strujnog kruga. Omjer induktiviteta (Q s) i djelatnog
djelatnom..otporu n a m o w i i i i a h d - - ' 5 t ~ p o ~ T g n e shcionarno
mo
stanje
nag10 pRrirn&nem9.. kotvu jezgri . (moment t, na. 37:3:10); neb$ . ni tada u
otpora (Q) ima dimenziju vremena (s). $to znaEi d a neki strujni krug ima
prvom trenutku d o 5 do promjene magnetskog-toka, iako- Ce se s m ~ j i t i
vremensku konstantu T sekunda? Ako postavimo da je t = T, za izraz
mG6_kLYit$5r: T a F v ~ ~ ~ ~ k ~ . T f ~ ~ . ~ ; ~ ~ n ~ ~ j q s koja
~ r u j e . ~ u ~ n a m o ~(2.29)
u , moci Cemo napisati
Ce postepeno rasti, dok opet ne postigne F j e . ost ii,-kad Cei to1 postiCi
LriZjSEsT-ki5jTi
..
-. ..
;ie~.itiiaoFpCj6.~~canja
-kotve.
U drugom primleru pmmotrimo prilike u transformatoru kojemu j e
r i m a m ~ a m ~ o ~ ~ ~ ~ l j u ~ ~ n - ~ i -s ~~ ~z ~u e, ,~; a
5cvbrene.
s i-i s e k ~ ~ ~ ~ ~ e ~
jer je e = 2,7182.. . Vremenska je konstanta, dakle, vrijeme nakon kojega
se &?g@i~i.
u transf~rZ$t@i~~akiihi+kp-spqjiflo sekundarne stece promjenljiva veliEina opasti na 0,368 poEetne vrijednosti (sl. 2.11). Vrea k e ? U_normal.nom pogonu, daklei pnj-e nastanka. kratkog
.. . ..spoja, izmje'
. . .
odakle se za t = T dobiva i = 0.
Ako poznamo vremensku konstantu, moiemo neposredno odrediti kad
Ce biti dostignuta desetina, stotnba itd. poEetne vrijednosti (sl. 2.12). To
odredujemo izrazom
i
-+
log
t = ~ log e
Postavimo li, naime
vamo t
..
&
= 10, dobit Cemo t = 2,303 T, za 20 = 100 dobi'l
2
2.2,303 T itd.
U izrazu (2.35) imamo i tumaEenje radi Eega bi tok ostao stalno nepromijenjen, ako pretpostavimo da je R = 0. Vremenska konstanta je tada
neizmjerno velika, pa Ce i promjenljiva veliEina - u nagem sluEaju tok,
a za sluEaj prikazan u (2.28) struja - ostati stalno jednaka ,pEetnoj vrijednosti (i = io).
Naravno da provedena promatranja vrijede i za sluEaj kad razmatrana
veliEina postiie neku konaEnu vrijednost razliEitu od nule. Ako tu konaEnu vrijednost oznaEimo sa is, a poEetnu vrijednost sa i,, promjenu Clemo
moCi prikazati izrazom
gdje prvi Elan predstavlja stacionarnu struju, a drugi Elan prolaznu struju,
koja je za t = 0 razlika izmedu poEetne i konaEne vrijednosti struje.
1,
,
Slika 2.13. Magnetski tokovi u sinhronom generatoru za vrijeme kratkog spoja ako
kratki spoj nastane u momentu kad je tok obuhvafen namotom statora maksimalan;
(a) u -momentu nastanka kratkog spoja, (b) fetvrt periode nakon nastanka kratkog
spoja, (c) pola periode nakon nastanka kratkog spoja
I
i
I
1
I
E
i
it
'
U-trenutku
kratkog spoja u n-.ptu
~ , t + t o r a g . ~ ~ . s t r j.e-r.
uje,
-- ._-. . nastanka
-.
smo pretpostavih da je generator'6ioioip-nom
h ~ d u , . a - i , , n anpa~s t~e z a r j k ~ a . j ~ . ~ ~ : ~ ~ e ~ r je
i . utokkoji
X , j e r obuhvaka statorski nam0.t-m_a&ima&%. Kad n e bi bilo kratkog-Ypoj'a na stezaljkama generatora, tok obuhvaken statorskim namotom mijenjao bi se radi okretanja rotora prema
.cos 9, gdje je @
,,
rnaksimalni tok, a 9 kut zakretanja
izrazu vs-=
rotora fstvarni kut za generator s jabim parom ~ o l o v a ~ , . a . . e l..kut.
ti,
za generator s viSe p a n polova). Z&
nastanka kratkog spoja na stezalj-'
kama, mebutirn, ni t o t - i j m v a k e n n ~ ~ o ~ ~ : s t ~ t o rtok
a a "objlvaben
ni
namotom rotora, ne moie se promijeniti, ako p r e t p o s x a o da.Je djelat*
_otpor n a r n ~ . ~ 5 ~ - n i ' R o t o r okreke
r : s e i sve je manji dio toka proizvedenog pl uzbudnog n,amota obuhvaeeri statorskim namotom, p&se radi
m
d
u koja treba. da bude
odrianja toka p o j a v l j u - @ ~ @ ~ a ustatorsk0.m e
tolika da odrii ukupni
_ _ _. . . tok
.. .na
.
.
veliEini. .Cetvrtinu.. periode
Eonstantnoj
. . .. . .
..
(19
nakon nasta,nka kratkog spoja (sl. 2.13b) tok pmizveden uzbud... . .
nirn..n=atom.n&.b-itL.
obu-hvaken stat.or.s_kig-.n,eoto?, pa ., b e . kr0.z
statz_m"at.i_..pPr_qtjecatitolika struja da. protjera onoIiki tok, koli@,;je
p.ost9a.o- u trenut.ku:nii$t.~iaXiatkog spoja. Dal'n'im
Ak
okretanjem. fotora
t n k p r o i z s r e d g n o ~ 1 ~ b ~ g ~ . . n a ma oobuhvaken
&~,
od stators og .n.am_q:@,
postaie sve veki, a k i m a suprotan smjer od onog koji. je. h a o u trenutku
&astanka k r a k o g s m pa ~t5Ti]a"~Statorskom n-otu
i dalje mora
rasti. Sada naime ne_s.amoda m o r a ~ o i z v e s t tok
j
kojil:j:eZ:postojao u trep t k u nastanka kratkpg~spoja,~.neg!goi~~roiua.mpenavoje
koji...&Ce su-
=?)
----*--
46
'w
Slika 2.14. Struja u statorskom namotu (is) sinhronog generatora za vrijeme kratkog spoja, ako kratki spoj nastane u
momentu (9. = 0) kad tok obuhvafen statorskim namotom (YS)
maksimalan (eS napon na stezaljkama. prije kratkog spoja)
Slika 2.15. Magnetski tokovi u sinhronorn generatoru za vrijerne kratkog spoja, ako
kratki spoj nastane u mornentu kad je tok obuhvaCen narnotorn statora jednak nuli.
a) u rnomentu nastanka kratkog spoja
b) Cetvrt periode nakon nastanka kratkog spoja
C) pola periode nakon nastanka kratkog spoja
05
. FAZE T
iavati, pa se moie pojaviti i slufaj da u jednoj od faza n e bude istosmjerne komponente struje kratkog spoja (u fazi R kad je 6 = 90' i
6 = 270, u fazi S za 6 = 30' i 210, a u fazi T za 6 = 150' i 330').
Tok proizveden od rotora, koji dakle rotira sinhronom brzinom, djelovat 6e na statorski namot, pa be taj tok - ovisno o poloiaju r o b r a nastojati ili oslabiti ili pojaEati tok obuhvaken namotom statora. To nastojanje, radi odrianja konstantnosti toka, dovest be do pojave izmjeniEne komponente struje kratkog spoja u namotima statczra.Vrijednost
izmjenifne komponente struje u pojedinim fazama ovisit be o medusobnom poloiaju rotora i namota tih faza, pa 6e fazni pomak medu strujama u pojedinim fazama iznositi 120'. Na sl. 2.18. prikazane su struje
u faznim namotima za slufaj nastanka kratkog spoja u trenutku kad je
= 45'. U svim sluEajevima nacrtani su tokovi koji moraju ostati kon'stantni (cpRs, psS i ( P T ~prikazani punom linijom), kao i tokovi proizvedeni
od rotorskog namota, koji bi bili obuhvateni od statorskih namota poje1 Visokonaponska rasklopna postrojcnja
49
A
'RS
I
'SS
Faza S
i1
I
'lika
2.18. Strule
dinih faza kad ne bi postojao kratki spoj (yR:, yS/ i y T l prikazani crtkanom linijom nakon nastanka kratkog spoja). U svim sluEajevima izmjeniEna se komponenta struje superponira na istosmjernu komponentu;
amplitude izmjeniEnih komponenata struja u svim fazama medusobno
su jednake, dok je vrijednost istosmjerne komponente stmje kratkog spoja
ovisna o toku u trenutku nastanka kratkog spoja (ovisna dakle o trenutku
nastanka kratkog spoja), a suma istosmjernih komponenata struja jednaka je nuli.
Tok obuhvafen rotorskim namotima konstantan je i takav f e ostati
i nakon nastanka kratkog spoja, Eemu se suprotstavljaju tokovi statora.
Istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u statorskim namotima
proizvodi tok koji u odnosu na stator hliruje i Eija je indukcija sinusno
raspodijeljena u zraEnom rasporu, isto onako kako je to bilo u trenutku
kratkog spoja. Tome toku, koji u odnosu na stator miruje, bit f e u rotoru
potrebna izmjeniEna struja, da bi se odriao konstantan tok obuhvafen
rotorskim namotom. S druge pak strane, izmjeniEne komponente strujs
kratkog spoja u trima fazama proizvest f e tri izmjeniEna toka, koji se
mogu zamijeniti jednim sinusno rasporedenim tokom, ali koji rotira sinhronom brzinom. U odnosu na rotor, rezultantni tok proizveden od izmjeniEnih komponenata struja kratkog spoja konstantan je tok, koji f e opet da se odrii tok obuhvafen namotima rotora - trebati u rotorskom
namotu istosmjernu struju. Struja u rotoru bit f e dakle sastavljena od
istosmjerne i izmjeniEne komponente struje. Pojava j edne i druge komponente struje nefe medutim ovisiti o trenutku nastanka kratkog spoja.
Bez obzira na trenutak nastanka kratkog spoja pojavit f e se naime isti
tokovi (gledajufi stator kao cjelinu) proizvedeni kako od istosmjerne,
tako i od izmjeniEne komponente struje kratkog spoja u statorskim namotima, a cjelokupni tokovi statora (a ne tokovi pojedinih faza) mjerodavni su za pojavu struja u rotorskom namotu.
Sva dosada provedena razmatranja osnivaju se na pretpostavci da
su djelatni otpori jednaki nuli. Ako medutim uzmemo u obzir djelatne
otpore, nefe se mofi odriati konstantan tok koji je z a t e e n u trenutku
kratkog spoja, jer f e se njegova energija troiiti za pokrivanje gubitaka
u namotima i ieljezu. Radi toga f e tok z a t e e n u trenutku nastanka
kratkog spoja postepeno opadati, dok potpuno ne nestane. Gubici dovode
do smanjenja toka proizvedenog od namota statora, pa tok proizveden
rotorskim namotom sve viSe prodire u namot statora, dok se konaEno
ne uspostavi stanje kao da imamo generator opterefen reaktancijom
konstantne veliEine, jer je djelatni otpor namota generatora vrlo malen
u odnosu na njegovu reaktanciju. Prema tome i istosmjerna i izmjeniEna
komponenta struje kratkog spoja u statoru opadaju, s tom razlikom,
da istosmjerna komponenta potpuno nestane, dok Ce se izmjeniEna komponenta konaeno stabilizirati i ostati sve dok traje kratak spoj. UzevSi
u obzir utjecaje na rotor, o Eemu je vei. bilo govora, moiemo tvrditi da
izmjeniEna komponenta struje u namotu rotora opada kao istosmjerna
komponenta struje u statoru, a istosmjerna komponenta struje u rotom
kao izmjeniEna komponenta struje u statorskom namotu.
Na sl. 2.19. prikazana je promjena struje kratkog spoja u statorskom
namotu za sluEaj kad nema istosmjerne komponente, i za sluEaj kad se
ta komponenta pojavljuje.
Takva promjena induktiviteta (Lit. 4) dobro odgovara stvarnim promjenama (sl. 2.23).
Gore navedeni izraz potjeEe iz slijedetih razmatranja. Induktivitet
faze R proporcionalan je toku koji proizvodi struja toga namota, dok
su ostali namoti bez struje. Taj tok moiemo podijeliti u dva dijela: dio
VIR,koji se zatvara u samom statoru, i dio (P~R,
koji prelazi u rotor, pa
je radi toga ovisan o poloiaju rotora prema namotu faze R. Dio toka
(PZR moiemo prikazati relacijom
. . . (2.41)
~ i~
R
Drugi dio toka, da bi se uzelo u obzir kretanje rotora, treba rastaviti u
uzduinu i popreEnu komponentu toka. Buduki da je protjecanje sinusno
rasporedeno na obodu statora, moiemo raEunati da u smjeru uzduine
osi djeluje protjecanje ORcos 9, koje proizvodi tok y ~ d ,a da u smjeru
popreEne osi djeluje protjecanje - OR sin 8, koje proizvodi tok (PR~.Kad
bi se uzduina os poklapala s osi namota, toku y ~ dodgo,varao bi induktivitet LRd. Buduki da ta poklapanja trajno ne postoje, odnosno javljaju
se samo u pojedinim momentima, za t e tokove moiemo postaviti
(PIR
=L
. ..(2.42a)
LRdiRcos 8
qRp= -LRPiRsin 9
( P R ~=
. . . (2.42b)
. . . (2.43)
-( P R ~sin 9
a odatle
yPR= LRdiRcos28
+ LRqiRsin29
LRdcos29
+ La
sin29) iR
. . . (2.45)
.. . (2.48)
LR1= L{ = L; = L1
. .. (2.49)
. . . (2.50b)
. . . (2.50~)
Ls = Lo
LT .=
Medusobni induktivitet namota dviju faza takoder se mijenja s poloiajem rotora, pa njegovu vrijednost moierno odrediti slienirn postupkom
kao i induktivitet faznog namota. I sada nloiemo tok koji proizvodi struja
iR,a obuhvata ga namot faze S, podijeliti u dva dijela: dio (PISR, koji se
zatvara u statoru, i dio (P~sR, koji prelazi u rotor. Dio toka u statoru imosi
. . . (2.44)
~ cos
d (8- 120')
,.
. . .(2.52)
. . . (2.53)
. . . (2.60a)
. . . (2.60b)
. . . (2.60~)
cos (2 8- 120),
LRd-LRq
+
M p r i ~= M ~ p d -
MudCOS (fi
+ 120')
MSRO
= -M~~~+
dok je LR' =
LR,Z+ L R ~
1
2
pa kad uzmemo u obzir medusobni pomak osi faznih namota, meduinduktiviteti iznose
MTn = MRT= - Mo
+ L1 cos (2 8 + 120')
. . . (2.58~)
. . . (2.61a)
. . . (2.61b)
Mpq=
~ MT~,,= -MOgsin (6
. . . (2.61~)
M p q=
~ MEpB= - M,, sin 9
+ 120')
+ i,
. . . (2.64a)
. . . (2.64b)
iT = id cos (6
. . . (2.64~)
+ 120) -i,
sin (6
+ i,
+ 120') + i,
+
+
+
+
. . . (2.62a)
+
+
qs = - Lo is + M, (iR + iT)-L, iR cos (2 6 - 120) -L1is
(26-120')-LliT
26+
+ (M, in, + Mpdipd) cos (6 - 120') . . (2.62b)
-M,, i,, sin (6 - 120')
qT= -Lo iT + M, (iR + is) -L1 iRcos (2 6 + 120') -Ll is
2 6 -L, iT
(2 6 + 120') +
+ (M, i, + Mpdipd) cos (6 + 120') . . . (2.62~)
-M,, i,, sin (6 + 120')
pn = -Lo iR M, (is iT)-L1 iR cos 26 - L, is cos (26 - 120') - L, iTcos (26 120')
(M, i,
Mvdipd) cos 6 -M,, i,, sin 6
COS
CCXS
COS
sin 6 cos 6
COS
+
+
+
+
+
+
-Mpd[in cos 6 + is cos (6 - 120) +
+ iT cos (6 + 120)] + Mmpdi, + Lqdivd
-Mpq[iRsin 9 + is sin (6 - 120) +
+ iT sin (6 + 120)] + L,, is,
ypq =
. , . (2.63b)
2
=--
. . . (2.63~)
. . . (2.66a)
. . . (2.66bj
Kao Sto moiemo provesti transformaciju varijabla za struje, tako moiemo i za tokove. Za nove tokove qd, qq i p, moiemo napisati izraze analogne izrazima (2.66) s tim, da mjesto iR, is i iT piSemo q ~qs
, i q ~ Tada
.
dobivamo
+ is cos (6 - 120') +
+ iT cos (6 + 120)1
[in sin 6 + is sin (6 - 120') +
+ iT sin (6 + 120)]
2
id = - [iR cos 6
3
. . . (2.63a)
Izrazi za tokove u sinhronom generatoru mogu se znatno pojednostavniti transformacijom varijabla. To znaEi, uvest 6e se fiktivne struje definirane stvarnim strujama, pa Ce se - u nGem sluEaju - tokovi prikazati
pomoCu novih varijabla. Jednadibe se tada mogu rijeSiti za nove varijable, a iz tih rjeSenja odreduju se
poznavajuki vezu izmedu novih i
starih varijabla - stvarne struje. Analogno se mogu uvesti fiktivni tokovi
i fiktivni naponi. Supstituciju novih varijabla treba - u opeem sluEaju
promatrati kao posve matematiEku operaciju, .panije ni potrebna fizikalna
interpretacija fiktivnih odnosa supstituiranih veliEina. U ovom sluEaju, medutim, upotrebljena transformacija varijabla moie se fizikalno interpretirati, o Eemu Ce jog biti govora. Upoznajmo se prije toga s novim fiktivnim strujama, s kojima bemo zamijeniti stvarne struje u statorskim namo-
. . . (2.65~)
. . . (2.65d)
. . . (2.65e)
+ q~cos ( 6 - 120') +
(6 + 120)]
cp, = 3[qRcos 6
I
+c p ~
COS
2
3
V, = -- [cpn. sin9
+ ( p ~sin (6 + 120)]
Uvritavanjem vrijednosti za
Vd =
- (Lo
cp, = - (Lo
. . . (2.67b)
VR
+ Mo +
3
+ M, - 2 L,) i, + M,,
i,
. . . (2.68b)
. . . (2.68~)
Vo = - (Lo- 2 M,) i,
(ppd
3
- -- Mpd id f Mmpd im
+ Lpd ipd
. . . (2.69b)
Izraze (2.69) dobili smo kad smo mjesto veliEina u uglatim zagradama u
(2.63) uvrstitili id odnosno i, prema (2.66a), odnosno (2.66b).
Jednadibe za tokove postale su znatno jednostavnije jer su, prvo, svi
koeficijenti konstante neovisni o poloiaju 6 rotora, i drugo, postignuta je
separacija varijabla (u ovom sluEaju struja), jer se u pojedinim izrazima
pojavljuje ili samo id ili samo i,. Jednadibe (2.68) omogubuju dalje da se
uvedu nove veliEine. Izrazi u zagradama predstavljaju induktivitete u
novom sistemu varijabla, koji su konstante i neovisni o poloiaju rotora.
Sada moiemo dati i fizikalnu sliku prilika na osnovu novih varijabla.
Protjecanja namota svake faze sinusno su rasporedena uzdui oboda statora i mijenjaju se s promjenom momentane vrijednosti struja u pojedinim fazama. Uzevii u obzir da su osi namota .medusobno pomaknute za
120, kao rezultantno protjecanje dobiva se (O na sl. 2.25) protjecanje
koje rotira sinhronom brzinom u istom smjeru kao i rotor generatora. Na
sl. 2.25. prikazano je rezultantno protjecanje u smjeru od statora prema
rotoru, jer je pretpostavljeno da protjecanje uzbudnog namota rotora, a
prema tomu i tok proizveden od tog namota, ima smjer od rotora prema
statoru. To je u skladu s jednadibama (2.68), u kojima je kao pozitivni
smjer toka uzet smjer od rotora prema statoru. Buduki da rezultantno
protjecanje rotira istom bninom kao i rotor, rezultantno protjecanje maie
se rastaviti u dvije komponente: uzduinu Od = - O cos Oo i popreEnu
0, = O sin 0, (sl. 2.26). Treba napomenuti da bismo do istog rezultata
doili kad bismo komponente protjecanja odredivali prema jednadibama
(2.62). Na sl. 2.26. protjecanje O oznaEeno je kao negativno, jer su sve veliEine koje se odnose na stator oznaEene tim predznakom - vidi izraze
(2.38), (2.39) itd. Osim toga treba naglasiti da je konstanta 213 samo posljedica odabrane transformacije, a ne utjeEe na konaEni rezultat.
Prema tome struju id moiemo zamisliti kao struju u fiktivnom namotu, koji rotira istim brojem okretaja kao i namoti na rotoru, i koji se
nalazi u takvom poloiaju da njegova os pada uvijek zajedno s osi uzbudnog namota. VeliEina struje u tom fiktivnom namotu koji rotira bit ke
tolika da Ce proizvoditi upravo toliko protjecanje u uzduinoj osi, koliko
Ce iznositi zbroj protjecanja struja u stvarnim faznim namotpna. Na isti
na'Ein moiemo zamisliti struju i, ali s razlikom da se os fiktivnog namota,
kroz koji protjeEe ta struja, poklapa s poprefnom osi rotora. Struja io identiEna je s nultom komponentom struje i pojavljuje se samo onda ako zbroj
struja u trima fazama nije jednak nuli.
mota kroz koji protjeEe struja i,,. Taj induktivitet nazivamo popreEnim
sinhronim induktivitetom generatora (L,), a reaktanciju koja mu odgovara popretinom sinhronom reaktancijom
3
X, = o L* = w (Lo + Mo - L1)
. . . (2.70b)
. . . (2.70~)
X, = w (Lo- 2 M,).
Koristefi gore navedene induktivitete moiemo izraze za tokove napisati u slijedehem obliku
0s FAZE R
'
FAZE T
Analogno tome prvi je Elan na desnoj strani izraza (2.68b) tok proizveden
strujom i,, a izraz u zagradi jest induktivitet fiktivnog rotirajukeg na-
. . . (2.73a)
+ im~m
0 = P Ppd + i ~ T
dP ~
0 = P P P+
~ i ~ TP,
g
v m
=PCP,
. . . (2.73b)
. . . (2.73~)
0=--2
+ ip9
.9 P M P ~
(PLPQ+ rpq)
. . ..(2.74a)
. . . (2.74~)
65
P M2P,
2
P LP4 + ~ P Q
pomoCu koje moiemo odrediti pozetnu (subtranzientnu) popreEnu reaktanciju sinhronog generatora, ako postavimo p = 00,
U izrazu za tok u uzduinoj osi imamo dva Elana: prvi predstavlja udio
protjecanja uzbudnog namota, a drugi udio protjecanja struje id u stvaranju uzduine komponente toka. Prema tome je izraz u vitifastoj zagradi
induktivitet, koji nazivamo uzduinim induktivitetom, odnosno - pomnoienog s kruinom frekvencijom - uzduinom reaktancijom sinhronog generatora. Za uzduinu reaktanciju dakle vrijedi relacija
x, (0) = x,
koja je veC definirana relacijom (2.70b).
U praktifkim rafunima upotrebljava se i prelazna (tranzientna)
reaktancija sinhronog generatora, koju moiemo definirati kao pofetnu
reaktanciju kad ne postoje prigugni namoti na rotoru. U tom bi slufaju
jednadibe tokova - analogno izrazima (2.69) i (2.71) - glasile
(Pnl
.
= - -M
ti + L,
- analogna
i,,,
izrazu (2.74a)
. . . (2.83~)
- glasila
Postavljanjem p = 00 dolazimo do reaktancije u momentu nastanka kratkog spoja za generator bez prigugnih namota, koju nazivamo prelaznom
(tranzientnom) uzduinom reaktancijom sinhronog generatora
Izraz (2.96) daje donju, a izraz (2.95) gornju granicu inverzne reaktancije. Razlika izmedu ta dva izraza ovisi o omjeru X,"/Xdf'. Tako imamo za
iR = Im cos 6
is = I , cos (6 120')
i, = I, cos (6 - 120)
Ta razlika postaje joS manja ako uzmemo u obzir. i reaktancije izvan generatora (Lit. 5).
Nulta reaktancija je vef definirana relacijom (2.68c), pa ona iznosi
a moie se javiti samo onda ako je nul-tarka generatora posredno ili neposredno uzemljena.
Reaktancije obiEno prikazujemo u relativnim veliEinama ( x ) , koje su
definirane relacijom
= -bL,
(Po
I,
=0
vit=-Im
Ld" -L/
2
cos 3 6
. . . (2.93)
TABLICA 2.1
nodokmdna
shema za
"zdUinu
reuktam+
Id
1) Generatori s viSe okretaja obiEno imaju manju, dok generatori s manje okretaja veCu
reaktanciiu.
izvedbi namota
statoru.
+ X,
. . . (2.100d)
,
I
< ,
-)
koja baS odgovara nadoknadnoj shemi na.sl. 2.28a, Sto prikazuje poEetnu
popreEnu reaktanciju sinhronog generatora.
Sinhrona popreha reaktancija (X,) odredena je relacijom (2.103c),
Sto odgovara nadoknadnoj shemi na sl. 2.28b.
a predstavlja drugi Elan izraza (2.105a). KonaEno t r e k dio struje h moiemo nazvati stacionarnom komponentom struje
A Id, = v,n
- COS d
Xa
Sto odgovara treeem Elanu izraza (2.105a).
nodokmdna
shema zo
a)
pdelnu p o p f n u
renktanc~u
XP"
nodokrndno
shema .?a
sinhmmp o p h
rmktanc~u
generatora
Treba upozoriti medutim da su poEetna i prelazna komponenta struje definirane relacijama (2.106a) i (2.106b) samo razlike struja kratkog
spoja, pa ih ne treba zamijeniti sa strujom kratkog spoja neposredno nakon njegovog nastanka i rasklopnom strujom o kojima be biti joS govora
u t r d e m poglavlju.
Osim struje idl, teEe kroz isti fiktivni rotirajubi namot i struja koju
proizvodi tok koji je postojao u momentu nastanka kratkog spoja, a ne
+ 6)
. . . (2.105b)
. . . (2.109b)
Tm
xd'
. . . (2.107)
cos(aut 6))
Xd"
Tolika bi struja tekla neposredno nakon nastanka kratkog spoja i tolika
bi i trajno ostala kad se reaktancija generatora ne bi mijenjala, odnosno
kad namoti ne bi imali djelatan otpor. Ako taj utjecaj uzmemo u obzir,
te aka znamo da su vremenske konstante medusobno razlirite kad se
radi o promjenama razlieitih komponenata struje id, (2.105a), koje su
definirane relacijama (2.106), kao i kad se radi o promjeni struje id,
(2.105b), moiemo odrediti velieine struje u svakom trenutku.
Detaljnjim razmatranjem (Lit. 5) dolazimo do izraza za pojedine
vremenske konstante.
Vremenska konstanta p g e t n e komponente struje AId," (2.106a)
def inirana je relacijom
--I
e - t/Td' + - cos 6 Xd
--I
Xd"
Na analogan nafin
i struju i,,
e-tlTacos (W t
+ 6)
(2.105a)
- moiemo prikazati
T7
Vremenska konstanta stacionarne komponente struje neizmjerno je velika, jer se t a komponenta s vremenom ne mijenja. Vremenska konstanta struje id? - prema citiranim razmatranjima - iznosi
Velifina X,' nije uSla u relaciju (2.112 a), jer je X,'= X , (2.89). Struju
i, opet moiemo razdijeliti na komponente. Poeetna komponenta struje i,,
(koja je ujedno i prelazna komponenta) definirana je relacijom
I
i, =
5
sin ( o f + 6)
X,"
. . . (2.112b)
I sad? je i,, istosmjerna struja, a iQ, izmjenirna, ali u fiktivnom rotirajuCem namotu Eija se us poklapa s popreEnom osi rotora. Ukupna je
struja, dakle
ill = id cos (w t
. . . (2.120)
- 2 e-tl~asin (w t
Xu"
+ 6)
cos (w t
1
+ 6,) - V, emtlTa
2
Za
da
6,
Za
...
'I
&ITa
cos 6,
Xd
vn
[(
1 -
&
'I
Xd
e-tITa
logramu struje kratkog spoja moie se lako odijeliti istosmjerna komponenta od izmjeniEne, iz pomaka priguzene sinusoide od apscise. Nakon
eliminiranja istosmjerne ostaje samo izmjeniena komponenta, oko koje
m0iem0 nacrtati anvelopu, koja spaja maksimalne vrijednosti. Jednadibu
anvelope dobivamo ako uzmemo prvi Elan izraza (2.121) i postavimo
da je cos (w t 6,) = 1, pa izraz za anvelopu giasi
- -
$0
3.0
&A
Mtt-Ft-H
+ dld,' e-'lTd' + A I ~ ,
. . . (2.125)
Iz nacrtane anvelope maksimalnih vrijednosti (sl. 2.29) moiemo neposredno odrediti poEetnu uzduinu reaktanciju i sinhronu uzduinu reSlika 2.30. Primjer odredivanja
prelazne uzduine reaktancije
Xd' i vremenske konstante Td
sinhronog generatora
Da odredimo vremensku konstantu TdR, treba takoder u polulogaritamskom dijagramu (sl. 2.31) unijeti razlike izmedu a i sume drugog
i treCleg Elana jednadibe (2.125). Postupit Cemo kao pri odredivanju vremenske konstante Ti.
Istosmjernu komponentu struje kratkog spoja m o 5 herno iskoristiti
i
ali i za odreza odredivanie vremenske konstante T , na vek o ~ i s a nnaEin.
divanje X,". k r i odredivanju X," treba-medutimApoznavati4. Istosmjernu
Slika 2.29. Primjer anvelope maksimalnih vrijednosti
izmjeniEne komponente struje kratkog spoja
aktanciju. Maksimalna ordinata anvelope (t = 0) - prema (2.124) - predstavlja omjer V , / X / , pa pomoku padataka o tjemenoj vrijednosti napona
(V,) prije nastanka kratkog spoja odredujemo reaktamiju X/. Za stotinjak periodastruja praktirki postiie stacionarnu vrijednost, pa moiemo
raEunati da je t = m. Tada vrijednost anvelope iznosi V,,,/Xd, odakle se
moie izraEunati Xd.
Pri odredivanju prelazne uzduine reaktancije potrebno je od vrijed-.
nosti anvelope odbiti veliEinu V,/Xd,- pa tu novu vrijednost unijeti ,u polulogaritamski dijagram (sl. 2.30). U tom dijagramu nova anvelopa (sa smanjenim ordinatama) za veka vremena t predstavlja drugi Elan izraza
(2.125), pa ako ielimo za mala vremena t odijeliti A Ifdl e-t/Td' od prvog
flana izraza (2.125), potrebno je produljiti pravac do sjeciSta s ordinatom
(crtkana duiina na sl. 2.30). SjeciSte s osi ordinata maksimalna je vrijednost drugog 6Iana izraza (2.120), koji - za t = 0 - iznod
6, = arc tg
Is0
-mtg
( I R o sin 120'
120
. . . (2.128a)
odnosno
k ( 2 5 . 1
6, = arc tg -
u momenfu
nekoliko period0
nekoliko sekurnfa
nos[mka kratkug
nokon nostonko
mkon nostcuka
kMtkog
y
o
j
o
6p
kmfkcq
spp
direktni
sistem
~;u[fi
Prilikom analize oscilograma zanemarili smo struju dvostruke frekvencije, Sto je moguke, jer je njezina vrijednost malena.
ProsjeEne vrijednosti kao i granice unutar kojih se kreCu vremenske
.. .
konstante, navedene su u tab. 2.2.
sistem
na sve tri stezaljke). Nulti napon moie medutim protjerati struju kroz
generator samo onda ako je nul-tafka generatora uzemljena. Prema tome
za generator s neuzemljenom nul-taEkom nulta je reaktancija neizmjerno
shema
spojn
u momentu
nnstonko krntkoq
spqa
nekoliko period0
nnkon nostanka
krotkog spoja
gdje su V,, nazivni fazni, a Unl nazivni linijski napon, dok je Ukl linijski
napon kratkog spoja. UvrStavanjem u (2.129) dobivamo
nekdiko sekundn
nakon nnstanko
kmtkog sp@a
direktni
sistem
FX
sistem
inerzni
nulti
sistem
velika (X, = oo, jer je struj'a jednaka nuli), dok je za generator s uzemljenom nul-tafkom nulta reaktancija X, (2.97).
Na sl. 2.32. prikazane su ekvivalentne sheme za generator s izoliranom,
a nh-$1. 2.33. ekvivalentne sheme za generator s uzemljenom nul-tafkom.
A. Dvonamotni transformatori
Iz pokusa kratkog spoja odredujemo direktnu reaktaciju transformatora, koja je jednaka reaktanciji kratkog spoja. Pokus kratkog spoja izvodi
se ovako (sl. 2.34): kratko se spoje sekundarne stezaljke, a na primarne
se narine toliki trofazni napon da kroz namote tefe nazivna struja. Omjefom tako definiranog napona Vkl (koji nazivamo naponom kratkog spoja)
1 nazivne struje Inl definirana je direktna reaktancija transformatora
sekundarne strane. Radi toga se kao karakteristifna veliEina transformatora i navodi relativni napon kratkog spoja (tab. 2.3). Napon kratkog
spoja obiE110 sc navodi u procentima.
T A B L I C A 2.3.
Uk
6 do 20
30
60
110
220
3.5- 8
5 -8
7 -9
9 -11
11 -13
O/o
Prilikom odredivanja struja kratkog spoja zanemarujemo struju magnetiziranja, jer je ona malena u usporedbi sa strujom kratkog spoja. U
praznom hodu transformator ima znatno veCu reaktanciju od reaktancije
kratkog spoja. Ako sa I, omaEirno struju praznog hoda pri nazivnom
naponu V,,, reaktancija transformatora u praznom hodu jest
xm = h
. . . (2.136)
I,
Slika 2.38. Tokovi nultog sistema: (a) u trofaznom transformatoru s tri jezgre, (b) u trofaznom transformatoru
s pet jezgara i (c) u sklopu od tri jednofazna transformatora
Slika 2.39. Shema spoja transformatora u spoju zvijezda-zvijezda s uzemljenim nul-tarkama obaju namota
(a) i ekvivalentna shema spoja nultog
sistema (b)
Slika 2.40. Shema spoja transformatora u spoju zvijezda-zvijezda s nultaEkom jednog namota uzemljenom
preko impedancije (a) i ekvivalentna
shema spoja nultog sistema (b)
a)
jer je prijenosni omjer u tom slufaju jednak omjeru broja zavoja. Za spoj
zvijezda-trokut treba medutim uzeti u obzir da je sekundarni namot
spojen u trokut, pa za isti prijenosni omjer Un1/Un2ima <3 puta veCi broj
zavoja. Zbog toga struju I,, u ovom slufaju odredujemo iz relacije
B. Tronamotni transformatori
3Zn,
X, = Xd
32,,
b)
Nazivna snaga transformatora definirana je nazivnim naponom i nazivnom strujom, odnosno snagom za koju je transformator graden (Lit.
15), a naznafena je na natpisnoj plofici. Taj je podatak jednoznafan zadvonamotne transformatore, jer se transformacija moie vriiti samo izmedu
dva namota. Za tronamotne transformatore jedan podatak o nazivnoj
snazi nije dovoljan, veC je potrebno definirati nazivne snage izmedu najmanje dva para namota. Neka imamo npr. tronamotni transformator
2201110135 kV, nazivnih snaga 75160125 MVA. To m a f i da se izmedu namota 220 i 110 kV moie prenijeti 60 MVA (to je snaga transformacije
2201110 kV), izmedu 220 i 35 kV 25 MVA, a izmedu 110 i 35 kV opet 25
MVA. Nazivna snaga namota 220 kV iznosi 75 MVA, a odredena je iz
analize istodobnosti opterehenja namotP 110 i 35 kV.
Pri odredivanju reaktancija tronamotnog transformatora potrebna su
tri pokusa kratkog spoja. To mogu biti oni pokusi koji su prikazani na
sl. 2.44. Pri svakom pokusu kratkog spoja na jedan se namot narine trofazni napon, drugi je namot kratko spojen, a treCi otvoren. Naravno da
se moraju odabrati takvi pokusi kratkog spoja koji se vrSe izmedu svih
utjePe na rezultat. Napon treba povisivati sve dotle dok struja ne postigne
onu vrijednost koja odgovara nominalnoj snazi transformacije za koju se
vrSi pokus kratkog spoja. Sa Unl, Un, i U,, oznatimo nominalne (linijske)
napone triju namota, a sa S,,,, Sn13i S,,, nazivne snage transformacije
medu namotima, odnosno manje od nazivnih snaga namotl koji sudjeluju
u pokusu kratkog spoja. Za transformator o kojemu su podaci gore navedeni, iznose s,,, = 60 MVA, Sn,, = 25 MVA, a s,,, = 25 MVA. Potrebno
je pofi od namota manje nazivne snage, da prilikom pokusa kratkog spoja
ne dode do preopterekenja jednog od namota.
Iz pokusl kratkog spoja prikazanih na sl. 2.44. dolazimo do slijedekih
reaktancija
Pri tome treba navesti i podatak za koju prividnu snagu vrijedi relativni
napon kratkog spoja. Kao karakteristika transformatora normalno se navode naponi kratkog spoja u procentima, pomoCu kojih se odreduju reaktancije Xdlz, Xd18i XdZa,koristefi relacije analogne relaciji (2.132). Naravno, ako mjesto relativnih napona kratkog spoja uvrstimo napon kratkog spoja u procentima, treba desnu stranu izraza podijeliti sa 100.
U ekvivalentnoj shemi transformator sa tri namota moiemo prikazati
u direktnom sistemu sa tri reaktancije spojene u zvijezdu (sl. 2.45), koje
odredujemo iz pokusfi kratkog spoja. Za pokus kratkog spoja izmedu
namota (1) i (2) (sl. 2.44a), kad je namot (3) otvoren, moiemo postaviti
Dogada se medtltim da je jedna od reaktancija u ekvivalentnoj shemi negativna, pa s takvom reaktancijom treba provesti r a h n .
Pretpostavimo da transformator 220/110/35 kV nazivnih snaga 75160125
MVA ima ove napone kratkog spoja
ukl2 = 10/o za 60 MVA
Slika 2.44. Shema spoja za tri pokusa
kratkog spoja na tronamotnom, transformatom
uk13 = 5% za 25 MVA
ukza= 6OIo za 25 MVA
Sve su reaktancije odredene za napon 220 kV, dakle za isti napon, jer
je samo tako moguCe uCi s reaktancijama u ekvivalentnu shemu. Prema
tome su pojedine reaktancije u ekvivalentnoj shemi (sl. 2.45)
Slika 2.46. shema' spoja tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezdazvijezda i njegove ekvivalentne sheme nultog sistema (struje su nacrtane uz
predpostavku da su naponi nultog sistema narinuti na stezaljke namota 1)
!. 8
.,
I
;.
4;
q1
3+ ! i
1:
:
q
.;
S obzirom na uzemljenje nul-tafke transformatora zvijezda-zvijezdatrokut moguCa su tri slufaja (sl. 2.48).
U prvom slufaju, kad nijedan namot nije uzemljea, reaktancije su za
nulti sistem neizmjerno velike (sl. 2.48a), jer se ilulti sistem struja ne
moie zatvoriti ma na koji namot narinuli napone nultog sistema.
I:
I".
2)
3)
94
I
I
KonaEno, da kompletiramo pregled tronamotnih transformatora, spomenimo da transformator u spoju trokut-trokut-trokut ima, promatrano
sa strane bilo kojeg namota, neizmjerno veliku nultu reaktanciju.
,++-;
2,
-4
C)
3)
102
3/02
Jlot
'03 -'d3
L3
------
I,,
=0
3
lo,=0
I0,=0
a)
3 1 ~ 1 -
!
L- J
u trokut
3'o,
f-
t--
344
Slika 2.52. Ekvivalentna shema transformatora u Stednom spoju s uzemljenom nultafkom i tercijarnim namotom spojenim
u trokut
'Io2
1 1
- 3102
----
--310~
ot~nreni
trokut
z,, = Xdl -3 z,
zo2-xd2
nul-tafkom
Zo, = Xd3
u
2
(U1U12 U,)
U
+ 3 Z,, '
U;
preko impedancije 2,. U shemu su unesene impedancije prema relacijama (2.147). Do nultih reaktancija za isti transformator s neposredno
uzemljenom nul-tafkom dolazimo kad u relacije (2.147) uvrstimo 2, = 0.
Ekvivalentna shema prikazana je na sl. 2.56b.
Kad ne postoji tercijarni namot spojen u trokut, nulta reaktancija
odredena je relacijom (2.145c).Ekvivalentna shema prikazana je na
sl. 2.57a za sluEaj kad je nul-taEka uzemljena preko impedancije 2,.
Ako je nul-taEka neposredno uzemljena, dakle kad je 2, = 0, dolazimo
do ekvivalentne sheme prikazane na sl. 2.57b.
sl. 2.59. prikazuje ovisnost nulte reaktancije zrafnog voda bez zaStitnog
uieta o nazivnom naponu i presjeku vodiEa. U dijagramu su ucrtane
dvije grupe krivulja: gornja za kamenito tlo (vodljivost tla 20 pS/cm) .i
donja za vlaino tlo (vodljivost tla 200 pS/cm). Podaci iz sl. 2.59. mogu
se u prvoj aproksimaciji upotrijebiti i za zraEne vodove sa zaStitnim
uietom.
krn
1.5
Direktna reaktancija zraEnog voda jednaka je reaktanciji faze. Budubi .da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog sisterna, inverzna reaktancija jednaka je direktnoj.
Reaktancija faze ovisna je o geometrijskom rasporedu vodiEa i o promjeru samog vodiea, pa ju je mogube odrediti poznavajuei sliku glave
stupa i presjek (odnosno promjer) vodiEa. Ovdje se nebemo baviti taEnim
odredivanjem reaktancija, jer je za odredivanje struja kratkog spoja
dovoljno raEunati s pribliinim vrijednostima reaktancija. Pri taEnom
izrarunavanju reaktancija moie se upotrijebiti npr. Lit. 17. i 18.
Iz dijagrama na sl. 2.58. mogu se oEitati direktne i inverzne reaktancije zraEnih vodova u ovisnosti o presjeku i nazivnom naponu. Za vodove
nazivnog napona iznad 30 kV moiemo raEunati s pribLiZnom direktnom
reaktancijom od 0,4 Q/km, dok za vodove nazivnog napona 30 kV i niieg
moiemo pribliino raEunati s reaktancijom od 0,35 Wkm. Dijagram na
$0
20
/
a,
W f.0
220 kV
Nulti djelatni otpor po fazi jednak je djelatnom otporu vodiEa poveCanom za oko 0,15 Qlkm, zbog otpora tla.
htd
3 cm
4
5
I4
16 cm
A cmM
4o
JO
60
Presjekl.
mmz
~mpendancija
h2 /km
1,27
35
70
+ j 1,76
+ j 1,12
1,33 + j 0,92
1,12 + j 0,74
0,93 + j 0,62
0,79 + j 0,30
0,69 + j 0,27
0,60 + j 0,24
l,13
50
95
150
120
185
300
v,
Slika 2.64. Pokus kratkog spoja priguSnice
Reaktanciju kratkog spoja (Xk) odredujemo analogno kao kod transformatora pokusom kratkog spoja (sl. 2.64). Iz podataka pokusa kratkog
spoja odredujemo
Slika 2.61. Direktna i inverzna reaktancija trofaznih kabela za 1 do
30 kV. (Za kabele bez feliEne trake vrijednosti reaktancije su za
1O0lo manje)
vk
Xk = 1,)
. . . (2.149)
PoznavajuCli dakle nazivni napon, nazivnu snagu i procentualnu reaktanciju, reaktanciju priguSnice odredujemo - kao i za transformator iz relacije
Za priguSnicu - kao i za transformator - direktna reaktancija jednaka je reaktanciji kratkog spoja (Xk). Inverzna reaktancija jednaka je
pa je djelatni otpor
a reaktancija
0
direkfni sisfem
inverzni sistem
nulti sislem
U ekvivalentnu shemu moiemo unijeti apsolutne vrijednosti (52) reaktancija. Pri tome medutim treba znati, da su u ekvivalentnim shemama
transformatori zamijenjeni reaktancijama, pa je samim tim pretpostavljeno da je prijenosni odnos transformacije 1 : 1. Da bi se, medutim,
odriali isti onakvi odnosi u mreii kakvi postoje u stvarnosti, potrebno
je sve reaktancije (odnosno impedancije, ako se uzmu u obzir i djelatni
otpori) prerafunati na isti napon. Prerafunava se - kako je veCl bilo
spomenuto - prema formuli
gdje su Uos,, I,,,, S,, Zos,, osnovne vrijednosti linijskog napona, struje,
prividne snage i impedancije. Medu osnovnim vrijednostima moraju vrijediti sve relacije koje vrijede za te velifine s pravim vrijednostima.
Prema tome mora biti
gdje je s o l o procentualna reaktancija, a Sn nazivna prividna snaga, odnosno snaga za koju vrijedi procentualna reaktancija. Reaktanciju X' dobit
bemo u omima, ako U' uvrstimo u kV, a Snu MVA. Reaktanciju s obzirom
na nazivni napon odredujemo iz relacije
/0,5/ti5k V
ZOUVA
r r n ~ ~
Na sl. 2.66 prikazana je jednopolna shema mreie s oznafenim karakteristikama generatora, transformatora, te reaktancijama vodova. Na sl.
2.67 tabelarno je prikazan raEunski postupak odredivanja reaktancija
preraeunatih na napon 110 kV. Reaktancije generatora i transformatora
odredene su prema (2.155), a vodova prema (2.154). Na sl. 2.67 prikazana
je i ekvivalentna shema mreie s oznaEenim reaktancijama. Nul-taEke
generatora medusobno su spojene, Sto je moguCe ufiniti, jer nul-taEke
imaju isti potencijal.
Mjesto s apsolutnim vrijednostima reaktancija u omima (odnosno
s apsolutnim vrijednostima irnpedancija, ako se ne zanemare djelatni
otpori), pogodno je raEunati s relativnim .vrijednostima. UobiEajeno je da
se te relativne vrijednosti nazivaju jedinifnim (per-unit) vrijednostima,
jer su odredene u odnosu na odabrane osnovne velifine, koje sluie kao
jedinice mjere. Napon, struja, snaga i impedancija (odnosno reaktancija)
Eetiri su velifine koje se pojavljuju prilikom prorafuna mreie. JediniEne
vrijednosti tih velifina definirane su relacijama
. . . (2.158b)
Nije, dakle, moguC slobodan izbor svih osnovnih vrijednosti, jer Ce izborom dviju veliEina biti odredene ostale dvije. Obifno se slobodno odabire
osnovni napon u kV i osnovna snaga u MVA. Tjme su odredene vrijednosti osnovne struje i osnovne irnpedancije iz relacija
Zosn =
Uosn
fi Iosn
- U20sn
Sosn
dok je snaga
S=
iznosi
ZZ=---
zz 2osnz
2 2
.. .(2.165)
so,
u20snl
Slika 2.68. Odredivanje jediniEnih vrijednosti Uosn = 110 kV. Sosn = 30 MVA
Z2
Sosn
2 2
U20snr
Ul
(Z)
' - 21 Sosn
u20sni
z1
Za generatore, transformatore i ostale dijelove mreie, za koje je reaktancija zadana u procentima (xO/o),jediniEna je vrijednost
Analogno tome jediniEne vrijednosti preraEunate na nove osnovne
vrij ednosti odreduju se formulom
To medutim vrijedi samo u sluEaju ako su osnovna snaga i osnovni napon
za odredivanje jedinienih vrijednosti jednaki nazivnoj snazi i nazivnom
naponu generatora, odnosno transformatora, za koje vrijedi xO/o. Kad taj
uvjet nije ispunjen, treba odrediti novu jediniEnu reaktanciju x' prema
osnovnim vrijednostima koje vrijede za dio mreie u kojem se nalazi promatrani generator ili transformator. JediniEna reaktancija x' odreduje se
i pomof u jediniEne reaktancije (2.167) iz relacije
Xi =
(512 + 5 1 3 - ~ 2 3 =)
2
2
Xz =
(xi2 +
2
1
x~ = - (x13
2
112
(0,100
1
-xi5) = (0,100 + 0,144 - 0,120) = 0,062
2
1 2 3 -XIS) =
1
2
- (0,120
+ 0,144
- 0,100) =
0,082
113
lom A preko transformatora prijenosnog odnosa 10,51115 kV, osnovni napon odreduje se iz relacije
=Uosn~
U o s n ~
u*
doSao na dno sheme, jer je takav naEin prikazivanja pogodniji za transformaciju sheme.
. . . (2.172)
UA
TRECE POGLAVLJE
Pojednostavnjenjem ekvivalentnih shema (paralelnim i serijskim spajanjem reaktancija, transfiguracijama iz zvijezde u trokut ili obrnuto)
dolazi se do shema s kdjima se ulazi u daljnji raEun.
rat5F-~roizvodi simetriEne
k t r o ~ n ~ s i I e P r ~ C m 4 j --% .
---"-- ..-I e I e-_._
I
Es = a2Ed
---.
. . . (3.1b)
ET=uE~
. . . (3.1~)
g a e - s u ER, Es, ET f a n e elektromotorne sile, a Ed fazna eleJktromotorna
sila ---direEfiOg-ditema. Prema (2.18~)za- elekTromotoTnu silu inverznog
--sistema moiemo postaviti
UzevSi u obzir
Ed -IdZd
--Vd- =
._--
v. = -1. z.
,
--v, =- - &. Z-----.
.___^^l____
. . . (3.5a)
. . . (3.5b)
. ..(3.5~)
direktni sistem
invermi sistem
nulti sistem
'-
'
sistern
1
U,=IO,S kV
Sn=20 MVA
x&=15%
xi = 12 %
x0=5 %
inverzni
I
j 0,w
Urn,=
10S kV
MVA
IOsn = f100 &A
S,,=20
sistern
nulti
sistern
NVA
~,=30"/,
X i =20
9/.
xo= 40 %
Tropoinl krotki spoj ( ~ 3 )
Ovopolni kratkt s p j i
spoj so zemljon (KZZ)
119
O d ~ t kratkog
i
spoja ovise prilike u mreii za vrijeme trajanja kvara,
p a j e potrebno svaku vrstu kvara promotriti posebno. Pri odredivanju
prGka treba postupiti na slijedeCi naEin: odrediti struje i napone na mjestu kvara jednadibama koje karakteriziraju vrstu kratkog spoja, odrediti
pomoCu struja i napona u fazama veliEine simetriEnih komponenata, i na
kraju postaviti izraze koji karakteriziraju medusobnu vezu ekvivalentnih
shema direktnog, inverznog i nultog sistema. Postupak Cemo najbolje
rastumaEiti prikazom pojedinih kvarova.
a)
c)
Slika 3.5. Ekvivalentna
shema direktnog sistema
mreie na sl. 3.4.
1--_-
se
--
fi
zvijezdu, jer namot spojen u trokut ima za fiveki broj zavoja. Na prikljuEnice namota spojenog u trokut medutim izlazi struja koja je razlika
struje dvaju namota. Uzevii u obzir prikaz na sl. 3.9, moiemo struje
u namotu spojenom u trokut ( i i , i i i iT') prikazati strujama u namotu
spojenom u zvijezdu, relacijama (ratunato s jedinirnim vrijednostima
struja)
+-
lsd
i ~ d
Sfruje unutar
lrokuta
Struje izvun
. . . (3.8a)
. . . (3.8b)
. . . (3.8~)
bd a2id; iTd= a id
iRd=
122
123
-- 0,577 (id
. I -
IR
+ ii + i,)
+ j 0,500 (id-ii)
i ~=
' 0,289 (id +ii) - 0,577 i, - j 0,500 (id- ii)
. . . (3.12a)
. . . (3.12b)
. . . (3.12~)
. . . (3.13b)
.... (3.13~)
+ +
. . . (3.15b)
. . . (3.15~)
Struje 3
Struje izvan
zvijezdi
trokutu
trokuta
i,"
-1
Struje u namotu spojenom u zvijezdu - iz razloga navedenih ranije imaju negativan predznak i za fiputa su vete od struja u namotu spojenom u trokut, pa kad jog uzmemo u obzir relacije (3.16), imamo
; -1
'I?
Struje i z v a n
trokuta
irdJ= - idJ'( a - 1)
3
I,
:N
...
Struje u
trokutu
zvijezdi
isd .=
1
id1' ( a - a2)
fi
iTd=
,,
- id (1- a )
v5
. . . (3.20b)
.. . ( 3 . 2 0 ~ )
SimetriEne komponente struja, kad polazimo od mreie na strani namota spojenog u trokut, prikazane su na sl. 3.12.
PomoEu simetrirnih komponenata struja odredujemo struje u pojedinim namotima spoja u trokutu iz relacija
is = j (id1'- i / )
iT = 0,866 (id" i i N )- j 0,500 (id" - i,").
. . . (3.23a)
.. . (3.23b)
. ..(3.23~)
Struje izvan
trokuta
Struje u
trokutu
:I
'
Struje u
zvqezdi
direktni
sistem
"d~
nulti
sistem
vo= 0
Yd7
Slika 3.15. Shema i ekvivaIentne sheme bloka generatortransformator s transformacijom bez reaktancije
"i
qn
"i2
Vd/
vo=o
Gdr
\
\
-,
/ eri
gri
VTd"
= - - vd (a - up)
fi
. . . (3.28~)
= vi
fi
vT" =
-j (vd- v.)
. . . (3.30~)
-J'rikaz
invennoj reaktanciji. Naravno da samo direktna komponenta struje izaziva pad napona u direktnoj reaktanciji, a inverzna komponenta struje
u invennoj reaktanciji. Na sl. 3.18. prikazane su elektromotorne sile,
komponente struja (sl. 3.10), padovi napona i naponi na stezaljkama generatora, odnosno naponi na primarnim stezaljkama transformatora.
- -I V. (1
3
+ a + a2) = o
. . . (3.33)
Ii = 0
V, = 0
. . . (3.37)
. . .(3.38)
Prema tome samo kroz direktne reaktancije teEe struja, koju tjera elektromotorna sila Ed, dok su stezaljke K i P kratko spojene (sl. 3.20). Kroz
invenne i nulte reaktancije nema struja i pored toga Sto su njihove ste-
'L
C. Tropolni krntki
spoj
--
-__I.------_
IR+ I S+ I T . =0
. . . (3.32)
__.-
~ona...-~~~&,d@,e,k.t~g~
S
~
~
Z ~e
~ lzrazom
T
E (2.18b)
~
~ 1 ! . r n-_-_,
.o~u.k~
u.vrStavanjem v n jednosti E-(mJ-do'firvamo
gdje je e d jediniEna elektromotorna sila, a x d jediniEna reaktancija direktnog sistema. Kako je ve6 spomenuto, raEunamo da je jediniEna elektromotorna sila
. . . (3.41)
e d = 1,O
jO
i~
=
= aid = (-
5,773
0,500
+ j 3,333
+ j 0,866) (-
j 6,666) =
. . . (3.43)
ed -i d ~ lXdGi
gdje je idol struja koja teEe kroz reaktanciju Xdcl generatora. Do relacije
(3.43) dolazimo iz (3.5a), koju u jediniEnim vrijednostima moiemo napisati
VdGi =
. . . (3.44)
j id) ( j xd)
Analogno odredujemo napone u svim taEkama mreie.
Da odredimo struje u fazama u svim dijelovima mreie, koristit femo
relacije (3.42) u koje za id treba uvrstiti struju u promatranom dijelu
mreie. Tako dobivene struje u fazama predstavljaju, naravno, jediniEne
fazne struje, pa da se dobiju stvarne struje, treba ih mnoiiti sa I,,,, koje
su za promatranu mreiu navedene u tablici na sl. 3.4. Prilikom odredivanja struja i napona treba medutim uzeti u obzir zakretanje do kojeg
dolazi zbog postojanja transfonnatora.
Na sl. 3.23 prikazana je promatrana mreia s naznaEenim naponima
i strujama. Struje koje daju generatori, odnosno struje na p r i m a r i m
stranama transformatora, odredene su prema relacijama (3.13), koje za
tropolni kratki spoj glase
V ~ =
G ed
~ - (-
iR" = - 0,866 id
is"
0,866 id
j 0,500 id
j 0,500 id
iTN = - j id
. . . (3.45a)
. . . (3.45b)
. . . (3.45~)
= - 0,866 vd
eS" =
0,866 vd
eT" = -j vd
+ j 0,500 vd
+ j 0,500 vd
. . . (3.46a)
. . . (3.46b)
. . . (3.46~)
direktni
Prema tome je
sistem
-;, 1
P
Vd
+ vi + vo= 0
1-J
3,Q5
q=4375
- prema (3.5a)
-vi-V,
= Ed--IdZd
IiZi
inverzni
sistem
+ I,Z,
Ed-IdZd
nulti
srstem
P
139
gdje je ve6 uzet u obzir izraz (3.51), dok napone u pojedinim taEkama
mreie odredujemo iz relacija analognih izrazima (3.57). Tada u (3.57)
treba uvrstiti struje i reaktancije u pojedinim dijelovima mreie.
i~=id+ii+i~=3id=-j3.3,125=-jg,375
io = id (ax a 1) = 0
io = id (a ae 1) = 0
+ +
+ +
is = axi d aii
i~ = aid axii
dkektni
sistem
Vd
5-j 44984 I(
sktem
nulti
= ed
vi =
inverzni
+ +
+ +
-- - 1,774-- 0,1984
itxi =
b ~ =
d
vo = - loxo =
- 1,774 0,1202
-j f, 774
0,2127
sistem
=
=
- 0,3519
- 0,2121
sheme)
direkfni
direktni
sisiem
sisrern
inverzni
I
I
sistem
inverzni
sistem
nulti
sisiem
nu/ti
-j 1774
sistem
Slika 3.30. Struje i naponi za jednopolni kratki spoj u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5. (transfigurirane
ekvivalentne sheme)
1i
8.;
;I
, ,:
! ,;I
::I
,
.,
(3.59a)
(3.59b)
+ +
vs = a2 vd f a vi
+ v,
. . . (3.60b)
. . . (3.61a)
. . . (3.61b)
.....(3.63)
. . . (3.64)
IR= 0
vs = v,
ys =v,
145
;I1
I/
1
V . = - (VR
' 3
a2
pa je
Buduhi da je I , = 0, mora
VS
1
+ a V T )= [VR+ V S(a2 + a)] . . . (3.67b)
3
Vd = V i
. . . (3.68)
v d =e d - j i d x d
v.,= - j i i x i
. . . (3.72a)
. . . (3.72b)
od struje - ii.
Ekvivalentna shema inverznog sistema spojena je dakle u seriju s ekvivalentnom shemom direktnog sistema (sl. 3.34), i to tako da se prikljuEnice
K spoje medusobno, kako bi se osiguralo i s p u n j a j e uvjeta (3.66) i (3.69).
Ekvivalentna shema nultog sistema n e u t j d e na prilike u mreii.
L'
T
generatora
VT = a Vd
+ aevi + vo = vd (a + az) =
- - vd = -0,444
>,:;j~-
12
8
0'
IaJ
IP
/
,'I*
%'"r'O
cjj
In = O
. . . (3.73)
Vs
. . . (3.74)
. . . (3.75)
VT = 0
I R = Id
+ Ii + I . = 0
. . . (3.76)
Prema tome je
Vd = vi = vo
Iz uvjeta (3.76) i (3.78) dolazimo do medusobnog spoja ekvivalentnih
shema kao na sl. 3.43. Prema tome ekvivalentne sheme inverznog i nultog sistema medusobno su spojene paralelno i tako paralelno spojene
Slika
3.45.
Simetrifne
komponente elektromo-
+ ii + i , = 0
i s = a e i d + aii + io = (an- 1 ) id + ( a - 1) i i =
- - 1,500 (id + ii) -j 0,866 (id -ii) =
= -6,032 + j 5,715
i ~ = id
-6,032 +j 5,7f5
j ff,430
- - 1,500 (id
= 6,032
;-;
-no- so-'to
bd
.-
Vrr
Slika 3.47. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja uz istovremeni spoj sa zemljom
u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne sheme)
Slika 3.48. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom u ekvivalentnim shemama mreie na
sl. 3.5. (transfigurirane ekvivalentne sheme)
I
io
=j
e3
Xi
xd xi
+ xd to+ xi xo
. . . (3.81f)
VRt= V R-IR ZK
V i = V s - Is ZK
V T t= VT-IT ZK
Za napon u direktnom sistemu - izmedu prikljurnica K i P u ekvivalentnoj shemi - moiemo napisati, uzmemo li u obzir (3.85)
1
V d = -(VR
3
+ a V S + a 2 V T )=
IT = 0,
. . . (3.90)
. . . (3.91)
.. . (3.92)
V R t =V R - I R Z K = 0
. . . (3.93)
VR' = 0
1s
I
Budufi da je (3.93)
V R= I R ZK
. . . (3.95)
Vd+Vi+ Vo=IRZK
.. . (3.96)
= Ed-IdZd-IRZK
. . . (3.97)
+ Id Zo = Ed - I d
Zd - 3 Id ZK
. . . (3.98)
I
Osim toga (3.96) moiemo napisati, uzevSi u obzir i (3.94)
Imamo dakle tri ekvivalentne sheme spojene u seriju, u koju je ukljuPena i trostruka impedancija ZK (sl. 3.53).
Za dvopolni kratki spoj moiemo postaviti (sl. 3.51~)
Fl~p
FB
mom)
Is
+ IT = 0
. . . (3.101)
IR = O
. . . (3.102)
V; = VTt
. . . (3.103)
161
vi + I ~ Z K= E ~ - I ~ z ~
vi = Id zi
. . . (3.112a)
odakle je
Relacije (3.111) i (3.113) ukazuju na spoj medu ekvivalentnim shemama i impedancijom ZK koji je prikazan na sl. 3.54.
V d = Vi
1
-(a-a2)IsZ~
3
V R= V R f
. . . (3.108)
Vs=V~+IzZK=IzZK
V T = V T f IZ ZK = IZ ZK
. . . (3.118a)
. . . (3.118b)
. . . (3.1184
Prema tome je
162
+ IT
. . . (3.119)
BuduCi da je a2
dobivamo
1 ZK,
ZK i +-IZ
3
gdje je IZ = 3 I,, Sto slijedi iz (2.18a) i (3.119). Prema tome moiemo postaviti
. . . (3.122)
v d = v i = vo -~ I o Z K
II
+ +
"S
I
I
.-.
Ako uvedemo
om!. .a=-
zi
. . . (3.128a)
Zd
L o
- prema
(3.70)
- dobivamo
dok prema (3.81) za dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom imamo
Medusobne odnose velieina struja moiemo zgodno prikazati u koordinatnom sistemu a (128a) i B (128b), ako uvedemo relativne velifine struje
u odnosu na struju tropolnog kratkog spoja
Granica podruEja izmedu tropolnog i dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena je relacijom
+ ,9 + 1-(1 + B),
a;?, =
. . . (3.133~)
dok je granica izmedu jednopolnog i dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena relacijom
-
rom maksimalna struja pojavit Ce se prije nego Sto prode polovina periode (t, < 0,01 sekunda), to ranije, Sto je omjer djelatnog otpora i
reaktancije veCi (sl. 3.58).
islosmjerna
komponenta
-7
I'
struje kmtkoq
spojo
vrijednost struje pojavit C.e se onda kada kratki spoj nastane u trenutku
kad je napon jednak nuli, jer Ee se tada pojaviti maksimalna istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja. Maksimalna tjemena vrijednost u
strujnom krugu bez djelatnog otpora pojavit C.e se polovinu periode nakon
nastanka kratkog spoja (t, = 0,01 sekunda). U krugu s djelatnim otpo170
'I
1 +1 e-tu;Top.a
+-
1
sin (w t - cp)
7
e-tlTum sin cp
Zd
z,1
U (3. 134) V, znaEi tjemenu vrijednost faznog napona, dok je
--
+ Zdm
Zd
+ Zdtn
Xdv
Zd
. . . (3.135a)
. . . (3.135b)
. . . (3.135~)
gdje su XdgR1X d i i Xdg reaktancije generatora, a Z , impedancija od prikljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja. Vremenske konstante koje
dolaze u izrazu (3. 134) mogu se definirati ovim relacijama
Tdm' = Tdo
Xdg'
xdg
Zdm
x',," + Xd,
r
e - tulTdm'
...
+ R,
koji za r
R, = 0 (zanemaren djelatni otpor) postaje 2 , pa (3.134)
prelazi u (2.122) uz 9,= 0.
Iz (3.134) dolazimo do izraza za udarnu struju, ako postavimo t = t,,
gdje je t, vrijeme nakon nastanka kratkog spoja kad se pojavljuje maksimalna struja, a to se dogada kada je
. . . (3.138)
sin (w t-q) = 1
odnosno kad je
JL
. . . (3.139)
ot-cp=-
. . . (3.136b)
dm
Buduki da je t,
sin cp
Zd"
pa je k
k=
'
...
- uzimajufi u obzir da je V,
I--- Zd"
=V$
- t'lTdmn
Z" +
+L
zd'
=r
'!
1,
jer najmanju vrijednost postiie kad do kratkog spoja dode na prikljufnicama generatora, dok se maksimalna vrijednost postiie kad se izmedu
generatora i mjesta kratkog spoja nalaze velike impedancije, pa se tada
Izraz (3.149) vrijedi za tropolni kratki spoj, dok se u sluEaju jednopolnog kratkog spoja udarna struja kratkog spoja odreduje iz relacije
..-
. . . (3.147a)
. . . (3.147b)
u kojemu je
+ Xdm
X d n = XdVn
. . . (3.150)
. . . (3.151a)
X i = Xi,
Xi,
gdje su Xi, inverzna reaktancija generatora, a Xi, inverzna reaktancija
mreie od prikljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja, dok je
gdje analogno Xog predstavlja nultu reaktanciju generatora, a Xom nultu
reaktanciju mreie izmedu prikljuEnica generatora i mjesta kratkog spoja.
~~~~
Slika
ru djelatnog
3.59. Ovisnost
otporafaktora
(R) i kreaktancije
(3.144) o omje(X)
4.0
0.5
4.0
R/X
4.5
Slika 3.60. Shema spoja za prikaz pribliinog odredivanja relativne veliPine k za vise
paralelno spojenih dijelova mreie
177
E" =
cos cp)?
. . . (3.157)
strujom opterecenja i nazivnim naponom kao osnovnim velitinama (poglavlje 2.8a), glasi
. . . (3.158)
v
xliN = -
. . . (3.159)
Xd"
U (3.160) treba uvrstiti k' = 1,6 za sluEaj kratkog spoja u mreii koja ima
nazivni napon viSi od 5 kV, a k' = 1,5, ako se radi o rnreii s nazivnim nazivnim naponom niiim od 5 kV. Za dijelove mreie koji se napajaju neposredno iz generatora treba postaviti k' = 1,6 i pored toga Sto je napon
mreie niii od 5 kV.
Da bismo odredili tjemenu vrijednost struje definirane. relacijom
(3.160), moiemo postaviti
. . . (3.161)
-d
I,
Ik"
fif I ,
Ik"
(fi
f vk'"
1)
. . . (3.163)
Da usporedimo veliEinu udarne struje odredenu po ameriEkim i njemafkim propisima, moiemo prema (3.163) odrediti veliEinu
. . . (3.165)
Ir = V
I
~
gdje je Ik" efektivna vrijednost izmjenifne komponente struje tropolnog
kratkog spoja odredene omjerom efektivnog faznog nazivnog napona (V,)
na mjestu kvara i impedancije mreie od nul-tafke generatora do mjesta
kvara ( Z d
vn
xkR = ZdN
. . . (3.166)
dok je I , istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u trenutku otvaranja kontakata sklopke. Impedancija Z/ definirana je relacijom (3.135a).
Prilikom odredivanja rasklopne struje normalno se posebno ne odreduje veliEina istosmjerne komponente, vet se - ukoliko s e uopCe uzima
u obzir utjecaj te komponente struje na rasklopnu struju - efektivna
vrijednost izmjeniEne komponente mnoii s faktorom veCim od 1 (veC
prema brzini isklapanja sklopke), odnosno s faktorom manjim od 1, ako
se radi o relativno dugim vremenima isklapanja. Radi toga Cemo u daljnjim razmatranjima.rasklopnom strujom smatrati efektivnu vrijednost
izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, dok Cemo u poglavlju o
propisima za odredivanje rasklopne struje navesti faktore kojima trebamo
mnoiiti tako odredenu struju da bismo doSli do struje mjerodavne za
izbor sklopke. Osim toga, u veCini praktiEkih sluEajeva mogu se pri odredivanju rasklopne struje zanemariti djelatni otpori, pa se efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje odreduje iz relacije
Omjer je Xig/Xdg0= 1 za turbogeneratore, dok je za generatore s izrazitim polovima Xi,/Xdgn neSto veCi od 1, prema relacijama (2.95) i (2.96).
Prema tome u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama generatora moiemo
rakunati da je u
1. Takva aproksimacija vrijedi to vEe, Sto se izmedu
pi-ikljufnica generators i mjesta kratkog spoja nalazi viSe reaktancija
(vodovi, transformatori), jer su tada Xi, i Xdmsve veCi i jer su Xim i Xdrn
medusobno jednaki. Prema tome moiemo smatrati da, za pretpostavke
s kojima se raeuna rasklopna struja, uvijek vrijedi
odnosno da se maksimalna rasklopna struja pojavljuje ili u sluEaju tropolnog, ili jednopolnog kratkog spoja (sl. 3.56).
U kojem Ce sluEaju rasklopna struja biti veCa u sluEaju jednopolnog
"
3,
Omjer
Zo
odnosno
prilike pri jednopolnom kratkom spoju bit Ce mjerodavne za odredivanje rasklopne snage, jer Ce se u slufaju jednopolnog kratkog spoja pojaviti veCa struja nego u sluEaju tropolnog.
Takav zakljuEak vrijedi samo onda kad se radi o mreii s uzemljenom
nul-tafkom. Ako, medutim, nul-tafka nije uzeinljena, X, je vrlo veliko,
1 (sl. 3.56), za odredivanje
pa omjer Xd"/X, teii k nuli. Budu6i.da je a
rasklopile snage mjerodavan je tada samo tropolni kratki spoj.
Rasklopnu snagu za sluEaj tropolnog kratkog spoja - uzevSi u obzir
zanemarenje dj elatnog otpora i istosmjerne komponente struje - odredujemo iz relacije
u",,
Sk3 = X/
. . . (3.174)
bez obzira na finjenicu - kako je vet naglaSeno - Sto struj,a Ik," teEe
samo u jednoj fazi. Kako s dovoljno tafnosti moiemo postaviti (3.171)
da je X d n = X,,izraz za Ski moiemo napisati i u obliku
3 un2
. . . (3.176b)
Ski =
+ XO
2 XdN
Sklopka treba da je tako odabrana da bude sposobna isklopiti najveCu struju koja se moie pojaviti kroz njezine kontakte. Odnosno,
sklopka treba da isklopi najveCu rasklopnu snagu koja odgovara toj
najvekoj struji.
mjesto' ,a"
&mtko9 s ~ o j a
sklopka
Slika 3.65. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s jedne
strane
I,
1:: samo dio I? protjeEe kroz sklopku A. Postavlja se pitanje da li
je moguEe zamisliti situaciju u mreii pri kojoj bi uz kratki spoj na istim
sabirnicama potekla kroz sklopku A veCa struja? Takva situacija nastaje
kad zamislimo da je vod, paralelan s vodom u kojemu se nalazi sklopka
A, isklopljen (sl. 3.65b). Tada kroz sklopku A protjeEe struja I;, koja je
ve6a od struje I, na sl. 3.65a. Struja I? prema ekvivalentnoj shemi za sluEaj tropolnog kratkog spoja - na sl. 3.66; iznosi
pa je uvijek
ELEKTRANE
r-z-
ir'O
/,=a
uz X, = co
12' =
v
XI
+ X,
POTROJACI
U sluC!ju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.67), kad su oba voda
uklopijena (sl. 3.67a), kroz sklopku A p r o t j e e struia I,, jer se mjesto
ELEKTRANE
-'J
- .
Prema tome kad postoji dvostruki vod napajan s jedne strane uvijek Ce
se - uz shemu spoja prikazanu na sl. 3.65 - veCa rasklopna struja dobiti
ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen. Unaprijed se medutim ne moie reCi da li Ee struja kratkog spoja biti veEa u sluEaju
kratkog spoja na sabirnicama ili na strani odvoda, jer ovisi o reaktancijama pojedinih vodova.
u
ELEKTRANE
EL EK TRANE
f -\
I-)--Ll
,(
ELEK TRANE
EL EK TRANE
-\
m t-4-
.' 1
f-\
-- I-'-/
Slika 3.67. Slufaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s jedne
Mrane
%-a
5%
12
I4'-r'
ZNE
Slika 3.69. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s dvije
strane
I,
Shema spoja dvostrukog voda napajanog sa dvije strane prikazana
je na sl. 3.69. Ako se pojavi kratak spoj na sabirnicama i ako su sve
sklopke ukljuEene, kroz sklopku A pmtjecat Ce dio struje (I,) iz elektrana koje se nalaze na strani sklopke (sl. 3.69a). Ako je, medutim, isklopljen vod u kojemu se ne nalazi promatrana sklopka, kroz sklopku A
protjecat Ce ukupna struja kratkog spoja koju daju elektrane na strani
sklopke (I,'). Naravno da je ukupna struja (I,
I,) iz spomenutih elektrana u prvom sluEaju (oba voda ukljuEena) vefa od struje (I,') u drugom
sluzaju (jedan vod iskljuEen), ali je u drugom sluEaju struja kroz sklopku
A ipak v&a. Iz ekvivalentne sheme (sl. 3.70) moiemo nairne odrediti
da je
I, =
X2X4
x,
te da je
pa je
I,'
EL EK TRANE
4
cv p - - - c
.'
-/
r_--rr
Iz
Dakle je uvijek
1,
+ I='> Il + I=
. . . (3.186)
"'l
OSTALE
ELEKTRANE
I,
. . . (3.184)
f-'
6)
a)
EL EK TRANE
13
. . . (3.182)
+ X, + X4
> I,
v+ v
+ I,' X,
X, iX,
14=G+G
---J
rJ
/-\
L,I
CV
f,
12 +I3
6)
ELEKTRANE
ELEKTRANE
---<
1*1=/3'
-;
f-'
\/
Slika 3.71. SluEaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s dvije
strane
Na sl. 3.72 prikazana je jog jedna tipiEna shema spoja, koja moie
dobro posluiiti kao ilustracija odredivanja rasklopne snage sklopke s obzirom na pretpostavku o mjestu kratkog spoja. Promotrimo struje koje
protjeEu kroz sklopku A. Ako pretpostavimo da je kratki spoj nastao na
sabirnicama (sl. 3.72a), kroz sklopku A protjecat Ce dio struje I, koju
proizvodi generator, koji je prikljuEen preko sklopke A na sabirnice. Ako
medutim zamislimo da je kratki spoj nastao pored sklopke na strani
generatora, kroz sklopku A protjecat ke struja iz drugog generatora I2
dok iz (3.176b) odredujemo zbroj dvostruke reaktancije Xdnn (UZ pretpostavku da je direktna jednaka inverznoj reaktanciji) i reaktancije X,,,,,
pa je
3 Li",,
. . . (3.188)
2 X d c X,, = -
s1<1
Poznajemo li XdrrPi XOnza postojebu mreiu, te direktne i nulte reaktancije qnovog voda (Xdv i Xov) i paralelno spojenih transformatora (Xdf i
X,t), odredujemo ekvivalentne sheme mreie (sl. 3.74) do mjesta kratkog
spoja (sabirnice B na sl. 3.73). Zbroj triju reaktancija na sl. 3.74a u promatranom sluEaju jest direktna (X;),
a na sl. 3.74b nulta reaktancija
X, za odredivanje rasklopne snage na sabirnicama B prema relacijj
(3.174), odnosno (3.176b).
NOVO
RASKLOPNO
POSTROJENJE
Xo'Xon
'ow "or
Ako nam, medutim, nisu poznate rasklopne snage Skl i Sk3 u postrojenju na koje se vrii prikljuEak novog dijela mreie, moiemo pobi od
pretpostavke da su rasklopne snage u sluEaju kratkog spoja na tim sabirnicama jednake rasklopnim snagama sklopaka koje su ugradene u rasklopno postrojenje. Na taj naEin nalazimo se na strani sigurnosti s obzirom na rasklopne snage u novoizgradenom dijelu mreie.
JoS nepovoljniju osnovu za raEun dobivamo ako pretpostavimo da
je reaktancija postojebe mreie zanemarivo malena (Xd/ = 0 i Xon= 0).
Rasklopna snaga mreie na sabirnicama, na koje treba prikljueiti transformator, iznosi Sk3 = 400 MVA, pa je reaktancija mreie (3.187) preraEunata na 10 kV
reaktancija, koje spajaju sve taEke napajanja medusobno i sve taEke napajanja s povratnim vodom. Ako npr. treba odrediti struje kratkog spoja
u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama C (sl. 3.75) novog rasklopnog postrojenja, koje je na postojeCu mreiu prikljuEeno preko sabirnica A i B,
postojeCu mreiu treba zamijeniti sa tri reaktancije: X A izmedu sabirnica
A i povratnog voda, XD izmedu sabirnica B i povratnog voda, te X A O
izmedu sabirnica A i B (sl. 3.76). PostojeCa mreia zamijenjena je sa tri
povrami vod
P
0
y-c
1
i
Treba napomenuti da u vrijeme od nastanka kratkog spoja do trenutka odvajanja kontakata ne treba uraEunavati udegeno vremensko zatezanje releja (koje je potrebno radi selektivnosti zagtite), jer sklopka
treba da bude sposobna da prekine struju i u najkrabem mogufem vremenu.
Osim toga treba naglasiti da je za odredivanje velifine p potrebno
uzeti u .obzir raspodjelu struje kratkog spoja na pojedine generatore i
na osnovu te raspodjele odrediti omjer izmedu struje kratkog spoja i
nazivne struje generatora. Da bismo ilustrirali postupak, posluiimo se
jednostavnom shemom prikazanom na sl. 3.79. Na vet opisani naEin naj-
prije se odreduje nadoknadna reaktancija mreie (Xd") od nu1-taEke generatora do mjesta kratkog spoja, a zatim struja na mjestu kratkog
spoja - ne uzimajuti u obzir veliEinu ,u - prema relaciji
IK3Cn,
na sl. 3.79). Tada se za svaki generator posebno (ili za sve u jednoj
elektrani, ako su svi istih karakteristika) odreduje omjer izmedu navedene struje kratkog spoja i nazivne struje (IlrA,IrrBi InCna sl. 3.79). Pomobu tih omjera i najkrabeg vremena do otvaranja kontakata sklopke,
kroz koje protjeEe ukupna struja kratkog spoja, a na osnovu dijagrama
sa sl. 3.78, odreduje se veliEina p za svaki generator (pAprema omjeru
ItiaAf'/IrrA,
,uB prema omjeru IK3gn/InB
itd.), Rasklopna snaga za sklopku na
mjestu kratkog spoja sada se moie odrediti iz relacije
1,4
192
1,1
1,o
MVA,
2
3
5
8
periode
periode
perioda
perioda
(0,033 sek)
(0,050 sek)
(0,083 sek)
(0,133 sek)
Prijedlog za izmjenu amerifkih propisa u znatnoj mjeri ublaiava zahtjeve, jer za sve sklopke koje su samo neSto vise udaljene od generatora
doki ke se do omjerd RIX vekih od 0,1, pa Ce postati v = 1,O.
1,5
1,3
12
1,1
Slika 3.82. Dijagrami za odredivanje veliEine v za rasklopnu struju tropolnog i jednopolnog kratkog spoja koje protjeCu kroz dvije ili vise transformacija
= -I d f f
{[(
fi
J"
--)
1 - X,"
+ Xd
Uvedimo odnose
+
sin (w t - q) + e e-tlTdmr'
xd'
NTa-
sin p,
.. .
Xd
=-
Xdn
gdje je I efektivna vrijednost struje, i momentana, dok je t vrijeme promatranja. Za sinusnu struju konstantne amplitude, ako integriramo u
granicama od 0 do t
Ako uzmemo u obzir da je efektivna vrijednost prve poluperiode izmjeniEne komponente struje kratkog spoja (kad ne bi bilo priguienja) jednaka
- uvaiivSi relacije
n
(gdje je n cijeli broj, a f frekvencija), dobi4f
= --
1
I
sin (wt-q)
+ e - r t sin.
I'd t
. . . (3.204)
-1
Uvodenjem omjera
RIX, jer se u njima pojavljuje veliEina Y (3.202c), koja ovisi o tom omjeru.
Istina je da i ostali Elanovi ovise o omjeru W X , jer se u njima pojavljuje
fazni pomak cp, koji je ovisan o RIX (3.137), ali je utjecaj faznog pomaka
ga se moie zanemariti. Zbog toga moiemo relaciju (3.205) podijeliti u dva dijela: prvi koji obuhvaka prvi, drugi, treki, peti,Sesti i osmi
Elan i drugi, koji je prikazan Eetvrtim, sedmim, devetim i desetim Elanom.
Prvi dio (n) - za odrecteni a, i a', - ovisi samo o a, (sl. 3.85) uz zanemarenje utjecaja faznog pomaka cp, dok drugi dio (m) praktiEki ovisi samo 0
RIX, (sl. 3.86) jer Elanovi (sedmi, deveti i deseti) u kojima se pojavljuje
a, (u a i a' imaju vrlo male vrijednosti, pa se utjecaj a
, moie zanemariti.
Poznavajuki vrijednosti n i m iz dijagrama na sl. 3.85 i 3.86, efektivna struja kratkog spoja odreduje se iz relacije
.malen, pa
It
u kojoj se I,"
Slika 3.83. Ovisnost 1111,~"o trajanju
kratkog spoja za R/X = 0 i u,,, = 0
I0
I,"
. . . (3.210)
odreduje iz (3.199).
180
n
49
47
46
45
43
42
41
0
to
tlsl
10.0
jer je
= o2
n, koje bi se
CETVRTO POGLAVLJE
Sabirnice su elektrirka okosnica rasklopnog postrojenja. One povezuju vodovekojima se dovodi e n e r g i vodo$,ma_koji_ je. dalje.odvode.
Svi su vodovi -&f lFXspGjGEiSa~nicari~&-pa
su one za normalan pogon
kasklopnog p o s t r ~ i i ~ ~ a - & n ~ ~ - S z- F
. O $ i ~
-Sabirnice
s e icvode pd n e w a k r e n i h ili aluminijskg vodifa.
-.-..---..-I,%.-rasklopna postrojenja u n u t a ~ j e ~ i ~ v e & e j e ' d ~ ' r i a ~napona
i v n o g 35 kV
do1az.e.u 0-bzir okrugli, plosnati ili U-profili, dok se za takva postrojenja
viSeg napona, bilo unutarnje bilo vanjske izvedbe, upotrebljavaju uieta
ili cijevi.
TABLICA 4.1.
Visina
X
Sirina
mm
12 X 2
15 X 2
20 X 2
25 X 3
30 X 5
40 X 5
40 X 10.
50 X '5
50 X lo*
60 X '5
60 X lo*
80 X 5
80 X 10.
100 X 10.
120 X lo*
125
155
205
300
450
600
835
700
1025
825
1200
1060
1540
1880
2200
Obojeni v0dii.i
Neobojeni vodifi
I\
225
270
350
510
780
1000
1500
1200
1800
1400
2100
1800
2600
3100
3500
Ill
2060
1750
2450
1980
2800
2450
3450
4000
4600
50 lR
2800
2300
3300
2650
3800
3300
4600
5400
6100
110
140
185
270
400
520
750
630
920
750
1100
950
1400
1700
2000
1
I
200
240
315
460
700
900
1350
1100
1620
1300
1860
1650
2300
2700
3200
Ill
yL5O
1850
1550
2200
1800
2500,
2200
3100
3600
4200
Promjer
6
8
10
"I
Bakar
vodif
vodiE
125
160
250
480
120
150
210
410
540
900
30
Aluminij
vodif
vodii:
65
200
380
500
870
160
316
410
680
60
TABLICA 4.2.
Neobojeni vodiEi
TABLICA 4.4.
Unu-
Bakar
neobojeni
vodif
vodif
mm
20
16
14
12
360
430
480
325
400
430
30
26
24
22
550
650
800
50
44
42
40
60
54
52
50
Aluminij
obojeni
neobojeni
vodif
vodif
280
350
385
230
285
320
500
600
650
430
520
580
350
420
470
1100
1200
1400
950
1100
1200
850
970
1000
670
770
820
1250
1500
1600
1200
1300
1450
1000
1150
1275
800
920
1000
TABLICA 4.5.
h
mrn
i
rnrn
obojeni vodiE
6
7
10
12
14
16
18
20
1111 Ill 11 I
oul
r
w r O O
0
mm
0
ul
2zj;tl
5
L L
cn
I
r
0
333-:
oulocn
=;
00
% %
-"<m
33 g gg::
ggg
X<
s3
pg
rn
z .
tl
5'
2.
<2
neobojeni vodiE.
Aluminij
obojeni vodiE
neobojeni vodiE
Usprkos kratkom vremenu kroz koje teEe struja kratkog spoja, ugrijavanja vodiEa moie u nepovoljnom sluEaju izazvati oltefenje sabirnica.
PoviSenje temperature nastaje brzo i moie se raEunati da se za vrijeme
trajanja kratkog spoja toplina n e odvodi u okolinu, pa je ugrijavanje proporcionalno toplini koja se stvara u vodiEu. Uz navedenu pretpostavku
moiemo postaviti jednadibu
G c A 6 = It2rt
. . . (4.3)
gdje su: G masa vodiEa (kg), c specifiEna toplina vodiEa (Wslkg, OC),
A 6 povilenje temperatura (OC) za vrijeme trajanja k r a t k ~ g spoja, It
efektivna vrijednost stmje kratkog spoja (A) za vrijeme t (s) trajanja
kratkog spoja, a T djelatni otpor (9) vodifa. Lijeva i desna strana izraza
(4.3) predstavljaju toplinu razvijenu u vodiEu za vrijeme trajanja kratkog
spoja. Ako otpor T izrazimo pomofu duljine 1 (m), presjeka q (m2) i specifiEnog otpora e (52 m2/m), dolazimo do izraza za povilenje temperature
kratkog spoja (8, OC). Taj srednji specifiEni otpor moiemo odrediti iz
relacije
A 6 = 135 OC
za bakar
za aluminij A 6 = 115 OC
SpecifiEni otpor za materijal koji se upotrebljava za sabirnice pri 20 OC
go = 0,0178 . l o - = Q m2/m
za bakar
Q m2/m
za aluminij eo = 0,0286 -
e .= 0,0258 .
bakra
aluminija
0,0403 .
Q m2/m
Q m2/m
za bakar
c = 367,3 Wslkg, OC
za aluminij c = 908,5 Wslkg, OC
dok je gustofa
Prilikom odredivanja specifiEnog otpora e treba uzeti u obzir utjecaj promjene temperature, prema relaciji
bakra
aluminija
y = 8,9
y = 2,7
lo3 kg/m3
. l o 3 kg/m3
a za aluminijsku sabirnicu
. . . (4.10a)
,.=-
a
sin a
Integriranjem u granicama a, do a, (sl. 4.2) dolazimo do jakosti magnetskog polja u taEki A, ;to je posljedica struje u paralelnom vodizu duljine 1. Vrijednost integrala jest
I
I JSin a da = -(COS a, - cos a2)
H (A) = 4na
4na
. . . (4.17)
a1
. . . (4.12)
gdje su: I struja koja protjeEe kroz vodif, dselement vodifa, a r udaljenost izmedu tog elementa i taEke u kojoj ieiimo odrediti jakost magnetskog polja. Ako h t izmedu ds i r oznafimo sa a (sl. 4.2), izraz (4.12)
moiemo napisati u obliku
dH=-- I ds sin a
4n
r2
Iv
Za ds moiemo napisati
Ako poloiaj taZke A definiramo udaljeno3u s od kraja paralelnog, vodiea, (4.17) moiemo napisati u obliku
H (s) = --
l-s
d(1- s ) ~
+ a2
. . . (4.18)
jer je tada a, = 0, a a, = n.
Sila na jedinicu duljine elementa vodiEa ds, kroz koji protjeEe struja
I,, a koji se nalazi u magnetskom polju struje I,, moie s e odrediti iz
jednadibe
dF
. . . (4.20)
- = I, B,
dsz
gdje je B, magnetska indukcija koja odgovara jakosti magnetskog polja
H, od struje I,. BuduCi da je B, = ,uH,, t e d a je u jedinicama medunarodnog sistema
. . . (4.21)
p = 4 n lo-' Hlm
sila na vodiE konaEne duljine u taEki A - uzevSi u obzir relaciju (4.18)
- jest
d F - I, I, 1 0 - ~
Nlm
. . . (4.22)
ds2
a
s2 a2
q(1 -s ) ~ a2
[ +v+
~ +
dF
--(s)
ds2
1,02 ---a
kplm
. . . (4.24)
I::
F = - ds,
...
--
(fl+
a2-a)
. . . (4.29)
1 ,
all. Maksimalna sila pojavljuje se u sredini, dakle za 1 = 7
pa za taj
li u obzir konaEne duljine vodiEa, prema sili koja se dobiva ako pretpostavimo da je vodiE, u Eijem se polju nalazi promatrani vodiE, beskonaEno dug. Za taj omjer moiemo postaviti
Slika 4.3. Ovisnost omjera f/f-
jednosti omjera
(4.26)
2 (razmak medu
1
vodirima prema duljini vodira)
Izraz (4.32) daje vrijednost sile u smjeru udaljenosti T (sl. 4.5), koju moZemo rastaviti u dvije medusobno okomite komponente. Suma komponenata koje padaju u ravninu vodifa, uzevSi u obzir sve elemente drugog
vodifa, jednaka je nuli, pa je potrebno poznavati samo horizontalnu komponentu (Fh).S obzirom na oznake na sl. 4.5, moiemo postaviti
+ (y -x)z
. . . (4.34).
-dFh - 2 .I, I ,
ds,
e
--10-7
h2
. . . (4.36)
odakle dobivamo
Slika 4.5. Odredivanje stle medu paralelnim plosnatim vodifima zanemarivo male
Sirine ( b 0)
Jakost magnetskog polja u taEki sabirnice (2), koja je udaljena T od sabirnice (I), odredena je relacijom analognom izrazu (4.19), jer se radi o polju
beskonaEno dugog vodiEa. Uzmemo li u obzir sl. 4.5. i relaciju (4.31a) za
jakost polja, moiemo napisati
Uzmemo li u obzir dq je
) 2I
d x dy lo-' Nlm
h2 T
..
+ +
moiemo pisati
(%;)'L
h
l o - ' ( 2 arc tg
2 Il I , b2h
c+v+z
gdje je p (v, z) jednak izrazu u vitifastoj zagradi (4.39). RjeSenjem dvostrukog integrala dolazimo do sile na jedinicu duljine. Omjer izmedu sile
prema (4.40) i sile medu okruglim vodifima (4.23) nazovimo korekcionim
faktorom k, koji odredujemo iz izraza
k = zb2jhd v / p (v, z) dz
. . . (4.41)
Vrijednosti k moiemo prikazati krivuljama (Lit. 29. i 30), koje su ucrtane u dijagramu na sl. 4.7. Omjer k moie imati vrijednost koja se znatnije razlikuje od 1 samo ako je
a-b
<2
h +<b
jer je a, = -.
2
I
H (A) = 4ny
1,
v m
0.2
0.4
0,6
0.8
(0
f,Z
r.6
4.4
f,81,%0
1.2
1 = 0,s i
12
f prema (4.451, a
1
JL
= 20
dl2
fm
prema (4.46)
Vi2TK
Nlm
Uz pretpostavku da je 1, = m, dobivamo
dF = I2 10-7
sa
- --fm ds3
l2
s3
) Nlm
(4.50), uz pret~ostavkuda je
I
=212
-i
Kad je vodiE savijen u obliku slova S, pojavljuju se sile i medu paralelnim dijelovima (dijelovi duljine 1, i 1, na sl. 4.11). U tom sluEaju jakost
magnetskog polja odredujemo prema (4.17), ali uz uvjet da za kosinuse
kutova uvrstimo omjere definirane na sl. 4.13. Tada silu po jedinici duljine dobivamo iz relacije
Slika 4.13. Odredivanje sile medu paralelnim dijelovima vodira savijenog u obliku
slova S
Na dio vodiEa duljine 1, (sl. 4.13) djeluje, osim sile odreaene relacijom
(4.51), koja je posljedica struje u paralehom dijelu vodiEa, joS i sila prouzrokovana strujom u okomitom dijelu vodiEa duljine 12, koju moiemo
odrediti iz relacije (4.45). Ta relacija - uzevSi u obzir oznake na sl. 4.13.
- glasi
I
I
Omjer izmedu f (4.51) i f' (4.45a) pokazuje koliko je puta sila prouzrokovana strujom u okomitom dijelu vodiEa veba od sile koja je posljedica
struje u paralelnom dijelu vodiEa. Taj omjer je prikazan na sl. 4.15. Vidi
se da je djelovanje srednjeg dijela vodifa uvijek veke, pa je zanemarenje
djelovanja paralelnog dijela vodiEa to viSe opravdano, Sto je omjer 1,/1,
manji. Pri tome treba napomenuti da sila prouzrokovana paralehim vodifem djeluje u suprotnom smislu od sile okomitog vodifa, pa spomenuto
zanemarenje - ako do njega dode - dovodi do vebe sigurnosti pri odredivanju naprezanja.
AY
l3 = 2
[
,
Kad je vodiE savijen u obliku slova U (sl. 4.16), na srednji dio vodiEa
djeluju sile koje su posljedica obaju preostalih dijelova vodif a. Oba dijela
vodiEa daju sile koje djeluju u istom smjeru. Jakost magnetskog polja
dijela vodiEa duljine 1, odredena je relacijom (4.43), a jakost polja dijela
vodiEa duljine 1, analognom relacijom, pa je sila po jedinici duljine srednjeg dijeIa vodiEa odredena izrazom
Slika 4.17. Sila po jedinici duljine f (4.53) na srednji dio vodifa savijenog
obliku slova U
12.
'
225
is = -Im2
+ e - sin a]
[sin (w t -a) + e-'lT0 sin a]
a)
tlTa
. . . (4.55a)
. . . (4.55b)
da2 - - 2 [sin (w t - a)
da
pa je
+ e -tlT*sin a] .
[ c ~ s ( w t - a ) - e - ~ ~ ~ ~ c o s=a0]
cos (w t - a) = e-tlTacos a
tg a = w T,
. . . (4.61b)
. . . (4.62a)
. . . (4.63)
w T,sinwt
cosw t = e-tlTa
. . . (4.64)
odakle moiemo odrediti vrijeme t kad dolazi do maksimalne sile na sabirnicu.
Moie se pokazati pomoCu drugih parcijalnih derivacija da se radi o
maksimumu, ali taj izvod neCemo prikazati radi opseinosti. To vrijedi
i za ostale razmatrane vrste kratkog spoja.
I kut a i vrijeme t ovisni su samo o vremenskoj konstanti T,. Na sl.
4.18. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile prema relaciji
(4.58) za nekoliko vrijednosti vremenske konstante T,, a za kut a pri kojem
se postiie maksimalna sila.
Pri tropolnom kratkom spoju .moiemo razlikovati silu na srednji od
sile na krajnji vodiE (sl. 4.19), buduCi da su normalno sabirnice postavljene
u istoj ravnini.
Promotrimo najprije silu na srednji vodiE. Momentane vrijednosti sile
moiemo odrediti iz relacije
jer uz isti smjer struja u fazama S i T sile na vodir R djeluju u suprotnim smjerovima. Uzmimo u obzir relacije za struje u sluEaju tmpolnog
kratkog spoja
iR = Ima [sin (w t -a)
+ e-
'IT.
sin a]
...
Na sl. 4.20. prjkazane su momentane relativne vrijednosti sile na srednjj vodiE za iste vremenske konstante kao i za sluEaj dvopolnog kratkog
[sin (w t - a)
v 3
spoja.
[COS
(Wt -a)
+ e-tlTasjn a] .
+ e-uTasina]
--
[sin (wt-a)
dt
+ e-tlTasina] .
1
[w cos (o t - a) - - e-tlTasin a] = 0
Ta
4005
qOr0
0,OfS
9020
0,025
9030
Momentanu vrijednost sile na vanjski vodiE (sl. 4.19b) u sluEaju tropolnog kratkog spoja moiemo prikazati relacijom
[sin (wt-a)
[COS(W t -- a) - e -
- ~ B V- [sin (w t-a)
- --
+ e-t1T~sina]2+
[sin ( o t - a)
v 3
. . . (4.76)
4-
+ e-
tlTa
sin a12 -
Iz (4.78b) dobivamo
+ e-"Tasina]2.
cosa]
. . . (4.78a)
=-2v3+
- e - t l T a ~ a~ ~e-'ITasi, a
sin (w t - a) 4- e-uTasin a
cos (ot-a)-e-uracosa
+ e-tlTasin a,
te uvrgtavanjem vri-
[m sin ( o t ---a) - I
Ta e-tlTacos a]-. [cos (w t - a) - e -UT. cos a] =
fZ0
23 1
I
- [wcos(wt-a-e-"7'asinu]
Ta
[sin (w t
- a) + e-tlTasin a]
. . . (4.80)
t [ 2 v T ( 1 w T, tg a) (w T, -tga)
(1 w T, t g a)?- (tg a - w T,)'] = 0
+ +
. . . (4.81)
Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom moiemo struje u fazama, izmedu kojih je do510 do kratkog spoja, prikazati
relacijama
iH =
[sin (w t - a)
+e
-'IT.
sin a]
+e
-"To
sin (a
+ y)]
. . . (4.84a)
. . . (4.84b)
2 V3 [(w T")"
I.] -4 w T,
A=--- 1 2
(wT,)2-l-2V3wTa
iz
VeliEina kuta
6 slijedi iz (3.81), pa
je
y [sin (w t - a)
{COS
+ e-'lTasin a]' -
[COS
(Q t - a) - e-'ITa cos a])
- uzevSi
{cos y [sin (w t - a)
-siny
[sin(w t-a)
u obzir (4 57a)
[COS
(w t - a) - e - L I T a])
*~~~
. . . (4.89)
Sila na vodii: ne ovisi samo o t i a nego i o kutu y , koji je funkcija omjera izmedu direktne i nulte reaktancije (4.85) i (4.86). Kako iz
vei. provedenih razmatranja .moiemo konstatirati da vremenska konstanta ne moQ izmijeniti odnos izmedu velii3na sila za razliEite vrste
kratkog spoja, dovoljno je razmotriti relativnu velirinu sile za T, = m.
Tada je (4.90) A = cotg y, pa je (4.82)
t g a = c o t g y - ~ ~ o t 1~ ~ ~
. . . (4.91)
Na sl. 4.23. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile za razlifite vrijednosti Xdu/X0.Vidi se da ni u jednom sluEaju sila ne postaje
ve6a od one sile koja se pojavljuje pri dvopolnom kratkom spoju, ali
bez dodira sa zemljom. Zs Xd"/X, = 0 imamo potpuno iste prilike kao
i pri dvopolnom kratkom spoju ( y = x).
Ako usporedimo relativne maksimalne sile koje djeluju na vodiE za
razlifite sluEajeve kratkog spoja (51. 4.24), moierno konstatirati da ma,ksimalne sile djeluju pri tropolnom kratkom spoju i to na srednji vodiE,
pa su za mehaniEko dimenzioniranje sabirnica mjerodavne struje tropolnog kratkog spoja.
Xdn/xo
. . . (4.93)
zk3 = Xdt'
+ e-
'alTo
sin a,]
. . . (4.94)
235
gdje su to i a, vrijeme (nakon nastanka kratkog spoja) i kut kada odnosno pri kojem se pojavljuje maksimalna sila. Vrijeme to odredeno je relacijom (4.64), a kut a, slijedi iz izraza (4.74). Na sl. 4.25. prikazana je
ovisnost .velitine p, o vremenskoj konstanti, jer je p, ovisno samo o toj
&
sekunda
Sabirnice moiemo shvatiti kao uklijeStenu gredu s jednolikim kontinuiranim opterebenjem. Razmak medu osloncima 1 jednak je razmaku
medu potpornim izolatorima (sl. 4.26). Moment savijanja moiemo odrediti
iz formule (Lit. 33)
U=VS-
M,,
W
. . . (4.100)
Uz pretpostavku da naprezanje sabirnice. ne prelazi granicu elastiEnosti (Lit. 38), frekventni faktur vs moiemo odrediti iz dijagrama na
sl. 4.29. Frekventni faktor ovisi o omjeru vlastite frekvencije sabirnice
(c,) i frekvencije mreie (c). Za vlastite frekvencije znatno manje od frekvencije mreie (c, < c ) promjena frekventnog faktora mijenja se s frekvencijom c, (Lit. 34), pa maksimum nastupa znatno nakon nastanka
kratkog spoja, kad vef nastaje smanjenje sile radi prigusenja. Radi toga
je i frekventni faktor manji od 1. Kad je c, = 2 c dolazi do najvefih
naprezanja, jer se frekventni faktor stalno povefava, a kad je c, 3 c sabirnica titra u ritmu sile koja na nju djeluje, pa je zbog toga za vrlo
visoke vlastite frekvencije i frekventni faktor .vs = 1. Na sl. 4.30. prikazana je ovisnost frekventnog faktora o vremenu za tri razlifite visine
M=
yadq
- hl2
gdje su y udaljenost elementarnog presjeka dq od neutralne osi, a a naprezanje tog elementarnog presjeka. Raspodjela naprezanja u popreEnom
presjekusabirnice, kad moment savijanja postigne toliku vrijednost da
na rubu sabirnice zavlada naprezanje a,,?, prikazana je na sl. 4.31b. Tada
je naprezanje odredeno relacijom
pa je za pravokutni presjek
preqek
sabirnice
241
TABLICA 4.8.
Visina
ili
promjer
NaEin
izrade
sabirnice
Granica terenja
N/mf
najmanja
u0.2
Bakar
*
Plosnati profili
3do8mm
8 mm
U-prof ili
U3doU 8
U 8 d o U14
sve
visine
-
Cijevi
vuEena
ili
valjana
.-
do 3 mm
3 mm
do 60 mm
do 5 mm
do 10 mm
do 10 mm
do 40 mm
do 60 mm
do 120 mm
1 ,>
J L*- mjesto
taj moment , kakav je vladao dok je naprezanje odgova16
12
ralo prilikama prikazanim na sl. 4.31b. Kad i to uzmemo u obzir, moiemo
postaviti
2,5 . 10'
1,5 . 10'
3,5 lo3
2,5 lo8
2,5 . 10'
1,5 . lo8
3,3 10'
2,5 . 10'
Aluminij
Plosnati profili
U-profili
To znaEi, ako provedemo raEun prema (4.100), te ako pri tom uzmemo
da smo moment savijanja odredili prema (4.97), moiemo postaviti
2,5 . 1 0 P 3 , 3. lo8
2,5 . lo8
1,5 . lo8
Cijevi
- 10'
. 10'
- 10'
. lo8
. lo8
10'
. 10'
1,O . 10'
vuPena
ili
valjana
pre~ana
0,9
O,8
0,7
0,5
10'
1,l
1,O
0,9
1,l
0'8 . 10'
0,5 . lo8
1,l
do U 5
U5
preSana
do 6 mm
sve
vueena
1-46-10-
. lo3
1,0 . 10'
Moment otpora sabirnice, kad sila djeluje paralelno s duljom stranicom plosnatog profila (sl. 4.32a), odreden je kao zbroj momenata otpora
pojedinih dijelova sabirnice. Ako je smjer sile paralelan s uiom stranicom plosnatog profila (sl. 4.32b), t e ako je medusobni poloiaj dijelova
sabirnice fiksiran samo jednim umetkom, ukupni moment otpora odreden je takoder zbrojem momenata otpora pojedinih dijelova sabirnica.
Nasuprot tome, ako sila djeluje kao na sl. 4.32b, ali ako postoje dva ili
vise umetaka (izmedu dva potporna izolatora) koji onemoguCuju medusobni uzduini pomak, ukupni je moment otpora radi ukrukenja veki od
zbroja momenata otpora dijelova sabirnice. Moie se rafunati da moment
otpora sabirnice sastavljene od plosnatih profila sa dva ili viSe umetaka
iznosi 60/o (Lit. 24) momenta otpora dijelova odredenih s obzirom na
os y - y (sl. 4.32b). Za U profile treba uzeti 50/o momenta otpora s obzirom na os y -y. Na sl. 4.33. navedeni su momenti otpora sastavljenih
sabirnica prerafunatih na oznaEenu simetralu. Tako odredene momente
otpora treba pornnoiiti s a 0,6, da se dobije moment otpora s kojirn treba
=2
(i)'
a1n
lo-' Nlm
. . . (4.108)
gdje su: I,, udarna struja tropolnog kratkog spoja, n broj jednakih vodifa
od kojih je sastavljena sabirnica, k,, korekcioni faktor prema (4.41), prikazan na sl. 4.7. i to izmedu krajnjeg i n-tog vodifa, dok je a,, razmak
izmedu simetrale krajnjeg i n-tog vodifa (sl. 4.34). Potrebno je odrediti
silu na krajnji vodif, jer na njega djeluje maksimalna sila. Na taj vodii:
djeluju, naime, sile m e u istom srnjeru, Sto nije slufaj kad se radi o vodiEu
koji nije u krajnjem poloiaju. Prilikom odredivanja korekcionog faktora
k (sl. 4.7) treba uzeti u obzir da je korekcioni faktor funkcija odnosa
kao i omjera blh. U rafun treba uzeti struju tropolnog kratkog spoja, jer
naprezanje materijala sabirnice ne ovisi samo od struje u samoj sabirnici,
vet. i od struja u ostalim fazama. .Najve6e naprezanje radi struje u promatranoj sabirnici nastat ke pri tropolnom ili jednopolnom kratkom spoju,
ovisno o tome koja je struja veCa. Pri jednopolnom kratkom spoju, medutim, nema djelovanja struja u drugim fazama, pa ke ukupno naprezanje
u svim praktifkim sluEajevirna biti najveke pri tropolnom kratkom spoju.
33
~ , ' ~ h b ~
3'
2 =6~: hbZ
Na sl. 4.35. navedeni su izrazi za a,, i dl, za neke najEeSCe izvedbe spojenih sabirnica. Cesto s e suma u (4i108) naziva reduciranom udaljenoSCu,
koja je definirana sa
Slika 4.38. Ovisnost faktora nesimetrije (u) o omjeru 1'11. (1') udaljenost spoja otcjepa na sabirnice od
bliieg potpornog izolatora, (1) razmak medu potpornim izolatorima
sabirnica
gdje su 1 i 1' duljine definirane na sl. 4.39, 6 kut prikazan na sl. 4.40, x1
velitina prema (4.114), uzirnajuei u obzir sve otcjepe na promatranom
dijelu sabirnica izmedu dva potporna izolatora, dok je x,' veliEina prema
(4.114), ali za otcjepe koji se nalaze na dijelu sabirnica duljine 1 - 1'.
Poznavajubi x, i x, korigiranu vlastitu frekvenciju sabirnica, odredujemo
c1' = C1 X I X a
E. Potporni izolatori
a) Op6enito o. potpornim izolatorirna
Potporni izolatori nose sabirnice i ostale neizolirane vodife u rasklopnom postrojenju. Potporni izolator izolira goli vodif od uzernljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice. Radi toga potporne
izolatore treba odabrati prema nazivnom naponu sabirnice i prema velifini sile koja se prenosi na njih.
. . . (4.115e)
3679 N
(375 kp)
(750 kp)
F,,
grupu C F,,
F,,, =
M,
h
+ b?
DopuStena je ona sila (F,, ili F,,) koja je manja. Za h = 0 manja je F,),,
dok je za vebe visine sabirnica manja F,,. Prema tome je M, = F,, b,. Na
sl. 4.46. prikazan je primjer ovisnosti F, od h, te dopuStena sila na sabirnicu. Na sl. 4.47. prikazana je ovisnost dopuStene sile F, o visini (h) hvatiSta sile iznad gornjeg ruba kape za potporne porculanske izolatore izvedene prema DIN-normama.
F,
I
= v,
F,'
. . . (4.115k)
Nazivni
napon
kV
viseti
lanac
rasteretni
lanac
Masivni
izolatori
3 X M 6012
il i
2 X M 7512
"O
K 170/280
4 X M 7512
ili
4 X M 8512
7 X M 7512
ili
7 X M 8512
256
i1
Stapni
izolatori
Slika 4.51 Tipovi visecih izolatora: (a) kapasti, (b) masivni i (c) Stapni
izolatori
C)
1 X L 7519
1 X L 75/14
ili
1 X L 85/14
2 X L 85/14
251
F. Provodni izolatori
pogodno je upotrijebiti i za manje struje, kad su u ostalom postrojenju upotrebljeni plosnati vodifi.
G. NosaEi sabirnica
Postoji niz izvedaba nosafa sabirnica. Treba razlikovati nosafe za
okrugle i za plosnate sabirnice. Na sl. 4.54. prikazan je nosaf za okruglu
sabirnicu, a na sl. 4.55. za plosnatu. Prikazana izvedba n0sai.a za plosnatu
Slika 4.52. Provodni izolator za okrugle vodire
A. Upotreba i izbor
RastavljaEi (sl. 4.57) sluie za to da vidljivo odvoje dio rasklopnog postrojenja koje nije pod naponom, od dijela koji je pod naponom. Njihov
je, dakle, primarni zadatak da povebaju sigurnost osoblja koje treba da
radi na dijelu rasklopnog postrojenja, pri Eemu naroEito naglaSavarno da
poloiaj noieva rastavljaca mora biti vidljiv.
Slika
4.55.
sobirnica
I
Slika 4.56. NosaE za sabirnicu sastavljenu od Petiri vodiEa
260
rastavljaf izdriati 1 sekundu. U tab. 4.11. navedeni su radi primjera podaci o tim dvjema strujama prema njemafkim DIN-normama. Ako kratki
gdje su Ih dopuStena struja kroz 1 s, a t trajanje kratkog spoja u sekundama. Relacija (4.118) izlazi iz uvjeta jednakosti razvij enih toplina za
razlifita trajanja kratkog spoja.
TABLICA 4.10.
35
10
kV
220
10
20
30
400
315
250
250
10
20
30
75
50
50
50
Nazivni napon kV
Nazivna snaga transformalora kVA
Najveca struja praznog hoda A
1,25
1,o
Optereceni transfoi-mator
Nazivni napon kV
TABLICA 4.11.
DopuStena udarna struja i dopulkna mjerodavna struja za ugrijavade (efektivna vrijednosti s t m j e kratkog spoja) kroz 1 sekundu, u
ovisnosti o nazivnoj struii rastavljaEa
DopuStena
udarna
struja
DopuStena
struja
kroz 1 s
kA
kA
200
400
'
25
35
50
100 (150)*
150
15
21
30
60 (75)*
75
Nazivna
struja
rastavljata
.
2000-6000
I
* PojaCana izvedba
1,5
1,O
rastavljafem moguCe prekinuti struju praznog hoda ttansformatora nazivne snage od nekoliko stotina kVA, kao i struju opterefenog transformatora od nekoliko desetaka kVA. RastavljaEem je moguCe prekinuti i
kapacitivnu struju (prazan hod) zrafnog voda duljine do oko 20 km i
napona do 10 kV. Medutim tvornice koje proizvode rastavljare ne garantiraju obiEno ni toliku sposobnost rastavljaEa za prekidanje struje. Treba
naglasiti da je za mogufnost isklapanja transformatora u praznom hodu
mjerodavna veliEina struje magnetiziranja. Struja magnetiziranja moie
za manje transformatore, do 250 kVA, iznositi 3O/o do lZO/o,a za vefe, od
250 kVA do 1600 kVA, od 2010 do 10/o nazivne struje. Radi toga je neophodno poznavati velifinu struje magnetiziranja prilikom donoSenja
odluke o isklapanju transformatora u praznom hodu. Pri isklapanju potrebno je osim toga voditi raruna o naponu na stezaljkama transformatora,
jer s poviSenjem napona raste i struja magnetiziranja. Podaci o mogub
nostima isklapanja pomofu rastavljafa vrijede samo za rastavljaEe koji
su montirani tako da noievi u uklopljenom stanju stoje okomito, jer se
tada postiie najpovoljniji uzgon luka. NaroEitu painju prilikom prekidanja
struje rastavljafem treba obratiti na pogon za otvaranje kontakata, jer
mora biti osigurano brzo otvaranje, Sto nije uvijek slufaj ako se radi o
pogonu s polugama. Prekidanje struje ne smije se vrSiti rastavljafima koji
nemaju istodobno otvaranje kontakata svih triju faza.
u ostalih izvedaba prikazanih na sl. 4.59. Najmanju povrkinu trebaju rastavljaM s jednirn izolatorom (sl. 4.60), Cija je izvedba kompliciranija.
Normalno su rastavljairi svih triju faza tako mehanieki spojeni, da se
uklapanje i isklapanje vrSi istovremeno za sve faze. Iznimno se za napone
do'lO kV izvode rastavljaEi s uSicama na noievima, koji se isklapaju i
uklapaju pomoCu izolirane motke i to svaki pol posebno. Takvi rastavljaEi
upotrebljavaju se samo u najmanjim rasklapnim postrojenjima.
Upravljan je rastavljaEem rueno je ili pneumatsko. RuEno upravljanj e
vrSi se preko poluga vezanih s osovinom rastavljafa. Za pneumatski pogon
potreban je komprimirani zrak, koji djelovanjem na stap u cilindru pokrete osovinu rastavljaEa. Pneumatskim pogonom moie se upravljati i
iz komandne prostorije, dok je pri upravljanju ruEnim pogonom potrebno
do& do Celije ili polja gdje se nalazi rastavljaE. U nekim sluEajevima
rastavljaEirna se upravlja i motornim pogonom, Sto se takoder moie obavljati iz daljine. Pri motornom pogonu motor istosmjerne struje zakrete
osovinu rastavljaf a.
B. Izvedbe
Za napone do ukljuEivo 35 kV upotrebljavaju se rastavljairi izvedeni,
u principu, kao rastavljar na sl. 4.57.
Za viSe napone postoji niz konstrukcija koje omoguhju razliEite
izvedbe rasklopnih postrojenja. Glavna je t e h j a da se konstruira s malom
tlocrtnom povrSinom kako u otvorenom, tako i u zatvorenom poloiaju.
Na sl. 4.59. prikazani su rastavljari sa dva i tri izolatora, a n a sl. 4.60.
s jednim izolatorom. RastavljaE u kojega se srednji izolator pomiEe izmedu
dva krajnja izolatora (sl. 4.59~)treba manji razmak medu rastavljaeima
razliEitih faza, jer mu kontakti ne izlaze iz njegove ravnine, Sto je slutaj
izolatora
POkiOpac
"&arno
igla
Tiatnu
opruqa
0bloq
I'an/ska
cqiv
UnutraJnja
rebrasta cqev
Kontaktni t i c 0 za
poklopac izbacivanje
Sredstvo
z a ggaien&
fica
fica
stoljem
B. Vbokonaponski osiguraEi
gdje su: i (A) momentana vrijednost struje kroz osiguraf, R (52) djelatni
otpor vodiEa u osiguraEu, t (s) vrijeme, M (kg) masa vodiEa u osiguraEu,
c (Wslkg, OC) specifiEna toplina vodiEa, 9 (OC) temperatura vodiEa, A (m2)
povrSina vodifa, a #? (W/m2, OC) koeficijent prelaza topline. Prema tome
lijeva strana (4.119) prikazuje toplinu koja se zbog prolaza struje razvija
u osiguraEu za vrijeme dt, dok na desnoj strani prvi Elan predstavlja toplinu koja se troE za ugrijavanje vodifa, a drugi toplinu koju vodiE predaje
okolini. Postavimo sada da je
gdje je eo (Q m2/m) specifieni otpor na 0 OC, dok je a temperaturni koeficijent. Masa vodiEa osigurafa M moie se prikazati kao
. . . (4.122)
d2 ~ 1 4 nakon
,
Integriranjem lijeve strane od t = 0 do tt, gdje je tt vrijeme taljenja vodiEa osigurafa, te integriranjem desne strane od 6 = 0 do a,, dobivamo
,I
. . . (4.133)
$ i2 dt = k, d4
0
I
8
i* dt = k, I, 3-
. . . (4.134)
U razlomku na desnoj strani nalaze se - osim promjera d - samo konstante ovisne o materijalu vodifa, pa se moie postaviti
I,2 = kl d3
. . . (4.126)
odnosno
. . . (4.127)
I , = k,
Iz (4.127) moie se izvesti ovisnost presjeka vodira u osiguraEu o nazivnoj struji I , (A) osigurafa. Izmedu granifne-struje I , i nazivne struje osiguraEa moie se postaviti relacija
I, = k, I,
. . . (4.128)
i Z d t = k,Z,,x
. . . (4.135)
Vrijednost integrala proporcionalna je - uz uEinjene pretpostavke ugrijavanju vodiEa, a ovisna je o promjeni vrijednosti struje za vrijeme
kratkog spoja. Da se ustanovi taj utjecaj, korisno je razmotriti dva krajnja slufaja: a) kratki spoj je nastao u trenutku kad napon prolazi kroz
vrijednost nula, pa se pojavljuje maksimalna vrijednost istosmjerne komponente struje kratkog spoja i b) kratki spoj je nastao u trenutku kad je
napon maksimalan, pa se pojavljuje samo izmjenicna komponenta struje
gdje je Ik efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja. U konstanti ks uzete su maravno u obzir ranije upotrijebljene konstante, i prelaz od tjemene na efektivnu vrijednost struje kratkog spoja.
Uzirnajufi u obzir (4.129),iz koje moiemo odrediti I,, te nakon uvrftavanja u (4.141),dobivamo
Izraz (4.144) priliEno se dobro slaie s relacijom (4.141) koja je odredena teoretskim razmatranjem.
Naravno da (4.144)vrijedi za osigurafe odredene proizvodnje i odredenog tipa.
VeliEinu struje taljenja moiemo prikazati dijagramom kao Sto je onaj
na sl. 4.65. Struje taljenja prikazane su za razliEite nazivne struje osiguraEa, u ovisnosti o efektivnoj vrijednosti izmjeniEne komponente struje
kratkog spoja. Odredivanje struja taljenja, prema (4.144)i prema sl. 4.65,
ima smisla samo ako je manja od tjemene vrijednosti izmjeniEne komponente. Ako je, dakle, it 2 v~II,.,
prema (4.144)nefe dofi do pregaranja
osigurafa u prvoj Eetvrtini periode. Medutim, budufi da dolazi do smanjenja porasta struje kad se ona pribliii tjemenoj vrijednosti, nefe dofi do
pregaranja osiguraEa ni onda ako je it neSto manja od tjemene vrijednosti,
jer je raEun proveden uz pretpostavkq da struja raste u pravcu. Za ostale
vrijednosti struje it dijagram na sl. 4.65. daje taEne vrijednosti. Ako npr.
efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, koja
protjeEe kroz osiguraE nazivne struje 40 A, iznosi 20 kA, struja taljenja
osiguraEa iznosit f e 7 kA.
d
C)
Prekidanje struje
Promotrimo ilajprije pojave do kojih dolazi od taljenja vodira u osiguraEu do prekida strujnog kruga.
Pri vrlo velikim gustoCama (10000 A/mm" viSe) topljiva iica u osiguraEu trenutaEno f e se ras'caliti po fitavoj duljini i naglo ispariti. Me-
kruto
tekude
plinovi(0 slonje
ovisnosti
temperaturi (8)
273
ib
//---
/
Struja kratkoq
/'
spyb
ne bi
postopo asigura 6
/'
. . . (4.146)
tt
1.
1.
tr
Prvi Elan na desnoj strani predstavlja energiju koju ddje generator, dok
je drugi Elan jednak magnetskoj energiji mreie, koja je akumulirana
omjer
jer su sve ostale veliEine, osim I,., konstantne za promatrani tip osigurafa. Izgleda na prvi pogled neshvatljivo da je magnetska energqa
mreie manja kad je struja kratkog spoja vefa. No to kemo shvatiti, alio
uzmemo u obzir da na magnetsku energiju ima veei utjecaj induktivitet
mreie, koji je obrnuto proporcionalan struji kratkog spoja, dok je struja
i, proporcionalna trekem korijenu struje kratkog spoja, pa smanjenje
induktiviteta vise utjefe nego povekanje struje taljenja.
Na sl. 4.68. prikazan je primjer ovisnosti energije gaSenja o struji
kratkog spoja.
Zbog svega toga rasklopna snaga osrguraEa moie biti i vrlo velilca.
d) Izbor osiguraEa
Pri vetim strujama kratkog spoja energija gaienja postaje sve manja,
u prvom redu radi smanjenja magnetske energije
+
2
Izbor osigurata vrSi se prema nazivnom naponu mreie i prema nazivnoj struji.
OsjguraEi opisane izvedbe izraduju se za nazivne napone do ukljuEivo
35 k ~ . Nazivna struja osiguraEa odabire se prema dijelu mreie koji ke Stititi
osiguraE. Za dalekovod se odabire osiguraE preina naj.eCoj struji koja .
se moie pojaviti u norinalnom pogonu, a za kabel prema najveeoj dopuStenoj trajiloj struji, koja je odredena s obzirom na dopuSteno ugrijavanje. Nazivna struja osiguraEa postavljenih za zaStitu transformatora
odreduje se prema nazivnoj struji transformatora, ali tako da nazima
struja osigurara bude pribliino dva puta veka od nazivne struje transforn~atora,kako bi se sprijefilo pregaranje osigurata pri uklapanju
transformatora. Isto vrijedi za osiguranje kondenzatorskih baterija. Za
osiguranje naponskih transformatora upotrebljava s e osiguraE najmailjz
nazivne struje. Neke tvornice, naime, proizvode osiguraEe od 2 A, a neke
od 6 'A, kao osigurate najmanje nazivne struje.
Prema provedenom razmatranju o prekidanju struje moglo bi se zakljufiti da osiguraf koji moie prekinuti Ik, moie prekinuti i svaku ve6u
struju. Medutim radi mehanifkih naprezanja osigurafa ipak postoji gornja granica, koja je vrlo visoka. Tvornica Siemens (Lit. 25) navodi (tab.
4.13) npr. da osiguraf nazivne struje 6 A za napon 30 kV moie prekinuti
struju rasklapne snage 1500 MVA.
Iz tab. 4.13. je vidljivo, osim toga, za koje nazivne struje spomenuta
tvornica proizvodi osigurafe za pojedine nazivne napone.
I,,
A
6
..........
10
..
ti
40
100
...
Nazivna str~ija
(osiguraEa (A)
6
10
15
25
40
60
100
150
200
10
20
30
800
800
800
800
800
700
700
700
'
1200
1200
1200
1200
1000
1000
1000
1000
1000
1000
1000
1000
1500
1500
1500
1500
it10
0,707
1,33
.......
kA
1,90
3,25
-..
! 5,43
-- .. --.
60
TABLICA 4.13.
7,58
..
'
12,4
- ---
150
16,O
200
18,5
.
-
Slika 4.70. Ovisnost vremena taljenja osiguraEa o veliEini struje za osiguraEe razliCitih
nazivnih struja
C. Sklopke
a) ElektriEki luk
Isklapanjem sklopke kroz koju protjeEe struja, pojavit 6e se elektriEki luk medu kontaktima sklopke. U trenutku rastavljanja kontakata
ugrije se njihov metal toliko da dolazi do taljenja i isparavanja radi
vrlo velike gusto6e struje na dodirnoj plohi neposredno prije rastavljanja. Prostor medu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa
ona nastavlja protjecati i pored toga Sto su se kontakti rastavili. Vodlji-
Napon koji vlada medu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stupac
plinova, u kojemu se zbog elektriEnog polja elektroni velikom brzinom
krecu prema anodi, a ioni prema katodi. Pri tome se mogu u prostoru
luka, pojaviti novi nosioci naboja radi udarne ionizacije (sudar Eestica)
i radi termiEke emisije elektrona (emisija elektrona iz uiarene katode
zbog djelovanja elektriEnog polja).
Otpor luka (7,) ovisan je o ionizaciji prostora medu kontaktima, stupanj ionizacije ovisi o temperaturi, a ova o koliEini topline (Q Ws) koja
se akumulira u luku. Ta toplina je razlika izmedu topline razvijene u
luku, koja je proprocionalna produktu napona (ul) i struje (i,) luka, i
topline koja se predaje okolini. Otpor luka odredene duljine i u odredenoill mediju jest funkcija struje il. Ta ovisnost otpora luka moie se prikazati karakteristikom (sl. 4.73) napon-struja, jer otpor je omjer izmedu
Slika 4.73. Karakteristika naponstruja luka (a) i karakteristika napon-struja za otpor nezavisan o
struji (b)
'
DI1-X
udaljenosl od
sredislo luka
---
uaaljenost
od
srediila luka
cionalan s jaEinom struje, dok se temperature naglo smanjuju s udaljavanjem od jezgre (sl. 4.72). Temperature u jezgri luka dostiiu i do
20000 OK (Lit. 63).
dQ = (vlil - Po)dt
. . . (4.155)
koji predstavlja ovisnost napona luka vl (t) o bilo kakvoj promjeni struje
il (t). Ako je struja luka
. . . (4.157)
il = Ik sin to t
te ako predaja topline okolini ostane konstantna (Po = konst). Na sl. 4.74.
prikazano je nekoliko krivulja vl (t) za razlifite vrijednosti to 6 = konst.
i za konstantni omjer P,lIk. Treba naglasiti da prikazana promjena napona luka vrijedi za konstantan razmak medu kontaktima. Naravno da
promjena razmaka, odnosno duljine luka, utjefe na otpor, a prema tome
i na napon luka.
Pad napona u luku moiemo podijeliti n a dio neposredno uz kontakte
i na dio u ostalom prostoru medu kontaktima (sl. 4.75). Pad napona uzdui
luka moie se prikazati relacijom
ano do
katoda
2 Po
sin (w t
gdje je
p, = arc cotg 2 (0 iE
q~)
...
gdje su a = a,
ak (sl. 4.75), a ll razmak medu kontaktima. VeliPine
a i p su ovisne o temperaturi luka, o tlaku i mediju medu kontaktima,
o materijalu i izvedbi kontakata. Opadanjem temperature jezgre luka
poveCava s e pad napona po jedinici duljine (p) i pad napona neposredno
uz kontakte (a). PoveCanjem tlaka medija u kojemu gori luk pov&ava
se takoder pad napona luka. Na napon luka znatno utjefe medij u kojemu luk gori. U tab. 4.14. navedeni su podaci o relativnom padu napona
TABLICA 4.14.
I
SLika 4.74. Ovisnost napona luka (vl) o stmji luka (il) za razlitite velifine
09 (4.160) uz kanstantnu duljinu luka i uz konstantno odvodenje topliie
282
Zrak
DuSik
Kisik
Ugljirni dioksid
Vodena para
Vodik
2,s
1,7
4,4
13.5
po jedinici duljine luka (zrak ima pad napona 1) za neke medije. NajveCi relativni pad napona ima vodik, pa se zbog toga i upotrebljavaju
ulje (u parama ulja ima oko 70/o vodika) i voda (dvije trekine vodika).
Energija luka odredena je relacijom
GaSenje luka kompliciran je proces na koji utjeEu elektrifke, magnetske, kemijske, termodinamiEke i hidrodinamiEke pojave. Koja ke od
tih pojava prevladati i preuzeti glavni utjecaj na gaienje luka ovisi o
vrsti sklopke i p mediju za g d e n j e luka. U svim slufajevima, medutim,
za gaSenje luka potrebno je: a) vrlo brzo povekati razmak medu kontaktima, kako bi se Eim prije (radi smanjenja energije luka) postigla udaljenost na kojoj Ce se luk ugasiti i koja ke biti dovoljna da se sprij&i
njegovo ponovno paljenje; b) smanjiti presjek luka, kako bi se povekao
n j e g ~ vpad napona (vaino za gaSenje luka istosmjerne struje) i c) pri
tome ~ s i g u r a t iintenzivno odvodenje topline.
GaSerlje luka izmjeniEne struje olakSano je Einjenicom da napon
mreie i struja luka nakon svake polovine periode prolaze kroz vrijednost nula. U trenutku kad struja prolazi kroz vrijednost nula gasi se
luk, koji Ce se ponovno pojaviti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka manji od napona mrefe, odnosno ako je napon mreie dovoljan
da svlada elektriEnu Evrstoku razmaka medu kontaktima. Nasuprot tome,
ako je napon potreban za ponovno paljenje luka veCi od napona mreie
luk se neke ponovno upaliti i gGenje Ce biti postignuto. Elektritha EvrstoCa prostora medu kontaktima ovisi s jedne strane o prilikama prije
gaSenja luka, a s druge strane o intenzivnosti hladenja. Prema tome elek-
Slika 4.77. Promjena struje luka (ir), n a p m a 1uka (vr) i .napona mreie (v) prije
285
mi
Slika 4.78. Promjena struje luka (il), napona luka (vr) i napona mreie, ( v ) prije
konafnog gaienja luka za strujni krug s induktivnim otporom (cos p, = 0)
trifna Evrstoka postane tolika da napon mreie neke biti dovoljan da ponovno uspostavi luk medu kontaktima sklopke.
Na sl. 4.78. prikazane su prilike gaSenja luka u induktivnom strujnom
krugu. ElektriEna Evrstoba medu kontaktima mijenja se nakon ga5enj.a
luka po pravcu kroz taEku A, odnosno po pravcu kroz taEke B i C, k o ~ l
je simetriEan s obzirom na os apscisa. Napon medu kontaktima u trenutku gageqja luka jednak je OA,pa radi kapaciteta mreie (dolazi do prelazne pojave koja je opisana u sljedekem poglavlju) ne moie on
trenutaeno narasti na napon mreie u tom momentu. Porast napona medu
kontaktima mijenja se po pravcu kroz taEke A i C, pa se u trenutku t,
koji odgovara taEki C, kada je napon medu kontaktima jednak elektriEnoj Evrstohi, ponovno pali luk. Luk gori sve do ponovog prolaza struje
lcroz nulu, kad se ponavlja vek opisana pojava, ako elektriEna Evrstoka
ne postane tolika da onemoguki ponovo paljenje luka. Napon medu kontaktima nakon konaEnog gaSenja luka postaje jedriak naponu mreie, ali
tek nakon prelazne pojave, koja ovisi o induktivitetu i kapacitetu mreie.
Utjecaj te pojave na gaSenje luka bit ke prikazan u slijedehem poglavlju.
C)
w,
Buduki da je mreia preteino induktivna, te da u njoj postoje kapaciteti, nakon konaPnog gaSenja luka dolazi do titranja napona medu
kontaktima sklopke. Tu prelaznu pojavu moiemo principijelno odrediti
iz sheme na sl. 4.79. Napon medu kontaktima sklopke (nazvan i prekidnim naponom), nakon konaEnog gaSenja luka, moiemo prikazati izrazom
v9 = ~ ~ ( l - e - ~ ~ c o s w , t )
. . . (4.163)
gdje je f, frekvencija prekidnog napona. ProsjeEna brzina porasta prekidnog napona odredena je nagibom pravca s sa sl. 4.80. Tu brzinu porasta odredujemo iz relacije
SHEtlA SPOJA 1
SHEMA SPOJA 2
I
I
I
SHEMA SPOJA 4
288
SHEMA SPOJA 3
289
Ce se mijenjati sa dvije frekvencije. Dvije vlastite frekvencije posljedica su podjele mreie na dva dijela (sl. 4.85a). Medu kontaktima sklopke
djeluje razlika napona dvaju dijelova mreie (sl. 4.85b i 4.85~).
RaEunsko odredivanje vlastite frekvencije neSto kompliciranijih mreia
traii dugotrajne raEune (Lit. 65, 66) ili znatna pojednostavnjenja (Lit.
44). Osim toga razvijen je niz metoda mjerenja vlastite frekvencije mreie
a da se ne prekida opskrba potroSaEa (Lit. 67, 68. i 69), te modeli mreie
za odredivanje iste veliEine (Lit. 70. i 71).
--
25
g e m tori
20
a)
shema
--
spoja
Slika 4.85. Prekidni napon .medu kontaktima sklopke u sluraju kad kratki spoj
a e nastane neposredno iza sklopke
1
I
Sto je veki faktor F K bit Ce teie prekinuti struju kratkog spoja. Taj faktor
posljedica je razmatranja utjecaja mjesta kvara na vodu na brzinu porasta prekidnog napona.
Promotrimo, dakle, najprije taj utjecaj. Podimo od ekvivalentne sheme
mreie (sl. 4.86). Brzina porasta prekidnog napona medu kontaktima
sklopke S jednaka je razlici b n i n a porastg napona na kontaktima 1 i 2
sklopke. Odredimo najprije brzinu porasta na kontaktu, 2 iz slijedeheg
razmatranja. Da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja
gdje su c = 1 / d m brzina Sirenja vala u vodu, a Xu, = w L,, reaktancija voda po jedinici duljine.
Isto razmatranje moiemo provesti za kontakt 1 promatrane sklopke.
Ako pretpostavimo da se sabirnice na koje je neposredno prikljuEena
sklopka S napajaju preko n vodova, bilo bi potrebno narinuti n puta
niii napon da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja nakon njezina prolaza kroz nulu, a uz pretpostavku da su svi vodovi jednaki. Uz istu pretpostavku jeste brzina porasta prekidnog napona
nakon njezina prolaza kroz nulu, bilo bi potrebno narinuti toliki napon
koji bi kroz krug protjerao struju po iznosu jednaku, a po smjeru suprotnu, struji kratkog spoja, koja bi tekla da nema toga napona. Prema
tome trrba da bude
. . . (4.170)
V,, = ZIk
gdje su Z valni otpor voda na kojemu je nastao kratki spoj, a V,, prekidni napon na kontaktu 2. Prema tome je
BuduCi da je 4
Ik
sin w t,
dobivamo
a kako nas interesira porast u trenutku prolaza struje kroz nulu (t = O),
brzina porasta prekidnog napona iznosi
I:
<
*
1
gdje je X , reaktancija rnreie do sabirnica na koje je prikljuEena promatrana sklopka. Uzmemo li u obzir spomenute relacije, dobivamo za faktor
naprezanja sklopke
F K = 0,425 1Ik3=
Deriviranjem FK po 1 i izjednaEenjem s nulom dobivamo da se maksimalni faktor naprezanja sklopke pojavljuje kada kratki spoj nastane na
udaljenosti od
Xm km
lmm= - 2 XVl
. . . (4.183)
Un2
1,25 -
. . . (4.186)
Sk3
Na sl. 4.89. prikazana je ovisnost omjera (4.187) o 1 za razliEite vrijednosti SkaolSksn. Za donju granicu opasne zone moie se - kao prva aproksimacija (Lit. 72) - uzeti samo tjemena vrijednost prekidnog napona.
Ako dakle postavimo V, = konst (odabirubi za V, onu vrijednost koju
sklopka moie podnijeti), u koordinatnom sistemu duljine 1 i struje kratkog spoja Ik dobit bemo hiperbolu iz (4.180) (krivulje V, = konst na sl.
4.89). Na ordinati diagrama na sl. 4.89. imamo struje kratkog spoja u
vek spomenutom mjerilu. Pri veboj tjemenoj vrijednosti napona sklopka
ne bi mogla prekinuti struju, pa podrueje desno od krivulje V, = konst
predstavlja opasnu zonu. Za gornju granicu (s obzirom na udaljenost od
sklopke) moie s e uzeti samo brzina porasta napona A v,. Ako u (4.179)
Prilikom prekidanja struje magnetiziranja, odnosno isklapanja transformatora u praznom hodu, pojavljuju se veliki prenaponi radi prekida
struje prije njenog prirodnog prolaza kroz nulu (sl. 4.90). To je posljedica male struje, koja omoguCuje brz porast otpora luka i pored toga Sto
luk joS gori. GaSenjem luka prije nego Sto je struja postigla
,
vrijednost
nula ostaje u transformatoru akumulirana energija
2
L i2, gdje je
2
gdje je C kapacitet kruga, a V napon na kapacitetu. BuduCi da je kapacitet transformatora malen, mora napon postati velik (sl. 4.90b), pa se
(sl. 4.92), nego tek onda kad napon postigne vrijednost napona mreie. U
sluCaju isklapanja dugog voda, nasuprot tome, luk Ce se ugasiti nakon
prvog prolaza kroz nulu (sl. 4.93), pa f e na vodu ostajati sve veCi napon.
Ako ne bi postojali odvodnici prenapona na vodu, moglo bi doCi do proboja izolacije voda. Radi toga sklopke koje treba da prekinu kapacitivnu
struju moraju prekidanje izvrSiti u vrlo kratkom vremenu i biti spmobne
da sprijefe ponovo paljenje luka.
1
l v
napon mreie
dozemna
priguinico
"
1) Z r a E n e s k l o p k e
300
2) S k l o p k e s m a g n e t s k i m p u h a n j e m
nom prostoru. Napon luka po jedinici duljine, koji gori u uskom rasporu,
moie se prikazati relacijom
a = us
+ 0,151
V / C ~
. . . (4.190)
PRESJEK C-C
gdje su: us pad napona (V/cm) nepomiEnog luka koji gori u uskom rasporu, v brzina luka u mls, i struja luka u A, a 6 Sirina raspora u m.
Ovisnost veliEine us o Sirini raspora prikazana je na sl. 4.98.
kJ/Y\\/
PRESJEK A-A
luk se mora ugasiti prije nego Sto bi pofelo ulje izlaziti kroz otvor na
poklopcu. Povekanjem napona i rasklopne moki sklopke povekava se
potreban volumen ulja, a time i volumen sklopke.
Za vrijeme gorenja luka naglo se Siri prostor ispunjen uljnim parama
i ulje udara u poklopac i stijenke kotla, Sto moie - narofito ako su struje
kratkog spoja velike - dovesti do oSteCenja poklopca ili kotla, a to moie
izazvati eksploziju sklopke radi naglog isparenja ulja. Takva eksplozija
dovodi do zapaljenja razljevenog i rasprSenog ulja, a festo i do potpunog
uniStenja postrojenja. Moguka je, osim toga, i tzv. sekundarna eksplozija
uljne sklopke. Ona ke nastati ako u slufaju stvaranja eksplozivne smjese
plinova i zraka u sklopki iznad ulja dode do iskrenja bilo radi preskoka
izolatora bilo radi otvaranja kontakata.
izolaciona p(oEa
s rogovima
3) U l j n e s k l o p k e
Uljna sklopka najstariji je tip sklopke za visoki napon. Prekidanje
struje vrSi se medu kontaktima u ulju (sl. 4.102). Kontakti triju polova
smjeSteni su u zajednifki kotao. Luk gori u prostoru ispunjenom uljnim
parama i plinovirna, na Sto se raspada ulje nakon isparavanja. Uljne pare
--
ulje
pols)
I
---
kontakt
!
potiskuju ulje i podiiu mu nivo u sklopki (sl. 4.103). Povekanjem razmaka
medu kontaktima povekava se prostor ispunjen parama, Sto sve vise podiie nivo ulja, uz istodobno strujanje zraka kroz otvor na poklopcu sklopke, koji se nalazi iznad razine ulja. Ako je rasklopna mob sklopke dovoljna,
kotao uljne sklopke bude zidom odvojen od ostalog postrojenja (sl, 4,105),
305
neporniEni
kontakt
u/je
pomifni
kontakt
medu polovima tada je porculan ili neki drugi kruti izolacioni materi~al.
U svim malouljnim sklopkama djelovanjem luka i ulje i u l ~ n epare dolaze
pod tlak, i u pogodnom trenutku struje uzdui ili popreEno na luk produljujuCi ga, odvodeCi ionizirane plinove i regenerirajuei prostor medu kontaktima. Princip rada malouljne sklopke prikazan je na sl. 4.106. Neposredno nakon otvaranja kontakata luk gori u zatvorenoj komori za gaHenje
luka, zbog isparavanja ulja u komori raste tlak, koji Ce dovesti do intenzivnog strujanja kroz otvor Eim ga pomiEni kontakt oslobodi, jer tada
zbog naglog sniienja tlaka dolazi i do naglog isparavanja ugrijana ulja.
Postoji niz izvedaba malouljnih sklopki. U nekima je strujanje ulja
i plinova pod tlakom ovisno samo o poloiaju pomiEnog kontakta (sl. 4.107.
i 4.108), dok je u drugima ovisno o tlaku u lromori (sl. 4.109). Otvaranjem
kontakta (sl. 4.107) najprije se oslobadaju otvori koji omoguCuju strujanje
popreEno na luk, a zatim oni koji dovode do uzduinog strujanja. PoveCani
tlak u komori za gaSenje s diferencijalnim stapom (sl. 4.108) podiie stap,
radi Eega se povisuje tlak u prostoru iznad stapa. To povigenje tlaka dovodi do strujanja ulja Eim pomiEni kontakt oslobodi otvor na vrhu d ~ f e rencijalnog stapa. Na sl. 4.109. prikazana je komora koja omoguCuje strujanje kad tlak unutar komore poraste toliko da svlada silu elastirnog
prstena koji pritiskuje komoru i zatvara otvore za strujanje.
Radi svih nabrojanih nedostataka danas se u vetini zemalja ne proizvode uljne sklopke, iako joS irna starih postrojenja s takvim sklopkarna.
Engleske i sjevernoameriEke tvornice jog i danas proizvode uljne sklopke
i za vrlo visoke napone.
4) M a l o u l j n e s k l o p k e
Da se izbjegnu opasnosti od eksplozije, a iskoriste dobra svojstva ulja
kao medija za gaSenje luka, konstruirane su tzv. malouljne sklopke, u
kojima ulje ne sluii za izolaciju medu fazama i prema masi, V& samo za
*renc[jolni
stap
gaienje luka. Na taj naEin koliEina ulja iznosi tek mali dio koliEine koja
je potrebna u uljnoj sklopki. Izolacija prema uzemljenim dijelovima i
5) H i d r o m a t s k e s k l o p k e
I
Cl
Q/
bJ
Slika 4.111. Djelovanje,stapa za dovodenje vode u kornoru za gaSenje za
Na taj naein brzina produljenja luka postaje onoliko puta ve6a od brzine
pomaka kontakata, koliko ima prekidnih mjesta. Maksimalna rasklopna
mot. sklopke s viSestrukim prekidanjem postiie se samo onda, ako se
povratni napon jednoliko podijeli medu sva kontaktna mjesta. To se postiie postavljanjem kapaciteta ili visokoomskih djelatnih otpora paralelno
prekidnim mjestima (sl. 4.116). Da bi se prekinuo ostatak struje koja
nakon gaSanja luka teEe kroz otpoe, potreban je u seriju spojeni rastavljaE koji 6e se otvoriti neposredno nakon gaSenja luka.
gdje su U, linijski napon mreie na mjestu ugradnje sklopke, a I, efektivna vrijednost struje u trenutku otvaranja kontakta. VeliEina struje I ,
odreduje se prilikom ispitivanja sklopke iz oscilograma struje (sl. 4.117).
U trenutku otvaranja kontakta izmjeniEna komponenta ima tjemenu vrijednost I,, a istosmjerna vrijednost I,. Efektivna vrijednost struje iznosi
TABLICA 4.15
~ a z i v n i , . ~~~~~~~a
napon
snaga
kV
MVA
Nazivna struja A
TABLICA 4.15.
Nazivni
1 Do~uStene
era: 1
Nazivna
1
nice napona rasklop. snaga
MVA
Nazivna struja A
nazivnom naponu uklopi nazivnu uklopnu struju, koja je jednaka 1,8 fistrukoj nazivnoj rasklopnoj struji.
Sklopke upotrebljene za brzo ponovo uklapanje moraju biti sposobne
da nakon prekidanja i ponovog uklapanja isklope struju koja odgovara
nazivnoj rasklopnoj moti sklopke.
Buduti da je mogutnost gaSenja luka ovisna o vlastitoj frekvenciji, o
njoj je ovisna i rasklopna moC sklopke. Ako je sklopka gradena i ispitana
za rasklopnu mot S, uz faktor amplitude yo (4.166) i vlastitu frekvenciju
mreie fp,, njezina rasklopna moh, uz drugi faktor amplitude (y) i drugu
vlastitu frekvenciju (f,), odreduje se iz relacije
4.119.
Da bismo definirali vremena koja karakteriziraju rad sklopke, posluiimo se dijagramom sa sl. 4.120. Vrijeme isklapanja moiemo podijeliti na
vlastito vrijeme isklapanja i na trajanje luka. RaEuna se da isklapanje
porinje od trenutka kad sklopka dobije komandu za isklapanje. Analogno
vrijeme uklapanja moiemo podijeliti na vlastito vrijeme uklapanja i na
trajanje luka, koje je znatno krate od trajanja luka za vrijeme isklapanja.
Ako se radi o brzom ponovom uklapanju, treba razlikovati vrijeme prekida (od rastavljanja do ponovog dodira kontakata) i vrijeme beznaponkomanda z a
poroioj
zatwrena
sklopka
castavljonje
kontakata
dodcr kontakata
---
komando z a
hvnafno 99do+ luka
otmna
sklopka
---.
--- -
vladtto wue - t r a p q e
2s isklapponja
Slika 4.118. Ovisnost
rasklopne mo6i (S) i
rasklopne struje- ( I ) o
naponu mreze
luka
vlasttfo vrijeme-
uklwanja
--
tr~janjs
luka
vrijeme uklUpar!ja
vrtjeme
beznaponska pauza
isklopanfb
vrijeme pmkido
Uredaji za mjerenje i zaStitu u visokonaponskirn postrojenjima ne prikljuEuju se neposredno na vodove visokog napona, jer bi takav prikljuEak
- kad bi i bio izveden - traiio izgradnju vrlo slrupih mjernih instrumenata i releja radi visokih napona (izolacija, dimenzije instrumenata i releja) i velikih struja (presjeci vodifa, sile medu voditima). Da se to izbjegne, upotrebljavaju se mjerni transformatori kojima je zadatak da pogonske struje i pogonske napone transformiraju na veliEine koje omoguCuju upotrebu instrumenata i releja izgradenih za nazivne struje od 5 A
odnosno 1 A, i za nazivne napone od 100 V (u starijim rasklopnim postrojenjima moie se naCi naponske mjerne transformatore za nazivni napon
110 V).
Razlikujemo strujne i naponske transformatore. Prvi sluii za transformaciju struje od velifine koja protjeEe kroz vod, generator ili transformator, na veliEinu koja se moie pustiti kroz instrument ili relej. Druga vrsta
mjernih transformatora - naponski - transformiraju visoki napon na
onaj, koji mogu izdriati uredaji za mjerenje i zaStitu.
B. Stfujni mjerni transformatori
a) Djelovanje
Strujni mjerni transformatori principijelno su izvedeni kao svaki transformator sa ieljezom, a sastoje se od primarnog i sekundarnog namota, te
od ieljezne jezgre od limova (sl. 4.124a). Primarni namot prikljuEen je u
seriju s potrosaEima, odnosno s generatorima, pa struja kroz taj namot
praktiEki ne ovisi o prilikama na sekundarnoj strani. Na sl. 4.124b prikazana je ekvivalentna shema strujnog transformatora, dok je na sl. 4.124~
prikazana ekvivalentna shema za prijenosni omjer 1 : 1.
Promotrimo prilike u strujnom mjernom transformatoru s prijenosnim
omjerom 1 : 1. Na sekundarne stezaljke prikljuEen je mjerni instrument
ili relej irnpedancije Z, a kroz primarni namot teEe struja I,. Dio struje
I, potreban je za odriavanje magnetskog toka, pa mora biti
1,-I. = 1,
. . . (4.194)
gdje su I, struja magnetiziranja, a I, struja u sekundarnom namotu. Relacija (4.194) vrijedi za prijenosni omjer 1 : 1, dok za prijenosni omjer n, : n,
vrijedi
. . . (4.195)
1, nl I. n, = b n2
gdje su f frekvencija
(5-9, a
I, koju trebaju potroSaei, odnosno koju proizvode generatori. U sekundarnom namotu nema struje, pa nema ni protjecanja koje bi se suprotstavilo
protjecanju primarne struje. Radi toga ukupna primarna struja sluii za
magnetiziranje jezgre, Sto uz I, = 0 izlazi i iz relacije (4.194), odnosno
(4.195), jer je sada I, = I,,.Tolika struja magnetiziranja - kad primarna
struja ostane u granicama nazivne struje strujnog transformatora - dovest Ce do znatnog poveCanja indukcije u ieljeznoj jezgri, Sto Ce s jedne
strane uzrokovati povefanje gubitaka u ieljezu, a s druge povigenje napona na stezaljkama strujnog transformatora.
Da bismo kvalitativno prikazali promjenu napona, podimo od petlje histereze (sl. 4.126a). I sada imamo situaciju koja se razlikuje od one u ufinskim transformatorima, gdje su tok i elektromotorna sila sinusni, dok
struja magnetiziranja sadrii, osim osnovnog vala, i valove trostruke i
viiih frekvencija. Nasuprot tome, u strujnom je transformatoru struja
I,, pa je prema izloienom i struja magnetiziranja I, u praznom hodu
sinusna. Zato tok i elektromotorna sila ne mogu biti sinusni radi oblika
krivulje magnetiziranja, odnosno petlje histereze. Radi nagle promjene
toka u podruEju u kojem je tok blizu vrijednosti nula, dolazi do znatnih
napona, kako je polrazano na sl. 4.126. Napon na sekundarnim stezaljkama bit Ce to veCi, bto je veki broj amperzavoja primarne strane, Sto je
veCi presjek ieljezne jezgre (za istu indukciju veCi tok!) i Sto je manja
sekundarna nazivna struja (viie zavoja sekundarnog namota!).
Jedino efikasno sredstvo sprefavanja takvih poviienja napona jest: ne
ostavljati otvoren sekundarni namot strujnog transfonnatora.
Nasuprot tome nema nikakve opasnosti za strujni transformator ako
su sekundarne stezaljke kratko spojene. Tada je elektromotorna sila u
transformatoru vrlo malena, jer ona treba da iznosi upravo koliki je pad
napona u sekundarnom namotu. Radi toga je i struja magnetiziranja malena. Sekundarnu struju moiemo prema (4.195) prikazati relacijom
PoveCanje gubitaka dovodi do ugrijavanja jezgre. Strujni transformator s vise amperzavoja moie se toliko ugrijati da izgori izolacija i da
ieljezni limovi izmijene magnetska svojstva, fime on, s obzirom na tarnost
mjerenja, postaje neupotrebljiv dok se ne promijeni ieljezna jezgra. Ugrijavanje ieljezne jezgre moiemo pribliino odrediti iz relacije (Lit. 48)
kospojenog transformatora
321
o primarnoj struji. To vrijedi tim taEnije Sto je veCa nazivna snaga strujnog transfonnatora. Ona, dakle, u normalnom pogonu - i pored kratkospojenih sekundarnih stezaljki - nete postati bitno veta od struje koja
f e tehi kroz sekundarni namot, kad je na njegove stezaljke prikljuEena
reaktancija Z, konaEne velirine. Strujni transformator moie, dakle, trajno
ostati u pogonu s kratkospojenim sekundarnim stezaljkama.
To, medutim, nije sluEaj s uEinskim transformatorom, jer f e kroz njegov sekundarni namot tada protjecati znatno veCa struja nego u normalnom pogonu (i do 20 puta v d a , Sto ovisi o reaktanciji transformatora), a
to bi sigurno dovelo do nedopuStenog ugrijavanja.
magnetiziranja, omjer broja zavoja izvodi se neSto. manji od omjera nazivnih struja. Ako je npr. za navedeni prijenosni omjer struja strujni
transformator izveden s omjerom broja zavoja 1 : 99, sekundarna struja
Ce biti i a oko 10/o veCa nego u sluraju kad bi omjer zavoja bio 1 : 100.
K I2 -I l
100/o
. . . (4.200)
I1
gdje je K prijenosni omjer (omjer primarne i sekundarne nazivne struje),
dok su I, i I , apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne struje. Kutna
pogreSka (8) definirana je kutom izmedu primarne i sekundarne struje
(sl. 4.125). Strujna pogreSka je pozitlvna ako je A i (4.200) pozitivno, dok
je kutna pogreSka pozitivna ako sekundarna prethodi primarnoj struji.
Klasa taEnosti strujnog transformatora jednaka je dopuStenoj apsolutnoj strujnoj pogreSci u postocima pri nazivnoj snazi i 120/o nazivne primarne struje. Treba naglasiti da je dopuStena strujna pogreSka jednaka i
za nazivnu struju i za 1200/0 od nazivne struje. Tako npr. strujni
transformator klase taEnosti 1 ima dopuStenu strujnu pogregku od
1/o
za 120/o nazivne stmje. Prema preporukama IEC (iz 1966. godine) razlikujemo slijedeee klase taenosti strujnih transformatora: 0,l; 0,2; 0,s;
1, 3 i 5. Za pojedine klase taEnosti propisane su dopuStene pogreSke u
ovisnosti o struji optereeenja. DopuStene stmjne pogreSke prikazane su na
sl. 4.127a, a dopuStene kutne pogreSke na sl. 4.127b. Za klase 3 i 5 greSka
ne smije biti vefa od 3,0010 odnosno 5,00/0 za podruEje od 0,5 I,, do 1,2 I,,
dok za podruEje ispod 0,5 I, preporuke ne odreduju dopuStenu strujnu
pogregku. Za klase 3 i 5 granice kutnih pogreSaka preporukama nisu ogranif ene.
PogreSke strujnih transformatora ne ovise samo o struji nego i o veliEini impedancije prikljuEene na sekundarne stezaljke, te o faktoru snage
te irnpedancije. Prepomke IEC preciziraju da propisane granice pogreSke vrijede aka se prikljurena impedancija kreCe izmedu '14 do 4/4 nazivne
impedancije (nazivnog tereta) strujnog transformatora, te ako je faktor
snage prikljurene impedancije cos cp = 0,8. Za strujne transformatore
klase 3 i 5 granica se kreke izmedu 2/4 i 414 nazivne impedancije.
Jedna od karakteristika strujnog transformatora jest prijenosni omjer
koji je definiran omjerom nazivne primarne i nazivne sekundarne struje.
Imamo npr. strujni transformator prijenosnog omjera 50015 A. To medut~m
ne znaEi da je omjer broja zavoja u istom omjeru, tj. 1 : 100, vet da je
uz greSku koja je definirana klasom tarnosti - sekundarna struja 100
puta manja od primarne. Da bi se, naime, Sto viSe eliminirao utjecaj struje
Ai
tora ,I: koji je jednak razlici izmedu I, i I,. Ako se promijeni kut q, struja
I,' zatvarat Ce nov kut p sa smjerom elektromotorne sile, a to Ce odredivati
i novu taEku na krugu 1. Ako sada nacrtamo krug 2 sa sredigtem u A (vrh
vektora struje magnetiziranja), ali sa istim polumjerom kao i krug 1 (veliEina struje I,), razmak izmedu krugova u smjeru struje 1,'predstavljat Ce
veliEinu strujne pogregke, jer kad ne bi postojala pogreska, bilo bi I,' = I,.
Najvefa strujna pogreika pojavit Ce se kad bude 9 = y, dakle pri izrazito
induktivnom optereCenju strujnog transformatora.
!I
I
E, = 4,44 n, f q B V
. . . (4.201)
4.130b) raste indukcija, ali i pored smanjenja struje I, raste snaga koja
se prenosi na sekundarni namot. Taj porast snLa,geP, postiiat te se sve dok
porast indukcije ne bude kompenziran porastom struje magnetiziranja.
Daljnjim porastom impedancije Z (sl. 4.130c), a radi zasikenja ieljezne
jezgre, naglo ke rasti stmja magnetiziranja, pa be sekundarna smga po-
Za vladanje strujnog transformatora u pogonu nisu vaine samo njegove karakteristike opterefenja do nazivne struje, veC i karakteristike
strujnog transformatora kad kroz primarni namot protjeEu struje znatno
vefe od naziunih.
PoveCanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na sekundarnoj strani, raste pogreSka strujnog transformatora. Ako prirnarna struja
toliko naraste da indukcija znatno prede koljeno na krivulji magnetiziranja, porast sekundarne struje bit Ce proporcionalan s porastom primarne struje, jer tre se tada strujni transformator vladati kao transformator bez ieljeza. Sekundarna struja ne teii, dakle, k nekoj graniEnoj
vrijednosti. Ovisnost sekundarne struje o primarnoj prikazana je na sl.
4.132. Na ordinati je relativna sekundarna struja (omjer izmedu stvarne,
I,, i nazivne sekundarne struje I,,), a na apscisi relativna primarna struja
(omjer izmedu stvarne, I,, i nazivne primarne struje I,,), da bi se eliminirao utjecaj prijenosnog omjera. Na sl. 4.132. oznaEeno je podruEje nazivnih struja (I,lI,, = 1 i I,lI,, = 1). Crtkani pravac predstavljao bi ovisnost
relativnih struja, kad bi strujna pogreika bila jednaka nuli (A i = O),
odnosno kad bi relativne struje bile jednake. Ovisnost prikazanu na sl.
4.132. nazivamo i nadstmjnom karakteristikom strujnog transformatora.
In1
Slika 4.134. Ovisnost strujnog viSekratnika o bremenu na sekundarnoj strani strujnog transformatora
Slika 4.135. Prirnjer promjene hmpedancija brojila i nadstrujnog releja u sluEaju poveCanja sekundarne struje (Lit. 48)
Prerna preporukama IEC (iz1966. godine) razlikujemo strujne transformatore za mjerenje i strujne transformatore za zaStitu, pa su i posebno
definirane karakteristike transformatora u podrueju iznad nazivne struje.
U tom podruEju vladanje strujnog transformatora za mjerenje
karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom (I,,),koja je definirana
kao prirnarna struja kod koje produkt sekundarne struje Ins i nazivnog
prijenosnog omjera K, nije veEi od 0,9 Iis. Ako prijenosni omjer napiSemo pomoCu nazivnih struja dolazimo do relacije
01~/1,,5
0
5
I0 f 1 / f n 1 f5
Slika 4.133. Nadstrujne karakteristike strujnih transformatora:
a) n = 4, b) n = 10
Posebno treba naglasiti - iako je to veC spomenuto - da je strujni
4 5
viSekratnik ovisan o prikljuEenoj impedanciji, pa ako nije posebno napomenuto, strujni viSekratnik se odnosi na nazivnu impedanciju Z,. Ukoliko
na sekundarnu stranu nije prikljuEena nazivna impedancija, novi strujni
viSekratnik moie se pribliino odrediti iz relacije
renja, jer be to nepotrebno dovoditi do znatnijih greiaka mjerenja, POgotovo pri malim opterekenjima. Pri izboru primarne nazivne strule
treba imati u vidu i Einjenicu da su strujni transformatori gradeni tako
da mogu trajno izdriati i 20/0 veku struju od nazivne.
Strujni transformatori se izvode za slijedeke primarne nazivne struje:
10-12,5-15-20-25-30-40-50-60-75
te za 10 ili 100 puta vece struje. Deblje otisnute vrijednosti feSCe se upotrebljavaju. Ima slueajeva kad se upotrebljava transformator primarne nazivne struje i od 5 A, pa i niie, da bi se odijelio visoki napon od mjerenja i zaStite.
Kao sekundarna nazivna struja odabire se normalno 5 A, a u nekim
slueajevima i 1 A. Za velike primarne nazivne struje (4000 A i vise) odabire se sekundarna nazivna struja i od 10 A.
Strujni transformatori sekundarne nazivne struje 1 A upotrebljavaju
se u slufaju v k i h udaljenosti izmedu strujnih transformatora i na njih
prikljufenih instnunenata i releja, kako bi se uz iste gubitke mogli upotrijebiti spojni vodovi manjeg presjeka.
Upotrebom strujnih transform.~tora s nazivnom sekundarnom strujom od 1 A dolazi se - pri vecim snagama strujnih transformatora i
vekim strujnim viSekratnicima - u slufaju kratkog spoja do nedopuSteno visokih napona na sekundarnim stezaljkama. Ispitni napon sekundarnog dijela strujnih transformatora i na njih prikljufenih instrurnenata i releja iznosi 2000 V. Ako npr. upotrijebimo strujni transformator
snage 240 VA, uz nazivnu sekundarnu struju od 1 A napon na sekundarnoj
strani iznosit Ce 240 V. Pri npr. desetorostrukoj sekundarnoj struji, do
koje moie lako doki u sluEaju kratkog spoja, kad je strujni viSekratnik
n = 10, napon bi porastao na 2400 V, kad bi napon na sekundarnim stezaljkarna bio sinusan. BuduCi da pri tolikoj struji dolazi do zasiCenja
jezgre, napon Ce biti joS vebi od 2400 V, Sto Ce lako dovesti do proboja
izolacije. Da s e postigne sigurnost, mwa biti ispunjena nejednaiba.
gdje je Ik efektivna,vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja. Produkt I k i omjera I,,/I,, predstavlja struju u slueaju kratkog spoja,
koja bi tekla u sekundarnom namotu kad bi pogrebka bila jednaka nuli.
Na taj naEin rarunamo s veCom strujom u sekundarnom namotu od one
koja Ce stvarno kroz njega protjecati, pa to unosi u raeun izvjesnu sigurnost.
Strujne transformatore sa sekundarnom nazivnom strujom 1 A treba,
dakle, samo tamo upotrebljavati gdje se ne pojavljuju vrlo visoke struje
kratkog spoja i gdje se mofe iziki s manjim nazivnim snagama strujnog
transformatora. Spomenuti uvjeti gotovo su uvijek ispunjeni u rasklopnim postrojenjima iznad 60 kV
Radi sniienja sekundarnog napona moie se u slueaju vrlo visokih
primarnih nazivnih struja (4000 A i viSe) odabrati takoaer sekundarna
nazivna struja od 10 A, jer tada uz isti broj zavoja primarnog namota
napon E, (4.201) postaje za 50/o manji.
b)
200/5~
Pokazni ampermetar
Registracioni ampermetar
Pokazni vatmetar po fazi
Registracioni vatmetar po fazi
~ j e l a t n oi jalovo brojilo po fazi
Nadstrujni relej
Termirki relej
Diferencijalni relej
Usmjereni relej
Distantni relej
PotroSak VA
0,7
3
1
. .. 3
... 4
... 3
3
1
... 10
186
2 ... 10
6 ... 20
7
>
>
T-TW
Slika
medutransformator
4.138.
nosti 0,5, cijeli slog ima klasu tafnosti 1. Strujni vigekratnik sloga (na
sekundarnoj strani medutransformatora) niii je i od onog strujnog transformatora koji ima manji strujni vsekratnik. Ako glavni strujni transformator ima n = 10, a medutransformator n = 4, slog 6e imati n (4,
jer se pogregke zbrajaju.
g) Izvedbe strujnih transformatora
godna Stapna izvedba radi malih primarnih struja ili gdje je potrebna
moguknost prespajanja na primarnoj strani. Za male primarne struje
Stapni strujni transformator ima i malo amperzavoja, pa su nepogodni
ako je potrebna veka nazivna snaga (4.202). Prespajanje na primarnoj
strani zamkastih strujnih transformatora mogube je izvesti, ali se pojavljuju izvjesne poteSkoke jer se - radi ulaza na jednoj, a izlaza na drugoj
strani - primarni namot ne moie podijeliti na dva jednaka dijela (Lit.
48). Zamkasti strujni transformator moie se montirati u bilo kojem paloiaju, a izvodi se za napone do 35 kV.
Stapni strujni transformatori (sl. 4.140. i 4.141) upotrebljavaju se gdjegod je to mogube s obzirom na veliEinu struje, radi praktiEki neizmjerne
velike dinamiEke graniEne struje. Normalno se, naime, takvi transformatori
izvode za primarne nazivne struje od 100 A i viSe. Budubi da je primarni
z-
jeZqm
sekundarni
namot 2
iezgra 2
U malouljnim strujnim transformatorima oba izvoda prolaze paralelno kroz zajedniEki izolator. Za niie napone do 35 kV izvode se s metalnim kotlom u kojemu su smjeSteni namoti i ieljezna jezgra (sl. 4.142),
dok se za viSe napone (60 kV i viSe) i namoti i jezgra nalaze u izolatoru
(sl. 4.143), dok su u novijim izvedbama namoti i jezgra, smjeiteni u kotlu
na dnu izolatora.
Za unutarnju montaiu i za napone do 35 kV izvode se strujni transformatori od umjetnih smola.
Vrlo Eesto se izvode stmjni transformatori sa dvije jezgre, koje imaju
razliEite mjerne karakteristike (najEeSCe razliEite strujne viiekratnike).
Obje jezgre imaju zajedniEki primarni namot (sl. 4.144).
h) Uzemljenje strujnih transformatora
.t
Metalno kuCiSte i jednu od sekundarnih stezaljki strujnog transformatora treba neposredno uzemljiti, da bi se posluino osoblje zagtitilo u
sluEaju spoja izmedu primarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na
svim strujnim transformatorima u rasklopnom postrojenju uzemljuje ista
sekundarna stezaljka, i to ona koja se ne nalazi na strani sabirilica.
Ovdje treba napomenuti da se kod nas primarne stezaljke strujnog
transformatora oznaEavaju velikim slovima K i L , a sekundarne malim
slovima k i 1. IEC preporuEa oznake PI i P2 za primarne,'a Sli S2 za
sekundarne stezaljke.
Na sl. 4.145. prikazani su spojevi strujnih transformatora za mjerenje
struje u jednoj, dvije i sve tri faze. U svim sluEajevima jedna od sekundarnih stezaljki spojena je na stezaljku za uzemljenje, koje su preko
zajedniEkog voda uzemljene.
C. Naponski mjerni transformatori
a) Djelovanje i karakteristike
Naponski mjerni transformator izveden je kao normalan transformator snage koji je prikljuEen paralelno s potroSaEima na praktiEki konstantan napon. Osnovna je razlika izmedu njega i transformatora snage
da je relativno slabo optereCen, kako bi pogreSka mjerenja ostala malena.
Struja magnetiziranja ovisna je samo o primarnom naponu.
Prijenosni omjer naponskog transformatora definiran je omjerom nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona. Nazivni primarni
napon jednak je ili linijskom nazivnom naponu mreie (npr. 110 kV) ako se radi o dvopolno izoliranom naponskom transformatom - ili
faznom nazivnom naponu (npr. l l ~ / f l k ~ali
, i tada transformator mora
biti dimenzioniran da moie trajno izdriati napone 110 kV) - ako se
radi o jednopolno izoliranom naponskom transformatoru. U prvom sluEaju sekundarni nazivni napon uvijek je 100 V, a u drugom je uvijek
1oo/v5 v.
gdje je K prijenosni omjer. Kutna pogreSka definirana je analogno istoimenoj pogreSci strujnog transformatora.
I sada je klasa tafnosti jednaka naponskoj pogregci u procentima pri
Prema njemaEkim pronaponu koji je u granicama od 0,8 U,, do 1,2 U,,,.
pisima razlikujemo slijedebe klase tafnosti naponskih transformatora:
0,l; 0,2; 0,5; 1 i 3. DopuStene kutne pogres'ke su redom prema klasi: 5',
lo', 20' i 40', dok za klasu 3 nije odredena dopuStena kutna pogregka.
U pripremi su preporuke IEC o naponskim transformatorima, koje
predvidaju iste klase taEnosti kao i njemaEki propisi.
Nazivna snaga (u VA) naponskih transformatora jest snaga kojom
se moie opteretiti transformator, a da pogreSka ne prede dopuStenu granicu. Pri vebim opterebenjima pogreSka naponskog transforrnatora raste
s povekanjem opterebenja, pa za dvostruko opterekenje moie doseki i tri
puta veku pogres'ku. GraniEna termiEka snaga naponskog transformatora
jest ona snaga kojom se transformator moie trajno opteretiti, a da temperatura ne prede dopuStenu granicu. Ta snaga je obiEno nekoliko puta
veka od nazivne snage naponskog transformatora. Potrebna nazivna snaga
odreduje se prema potroSku instrumenata i releja koji be biti prikljuEeni
na sekundarnu stranu naponskog transformatora. Informativni podaci o
potrogku navedeni su u tab. 4.18.
TABLICA 4.18.
Pokazni voltmetar
Registracioni voltmetar
Pokazni vatmetar, po fazi
Registracioni vatmetar, po fazi
Djelatno ili jalovo brojilo, po fazi
Mjerilo frekvencije
Sinhronoskop
Podnaponski relej
Usmjereni relej
Distantni relej
I
I
... 10
... 10
. 5
...13
3
. . 1,5
10.
... 7
... 8
1
1,5..
2
1
1
1
...
.
Naponski transformatori odredeni su, dakle, slijedekim karakteristikama: prijenosnim omjerom, klasom tafnosti i nazivnom snagom.
b) Izvedbe naponskih transformatora
tm[nstom
izolirana (sl. 4.147a), odnosno tri jednopolno izolirana (sl.4147b) naponska transformatora. U prvom slufaju mogu se mjeriti samo linijski, a u
drugom i linijski i fazni naponi.
Potroiak VA
1
f~lo'+
napo[;
slog dvopolno izoliranih
usr
v
slog jednopdno i z o l i r a n h
noponskih tmnsformatom
normalni pogon
Slika 4.148. Shema spoja sloga od tri jednopolno izolirana naponska transformatora s tercijarnirn narnotom. Naponi primarnog i tercijarnog namota u
slufaju zemnog spoja faze R
(a)
u normalnom pogonu.
isti napon. Otvorena jezgra uzrokuje veCu struju magnetiziranja. PogreSka koju izaziva struja magnetiziranja zbog padova napona moie se otkloniti prikladnim kompenzacionim spojevima.
C) Kapacitivni naponski transformatori
Slika 4.152. Shema provodnog izolatora. (A) vodie, (B) izolacija, ( C ) metalni umeci
pona koji djeluje na sve kondenzatore spojene u seriju. Upotrebom elektrostatskog voltmetra, koji ne uzima struju, za omjer napona moiemo
postaviti
X k l f c,
. . . (4.209)
v2
CI
Sto slijedi iz jednakosti struja kroz kapacitete C, i C,. Upotrebom mjernog instrumenta, koji uzima neku snagu, omjer napona postaje ovisan
o velirini prikljurene impedancije, kako f e kasnije biti pokazano. Da se
ta ovisnost Sto viSe eliminira, prikljuruje se priguinica koja je u rezo-
Odatle dobivamo za omjer napona mreie (V,) i napona (V,) koji djeluje
na mjerni instrument
i Z,
1
,
j w C1
- 2 2
j w C,
Impedancija Z , predstavlja zbroj impedancije priguSnice i impedancije
naponskog transformatora.
Ako se ieli da omjer napona bude ovisan samo o kapacitetima C , i C,
(dakle o mjestu prikljuEka uredaja za mjerenje), mora se postiCi da izraz
u zagradi bude jednak nuli. Iz tog uvjeta slijedi da mora biti
c~
transforma tor
+ I,
v1 = I, Z , + I, z,
v, = I, zp+ v3= I,Z,
I,
I2
v, = I, z
UvrStavanjem (4.211a) u (4.211b) dobivamo
v, = (I, + I,) Z ,
dok je iz (4.211~)i (4.211d)
+ I, Z ,
kapacitivnog naponskog transformtaora dolazi - radi velikih struja do znatnog poviSenja napona u rezonantnom krugu, pa ako nisu poduzete posebne zaStitne mjere, to dovodi do oSteirenja parcijalnog kondenzatora C, (sl. 4.154a). ZaStita se ostvaruje postavljanjem dodatne priguBnice (sl. 4.155), koja ima krivulju magnetiziranja s izrazitim koljenom.
cionalni naponu. Uzrok relativno briem porastu cijene induktivnim naponskim transformatorima s porastom napona jest u irinjenici da troSkovi
za izolaciju primarnog namota, kao i ukupna teiina transformatora, rastu
brie nego proporcimalno s poveiranjem napona.
Upotreba kondenzatora za prikljuirak visokofrekventne telefonije
istodobno i kao kondenzatora za mjerenje napona (shema spoja prikazana na sl. 4.157) ima opravdanje naroirito u sluirajevima kad je potrebno
mjerenje napona samo u jednoj fazi, jer se prijenos visokofrekventnih
signala vrSi preko jedne faze.
vod
I"
rasklopno
postmjenje
spojni
Kad struja postigne odredenu vrijednost, dodatna priguSnica postaje zasibena. To dovodi do promjene induktiviteh u krugu, pa radi toga vise
niti ne postoji rezonancija u krugu kapacitet-priguSnica.
Na taj nairin
spreirava se poviSenje napona na parcijalnom kapacitetu C,.
,
VFT
200
MO
600 kV 800
Slika 4.156. Cijena kapacitivnih (1) i induktivnih (2) naponskih transformatora u ovisnosti o nazivnom naponu mreie
Yd5
"Y 5
C
. . . (4.216)
mA m8
Q
mC
I
7
1
353
B. Paralelan r a d transformatora
U transformatorskim stanicama vrlo je Eest sluEaj da su dva ili viSe
transformatora medusobno paralelno spojeni. Da bi bio moguC paralelan
rad transformatora i omoguCilo se puno iskoriStenje njihove nazivne snage,
potrebno je da za transformatore koji moraju biti spojeni paralel-no budu
ispunjeni s1ijedeC.i uvjeti:
a) da imaju jednake prijenosne omjere,
b) da imaju pribliino jednake nazivne napone,
c) da pripadaju istoj grupi spoja,
d) da imaju pribliino jednake napone kratkog spoja, odnosno da se
naponi kratkog spoja medusobno ne razlikuju vise od 10/o od aritmetiEke
sredine napona kratkog spoja svih transfomatora,
e) da omjer nazivnih snaga ne bude veCi od 3 : 1.
Ako prijenosni omjeri nisu medusobno jednaki (npr. 30110 i 30/10,5
kV), transformator s veCim sekundarnim naponom protjerat Ce - i.p.rije
nego.30 je prikljuEeno opterekenje na sekundarnu stranu - stmju izjednaEenja kroz oba transformatora (sl. 4.160a). Ako je razlika faznih napona
A V, a impedancija jedne faze transfomatora 2,struju izjednaEenja moiemo odrediti iz izraza
Postavimo joS da je
Ako je, dakle, relativna razlika napona v = 5O10, a napon kratkog spoja
uk = 5010, struja izjednaEenja iznosit Ce 0,5 nazivne struje. To znaEi da
je jog neopterebeni transformator vef upola opterefen. Opterefivanjem
na sekundarnoj strani povefavat Ce se optereeenje jednog, a srnanjivati
opteretenje drugog transformatora (sl. 4.160b), pa Ce brzo doCi do punog
opterebenja jednoga od njih. Koliko Ce biti moguCe ukupno opterebenje,
a da ne dode do ~ r e o ~ t e r e k e n ji ea d n o ~od transformatora. ovisi i o faktoru
svakok siu~aj; moguCnost opter&ivanja paralelno
snage optereCenia.
spojenih transformatora znatno ie mania od zbroia niihovih nazivnih
i ta moguCnost je to manja, Sto jeVveCarazliKa p6jenosnih omjera
i Sto je manji napon kratkog spoja. Radi toga nije dobro da se paralelno
spajaju transf ormatori razliEitih prijenosnih omjera.
Nazivni naponi transformatora ne moraju biti medusobno potpuno
jednaki. Mogu se npr. paralelno spojiti dva transformatora koji imaju prijenosne omjere 30110 kV i 31,5/10,5 kV, jer imaju iste prijenosne omjere
snags,
ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Ako je napon jednak niiem nazivnom
naponu pogotovo neCe biti nepogodnih posljedica, no kad je napon jednak
npr. viSem nazivnom naponu, u transformatoru niieg nazivnog napona
teCi Ce neSto poveCana struja magnetiziranja, ali to ne moie imati nepovoljne posljedice, jer je transformator graden tako da moie izdriati i pogon
s naponom, koji je za 5O10 viSi od nazivnog.
Transformatori iste spojne gmpe mogu se bez daljnjeg spojiti paralelno, no treba voditi rafuna o tome da se na istu sabirnicu spoje istoimene
stezaljke, kako na primarnoj, tako i na sekundarnoj strani transformatora.
Paralelno spojiti moiemo npr. transformatore Dy5 i Yd5.
Paralelnim spajanjem tr?nsformatora razlifitih grupa spoja potekla bi
vrlo velika struja izjednafenja. Za najmanji moguCi fazni pomak (30')
v~~
3-
.b
a8
u.',=o
Slika
4.162.
~otdehna
dobit f emo
CRUPA 0
CRUPA 5
+
+
. Ako mjerenjem napona prema sl. 4.162. dobijemo napone koji su jednaki onima odredenim relacijama (4.223), (4.225) i (4.227), znaEi da se
radi o transformatoru grupe spoja 5.
Na analogan naEin mogu se izvesti izrazi i za ostale grupe spoja. Na
sl. 4.164. pcikazani su trokuti napona i crtkano tri napona koja se mjere
GRUPA 44
A
0
I
I
Prvi de transformator biti, dakle, preoptereden za 18O/o, dok de tredi s najvedim naponom kratkog spoja - biti optereden tek sa 88O10 nazivne
iinage,
C. Kontrola u pogonu
Moguknost opterekenja transformatora ovisna je o ugrijavanju. Granica ugrijavanja odredena je propisima odredenim graniEnom temperaturom, a ovisna je o upotrebljenoj izolaciji.
Prema propisu JUS dopugten0 je graniEno poviSenje srednje temperature u namotu za 60 OC (odnosno za 65 OC ukoliko se radi o transformatoru s prisilnom cirkulacijom ulja), dok je graniEno dopugteno poviSenje temperature ulja (mjereno Sto je moguke bliie gornjoj razini) za
55 OC, ako je ulje u glavnom kotlu zagtikeno od dodira sa zrakom, odnosno za 50 C, ako ta zaStita ne postoji. Navedena graniEna poviSenja temperature vrijede uz slijedeke pretpostavke s obzirom na temperaturu
okolnog zraka: najviSa temperatura 40 OC, prosjeEna dnevna temperatura
do 30 "C, a prosjeEna godiSnja temperatura do 20 OC. Ako se radi o hladenju vodom, navedena graniena povsenja temperature vrijede uz pretpostavku da v d a na ulazu u hladionik nema viSu temperaturu od 25 OC.
DopuSteno trajanje preopterekenja ovisno je o opterekenjima u prethodnom vremenskom razdoblju i o vremenskoj konstanti transformatora.. Uzimajuki u obzir vremensku konstantu, dopuSteno trajanje preopterekenja moie se odrediti postupkom opisanim u (Lit. 741.
- ori, Kao
j entacione vrijednosti navodiho dopuStena trajanja 'preopterekenja u
ovisnosti o veliEini preopterekenja i prethodnom o~terekeniuIza
, - uline
-~
"
transformatore gradene irema sknd&du JUS odndsno preha preporukama IEC)
-
preopteretenje
u OIo od
nazivne snage
10"lo
2010
3O0/o
4010
50010
prethodno opterekenje
u Olo od nazivne snage
75O/o
90/o
50/o
180
90
60
30
15
min.
min.
min.
min.
min.
120 min.
60 min.
60 rnin.
30 min.
30 min.
15 min,
15 min.
8 min.
8 min.
4 min.
Buduki da ulje u transformatorima, osim za odvodenje topline, sluZi
i kao izolacija, kontrola elektriene probojne Evrstoke ulja jedna je od
vainih pogmskih kontrola. ElektriEna probojna EvrstoQ ispituje se u
aparatu s taEno definiranim elektrodama, izmedu kojih je razmak 2,5 mm.
Prema JUS-u se smatra da ulje u transformatoru irna dovoljau elektriEnu
Evrstotu, ako probojna Evrstoda iznosi za transformatore
I
barem 80 kV1cm
nazivnog napona do 35 kV
nazivnog napona iznad 35 do 110 kV barem 120 kV/cm
nazivnog napona iznad 110 do 220 kV barem 140 kV1cm
Ukoliko kontrola probojne Evrst0i.e pokaie da ulje ne odgovara navedenim zahtjevima, potrebno ga je profistiti, da bi se u prvom redu
odstranila voda koja se sakupila u njemu. ProEiSkavanje ulja vrSi se
posebnim centrifugama, sve dok se ne postigne dovoljna elektriEna probojna Evrstoka (poieljna vrijednost 200 kV/cm). Novo transformatorsko
ulje pripremljeno za punjenje treba da ima probojnu Evrstoku od barem
200 kV/cm.
naponu kratkog spoja (Vk). Napon kratkog spoja u postocima odredit Cemo
izrazom
AV= IXsinp
. . . (4.236)
pri Eemu je zanemaren djelatni otpor i uzeto u obzir da je fazni pomak
medu naponima V, i V, malen (sl. 4.169). Ako znamo da je X = V,/I,,
te da je relativni pad napona u procentima
AV
u=jh=
100
U"
a nakon uvrStavanja u (4.236), dobivamo.
. . . (4.237)
I
u 010 = uk- sin p
. . . (4.238)
In
Prema tome u normalnom pogonu, kad je faktor optereCenja (cos p)
obiEno visok, priguSnica izaziva malu razliku napona.
'
I sin p
I
I
Kabeli s pojedinaEnirn olovnim plaStevima imaju taj plaSt iznad izolacije svake iile, koje su spletene, a oko spletenih iilanamotani su EeliEni oklop i zaStitni ovoj. OznaEuju se kao normalni kabeli, samo Sto
se, prema naSem standardu, izmedu P i 0 umeke slovo Z, a prema njenlaEkom standardu izmedu slova N i K slovo E. Na primjer
IPZO 13 (NEKBA)
Kabeli s pojedinaEnim olovnim plaStevima izvode s e i s metalnim folijama ispod olovnih plagteva. S obzirom na oznake vrijedi spomenuto za
kabele s metalnom folijom bez olovnih plasteva. Takvi kabeli oznaEuju
se, na primjer
njegove trase. U tlaEnim posudama za niskotlarne kabele postoji niz metalnih jastuka u kojirna se nalazi plin pod tlakom. Metalni jastuci stlaEuju
se kad u posudu ulazi ulje iz kabela, a tlaEe ulje i vrabaju ga u kabel
kad se ulje ohladi. Za visokotlaEne kabele elastiEni jastuci su napunjeni
uljem, a prostor izmedu njih i stijenka posude ispunjen je plinom pod
tlakom. Tlak ulja u visokotlaEnom kabelu i posudama odriava se pomobu uljnih pumpi na kraju kabela, gdje zbog sigurnosti moraju postojati i rezervne pumpe. Da se dopuni plin u plinskom kabelu na jednom
kraju (kod dugih na oba kraja) postavljaju se rezervne boce s plinom.
B. Izbor .presjeka
6 kV
10 kV
30 kV
45 kV
60 kV
TABLICA 4.20.
Presjek
mm?
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400
6 kV
3 kV
65
85
I
1
130
160
195
230
270
305
350
405
460
530
60
80
155
190
225
260
295
335
. 390
445
LO kV
50
70
90
110
130
160
190
225
255
290
340
385
temperatura
tla ili zraka
1-6
kV
90
110
135
170
195
230
260
290
340
385
440
105
130
160
185
215
250
275
320
360
415
broj kabela
korekcioni faktor
1
2
3
4
5
6
8
10
1,oo
0,90
0,80
0,75
0,70
0,65
0,62
0,60
160
175
200
230
255
295
335
390
170
190
215
245
280
320
370
Pri odredivanju potrebnog presjeka s obzirom na ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja vrijede iste pretpostavke kao kad se radi
o golim vodiEima (poglavlje 4.1C). Za kabele, medutim, raEun treba provesti uz slijedeke dopuSteno poviSenje iznad najviSe dopuStene temperature u normalnom pogonu
0,80
0,74
0,65
0,70
0,60
Navedeni podaci o korekcionim faktorima vrijede, kako je spomenuto, za temperaturu tla ili zraka od 20 OC, pa je potrebno uvesti daljnju
korekturu ako se temperature razlikuju od 20 OC. Spomenuti korekcioni
faktori imose
- prema
gdje su a velieina ovisna o materijalu i o dopuStenom poviSenju temperature, It struja kratkog spoja mjerodavna za ugrijavanje u kA, dok je
t trajanje kratkog spoja u sekundama. VeliEina a iznosi
za kabele s bakrenim vodiEma
do 3 kV
a = 7,l
iznad 3 do 20 kV
a = 7,9
iznad 20 kV
a = 8,7
za kabele s aluminijskim
do 3 kV
iznad 3 kV do 20 kV
imad 20 kV
vodiEima
a = ll,l
a = 12,4
a = 13,6
Ako je potrebni presjek kabela, odreden prema ugrijavanju za vrijeme trajanja kratkog spoja, veki od presjeka izabranog prema maksi-
kabela odreden s obzirom na struju kratkog spoja za neko rasklopno postrojenje najmanji je presjek kabela koji se smije upotrijebiti u dotit-
B. Ventilni odvodnici
Ventilni odvodnik sastoji se od iskriSta spojenog u seriju s nelinearnim otpornikom (sl. 4.177), a prikljuEuje se izmedu vodiEa i zemlje. Kad
napon vodiEa prema zemlji postigne toliku visinu da dode do preskoka
iskriSta (proradni napon odvodnika), kroz nelinearne otpore proteCi Ce
struja Eija se ovisnost o naponu moie prikazati relacijom
A. Svrha
U mreii se pojavljuju prenaponi radi prelaznih pojava pri promjeni stanja u mreii (kratki spojevi, isklapanja i dr.), te radi atmosferskih prainjenja. Rasklopna postrojenja i aparati u njima gradeni su tako da
mogu izdriati odredena naponska naprezanja, ali je nemogube sprijeEiti
da se u mreii pojave prenaponi vebi od onih koje mogu izdriati izolatori, aparati i transformatori u rasklopnom postrojenju, Sto naroEito vrijedi za prenapone zbog atmosferskih prainjenja.
Da bi se sprijeEilo Stetno djelovanje tih-prenapona, potrebno je sprijeEiti prodor opasnih prenapona do rasklopnog postrojenja, odnosno sprijeEiti prodor do dijelova postrojenja u kojima previsoki prenaponi mogu
izazvati najveke Stete. Potrebno je te prenapone prije ulaska u rasklopno
postrojenje smanjiti toliko da ne izazovu oStekenja ili ako ih vek izazovu,
da do njih dode na dijelovima postrojenja manje vrijednosti i onih koji
se lakSe mogu zamijeniti.
Da se sve to postigne, potrebno je provesti koordinaciju izolacije u
rasklopnom postrojenju, koja se sastoji u izoliranju pojedinih dijelova
opreme za razliEite izolacione nivoe. Prema njemaEkim propisima razlikujemo tri nivoa:
a) gornji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju od krutog, tekukeg ili
stlaEenog materijala (npr. unutarnja izolacija transformatora, kabela i
kondenzatora), kao i na sve zatvorene ili teSko pristupaEne preskoEne
staze u zraku, zatim na prekidna mjesta rastavljaEa, uEinskih rastavljafa,
sklopaka, nosaEa osiguraEa i sl., nadalje na medusobnu izolaciju odvojenih mreia;
b) donji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju izmedu vodiEa i zemlje,
a taj se nivo odnosi na potporne i provodne izolatore, na izolatore za nadzemne vodove, zatim na sklopke, rastavljafe, pa u nekim sluEajevima i
na naponske i strujne transformatore,
c) zagtitni izolacioni nivo je najniii od t i j u izolacionih nivoa, a 'ostvaruje se upotrebom odvodnika prenapona koji ima zadatak da prenapon
iz mreie snizi na napon koji odgovara zstitnom izolacionom nivou.
Prema naSim standardima o koordinaciji izolacije postoji jedan izolacioni nivo, te zaStitni nivo. Izolacioni nivo definiran je podnosivim udarnim naponom za val oblika 1,2/50 p, dok je visina jednaka gornjem
izolacionom nivou po njemaEkim propisima.
U tab. 1.4. navedeni su podaci o izolacionim nivoima (podnosivim naponima) prema njemaEkim propisima. Gornji nivo odgovara podnosivom
udarnom naponu za val 1/50 p, a donji podnosivom udarnom naponu za
odrezani val.
Da bi se postigao zaStitni izolacioni nivo upotrebljavaju se ventilni
odvodnici, cijevni odvodnici i zdtitna iskrigta.
gdje su: i struja kroz odvodnik, u napon koji djeluje na odvodnik, k konstanta, a n eksponent ovisan o svojstvima otpora. IskriSte se sastoji od
pojedinih iskriSta s razmacima od 0,l do 1,5 mm. Nelinearan otpornik sastoji se od plofica sitnozrnatog silicijevog karbida, a ima otpornu karakteristiku koja odgovara relaciji (4.240).
skog napona mreie. U nekim visokonaponskim mreiama koeficijent uzemljenja ne prelazi 0,75, pa u takvim sluEajevima nazivni napon srnije iznositi 75O/0 najviSeg linijskog napona. U rnreiama s indirektno uzemljenom
nul-taEkom koeficijent uzemljenja moie prijeei 0,8, a u mreiama s kom~enziranomstrujom zemnog.spoja moie biti i veCi od 1,00, Sto je sluEaj
s koeficijentom uzemljenja i u rnreiama s izoliranom nul-taEkom. Nazivni
napon odvodnik3 spojenih izmedu faze i zernlje odreden je u svim slu-
promjeno napon0
kad ne bi-bi(o odvodnika
I
I
.
'Slika 4.179. Ovisnost napona o struji kroz nelinearni otpornik prema (4.240) za razliEite vrijednosti eksponenta n
TABLlCA 4.21.
Ispitivanje dugim
pravokutnim valom:
struja (A)
trajanje (ps)
~ s p i t i v h j e kratkotrajnim
udarnim valom (4110 ps):
struja (kA)
5 kA
2,5 kA
150
2000
75
1000
500
100
65
25
50
1.5 kA
ne trGi se
10
deni su posebni nazivi ventilnih odvodnika prema nazivnoj struji rastereCenja: station type-heavy duty type (staniEni tip - tip za velike zahtjeve) za odvodnik nazivne struje od 10 kA, intermediate type (srednji
tip) za 5 kA, distribution type-line type (distributivni tip - linijski tip)
za 2,s k h i secondary type (sekundarni tip) za 1,5 kA.
OpCenito se moie reCi da efikasnost, odnosno neefikasnost zaStite od
direktnog udara groma igra veliku ulogu pri izboru nazivne struje rasterekenja. Pod efikasno zaStiCenim postrojenjem smatra se postrojenje u
kojem su, osim njega samog, zaStiCeni od direktnog udara groma i svi
prikljuEeni vodovi pomoCu zaStitnih uieta, na duljini od barem 1000 m
od postrojenja. U neefikasno zaStiCena postrojenja treba postaviti odvodnike s vebim nazivnim strujama rasterekenja, jer su izloiena direktnim
udarima groma. Raspored samog postrojenja utjeEe na izbor nazivne struje
rastereeenja. U sluEaju kad je na transformatorsku stanicu prikljureno
viSe vodova, val - koji dolazi jednim vodom - grana se i na ostale
vodove, pa to smanjuje struju rasteretenja. Dalje moramo pri odredivanju
nazivne struje rasterekenja znati potrebni zaStitni nivo izolacije, jer kako
je veC spomenuto, odvodnici veCe nazivne struje rastereCenja imaju manji
preostali napon.
Efikasnost zaStite odvodnikom ovisna je i o udaljenosti odvodnika od
StiCenog dijela postrojenja. Prilikom odredivanja maksimalne udaljenosti
treba uzeti u obzir duljinu voda (sl. 4.181) od mjesta prikljuEka odvodnika
l
II
dalekovod
250
kV
P m s t a fi
napon
260
f50
I,= 2.5 kA
5kA
roo
50
.IO k A
400
200
300
400
500
600
700
800
kV
f000
prenapon
Slika 4.180. Utjecaj nazivne struje rasterecenja (I,,) ventilnog odvodnika i prenapona na preostali napon (primjer za odvodnik
nazivnog napona 35 kV)
Pomotu njih je mogute odrediti maksimalno dopuStenu udaljenost odvodnika od dijela postrojenja koje treba zagtititi. Pri tome je potrebno poznavati joS i visinu napona na odvodniku, koju moiemo odrediti iz relacije
&=&+
Ovdje su: k koeficijent povedanja udarnog izolacionog nivoa opreme
s obzirom na oblik prenaponskog vala, jer se radi o nestandardnom valu
[moie se raEunati (Lit. 83.) sa k = 1,15 kao s prvom aproksimacijom], Ui
umuz
. . . (4.242)
Slika 4.182. Dijagram za odredivanje maksimalno dozvoljenog razmaka izmedu prikljuEka odvodnika i Sticenog dijela postrojenja
(oznake n a sl. 4.181) - crtkano prilrazani
podaci za primjer u tekstu
donji izolacioni nivo, U,, maksimalna efektivna vrijednost linijskog napona (dolazi 2/3 pod korijenom, jer drugi Elan treba da bude jednak tjemenoj vrijednosti napona prema zemlji u normalnom pogonu). PolazeCi
d navedenih pretpostavki, odredene su krivulje prikazane na sl. 4.182.
IzraEunati maksimalni razmak 1 vrijedi, naravno, uz navedene pretpostavke. Za rasklopna postrojenja s vide vodova istog napona moEe se
razmak 1 neSto povetati, ali se to ne preporufuje za postrojenja viSih
napona i za vainija postrojenja zbog zadtite i udaljenijih aparata u Stidenom postrojenju.
U postrojenjima neefikasno zagtidenim od direktnog udara groma treba
odvodnike postavljati neposredno pred transformatore zbog moguknosti
pojave valova vrlo visokih amplituda i strinina.
Radi sigurnosti da be postavljeni odvodnik u sluEaju potrebe izvrSiti
svoj zadatak, potrebno je svake dvije g d i n e ispitati ventilni odvodnik na
proradni napon.
struja kratkog spoja bude veCa od minimalne struje odvodnika, a maksimalna struja kratkog spoja na mjestu ugradnje manja od maltsimalne
struje odvodnika.
S obzirom na nazivne napone cijevnih odvodnika vrijede isti kriteriji
kao 23 ventilne odvodnike.
C. Cijevni odvodnici
Cijevni odvodnik je zagtitno iskriSte s uredajem za gaSenje luka. Nakon
paljenja luka struja Ce protjecati izmedu vodifa i zemlje, s tom razlikom
nasuprot ventilnim odvodnicima, da izmedu vodifa i zemlje nema otpornika. Cijevni odvodnik snizit Ce, dakle, prenapon voda na iznos napona
jednak padu napona u luku, koji je znatno niii od zaStitnog nivoa izolacije i znatno ni2i od preostalog napona ventilnog odvodnika. Struja rasterekenja, koja protjefe kroz cijevni odvodnik, jednaka je struji kratkog
spoja mreie, pa moie oStetiti dijelove mreie ako predug0 traje. Radi toga
je potrebno osigurati brzo gaSenje luka. Cijevni odvodnik ima zbog toga
cijev malog promjera (sl. 4.183), od materijala koji se pod utjecajem luka
ZaStitno iskriite sastoji se od dvije elektrode, od kojih je jedna spojena na fazu, a druga na zemlju. Odredivanje tehniEkih svojstava zaititnog iskriSta svodi se samo na odredivanje razmaka elektroda. U tab. 4.22.
navedeni su razmaci elektroda prema.IEC (nacrt uputa).
TABLICA 4.22.
12
24
36
72,5
123 z
123
245 z
1
I
Razrnak iskriSta
mm
40
100
150
180
47 0
610
1070
Najniii preskoEni
napon 50 Hz
kV
15
40
57
107
170
225
400
Preskok na iskriStu predstavlja zemni spoj, odnosno kratki spoj u ovisnosti o uzemljenju nul-taf ke. U slufaju neposredno uzemljene nul-taf ke
teCi ke struje kratkog spoja koje - radi zaStite dijelova postrojenja kmz
koje teku te struje - treba iskljufiti u Sto je moguke kraCem vremenu.
Zbog toga je vrlo korisno upotrijebiti sklopke s jednopolnim ponovnim
uklapanjem. Postoji, dalje, opasnost da se luk medu elektrodama neCe
gasiti sam od sebe, pogotovo kad se radi o velikim strujama.
Preskokom na iskriStu nastaje odrezan val, koji dodatno napreie izolaciju namota transformatora radi nejednolike raspodjele napona izmedu
zavoja. Ta opasnost je to vefa, Sto je iskriSte bliie transformatoru.
Prilikom isklapanja neopterekenih transformatora ili vodova pojavljuju
se prenaponi medu kontaktima sklopke, koji mogu dovesti do preskoka na
iskristu, Sto opet dovodi do velike struje medu kontaktima sklopke kad
su njeni kontakti vet rastavljeni. Moie se dogoditi da sklopka ne uspije
prekinuti tu struju, Sto 6e uzrokovati njeno oSteCenje.
Radi svega toga zaStitna iskriita se malo upotrebljavaju.
P E T 0 POGLAVLJE
385
350/5A
f5 YA, ti I
Slika 5.2.
Principna
shema
spoja
odvoda na
sl. 5.1.
Slika 5.3. Shema djelovanja odvoda na sl. 5.1. (nacrtani'samo vodovi za mjerenje i zaftitu)
J 6
rl
Da bi se ocijenila sigurnost pogona, potrebno je u prvom redu poznavati vjerojatnost kvara svakog od elemenata u postrojenju. Pojave kvarova, medutim, ne ovise samo o kvaliteti i konstrukciji ugradenih dijelova,
nego i o uzdriavanju i manipulaciji. Zbog toga je potrebno takve analize
temeljiti na iskustvu one mreie, u kojoj Ce raditi promatrano postrojenje.
Zbog ilustracije navedeni su u tab. 5.1. podaci o kvarovima i o trajanju
popravka kvarova u SSSR-u (Lit. 84). Da bi se uzela u obzir i potreba
odriavanja i pregleda, treba poznavati periodiPnost remonta i njegovo
trajanje. U tab. 5.2. navedeni su radi primjera podaci o rokovima revizije i kontrole (Lit. 85) i njihovo trajanje, prema iskustvima u SSSR-u
it. 84).
Poznavajuti statistike kvarova, te broj aparata i duljinu vodova,
moguCe je odrediti broj kvarova u godini i trajanje prekida pogona. Ako
sa n oznarimo broj kvarova na promatranom aparatu ili vodu u godini,
sa N broj aparata (N = 100) ili broj kilometara voda ( N = 100) na
koji se odnosi broi kvarova n, te ako sa t oznarimo trajanje prekida
ka6 posljedicu jednog kvara (tab. 5.1), relacija
--- -
a-a
.a;
m .P
r '~;d
.-Nwa
a'a
L > L
Transformatori
Sklopke za 110 kV i vise
Sklopke za 20-35 kV
Sklopke za 10 kV i niie
Rastavljafi svih napona
Zrafni vodovi, 100 kV i viSe
Zrafni vodovi, 35 kV i niie
100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 km
100 km
Prosjefan
broJ
kvarova
godini
(n)
0:5
1,s
1,o
0,s
0,Ol
1:O
2,s
prosje~no Vjerojatnost
kvara
trajanje
popravka
n
t
kvara ( t ) P =
8160.
48
8
6
6
4
5
3
27,4 . lo-'
13,7 . lo-'
6,9 .
3,4 10-6
0,05 . 10-a
5,7 . lo-'
8,6 . lo-'
'
&&
d(
V)
V)
,
-
- l m s Z E ; S E ; S C S
.2
2
ZT
gs
."
L?
II
II
II
II
II
II
II
II
; JJiZg2S$
m
a
a .K
2 2 .K .z .K .K .K
C
C
~
C
~
C
M
Y
3 3 3 3 3
--
Rolifina
(N)
S s G Z G G
TABLICA 5.1.
'
. . . (5.2)
N 8760
m e r l m - m c n c -
--
d
_
&tau
T
n
P=---- -
5. f. b. b. b. b. q. q. q.
eGIE
d
II
" 2 K- 2" Z? z- z- z- "
.-
&
Slika 5.5. Primjer sheme za odredivanje vjerojainosti prekida pogona (p-vjerojatnost prekida pogona
na dijelu sheme)
p.l. i p p oznaEimo vjerojatnosti lrvara na rastavljaEu, sklopki, transformatoru odnosno vodu, a sa b,,, b s , b.]. i b V broj tih elemenata spojenih u
seriju, vjerojatnost kvara za shemu na sl. 5.4a odredit Cemo iz relacije
uzimajuCi u obzir
(4 . 0,05 2 . 6,9 -I
2 . 27,4 80 . 5,7) . lo-" =
13,s 54,s 456,O) . lo-"
= 524,s . lo-"
0,52
= (0,2
Ako bi, medutim, svaki kvar na jednom od elemenata u paralelno spojenoj grani izazvao prekid pogona u obje grane (svaki kvar je kratki spoj,
a ne postoji selektivna zaStita), vjerojatnost prekida pogona za shemu na
sl. 5.4b iznosila bi
Tada su, naime, iste prilike s obzirom na prekid pogona kao da su svi
elementi spojeni u seriju.
Uzmemo li u obzir jog i potreban remont, dobili bismo veCu vjerojatnost prekida pogona. Pri odredivanju vjerojatnosti prekida zbog revizija
i remonta treba uzeti u obzir da se istodobno mogu vrSiti remonti na
cijelom nizu elemenata, a za trajanje prekida pogona mjerodavan je onaj
elemenat, Eiji je remont najdulji. Ako se, medutim, radi o paralelno spojenim elementima - ukoliko oni mogu preuzeti ukupno optereeenje njihov remont ne dovodi do prelrida pogona.
Ako u rasklopnom postrojenju postoje sabirnice, svaki odvod prikljuEen je na sabirnice preka rastavljafa, koje nazivmo sabirniEkim rastavljaEima. Tek iza sabirniEkih rastavljafa-.-- pro-matrano sa sabirnica dolaze ostali aparati (sklopke, gsi_gu~&i,gj&
transformatori i sl.). Redoslijed ostalih aparata i njihova upotreba ovise o vrsti odvoda i o njegovoj
ulozi u mreii i rasklopnom postrojenju.
a) Jednostrake sabirnice-
=a:
~ h n o s t r u k esabirnice' s uzduinim rastavljarem (A) i uzduhom
sklopkom (B)
Da se omo uki o d v o j e n ~ ~ ~ n n ~ ~ ~ h p o _ t _ r o S ~ ~ s ~ e e ~
postavi 1 uz ,u~nzr@~yv_ai: (sl, 5,7a). Rastavljafem je mogube podijeliti
u-=a dijela, Sto omogukuje odijeljeno napajanje preko posebnih
transformatora (kao na sl. 5.7a) ili posebnih generatora, pa se prema tome
n+l
n
1s-= (n = broj odvoda), jer svaki odvod ima jednu sklopku, a osim toga postoji
uzduina sklopka u sabirnicama. Za istu shernu prosjeEni je broj rastavljaEa po odvodu
__-\
7"-
n+2
LS,
~ h k a5.12. Mogucnost prikljutka transformatora na dvostruke sabirnice s po dvije sklopke po odvodu (n, = broj vodova,
nt = broj transformatora = 2)
~ i i k a5.15. Prikljueak odvoda na jednostruke sabirnice u rasklopnom postrojenju s pomoCnim sabirnicama: (a) normalni
pogon, @) pogon u slutaju kvara sklopke Si
PomoCne sabirnice
Izgradnjom pomoknih sabirnica u postrojenju s jednostrukim sabirnicama omogukeno je uklapanje rezervne sklopke (SR na sl. 5.15), koja je
montirana u rasklopnom postrojenju, u bilo koji odvod jednostavnim
uklapanjem rastavljafa. Na sl. 5.15a prikazan je poloiaj rastavljatia u normalnom pogonu, a na sl. 5.15b u slufaja kvara na sklopki S,. Analogno
se moie postupiti ako je kvar nastao na sklopki bilo kojeg odvoda. Ako nije
predviden odvojen pogon u rasklopnom postrojenju, a potrebno je odriati pogon odvoda i za vrijeme kvara i revizije sklopaka, korisno je upotrijebiti shemu s pomoknim sabirnicama.
I
I
B. Spojno polje
a ) Izvedba i upotreba
I
I
5
I
I
I
I
I
T
-
- -
naime, kako je vet spomenuto, Eesto potreban drugi sistem sabirnica npr.
26 Visokonaponska rasklopna postrojenja
401
Slika 5.21. Poloiaj sklopaka i rastavljafa u sluEaju odvojenog pogona u rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicarna
za odvojen pogon dijelova mreie, zamjena demontirane sklopke sa sklopkom u spojnom polju nebe biti moguba, pa je u tom sluEaju opravdana
izvedba s pomobnim sabirnicama.
Spojno polje moie dalje posluiiti kao sklopka za paralelno spajanje
generatora (u elektrani) ili dijelova mreie, koji u nekoj situaciji napajaj u odvojena potroSaEka podruEja. U daljnjem izlaganju govorit bemo o
paralelnom spajanju dvaju generatora, iako se to odnosi i na dvije grupe
generatora, odnosno na dva dijela elektroenergetskog sistema, u kojima
radi i vebi broj elektrana. Pretpostavimo, dakle, da se sabirnice I napajaju iz generatora A, a sabirnice I1 iz generatora B (sl. 5.21), te da je
Slika 5.22. Poloiaj sklopaka i rastavljafa nakon sinhronizacije za rasklopno postrojenje na sl. 5.21.
1
I
Slika 5.23. Poloiaj rastavljata i struje prilikom prespajanja odvoda b sa sabirbirnica I1 na sabirnice I
Upotrebu spojnog polja, da se ukaie na razliEite moguenosti, ilustrirajmo primjerom koji se moie pojaviti u praksi. U shemi spoja na sl. 5.26.
spojno polje upotrebljeno je kao veza izmedu vainijih i manje vainih
potroSaEa, s namjerom da se osigura opskrba energije za vaillije potrogaee.
U prikazanom primjeru elektrana radi paralelno s ostalom mreiom preko
jednog voda, a generatori elektrane nisu dovoljni, s obzirom na svoju
snagu, da opskrbe potroBaEe prikljufene na sabirnice elektrane. U sluEaju
prestanka dobave energije iz mreie generatori be biti preoptereeeni, Sto
be dovgsti do djelovanja zagtite generator5 i do isklapanja njihovih sklopaka, te konaEno do prestanka opskrbe svih potroSaEa. Da se to ne dogodi,
~ l i l i a5.24.
'
Poloiaj rastavljafa i struje prilikom prespajanja odvoda B (vicli sl. 5.23)
sa sabirnica I1 na sabirnice I
404
ma+
vaini
potroSaEi
vain$'
potroSa&
veza s o~talom
m m m
- izvedba s
v&im brojem
- izvedba
s manjim brojem
dl
elek trane
elektme
b) Zvjezdigte transformatora
. 0)
&
*
-
Slika 5.33. Spoj zvjezdiSta transformatora sa zemljom: (a) zvjezdiSte izolirano, (b) zvjezdiite neposredno
uzemljeno
sredno uzemljenje zvjezdista, jer se normalno ne uzemljuju svi transformatori. Kad je zvjezdiite uzemljeno preko rastavljaEa (st 5.33b), odvodnik
prenapona je premosten.
Kad je zvjezdiste uzemljeno preko prigusnice, potrebno je da postoji
moguknost isklapanja prigusnice, .odnosno rastavljanja prigusnice od nultaEke transform'atora. To omogukuje shema sa sl. 5.34a kad u transformatorskoj stanici sa dva transformatora postoji jedna prigusnica, a shema
sa sl. 5.34b kad postoje dvije prigusnice. Prilikom izbora sheme spoja
prigugnica treba uzeti u obzir i eventualni odvojeni pogon transformatora, jer to traii i odvojen pogon prigugnica. Radi toga se, kad u transformatorskoj stanici postoje tri i vise transformatora, moie postaviti zahtjev
da se izvedu dvostruke sabirnice za prikljuEak prigusnica.
blje pri radovima. Izlazni rastavljaE je obiEno mehaniEki povezan s rastavljaEem za uzemuenje, da se onemoguki istodobno uklapanje obaju rastavljafa.
U svaki odvod zraEnog voda postavlja se slog odvodnika prenapona
(po jedan u svaku fazu) radi zastite rasklopnog postrojenja od prenapona
(~1.5.36).
I
bl
a)
VFK- viso&ofrekventni
kondenzator
Slog naponskih transformatora, ukoliko je potreban u odvodu, postavlja se u svakom sluEaju iza sklopke (gledano sa strane sabirnica), kako
bi se mogao izmjeriti napon voda i prije nego st0 je sklopka uklopljena.
Kad je zraEni vod, ili kabel, spojen s mreiom u kojoj nema izvora energije, ne treba postavljati naponski transfomator u odvod zraEnog voda,
jer ako vod nije spojen na sabirnice rasklopnog postrojenja sigurno je da
na njemu nema napona. S druge pak strane, na poEetku voda vlada
upravo napon sabirnica, kad je on spojen na njih, a napon je sabirnica
poznat jer postoje naponski transformatori u mjernom polju. Nasuprot
tome, ako je vod spojen s mreiom u kojoj postoje izvori energije, potrebno
smjer ene91;O
L-
---------
--------
aJe/o~a"/i z d t i t e t m f i r m a t a r a
- .- --J
smjer enerqGe
,.,
b)
Ta
; 1
,/
Slika 5.38. Blokspoj vod-transformator: (a) s djelovanjem zaStite transformatora na udaljenu sklopku, (b) s rastavljaeem za kratki spoj,
(c) sa sklopkama na obje strane transformatora
'
spoj na kraju voda (sl. 5.37b). ZaStita transformatora na kraju voda daje
impuls za uklapanje tog rastavljaea, posljedica Eega je tropolni kratki spoj
na kraju voda. Struja kratkog spoja djeluje na zaStitu na poEetku voda,
Slo dovodi do isklapanja sklopke na njegovu poiretku.
Shema na sl. 5.37. vrijedi za sluiraj ako se napaja samo s jedne strane.
Kad bi postojala moguCnost napajanja sa dvije strane, potrebno bi bilo
postaviti joS jednu sklopku izmedu sabirnica i transformatora na drugom
kraju voda, s istodobnim povezivanjem zaStite transformatora na poEetku
voda s tom sklopkom. Ako bismo se odluEili da postavimo rastavljar za
kratki spoj, trebali bismo takav rastavljaE postaviti i na poEetalr voda, na
koji bi djelovala zaStita transformatora na njegovu poiretku.
SluEaj prikazan na sl. 5.37. dosta je rijedak, jer se radi o izoliranom
vodu viSeg napona. CeSke transformator postoji samo na kraju voda, dok
je njegov poEetak prikljuEen na sabirnice nekog veCeg rasklopnog postrojenja. Na sl. 5.38. prikazana je shema spoja takve veze u tri varijante, kad
postoji mogutnost napajanja s obje strane. U prvoj varijanti (sl. 5.38a)
potrebno je osigurati djelovanje zaStite transformatora i na sklopku, koja
se nalazi na poEetku voda. U drugoj (sl. 5.38b) je potreban samo jedan
rastavljair za uzemljenje i pored moguirnosti dvostranog napajanja, dok su
u treiroj varijanti (sl. 5.38c), koja se normalno izvodi, predvidene sklopke
s obje strane transformatora.
II
I
I
35 kV do ukljuirivo 110
417
-------
//;//:/
I.++*
,/
\/
\R
S
$'
1-7-+0
,
\\
/
RKS rastav~ot
krufki spa/
,+
------
--a_-
Slika 5.43. Shema s jednom sklopkom za pkiklju~ak Eetiri transformatora na vod-prosirenje prema sl. 5.42.
RKS -rssfav[ot zo
krotki spoj
Struje kratkog spoja mogu se smanjiti, pri shemi sa sl. 5.48, postavljanjem priguinice u sabirnice medu transformatorske prikljuenice na
strani niieg napona (sl. 5.49). Tada je, uz istodobno smanjenje struja
kratkog spoja, .omogufena opskrba potrogaea na oba dijela sabirnica iz
Smanjenje struja kratkog spoja najjednostavnije se moie postifi izbjegavanjem spajanja transformatora na strani niieg napona (sl. 5.48). U
tom sluraju mogu se pojaviti poteSkofe u vezi sa sigurnoSCu opskrbe
SESTO POGLAVLJE
*
Znatnije smanjenje investicija radi smanjenja struja kratkog s p ~ j a
postiie se kad je moguCe radi toga upotrijebiti tip sklopke manje rasklcpne
moCi (npr. mjesto sklopaka 600 MVA sklopke od 400 MVA). Ukoliko
i pored postavljanja priguSnica nije mogube upotrijebiti manji tip sklopke,
obiEno nema opravdanja upotreba prigugnica, jer se tada postiiu samo
manje uStede u rasklopnom postrojenju.
A. Ampermetri
U odvodu se mjeri struja ili u jednoj ili u sve tri faze. U veEini
visokonaponskih odvoda dovoljno je mjeriti struje samo u jednoj fazi
(sl. 4.145a), jer se pretpostavlja da je optereCenje simetrifno i jer se
kontrola simetrifnosti opterekenja vrSi na generatorskim odvodima.
gdje se jafina struje mjeri u sve tri faze (sl. 4.145~).U nekim slufajevima
je poieljno da se jaEina struje moie oEitati na dva mjesta u rasklopnom
'
%-
postrojenju (na Celiji i komandnoj ploEi), pa se tada na isti strujni transformator prikljuEuju dva ampermetra u seriju.
Jedna od sekundarnih stezaljki strujnog transformatora treba da bude
uzemljena, da bi se otklonila opasnost za osoblje u sluEaju proboja izmedu
prirnarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na svirn strujnirn transformatorirna uzemljuje stezaljka na strani sabirnica.
C. Mjerenje snage
a) Djelatna snaga
U visokollaponskim mreiama normalno se za mjerenje snage upotrebljava vatmetar sa dva mjerna sistema, koji taEno pokazuje u trofaznom
sistemu s izoliranom nul-tafkom. Ako .je medutim nul-taEKa uzemljena
bilo neposredno bilo preko priguinice, pokazivanje vatmetra nije taEno
pri jednopolnom ili dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa
zemljom, odnosno pri zemnom spoju, jer se tada struja zatvara i kroz
Voltmetre prikljuEujemo na sekundarne strane naponskih transformatora, koji su prikljureni na sabirnice ili na odvode.
Pri mjerenju triju linijskih napona, odnosno triju faznih napona,
nije normalno potrebno predvidjeti viSe od jednog voltmetra, jer se
njegovo preklapanje na bilo koji od napona moie provesti jednostavnom
preklopkom. Nasuprot tome, preklopka se ne upotrebljava za mjerenje
struja u v%e faza jednim ampermetrom, jer je tada potrebno prespojiti
ne samo ampermetar na drugi strujni transformator, veC i prethodno
kratko spojiti strujni transformator na koji je bio prikljuren ampermetar.
Na sl. 6.la prikazana je shema spoja voltmetra s preklopkom za mjemjerenje samo'linijskih napona, a na sl. 6.lb voltmetar s preklopkom za
mjerenje linijskih i faznih napona.
zemlju kao kroz Eetvrti vodif. Suma struja kroz tri faze nije tada jednaka
nuli, Bto je uvjet da bi rad vatmetra sa dva mjerna sistema bio ispravan.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-tarkom spoj sa zemljom je
kratak spoj, koji treba iskljuEiti u roku od najviSe nekoliko sekunda, pa
gregka pokazivanja praktiEki ne utjefe na mjerenje. Nasuprot tome,
zemni spoj u mreii koja je uzemljena preko priguSnice moie trajati i
dulje, pa je za to vrijeme pokazivanje vatmetra pogregno. To nas obiEno
u pogonu ne smeta, jer se prema vatmetru normalno ne vrSi obrafun.
Slika 6.1. Shema spoja prikljutka voltmetra s preklopkom
. . . (6.1a)
P = In URScos (30'
= IRURScos
'428
Da se postigne ispravan otklon instrurnenta dovoljno je izmijeniti prikljufke za strujne grane vatmetra (sl. 6.3), pa on reagira kao da se nije
promijenio smjer energije.
U nekim slufajevima korisno je poznavati zbroj optereeenja u viSe
odvoda, postavljanjem jednog zajedniEkog vatmetra.
Ako strujni transformatori u odvodima imaju iste prijenosne omjere
(250/5 A na sl. 6.5), dovoljno je paralelno spojiti sekundarne namote
strujnih transformatora i sumu struja dovesti u vatmetar. No tada se
ne moie upotrijebiti vatmetar nazivne struje 5 A. Nazivna struja vatmetra treba da iznosi 10 A (2 X 5 A) kad se radi o dva odvoda, odnosno
5 n A, ako je n broj odvoda. Skala vatmetra treba da bude takva kao
da je prijenosni omjer strujnog transformatora nIn1/5nA, gdje je Inl
primarna nazivna struja jednog strujnog transformatora (500/10 A za
sluEaj prikazan na sl. 6.5).
Upotreba vatmetra nazivne struje veCle od 5 A moie se izbjehi postavljanjem dvaju medutransformatora (sl. 6.6) na koje su prikljuf ene sekundarne strane strujnih transformatora na odvodima. Medutransformator
ima toliko primarnih namota koliko ima odvoda, dok je prijenosni omjer
.
Slika 6.4. Struje i naponi u svicima vatmetra s dva mjerna
sistema: (b) suprotan smjer energije u odnosu na (a)
[180- (30'
- - [IRURScos (30'
I
I
Slika 6.6. Zbrajanje opterefenja dvaju odvoda sa strujnim transformatorima istih prijenosnih omjera pomo6u meflutransformatora
5 n15 A. Ako naime u jednom od primarnih namota tePe struja i (u ostalim primarnim namotima nema struje!), u sekundarnom namotu teEe
i' = iln, odnosno i' = i/2 u sluEaju sa sl. 6.6. Na skalu vatmetra unijete
su vrijednosti kao da je vatmetar prikljuren na strujne transformatore
prijenosnog omjera n In,/5 A.
Pomotu medutransformatora moie se mjeriti i zbroj o$tereCenja odvoda na koje su postavljeni strujni transformatori razliEitih prijenosnih
omjera. Shema spoja za mjerenje zbroja opteretenja triju odvoda prikazana je na sl. 6.7. Ako sa I,,, I,, . . . Ink oznaPimo primarne nazivne
struje strujnih transformatora u odvodima, prijenosni omjer prvog primarnog namota prema sekundarnom namotu medutransformatora odredujemo iz relacije
5
2 Ink . . . (6.3)
In,
5- I n 1
Ink
U brojniku naime mora biti 5 A, jer je svaki primarni namot medutransformatora prikljuren na sekundarni namot strujnog transformatora u
odvodu, a u nazivniku desne strane relacije (6.3) imamo struju medutransformatora, koja teEe u sekundarnom namotu kad se u primarnom
namotu p03avi nazivna struja. Strujni transformatori na odvodima sa
sl. 6.7. imaju prijenosne omjere 30015, 10015 i 40015 A, pa vatmetar trebn
da ima skalu kao da je prikljuEen na strujne transformatore 80015 A
( 2 Ink&A). Prijenosni omjeri primarnih namota prema sekundarnom
namotu medutransformatora jesu prema (6.3): 511,875 A, 510,625 A i
512,500.A. Prema tome, kad u primarnim namotima teku struje od po
5 A, u sekundarnom namotu teCi Ce takoder 5 A, ako su primarne struje
u fazi. Relacija (6.3) vrijedi kad su nazivne sekundarne struje strujnih
transformatora ejednake nazivnoj struji vatmetra. Ako taj uvjet nije ispunjen, prijenosne omjere medutransformatora odredit Cemo iz omjera
2 Ink
iwn
--
In, _._
'
in,
in,
In1
. . . (6.4)
iwn -Ink
odmd I.
odvod t
odvod 3.
Slika 6.8. Zbrajanje optereCenja tri odvoda sa strujnim transformatorima razliPitih prijenosnih omjera pomoCu pojedinahih medut,ransformatora
b) Jalova snaga
/-\
Da bi se postigao zakretni moment proporcionalan jalovoj snazi, potrebno je na svaki naponski svitak narinuti napon koji je za 90 zakrenut
prema svakom pojedinom iz relacije (6.5). Potraiimo koji su to naponi.
Ako kroz strujni svitak tefe struja faze R, na naponski svitak treba
narinufi fazni napon V R (sl. 6.10a) kad se radi o vatmetru. Zakrenimo
napon V R za 90 pa f e se zakrenuti vektor poklopiti sa smjerom linijskog
napona U S T .Ako dakle ielirno mjeriti jalovu snagu, trebamo na naponski
svitak narinuti linijski napon U s T . Analogno za ostala dva sistema dobivamo da na njihove naponske mitke treba narinuti linijski napon UTR,,
odnosno U R S .Prema tome bi jalova snaga koju bi pokazivao varmetar
iznosila
Q' = InUsT COS (90' - vR) ISUTnCOS (900 -9 s ) f
no buduCi da su linijski naponi za fi vefi od faznih, varmetar 6e pokazivati za toliko vebu snagu, pa njegovo pokazivanje treba podijeliti sa
<3 da bi se dobila prava jalova snaga. Dakle
Q = --(IRUST
fi
sin (
p ~
433
smjer
eneqie
.-
pa je
Q=--
(IRUST
sin c p ~ IsUTRsin cps
fl
+ vs) +
. . . (6.8)
. . . (6.9)
+ I T U ~sin
s VT) .
nuti napon VR, ako kroz strujni svitak protjeEe struja faze T. Izmjereno
jalovo opterebenje iznosi tada
Q' = IRVTcos [90- (30'
+ -
Q = *I
V [sin (30 cp) sin (30 -cp)] =
= fiI v (sin 300cos cp
cos 30 sin cp -sin 30 cos cp
cos300sincp) = 3 1 V s i n c p = f i I ~ s i n c p
I
I
. . . (6.11a)
Za kapacitivno opterebenje imamo odnose prikazane na sl. 6.15. Dolazimo, kao i za varmetar sa tri mjerna sistema, do suprotnog otklona
kazalike.
Mnoienjem sa
~ (PT dobivamo
Postavljanjem da je IR= IT,VR = VT i ( p =
=-3I~sin~=--fl1~sin~
. . . (6.13a)
Za kontrolu u pogonu povoljnije je poznavati djelatno i jalovo opterebenje nego djelatno opterebenje i faktor snage (cos cp). U oba sluEaja,
naime, mogu se odrediti prividna snaga i faktor snage, odnosno prividna
i jalova snaga. U sluEaju mjerenja djelatne i jalove snage mjere se veliEine koje su medusobno neovisne, jer se mogu i proizvoditi praktiEki
neovisno jedna od druge.
U starijim postrojenjima - pa i nekim novijim - nabi be se ipak
cos q-metar.
Strujni svitak (sl. 6.17) u elektrodinamskom sistemu proizvodi mag-.
netsko polje u kojem se nalaze dva pomiEna naponska svitka, medusobno
pomaknuta za 90. Ako npr. kroz strujni svitak protjeEe struja faze R,
naponske svitke treba prikljuEiti na linijske napone izmedu faze R i
ostalih dviju faza. Zakretni moment izmedu strujnog svitka i svitka
prikljuEenog izmedu faza R i S jest
M, = c iR-U~~
-- cos (30
cp) sin a
. . (6.14)
R
gdje su c konstanta, a a kut medu svicima. Na drugi naponski svitak, koji
je mehaniEki spojen s prvim, a zakrenut prema prvom za 90, djeluje
zakretni moment
URTcos (30 -cp) sin (90 - a)
M = c iR. . . (6.15)
M = k @,@, sin y
. . . (6.17)
gdje je y fazni pomak medu tokovima @, i @., Zanemarimo li gubitke
u ieljezu i uz pretpostavku da naponski svitak nema djelatnog otpora
(struja u naponskom svitku zaostaje 90 za naponom) tok @, bit Ce u fazi
sa strujom I, dok be tok @, zaostajati 90 za naponom U (sl. 6.19a). Kut
medu tokovima iznosit Cle
y = 90-cp
. . . (6.18)
gdje je cp fazni pomak izmedu struje i napona. Prema tome be moment biti
M = k @,a,sin (90-cp) = k @@
, , cos cp
. . . (6.19)
Slika 6.17. Shema spoja cos cp-metra
+
y = 90 - cp + (8, - 8,)
E. Brojila
a) Brojila djelatne energije
. . . (6.21)
+ @ S T @ ~ Tsin YT)
. . . (6.25)
(@SR@~RS
sin VR + @ S T @ ~ T Ssin VT)
Do relacije (6.25) dolazimo prema sl. 6.21. Kutovi y~ i y~ jesu kutovi
medu tokovima, koji iznose (sl. 6.21)
=
4,
t"
Slika 6.21. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne energije s dva mjerna sistema
. . . (6.22)
Ako uzmemo u obzir da su tokovi proporcionalni strujama, odnosno naponima, te da mora biti postignuta jednakost 6, = 6,, ukupni moment iznosi
M = kl [IRURS
cos (30'
r+"R
Slika 6.20. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne energije
s tri mjerna sistema
yT)]
. . . (6.27)
do preopteretenja namota ili do veirih pogreSaka. Ako, dakle, brojilo prikljuEimo na mjerne transformatore s izmijenjenim prijenosnim omjerima
prornijenit ire se konstanta brojila, koja se moie odrediti iz relacije
1;
cl= i,,'
u,,'
i2
U"c
u,,'
In
Un
. . . (6.28)
I
Spoj brojila jalove energije moie se izvesti prema istim shernama spoja
koje vrijede za varmetre (sl. 6.11. i 6.16). Takva shema spoja naziva se
spoj sa zakretanjem od 90. S obzirom na pomak tokova dvaju elektromagneta vrijedisve Sto je spomenuto prilikom prikaza rada brojila djelatne energije. I u brojilima jalove energije mora se postiiri da kutovi
6, i 8 , budu medusobno jednaki.
Za brojilo sa tri mjerna sistema vrijedi shema spoja na sl. 6.11, dok je
dijagram struja, napona i tokova prikazan na sl. 6.23. Uzimajuti u obzir
relaciju (6.17), ukupni moment iznosi
. . . (6.29)
Slika 6.23. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije
s tri mjerna sistema i sa zakretom od 900 (induktivno opteretenje)
443
+ IT U R Ssin c p ~ ) . . . (6.31)
gdje je
. . . (6.35a)
. . . (6.35b)
Slika 6.24. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije s tri
mjerna sistema i sa zakretom od 900 (kapacitivno opterebenje)
pa je ukupni moment
@ST
@,,Rsin Y T )
. . . (6.34)
61
Slika 6.27. Spoj naponskog svitka brojila jalove energije:
(a) shema spoja, (b) naponi i tok
Slika 6.28. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije
s paralelnim i serijskim djelatnim otporirna (induktivno opteretenje)
Slika 6.29. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije
s paralelnim i serijskim djelatnim otporima (kapacitivno opteretenje)
odakle je
Postavljanjem djelatnog otpora paralelno sa strujnim svitkom struja
se grana na struju kroz svitak koja zaostaje za ukupnom strujom, pa i
Ink proizveden od t e struje zaostaje za ukupnom strujom. Fazni pomak
6, ovisi o veliEini otpora i o karakteristikama svitka, pa se moie postiti
potreban fazni pomak izborom djelatnog otpora. Na sl. 6.26b prikazan je
vektorski dijagram struja i toka, uz pretpostavku da strujni svitak nema
djelatnog otpora ni gubitka u ieljezu.
Spajanjem djelatnog otpora u seriju s naponskim svitkom, samo dio
(U,) ukupnog napona djeluje na naponski svitak. Magnetski tok ovisan
je o tom naponu i zaostaje za njim za 90. Fazni pomalt (6,) za ukupnim
naponom ovisi i sada o veliEini djelatnog otpora i o karakteristikama
svitka, pa se na njega moie utjecati promjenom djelatnog otpora. Na vektorskom dijagramu napona i toka, nacrtanom na sl. 6.27b, zanemareni su
djelatni otpor naponskog svitka i gubici u ieljezu.
Pogodnim izborom paralelno i serijski spojenih otpora moie se postiti
jednakost faznih pomaka 6, i 6, uz istodobno kompenziranje utjecaja
otpora svitaka i gubitaka u ieljezu.
Ukupni moment brojila sa tri mjerna sistema (sl. 6.28) iznosi
= - k, [IRURSsin (30
+ cpn) -IT
UTSsin (30'
-VT)] . . . (6.40)
= - k, [IRURSsin (30'-cpR)
. . . (6.41)
+ VT)] . . . (6.42)
k [QsRanR
sin (360-(pH)
M
446
k {QSRanRs
sin [360- (30
+ yR)]+
@ ~ T Ssin
(30' - vr))
. . . (G.39)
otporima
29 Visokonaponska rasklopnn postrojenja
Registriranje jalove energije, ako ona moie postati i induktivna i kapacitivna, kad se mijenja smjer djelatne energije, nije moguCe postiki bez
dodatnog usmjerenog releja (sl. 6.36) koji ukljuruje brojila u ovisnosti
o smjeru djelatne energije. Tada su za registriranje jalove energije potrebna Eetiri brojila jalove energije, po dva za svaki smjer, od kojih jedno
registrira induktivnu, a drugo kapacitivnu energiju. Brojila Za kapacitivnu
energiju na shemi (sl. 6.36) spojena su tako da se kapacitivna energija
registrira kao negativna jalova energija.
F. Mjerila frekvencije
U rasklopnirn postrojenjima upotrebljavaju se dvije vrste mjerila frekvencije: preteino ona s jezifcima, a iznimno ona s kazaljkom. Obje vrste
mjerila prikljuEuju se kao voltmetri.
Mjerila s jeziEcima koriste pojavu mehanifke rezonancije EeliEnih pera
u obliku jezif aca, koji titraju pod utjecajem elektromagneta spojenog na
napon mreie. Svaki jeziEac rezonira.na drugu frekvenciju, koja se obiEno
razlikuje od frekvencije susjednog jezieca za 0,5 Hz. Kad mjerilo nije
prikljufeno, vidi se niz jednakih bijelih zastavica, koje miruju. Kad se
mjerilo prikljuEi zatitraju jeziEci Eija je frekvencija rezonacije jednaka,
ili vrlo bliza, frekvenciji mreie. To se titranje pokazuje kao prividno produljenje bijele zastavice. Ako je npr. frekvencija mreie 50 Hz, rezonirat
be jeziEac Eija je vlastita frekvencija upravo 50 Hz (sl. 6.37a). Susjedni
jeziEci za 49,s i 50,5 Hz takoder titraju, ali znatno manje. S obzirom na
to da jeziEac 50 Hz najviie titra, a susjedni titraju podjednako, moie se
zakljuEiti da je frekvencija mreie upravo 50 Hz. Ako medutim dva susjedna jezifca titraju podjednako (49,5 i 50 Hz na sl. 6.37b), znaEi da je
frekvencija mreie jednaka aritmetifkoj sredini frekvencija koje odgovaraju tim jeziEcima (49,75 Hz za primjer na sl. 6.37b). Takvim rezoniranjem moie se ocijeniti frekvencija mreie s taEnoSbu od skoro 0,l Hz. To
je dovoljna taEnost za kontrolu u pogonu.
Slika 6.35. PrikljuEak brojila za djelatnu i jalovu energiju u sluEaju kad je moguC samo jedan smjer energije i samo induktivno
jalovo opterkenje
smjer eneqte
od sabimica
I I
Slika 6.36. PrikljuEak sloga brojila jalove energije za razliEite smjerove djelatne energije
450
-.
~-~
(Lit. 93). Kad u mreii ne bi postojale viSe frekvencije, moglo bi se upotnjebiti mjerilo frekvencije prema shemi na sl. 6.38. Svitak S, instrumenta s unakrsnim svicima napaja se preko kondenzatora, dok je svitak
S, prikljuEen preko priguinice L. Struje kroz svitke iznose
Slika 6.40. Osnovna shema spoja mjerila frekvencije unakrenim sviscirna, na. Eije pokazivanje
nemaju praktiEki utjecaja viSi harmoniEki Elanovi
Ako postavimo
1
L1 = wr C,
m=-
Wr
v
f
LI
R,
dobivamo
gdje je
Y =
f .
z
. . . (6.51)
stator
I1
G. Uredaji za sinhropizaciju
kroz koji protj.eEe struja IR, dobiva trofazni sistem struja, koji se malo
razlikuje od sirnetriEnog trofaznog sistema. Takav sistem struja proizvodi
okretno polje rotora. Namot statora proizvodi izmjeniEno polje iste frekvencije kao i mreia prikljuEena na stator, dok struje rotora proizvode
okretno polje koje rotira prema frekvenciji mreie prikljuEene na rotor.
Djelovanje sinhronoskopa osniva se na medusobnom djelovanju tih dvaju
polja. Rotor se nastoji tako postaviti da se vektor okretnog polja poklopi
sa smjerom izmjeniEnog polja u trenutku maksimalne vrijednosti izmjeniEnog polja.
Zamislimo da je u jednom momentu postignuto da se vektor okretnog
polja poklopi s smjerom izmjeniEnog polja baS u trenutku kad izmjenirno
polje ima maksimum, ali da je frekvencija struje u rotoru manja od frekvencije u statoru. Vektor okretnog polja, koji npr. rotira u smjeru kazaljke
na satu, nakon jedne periode nafi f e se lijevo od smjera izmjeniEnog polja,
kad izmjeniEno polje postigne maksimalnu vrijednost. Zbog toga f e se
rotor zakrenuti u smjeru kazaljke na satu. Nakon daljnje periode ponovit f e se isto, pa f e se zbog toga rotor okretati u smjeru kazaljke na satu.
Kad je frekvencija struje u rotoru vefa od frekvencije struje u statoru,
rotor f e se okretati u suprotnom smjeru. Smjer okretanja kazaljke koja
je spojena s osovinom rotora pokazivat be, dakle, da li generatorima u
SEDMO POGLAVLJE
d
dr
dz
117
f
TR
PraktiEki se okidanje izmjeniEnom strujom moie ostvariti jedino strujom strujnog transformatora, jer u trenutku kad je okidanje potrebno, kroz
strujni transformator teEe velika struja (kratak spoj, preopteretenje).
Svitak okidaEa normalno je prikljuEen na isti strujni transformator na
koji je prikljuEen i zaititni relej. Takvi strujni transformatori moraju
imati toliku snagu da sekundarna struja bude dovoljna za pokretanje
zaStitnog releja i okidafa. U veCini sluEajeva dovoljni su strujni transfor-
Najjednostavniji naEin okidanja jest strujom iz strujnog transformatora pomoCu'mirnog kontakta (sl. 7.3). U normalnom pogonu sekundarna
struja strujnog transformatora zatvara se kroz svitak releja (a) i mirnog
kontakta (b). Svitak okidaEa sklopke (c) praktifki nema struje radi relativno velike impedancije u usporedbi s kontaktom (b). Kad sekundarna
struja postigne vrijednost na koju je udeSen relej, otvara se kontakt
releja i kroz svitak okidafa protjefe ukupna struja strujnog transformatora, Sto dovodi do isklapanja sklopke. Kontakt releja mora u ovom
sluEaju biti dimenzioniran tako da moie izdriati i isklopiti vrlo velike
struje kratkog spoja. PomoCni kontakt (d na sl. 7.2) nije potreban, jer
se isklapanjem sklopke prekida i struja u sekundarnom namotu strujnog
transformatora.
Da bi se izbjegla upotreba masivnih kontakata releja, Sto smanjuje
i njegovu osjetljivost, izvodi se spoj za okidanje s radnim kontaktom
i pomotnim strujnim transformatorom (sl. 7.4). Tada sekundarna struja
strujnog transformatora ne protjefe preko kontakata releja (b) veC samo
kroz njegov svitak (a), koji Ce - kad struja postigne udeSenu vrijednost
iI
Slika 7.9. Skica nadstrujnog releja s uvlafnom kotvom; (a) svitak, @) uvlafna kotva, (c) kontakti
Slika 7.7. Skica nadstrujnog releja
s preklopnom kotvom: (a) svitak
(b) preklopna kotva, (c) kontakti, (d)
kratkospojni bakreni prsten, (e)
granirnik, (f) -pen, fiju silu treba
svladati relej
klopnom kotvom (d na sl. 7.7) smanjuje titranje kotve. Kroz taj prsten,
30 Visokonaponska rasklopna postrojenja
465
I
Slika 7.12. Vremenske karakteristike
nadstrujnih releja; (a) karakteristika o
struji neovisnog releja, fb) karakteristika o struji djelomiEno ovisnog releja
naime, zbog struje u njemu, protjeEe dok a,, koji je u fazi pomaknut
prema toku a,, zbog Eega se ukupni moment koji djeluje na kotvu
mijenja u uskim granicama. Postojanje dvaju u fazi pomaknutih tokova
u indukcionom releju (sl. 7.10) dovodi do znatnog momenta, kao posljedica medusobnog djelovanja toka @, i struje inducirane u aluminijskoj
p10Ei od toka a,, i medusobnog djelovanja toka @, te struje radi toka
a,. Moment, odnosno sila - da bi se zatvorili kontakti - treba da
svlada silu pera (sl. 7.7, 7.8. i 7.10.) ili vlastitu teiinu kotve (sl. 7.9).
kontaktl
poluga vage
Poieljno je da impuls za isklapanje sklopke dade onaj relej koji je najbliii mjestu kvara (relej c na sl. 7.13), kako bi samo dio mreie desno
od sabirnica pored tog releja ostao bez napona, dok bi ostali dio ostao
u pogonu. To nije moguEe sa sigurnoSCu postiCt pomoCu releja Eije vrijeme
djelovanja nije, stupnjevano.
kvara, jer njegovo je vrijeme djelovanja najkrate. Naravno da t e proraditi i ostali releji koji se nalaze u dijelovima mreie kroz koje protjeEe
struja kratkog spoja (a i b na sl. 7.14), ali be isklopiti ona sklopka na
koju djeluje relej najbliii mjestu kratkog spoja (c na sl. 7.14). Isklapanjem
te sklopke prestat Ce teCi struja kratkog spoja, pa Ce prestati i uzrok
djelovanja ostalih releja, koji zbog toga neCe ni do6i do'stanja da bi
dali impuls za isklapanje sklopke.
Da bi se 'omoguCilo vremensko stupnjevanje, potrebno je uz nadstrujni, predvidjeti i vremenski relej. U toj je kombinaciji nadstrujni
relej poticajni Elan, a vremenski usporni Elm.
Vremenski relej najlielke se izvodi (prerna sl. 7.15a) sa satnim mehanizmom. Taj qehanizam se stavlja u pogon oslobadanjem zapora u oki-
za vremenski stupanj dulje (0,4 s na sl. 7.14) itd. Vremenski stupanj ovisi
o taEnosti releja. Takvirn vremenskim stupnjevanjem postiie se to da
be najprije djelovati relej koji je sa strane izvora energije najbliii mjestu
t i t
Slika 7.16. Neovisna nadstrujna zaltita
tri faze
I
I
ranom nul-tafkom ili s uzernljenjem preko priguSnice dovoljni nadstrujni releji u dvije faze (sl. 7.17). U oba slufaja, medutim, dovoljan
je samo jedan vremenski relej. U vekini sluEajeva izvode se svi releji
u zajedniEkom kufigtu.
Glavni je ned-ostai&sp&a~ kombinacijeena&~uinIhj-~remenskih
releja u tome da baS zakratkihsp.oje_v_a-u-blizini elektrana, k a d sg struje
kratkoe spola n .a ,l w P ~ h ~ - ~ - a j d u _ I $to
j je
a ,nepovoljno r a d m i f k i h na w n j a - ~ t i m d i j e l e v i m amreie.
-TEidstrujne releje u p d b 1 j e n e prema shemama na sl. 7.16. i 7.17.
udeSavamo prema struji opterekenja. Nadstrujni relej npr. djeluje pri
40010 vekoj struji od maksimalne u normalnom pogonu. Ako medutim za
svaku sklopku u radijalnoj mreii upotrijebimo dva nadstrujna (za svaku
fazu) i dva vremenska releja (sl. 7.18), moie se postiki skrakenje vremena za slufaj kratkog spoja na vekem dijelu mreie. Da se postigne selektivnost, jedan od nadstrujnih releja @rzi nadstrujni relej) udesi se
prema struji kratkog spoja, koristeei finjenicu da velifina te struje ovisi
o mjestu kratkog spoja. Relej B u mreii na sl. 7.19b udeSen je npr. tako
da proradi kad struja postigne vrijednost I K ~(sl. 7.19a). Ta struja je
('3
Kad je mreZa napajana sa dvije strane, ne moie se opisanom nadstrujnom zagtitom postiti selektivno djelovanje, jer struje kratkog spoja dotjefu sa dvije strane, pa takvo vremensko stupnjevanje nije jednoznafno definirano. Zbog toga se u dvostrano napajanim mreiama uz
nadstrujni relej upotrebljava i usmjereni, da bi se pored veliEine struje
uzeo u obzir i smjer energije.
U upotrebi nadstrujnih releja u dvostrano napajanoj mreii bit fe
viSe govora u poglavlju o usmjerenim relejima.
t t t
Slika 7.21. Neovisna nadstrujna zaStita (u dvije
Takav termiEki relej, koji bi bio termiEka slika Stikenog objekta, moie
se, medutim, izvesti samo uz relativno visoke troSkove. Neke tvornice
proizvode termieke releje pomoCu kojih se nastoji dobiti Sto vjernija
termiEka slika transformatora, uvodeki u relej utjecaj temperature
okoline i temperature ulja transformatora.
za okida!
sklopke
nu uredq za
signaliznc~u
M = k , I U cos (9 4- a)
Zakretni moment proporcionalan je dakle djelatnoj- snazi, kao da struja
zaostaje (ili prethodi) za kut cp f a za naponom. Treba konstatiraii kako
usmjereni releji i ne treba da mjeri pravu snagu, vek samo da konstatira
njezin smjer. Osim toga usmjereni relej treba da djeluje za vrijeme
kratkog spoja kad je cp S 90, i kad bi zakretni moment bio malen
ako bi a (7.4) bio j&ak nuli. Radi toga je povoljno da a bude izmedu
30 i 60. Promjenom smjera energije promijenit Ee se predznak struje,
p a j e i moment promijeniti predznak, Sto je dovoljno da bi usmjereni
relej djelovao.
Usmjereni relej moie se ostvariti usporedbm struje i napona. Podimo
od izraza za snagu prema (7.4)
P = I U cos (9
Ako desnoj strani dodamo
+ a)
. . . (7.5)
dobit Cemo
2
odakle je
Da bi se relacija (7.8) .iskoristila kao indikacija o smjeru energije u usmjerenom releju, moie se upotrijebiti vaga sa Eetiri svitka, spojena kao na
sl.. 7.25. Djelovanje vage prema (7.8) osniva se na Einjenici da je sila
Slika 7.26. Principijelni prikaz izvedbe i prikljufak usrnjerenog releja s usporedbom
ispravljenih struja (u b prornijenjen srnjer struje prema a)
1;
+12>I;-+l'
476
a)
djelovati kad zakretni moment definiran relacijama (7.4) ili (7.9) postane
veCi od proradnog momenta releja, koji je potreban da se relej pokrene.
U okolini releja postoji dakle ))mrtva zonacc; ako, naime, unutar mrtve
zone nastane tropolni kratki spoj, relej neCe reagirati radi preniske
vrijednosti napona.
Za dvopolni kratki spoj mrtva zona ne postoji, ako ntlponski svitak
releja prikljufimo na linijski napon koji zaostaje 90 za faznim naponom
one faze, na koju je prikljufen strujni svitak (isto onako kako se prikljufuje varmetar, Sto je opisano u poglavlju 6.2). To znafi na isti usmjereni relej djeluju alternativno: struja IR i napon UST, struja Is i napon
Urlr, odnosno struja IT i napon URS.U slufaju kratkog spoja medu fazama
S i T, na sl. 7.28. prikazan je medusobni poloiaj struje IT i napona Uns
koji djeluju na usmjereni relej. Analogno bismo dobili za dvopolne kratke
spojeve izmedu R i S, te R i T. Za slufaj /tropolnog kratkog spoja udaljenog od mjesta prikljufka releja, struje i naponi prikazani su na sl. 7.29.
Za usmjereni relej na koji djeluju struja IT i napon URSimam0 takoder
osigurano djelovanje.
a)
b)
I
I
1
Slika 7.28. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja za kratki spoj i ~ e d u
faza
S i T; (al) i (a2) na mjestu kratkog spoja, (bl) i (b2) na mjestu udaljenom od
kratkog spoja, (al) i (bl) uz zanemarenje djelatnog otpora
>
ad nopanskih h s T
Tomafomu mjermm
potu
kratki
sp4 :R'-
T'
U k to -uzm_li_enim--mre_zamaaaapotreban
je joS j edan relej, da---bis e
obu vatili i jednopolni kratki ~~fliit'~'Kro~"sFfU-jni'~~S~fa~fog
treCeg
rTEjZ protjeEe n u l t a 7 i x p E K t a struje (taEnije: trostruka nulta komponenta, jer dobivena je .kao zbroj struja triju faza), a kroz naponski svitak
nulta -komponenta napona (odnosno njezina trostruka vrijednost). Medusobni poloiaj struje I, i napona V, prikazan je na sl. 7.31. U svim sluta-
Ii-"L
Slika 7.33. Struje i naponi na strani zvijezde transformatora u spoju zvijezdatrokut za sluEaj kratkog spoja na strani trokuta (zanemareni djelatni otpori)
31 Visokonaponska rasklopna postrojenja
481
Slika 7.35. Struje i naponi za sluraj dvopolnog kratkog spoja medu fazama
R' i S' (sl. 7.33) s kutevima izmedu struja i napona za odreaivanje zakretnih
momenata; (a) uz zanemarenje djelatnih otpora, (b) uzevSi u obzir djelatne
otpore
Slika 7.34. ZaStita s tri neovisna nadstrujna i usmjerena releja, koja reagira
i. na kratki spoj na sekundarnoj strani transformatora zvijezda-trokut
+ITURscos [180 -
($- + v )]
B , IR= IT= I
Moiemo postaviti da su UST= URS= U, UTR= 2 U sin 2
i Is = 21, pa je
B
P = 6 IU sin cp sin 2
. . . (7.11)
protjefe struja IR, a samo kroz polovinu zavoja struja I , pa relej djeluje
tako da kroz njega protjefe struja
smjer napona UTRodabran je radi toga Sto struja IR ima smjer obrnut
kratki spoj:
-T
b)
s'- T '
-
ur~
kratki spoj: R'- T
'
kmfki spoj: 5- T
Slika 7.40. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za dvopolne kratke spojeve na
sekundarnoj strani transformatora u spoju zvijezda-trokut (oznake prema
sl. 7.33)
iR
-&
Slika 7.39. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za tropolni i dvopolne
kratke spojeve u galvanski spojenoj mreii
releja C, i C,), proradit Ce samo nadstrujni releji u cijeloj mreii, a komandu za isklapanje dat Ce samo releji u tom vodu (C, i C,), jer im je
vrijeme djelovanja najkraCe.
+nadstwni relej
nadshqii i
-urm/rm/treni&$
samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu u kojem se nalazi
relej. Vremensko stupnjevanje treba provesti za releje na krajevima
vodova prema generatoru I (releji A,, B,,C,, D, i E, na sl. 7.41), kao da
postoji samo taj generator (prema principima stupnjevanja nadstrujne
zaStite bez usmjerenog releja), dok stupnjevanje releja na krajevima
prema generatoru I1 (releji A,, B,, C,, D? i E2) treba provesti kao da
postoji samo generator 11. Na taj naEin dobivamo tzv protuhodno vremenski stupnjevanu zaStitu. Da se osigura selektivnost, usmjereni releji
se postavljaju na krajevima vodova, promatrano od strane dvaju generatora. Aka se pode od vodova najbliiih generatorima (releji A, i E, na
sl. 7.41), pa sve dalje od generatora (releji B, i Dl), doCi Ce se do voda
koji je jednako (po broju vodova) udaljen od oba generatora, a na kojemu
bi oba releja trebala da budu usmjereni releji (C, i C,), sa suprotnim
smjerom djelovanja. Selektivnost se medutim moie ostvariti i s obifnim
nadstrujnim relejima, Sto je i jeftinije, pa se u srednjem vodu postavljaju
takvi releji.
Ako tada dode do kratkog spoja u K,, svi Ce nadstrujni releji u mreii
proraditi, usmjereni releji A, i B, poloiajem kontakata omogueit Ce
isklapanje sklopaka, a komandu za isklapanje dat Ce usmjereni relej A,
nakon 0,2" i nadstrujni relej A, nakon l,8". Svi ostali releji
prestat kc rac,iti i.~akon djelovanje releja A,, jer kroz njih viie neCe.
protjecati struja kratkog spoja. Na taj ce naEin biti iskljuEen samo vod
na kojemu je nastao kvar. U slufaju kratkog spoja na sabirnicama (K,
na sl. 7.41) djelovat Ce releji na poEecima vodova koji napajaju oitecene
sabirnice (releji A, i B,), Bto je s obzirom na selektivnost ispravno, jer
ni vodovi nemaju nik-kve vafnosti kad su sabirnice na koje su prikljufeni
u kratkom spoju. A k o s e pojavi kratak spoj u srednjem vodu (izmedu,
Naravno da se srednji vod moie pojaviti samo onda ako postoji neparan broj vodova izmedu generatora. Postavljanje releja karakterizirano
je tada sa dva nadstrujna releja isto vremenski udeSena na krajevima
srednjeg voda. Ako medutim postoji paran broj vodova (sl. 7.42), postupamo i s obzirom na vremensko stupnjevanje i s obzirom na poloiaj
usmjerenih releja kao u mreii s neparnim brojem vodova. Kao karakteristiku smjestaja releja u mreii s parnim brojem vodova dobivamo dva
usmjerena releja istih vremena, ali suprotna smjera djelovanja (releji B,
i C, na sl. 7.42) s obje strane srednjih sabirnica mreie.
U mreii sa sl. 7.43. i pored toga Sto se napajanje vrSi samo s jedne
strane, nije dovoljna tek obiEna nadstrujna zaStita, radi postojanja dvostrukih i viSestrukih vodova. Da bi se osiguralo isklapanje samo oSteCenog voda, potrebno je na krajeve vodova (gledano od strane generatora)
postaviti usmjerene releje. Vrijeme djelovanja tih usmjerenih releja
treba da bude najkraCe Sto je moguCe (0,2" u primjeru sa sl. 7.43). P r i
kratkom spoju u K djelovat Ce releji na kraju oiteCenog voda (A, i A,).
Nadstrujni relej (B, na sl. 7.43) na poEetku voda, koji je paralelan s oSte-
sa dvije strane (sl. 7.41. i 7.42). Vremensko stupnjevanje i smjeStaj usrnjerenih releja isti je u mreii spojenoj u prsten (sl. 7.44. i 7.45) kao i u otvorenoj mreii. I opet se pojavljuju vet spomenute karakteristike za mreiu
s neparnim brojem vodova (sl. 7.44) i za onu s parnim (sl. 7.45).
tor
6-<*92/(
0,6"
w 4
"
0,6/l
246"
42:
w+
e-
1,0"
41
96"
--
4~~i-2-to1;
~ ' 4 3
A. Izvedba
Naponski releji izvode se isto kao i strujni, s tom razlikom Sto se svitak
releja prikljufuje na napon Eija promjena treba da djeluje na relej.
Naponski releji izvode se kao podnaponski ili nadnaponski. Prvi djeluju
kad su udeSena vrijednost postigne ili podbaci, a drugi kad se ta vrijednost postigne ili prekorafi.
U podnaponskom releju je kotva elektromagneta u normalnom pogonu
privufena, jer njegov je svitak trajno prikljufen na napon koji treba
dok pri neposrednom zemnom spoju taj napon postaje jednak nuli;
b) poviSenje napona izmedu zdravih vodiEa i zernlje, jer dozemni
naponi zdravih vodifa postaju veCi od faznog napona, a d sluPaju neposrednog zemnog spoja naponi izmedu zdravih vodiPa i zemlje postaju
jednaki linijskom naponu;
c) pojavljivanje napona izmedu zvjezdiita i zemlje, jer geometrijski
zbroj napona triju faza prema zemlji nije viSe jednak nuli. Taj napon
nazivamo naponom zvjezdiSta.
Naj jednostavnije pokazuju nastanak zemnog spoja tri voltmetra koji
mjere fazne napone; oni u normalnom pogonu imaju iste otklone, dok u
sluEaju zemnog spoja nastaje razlika u pokazivanju (prema a i b). Takav
naEin obifno se ne smatra dovoljnim, jer se zemni spoj moie zapaziti samo
promatranjem instrumenata, a nema uredaja koji bi upozorio osoblje
(koje ne mora stalno promatrati instrumente) da je doSlo do promjene
pokazivanja voltmetra. Radi toga se upotrebljava nadnaponski relej ( 1.
7.47a), koji je prikljufen na tercijarni namot sloga triju jednopolni
naponskih transformatora, izmedu fijih prikljuenica vlada napon zvjezdiSta. Kad se pojavi napon medu stezaljkama tercijarnog namota zatvorit Ce radni kontakt i preklopiti preklopni kontakt, preko kojih se uklapaju signalna iarulja (c) i truba (b). Truba Ce upozoriti osoblje da se
pojavio zemni spoj u mreii. UklopniPar Ce preklopkom (a) obustaviti rad
trube, ali Ce iarulja dalje svijetliti kao znak da i dalje postoji zemni
spoj. Ako zemni spoj iiPezne, relej Ce svoje kontakte povratiti u poPetni
poloiaj i tim Ce ponovno aktivirati trubu. UklopniPar Ce na to upozorenje
prebaciti preklopku (a) u poEetni poloiaj i time uspostaviti pofetno stanje, a uredaj be biti sposoban da registrira nov zemni spoj, kad se pojavi.
Prema tome i pofetak i kraj zemnog spoja bit Ce javljeni trubom.
Naponski releji upotrebljavaju se u rasklopnim postrojenjima za javljanje zemnog spoja. Osim toga podnaponski releji upotrebljavaju se
za zaStitu motora, a nadnaponski za zaStitu nekih generatora. Razmatrat
Cemo samo upotrebu nadnaponskih releja za javljanje zemnog spoja,
jer ostale primjene izlaze iz okvira visokonaponskih rasklopnih postrojenja.
Zemnim spojem nazivamo posredni ili neposredni spoj jednog vodifa
sa zemljom ili uzemljenim vodljivim dijelovima voda ili postroj enja. DO
zemnog spoja moie doCi samo u mreiama koje nemaju neposredno uzemljenu nul-taPku.
Za javlj anje nastanka zemnog spoja mogu se upotrijebiti slijedeCe
pojave:
jeme djelovanja iznosi t,, dok je za joS udaljenije kratke spojeve vrijeme
djelovanja t,. Distantna zaStita s karakteristikom na sl. 7.49. moie se
ostvariti shemom sa sl. 7.50, na kojoj je radi preglednosti zaStita prikazana samo u jednoj fazi. Pojavom struje kratkog spoja proradit f e nadstrujni relej (I >)i usmjereni relej (Us), ako je smjer energije od sabirnica
preda vodu (u sluEaju suprotnog smjera energije daljnji rad zaStite bit f e
onemogufen). Zatvaranjem kontakata nadstrujnog i usmjerenog releja uzbudit f e se svitak vremenskog releja (t) i dovest 6e se napon pozitivnog pola
akumulatorske baterije na jedan od kontakata distantnog releja. Ako se
kratki spoj nalazi na vodu (sl. 7.49) izmedu taEaka A i B, distantni relej
r R
nice (npr. releji B i C, D i E itd.). Oni bi, prema ranije izloienom, imali
isto vrij eme djelovanja, pa ne b
i postojala selektivnost djelovanja. Da
se to postigne releji moraju djelovati i kao usmjereni, pa oni omogufuju
isklapanje sklopke samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu.
Da se ostvari opisana zaStita, potrebna su Eetiri elementa: a) poticajni
Elan, koji f e svojim djelovanjem konstatirati da je nastao kvar u mreii,
b) mjerni Elan (distantni relej u uiem smislu), koji f e imjeriti impedanciju Z i na taj naEin utvrditi udaljenost mjesta kvara od releja, c) usmjereni Elan, kojeg je zadatak da ustanovi smjer energije, pa ili dopusti ili
sprijeEi d jelovanje zaStite i d) vremenski Elan, kojim se odreduje vrijeme
djelovanja zaStjte. Na sl. 7.49. prikazan je primjer vremenskog stepenovanja distantne zaStite. Takva vremenska karakteristika naziva se stepenastom karakteristikom i ona se normalno danas upotrebljava. Ako,
naime, kratki spoj nastane izmedu A i B, distantna zaStita u A treba da
djeluje nakon vremena t,; u sluEaju kratkog spoja izmedu B i C, vri-
Sile na krakove vage proporcionalne su kvadratima tokova, a tokovi buduki da ieljezne jezgre nisu zasikene - proporcionalni su strujama.
Moiemo, dakle, postaviti za sile na krakovima vage
(Z <) zatvorit Ce svoj kontakt prije nego Sto vremeilski relej uspije
zatvoriti kontakt a,, pa Ce preko pomoknog releja (PR2) sklopka biti
isklopljena. Nasuprot. tome, ako se kratki spoj nalazi izmedu taEaka B i
C (sl. 7.49) distantni relej neCe proraditi, jer je impedancija prevelika.
Zbog toga Ce vremenski relej dospjeti da zatvori kontakt a,, pa Ee proraditi pomoCni relej (PRl), koji 6e preklopiti kontakte b, i b,. Prvi preklopni kontakt omogukit f e pridriavanje pomoCnog releja (PR1) i nakon
prekida kruga preko kontakta a,, jer fe strujni krug svitka pomoknog
releja biti prikljuEen preko kontakata strujnog i usmjerenog releja. Drugi
preklopni kontakt (b,) prikljuEit Ce naponski svitak distantnog releja na
otcjep sekundarne strane naponskog transformatora. Distantni relej Ee
sada proraditi, jer Ce - radi niieg napona na naponskom svitku - mjeriti niiu impedanciju, koja je manja od impedancije za koju distantni
relej proraduje. Zbog toga f e se zatvoriti kontakt distantnog releja, ali
do isklapanja sklopke doCi Ce tek kad se na vremenskom rCleju zatvori
kontakt a,. Poloiajem otcjepa na naponskom transformatoru odredena
je taEka B na vodu (sl. 7.49), a poloiajem kontakta a, na vremenskom
releju vrijeme t, drugog stepena distantne zaStite. Ako se konaEno kratki
spoj nalazi dalje od C (sl. 7.49), distantni relej neCe proraditi, jer je impedancija - i pored smanjenja napona - veCa od one na koju relej reagira, ali f e do isklapanja sklopke doCi nakon Sto po&ni liontakt vremenskog releja dostigne kontakt as. Poloiajem kontakta a, odredeno je
vrijeme djelovanja t r d e g stepena distantne zaStite.
Pu = cuzu2
. . . (7.17a)
. . . (7.17b)
Pi = ci,i2
*
Relej djeluje ako se vaga nalazi u ravnoteii ili ako prevlada moment od
sile proizvedene svitkom kroz koji protjeEe struja i. Uvjet ravnoteie
glasi
P,, 1, = Pi Ei
odakle slijedi
c,, u2 = ci i2
gdje su c,, i ci konstante u koje su ukljuEene konstante iz (7.16) i (7.17),
te duljine krakova- (7.18). Iz (7.19) slijedi
moie se postaviti da je
Kao i ostali releji, i distantni se moie prikazati u obliku vage (sl. 7.51).
Kroz namote protjeEe struja i proporcionalna struji kratkog spoja ZK,
te struja u (treba upozoriti da je sa u oznaEena struja, da bi se razliko-
vala struja proporcionalna naponu od struje i proporcionalne struji kratkog spoja!) proporcionalna naponu U K na mjestu kratkog spoja. Moiemo,
dakle, postaviti
. (7.16a)
u = C,I U K
..
1 1 <1
. . . (7.24)
Rl
Sto je veCa duljina voda, taEka na pravcu bit Ce dalja od ishodiSta koordinatnog sistema S, koje odgovara mjestu prikljuEka releja. Na pravcu
impedancije mogu se oznaeiti i duljine voda. Pri odnosima koji vrijede
za dijagram na sl. 7.52. relej Ce djelovati ako kratki spoj nastane na udaljenosti,od 80 km (graniEna daljina) ili bliie od mjesta prikljuEka releja.
Duljine voda moiemo oznaEiti i na apscisi. Produljenje pravca u fetvrti
kvadrant ima smisla za promijenjeni smjer struje, Sto se moie rastumaEiti s dijagramom sa sl. 7.53. Ako mjesto uobiEajenog poloiaja vektora
napona (u smjeru ordinate), kako je prikazano na sl. 7.53a, zakrenemo i
napon i struju za kut r p ~ ,past t e struja u smjer ordinate, a napon u smjer
pravca impedancije (sl. 7.53b), jer je UK = IKZ. Pri suprotnom smjeru
struje imat Cemo iste medusobne odnose kao da je napon zakrenut za 180
(-UK na sl. 7.53b). Prema tome relej s karakteristikom sa sl. 7.52. djelovat Ce bez obzira na smjer struje, ako se kratki spoj nalazi unutar udaljenosti od 80 km s obje njegove strane.
( u - ki l2
= i2
. . . (7.25)
Slika 7.57. Utjecaj djelovanja otpora na granitnu daljinu djelovanja distantnog releja izvedbe prema sl. 7.55.
gdje je K odnos izmedu impedancije na primarnoj i impedancije na sekundarnoj strani, dobit kemo iz (7.28) relaciju
Tada je polumjer kruga K, a pomak srediSta od ishodiSta koordinatnog
sistema k K (sl. 7.57). Pomakom srediSta kruga iz ishodiSta, odnosno
izvedbom kao na sl. 7.55, moie se smanjiti utjecaj otpora luka na graniEnu
daljinu djelovanja releja (sl. 7.57). Promjena graniEne daljine ovisi o
otporu luka. ObiEno se k izabere to veki, Sto je cpk manji (Lit. 98), kako
bi se Sto viSe smanjio utjecaj otpora luka. Pri cpk < 60 povoljno je upotrijebiti relej sa k = 1 (konduktantni relej), u kojega krug prolazi kroz
ishodiite koordinatnog sistema (sl. 7.58). Takav relej upotrebljava se za
zrafne vodove srednjeg napona i za kabelske mreie.
i linijskog napona UTR, dok na drugi djeluje linijski napon UsT. Prema
tome moiemo postaviti
. . . (7.31)
U2
. . . (7.32)
UST
Zakretni moment bit fe, kako je spomenuto, jednak nuli kad tokovi budu
u fazi'ili u protufazi odnosno kad bude sin y, = 0, gdje je ly fazni pomak
medu tokovima. U tom sluEaju velicina tokova, odnosno napon5, nema
utjecaja, pa Ce rotor biti u ravnoteii kad je
relaciji (7.1). Budufi da su tokovi proporcionalni strujama, a struje naponima, moie se pofi od napon5, koji djeluju na namote releja. Promotrimo
djelovanje releja u sluraju tropolnog kratkog spoja. Shema spoja prikazana je n a sl. 7.61. Na jedan od svitaka djeluje napon sastavljen od pada
napona u impedanciji Zh,, kroz koju protjeEe razlika struja I# = IR- IT
Slika 7.62. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.61. u slufaju
tropolnog kratkog spoja
. . . (7.36)
. . . (7.37)
. . . (7.38)
odakle slijedi
/
/
I-Aa
i
I/
i!
i
iI
>
Na sl. 7.66. prikazani su naponi i struje za veCi (Zl l,,) i manji (1, < l,,)
razrnak izmedu releja i kratkog spoja. Kao i na sl. 7.62. vektorski dijagrami
su radi pojednostavnjenja crtani uz pretpostavku da kratki spoj ostaje na
istom mjestu; jednom se promatraju prilike na daljem, a drugi put na
bliiem releju. Usporedbom smjerova vektora U, i U, mogu se konstatirati
razliEiti smjerovi zakrets rotora.
imamo
Linijski napon URSodreduje se iz relacije
UTS=VTf-Vi = a V d r +a2Vl+Vo'-a2Vi-aV;-V,'=
. = (a-a2)
(Vi-V:)
. . . (7.47)
Slika'7.66. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.64. u slufaju jednopolnog kratkog spoja
(radi pojednostavnjenja pretpostavljeno je da su svi faktori proporcionalnosti jednaki jedinici). Zbog preklapanja kontakata kroz svitke pomoCnog strujnog transformatora protjecat C.e takoder struja proporcionalna
linijskom naponu
UM= URT= VR-VT
. . . (7.51)
I
r u u u
Ill
Slika 7.68. Ekvivalentna
shema za odredivanje
napona na poEetku voda
za sluEaj tropolnog kratkog spoja na kraju voda
Sto izlazi iz prilika na mjestu kratkog spoja (Vd = 0). Fazni naponi na
poEetku voda jesu
VR=V; = I d Z
. . . (7.56a)
Uzimajubi u obzir da je a2
za Z, iz (7.71), dobivamo
d z - {a2[z,,+ 3 z (1 + 2 k,)
urn= z,, + z I+ zom
+ z,
+ zo,, - z , ( 1 + 3 k ~ ) )
a komponente struja
I. = -1
+ Zo
z,, + z + z,, + z,
Zom
. . . (7.90)
+ a Ii + I , ( 1 + 3 k,),
. . . (7.91)
Sto sve izlazi iz uvjeta za kratki spoj na kraju voda. UvrStavanjem u izraze
za komponente napona na poPetku voda (7.72), dobivamo
Id
Z,,
+ Z + Z,,
t Z,
[a2(Z,,
+ Z + Z,, + Z,) -
tr-
Napon Uy je dakle
U M= vs =
z,
Id
+ z + z,, + z,
{a2 [Z ( Z ,
+ Z + Z,, + Z,) +
Slika 7.71. Shema spoja distantne zaStite s jednim indukcionim relejem
s cilindritkim rotorom
Na sl. 7.71. prikazana je shema spoja distantne zaitite s jednim indukcionim relejom s cilindritkim rotorom, koji radi na vek opisanom principu.
1 opet postoje Eetiri nadstrujna releja, koji prema vrsti kratkog spoja spajaju na ZModredene struje i odredene napone u oba kruga svitaka releja.
Struja IZ releja koji reagira u sluEaju spoja sa zemljom dobiva se pomoku
sekundarnog namota spojenog u trokut, dok se struje koje protjeEu kroz
impedanciju ZM dobivaju iz tercijarnog namota pomoknog strujnog transfomatora.
Buduki da su sekundarne struje medusobno jednake (i, = i,), kad su uz prihvakene pretpostavke - i primarne medusobno jednake (I, = I,)
struja je kroz relej A i = 0. Ako karakteristike strujnih transformatora
nisu iste, sekundarne struje Ce se razlikovati i po izhosu i po fazi, pa f e
kroz 'diferencijalni relej teki neka struja A i 4 0. Struja A i normalno ke
biti veka Sto je veka primarna struja, jer se u nadstrujnom podruEju normalno karakteristike strujnih transformatora viSe razlikuju, no i male
razlike u karakteristikama - radi velikih struja - izazvat Cle relativno
velike struje kroz diferencijalni relej.
A. Princip djelovanja
Diferencijalni releji usporeduju istovremene veliEine i mjere njihovu
razliku, odnosno djeluju u ovisnosti o toj razlici. Spoj se odabire po principu da u normalnom pogonu kroz relej ne teEe struja, odnosno da relej
ne djeluje. Nasuprot tome, u sluEaju kvara unutar podruEja koje Stiti diferencijalni relej (StiCleno podruEje) zaStita mora proraditi i dati impuls za
daljnje djelovanje (isklapanje sklopke i sl.).
Diferencijalni releji su u principu nadstrujni neusporeni releji, koji
usporeduju bli struje na poEetku i na kraju Stikenog dijela postrojellja
(generatora, transfomatora, vodova i sl.), ili pak struje na istom kraju
dvaju ili viSe dijelova postrojenja. U prvom sluEaju govorimo o uzduinoj,
a u drugom o popreEnoj diferencijalnoj zagtiti. Bavit 6emo se u prvom
redu uzduinom diferencijalnom zagtitom.
Promotrimo u najjednostavnijem sluEaju prilike u sekundarnim krugovima strujnih transformatora na koje je spojen diferencijalni relej
(sl. 7.72. do 7.74). Diferencijalna zaitita Stiti dio mreie (prikazan sa svicima) koji se nalazi medu strujnim transfomatorima, na Eije je sekundarne namote prikljuten diferencijalni relej. Ako pretpostavimo da na
oba kraja imamo strujne transformatore taEno istih karakteristika (isti
prijenosni omjer, iste nadstrujne karakteristike itd), u normalnom pogonu
i u sluEaju kvara izvan Stikenog podruEja (sl. 7.72) neke tefi struja kroz
diferencijalni relej. Struja je definirana relacijom
. . . (7.93)
Ai = i, - i2
U sluEaju kratkog spoja unutar Stikenog podruEja (sl. 7.73. i 7.74) struje
kroz diferencijalni relej vrlo su velike, pa pogreSke strujnih transfomatora
ne utjeEu na djelovanje releja. Pri napajanju s jedne strane (sl. 7.73),
struja kroz diferencijalni relej ( A i) bit Cle praktiEki jednaka sekundarnoj
struji na strani napajanja (i,), jer sekundarni namot drugog strujnog
transformatora h a , u usporedbi s namotom releja, vrlo veliku impedanciju (Z,).
A
L
-1-2,
A
Ai
(2
If
strujni transformahr;
be.? poqrefke
AT
- i ., = -i ~
strujni transformaton'
bez poqrejke
ir
stryni tfrasformtori
s pogreikom
il
strujni tmnsfirmah~i
s pogrefkom
suviSe nisku, vrijednost. Proradna struja, na koju se obifno udeSava diferencijalni relej, iznosi 30/o do 50/o nazivne sekundarne struje strujnog
transformatora (dakle izmedu 1,5 i 2,5 A, ako je nazivna struja 5 A). Proradna struja konstantna je i neovisna o primarnoj struji, dok je struja d i,
za kvar izvan Btifenog podruEja, pribliino proporcionalna primarnoj struji
(sl. 7.75). Ako je A i vefa od proradne struje relej f e djelovati, iako je
i : v ,
0
1,. 1
,
Slika
diferencijalnog
7.75. Radna
releja
karakteristika
(struja A i
za kvar izvan Sticenog podruEja)
YU 12 14 16 f8
-. -.
AT=^
((=I2
rf +iz
strujni transformafori
bez poqre?ke
A1
(a,
a , ) , a u desnom njihova razlika ( a l - 9,). Sile koje djeluju na
kotvu proporcionalne su kvadratu tokova u zraEnom rasporu, pa jednadiba
ravnoteie glasi
gdje je C opet sila pera (izraiena u A) koja se protivi zatvaranju kontakta releja. Konstantu k moie se ostvariti izborom pogodnog prijenosnog
omjera pomoknog strujnog transformatora ili uz isti prijenosni omjer pomoknih strujnih transformatora pomoCu releju paralelno spojenih otpora
r,), jer s tim omjerom treba mno(sl. 7.80). Tada je konstanta k = r,l(rl
Ziti zbroj struja da se dobije dio toga zbroja koji protjde kroz relej. Uzimajuki u obzir (7.93) iz (7.96) dolazimo do jednadibe proradne karakteristike releja
k12i,+AiI-Ai+C=O
. . . (7.97)
-&(A)
Slika 7.81. Primjer proradne karakteristike stabiliziranog diferencijalnog releja u mostu istosmjerne
iitruje
(sl. 7.83) s proradnom strujom od npr. 20/o nazivne struje. U sluEaju kvara
izvan Stikenog podruEja dobi be, radi velikih struja i gregke strujnih
transformatora, do djelovanja nadstrujnog releja (A na sl. 7.83), ali zbog
velike vrijednosti sume tokova otvorit be se mirni kontakt releja B, pa do
djelovanja zaStite nete d&i.
Slika 7.83. Shema spoja diferencijalnog releja s usporedbom magnetskih tokova (B) (A-nadstrujni relej)
I,, = 0
. . . (7.99b)
Prikazano djelovanje diferencijalne zaStite vrijedi za prilike koje vladaju kad se diferencijalnim relejem Stiti generator ili vod. Diferencijalni
relej moie se medutim upotrijebiti i za zaStitu transformatora, pa se tada
moraju uzeti u obzir prilike koje vladaju u tom slufaju.
U prvom redu treba imati u vidu da su primarne struje kroz strujne
transformatore, koji su postavljeni na obje strane Stidenog transformatora,
obrnuto proporcionalne prijenosnom omjeru transformatora. Drugo, kako
se radi o razlifitim naponima, strujni transformatori su razlifite izvedbe,
pa n e mogu imati ni iste karakteristike. TreCe, usporedba struja primarnog i sekundarilog namota transformatora oteiana je zbog pomaka u fazi
medu strujama. I konafno Eetvrto, u regulacionim transformatorima mijenja se za vrijeme pogona prijenosni omjer, koji utjefe na odnos struja
kroz strujne transformatore. Sve to oteiava upotrebu diferencijalne zaitite.
. . . (7.100a)
+ IZi+ I,, = 0
. . . (7.100b)
IS, = a2Ild + a IZi+ I,, = (a2- a) IZd= -j f i ~
~ ~
IT2= a IZd+ a2 + I,, = - (a2- a) Izd= j f i l Z d . . . (7.100~)
IRz=
Prema izloienome u trebem poglavlju, struje direktnog sistema u namotima spojenim u trokut (sl. 7.84) dobivaju s e iz relacija
1
IRz; = - (I~zi- Iszi) = - (a - 1)I z d
3
3
. . . (7.102a)
fi
IR1= - (a2- 1)Izd
3
IRI = 3 Izd
Is1 = Izd
ITl = -j 2 IZd
. . . (7.111a)
. . . (7.111b)
. . . (7.111~)
IRz = 3 I,d
Is2 = IT2 = 0
. . . (7.112a)
. . . (7.112b)
I R l f = - <3
Islr = ITlr = 0
struje u namotu spojenom u trokut
IR1 = -*12a
I s 1 = fl Izd
In
. . . (7.114a)
. . . (7.114b)
. . . (7.114~)
+ +
-j ( Z + 2 Z ) ]
. . . (7.118a)
Pri odredivanju struja u transformatoru zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom spojenim u trokut (bez izvoda), treba uzeti u obzir da
struje direktnog i inverznog sistema ne mogu teCi u namotu spojenom
u trokut (jer mora biti IR3= IS3 = IT^), te da struje nultog sistema ne
mogu teCi u namotu spojenom u zvijezdu s izoliranom nul-taEkom (jer
tada mora biti IR IS IT = 0, Sto nije ispunjeno za nulti sistem struja).
Ako dakle nastane tropolni ili dvopolni kratki spoj, kroz tercijarni
narnot neCe teCi struje, jer ne postoji nulti sistem struja. Struje u primarnim namotima imat Ce istu apsolutnu vrijednost (uz pretpostavku da
je prijenosni omjer 1 : l), uz suprotan smjer od struja u sekundarnim
namotima, pa te vrste kratkih spojeva nije potrebno posebno razmotriti.
Prilike pri jednopolnom kratkom spoju na transformatoru zvijezdazvijezda s tercijarnim namotom prikazane su na sl. 7.88. PolazeCi od
uvjeta IZd= Izr= 12,, komponente struja u primarnom namotu iznose
+ +
Ild = - I2d
1 . = - 1 . 21 = - 1
2d
I,, = 0
Slika 7.87. Struje u transformatom zvijezda-trokut
u slufaju dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom na strani namota spojenog u zvijezdu
(spoj D y 5 odnosnoYd7)
. . . (7.120a)
I l d = -IPd
. . . (7.126a)
I,, = 0
. . . (7.126~)
. . . (7.121a)
. . . (7.122b)
1 ~=
2 3 Ild
IS2 = I T 2 = 0
u tercijarnom namotu
IRs = ISL = I T 3 = - -
. . . (7.123)
,
13i = 0
. . . (7.125a)
Slika 7.89. Struje u transformatoru zvijezda-zvijezda
s tercijarnim namotom spojenirn u trokut u slutaju
dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem
Za zaStitu transformatora u spoju zvijezda-zvijezda (sl. 7.92) diferencijalni releji spajaju se na sekundarne namote strujnih transformatora,
koji su spojeni u zvijezdu. Zamislimo da je na sekundarnoj stani transformatora sa sl. 7.92. nastao tropolni kratki spoj (odnosno da je trans-
&
&
P2
In2
2,,,
. . . (7.130)
iRl
iR2' -iTll
IPd
(1 - a) PP
. . . (7.138a)
In 1
PI = -
. . . (7.134)
2n1
IRl = IR1'-IT;
fi (1-a)
I?d
P
. . . (7.140a)
inl
1
fl
(1-4
In1
= - -
iSz i iT1
Isd
PPl
iTz dobiva se
. . . (7.143)
&=$,=&L
In1
un2
vamo veliEine prema (7.129) i (7.133). Buduhi da postoji medutransformator s prijenosnim omjerom p, definiran omjerom
gdje s u in,' nazivna struja namota prikljurenog na primamu, a in,' nazivna struja namota prikljuEenog na sekundarnu stranu uEinskog transformatora, struja iE1 transformirana u medutransformatoru iznosi
kad uzmemo u obzir relacije (7.137) i (7.147). Ako ielimo da kroz diferencijalne releje ne protjeru struje, mora biti in1"= iX,, iS," = i.?,
i i ~ , "= i ~ , ,
pa je prema (7.148) i (7.141)
IRl =
A
IR, =
Pi2
A
Pin
- Ild
.. . (7.150a)
- Ptn
. . . (7.155b)
iTw'= ptniTl,- - a IPd
P2
dok je struja u vodu na strani trokuta istog medutransformatora
.
iRm=
,-Pm
lRm-lTm - - (1 - a) I?,!
P2
. . . (7.156)
U relacijama (152), (153) i (154) znaEe p,, p2 i p3 prijenosne omjere strujnih transformatora.
Struje u namotu medutransformatora M spojenog u trokut iznose
BuduCi da je A
B = 1, te da relacija (7.160) vrijedi za bilo kakav odnos
medu velifinama A i B, mora relacija (7.160) biti ispunjena i za A = 0,
i za B = 0. Za prvi slufaj (A = 0) postaje B = 1, pa je
odnosno
p,, p,,
1x3
G,
= 40015. Iz (7.161) i (7.162) dobivamo za prijenosne omjere medutransformatora p, = 2,59 i p, = 3,17. Na sl. 7.100. prikazane su komponente
struja u namotima transformatora, t e na stezaljkama namota spojenog
u trokut. Komponente struja crtane su uz pretpostavku da mreie 110
i 10 kV sudjeluju u struji kratkog spoja ( A = 0,8, B = 0,2) i to samo
u direktnoj i inverznoj komponenti, jer - prema shemi spoja transformatora - iz tih mreia ne moie doCi nulta komponenta struje, koja se
zatvara u namotu spojenom u trokut. Na sl. 7.101. prikazane su struje
u sekundarnim namotima svih triju slogova strujnih transformatora uzimajuki u obzir velifine struja u primarnim namotima i prijenosne omjere
strujnih transformatora. Osim toga su nacrtane struje unutar trokuta
.,
1,13 =
1
3
- (lR3- iS3)=
1
B
1 B
-(2 - a - a') I,, = 3 fi Pa P 3 2
flPa P 3 2 I 2 d
. . . (7.164)
jer je n2 4- a t 1 = 0. BuduCi da kroz namot na koji su prikljuteni releji
u promatranom slufaju (kratki spoj izvan StiCenog podrufja) ne smije
teCi struja, zhroj amperzavoja triju ostalih namota mora biti jednak nuli.
UzimajuCi u obzir smjerove struja, mora biti
gdje je sa z oznaEen broj zavoja pojedinih namota. UvrStavanjem vrijednosti za struje, a nakon skrakivanja, dobivamo
seriju spojen je radni kontakt nadstrujnog releja, na koji djeluje diferencija struja. Na sl. 7.104. i 7.105. prikazane su sheme spoja stabilizirane
diferencijalne zaStite s mostom istosmjerne struje. U prvom sluEaju (sl.
7.104) ispravljanje se vrSi tek nakon zbrajanja u strujnim transformatorima, dok se u drugom sluEaju (sl. 7.105) zbrajanje struja vrSi tek
ilakon ispravljanja.
e) Utjecaj struje magnetiziranja i struje uklapanja
545
Da bi diferencijalna zaStita ispravno djelovala mnogo je vainija njezina neosjetljivost prema struji uklapanja transformatora. Uklopimo
li, naime, transformator pojavit Ce se struja uklapanja (Lit. 15. i 92).
Ta struja protjere samo kroz primarnl namot transformatora pa Ce ako uklapanje uslijedi u nepogodnom trenutku - dovesti do djelovanja
diferencijalne zaStite. Stkuja uklapanja, sliEno kao i ona kratlcog spoja,
sastoji se od istosmjerne i izmjeniEne komponente, a osim toga u izmjeniEnoj komponenti pojavljuju se viSi harmoniEki Elanovi.
Djelovanje diferencijalne zaStite radi struje uklapanja moZe se sprijeEiti postavljanjem vremenskog releja u krug diferencijalne zaitite.
Vrijeme zatezanja vremenskog releja treba da bude toliko da ne dode
do uklapanja strujnog kruga za okidanje sve dok struja uklapanja ne
padne na vrijednost pri kojoj viSe neCe djelovati diferencijalni relej.
Potrebno vrijeme zatezanja ovisi o konstrukciji transformatora, a iznosi
od 0,3 do 2 sekunde. Postavljanjem vremenskog releja diferencijalna
zaStita djelovat Ce s vremenskim zatezanjem i u sluEaju kvara u transformatoru, a to je nepoieljno, jer diferencijalni relej treba da djeluje
Cto je moguEe brie. Da se postigne vremensko zatezanje u trenutku uklapanja, a trenutaEno djelovanje u sluEaju kvara, moie se djelovan je
vremenskog releja povezati sa sklopkom transformatora. U sluEaju uklapanja sklopke diferencijalni relej djeluje preko vremenskog releja, dok
je sve ostalo vrijeme vremenski relej premoSten. Takav uredaj djeluje
samo onda ako se transformator uklapa vlastitom sklopkom, ali nema
od njega nikakve koristi ako se transformator stavlja pod napon nekom
drugom sklopkom.
Utjecaj struje uklapanja moie se smanjiti ako se diferencija struja
transformira preko pomoknog strujnog transformatora, koji postaje zasifen istosmjernom komponentom struje uklapanja, pa zato niti ne transformira (ili tek u malom iznosu) izmjeniEnu komponentu struje. To
dovodi do znatne strujne pogreSke pri velikim strujama kvara.
Da se smanji utjecaj struje uklapanja koristi se razlika hroja promjena privlaEne sile u sekundi pri pojavi samo izmjenirne i pri pojavi
pored izmjenirne i istosmjerne komponente struje. Ako kroz elektromagnetski relej protjefe izmjenirna struja frekvencije 50 perioda, privlaEna se sila mijenja 100 puta u sekundi. Ako je medutim istosmjerna
komponenta tolika da su sve vrijednosti struje iznad apscise, sila f e se
mijenjati 50 puta u sekundi. Ako se pero, koje se suprotstavlja sili,
izvede tako da se nalazi u rezonanciji pri 50 perioda (50 promjena sile
u sekundi), neCe doki do zatvaranja kontakta releja i pored toga Sto Ce
kroz relej teCi dovoljno Selika struja. Relej Ce djelovati nakon opadanja
istosrnjerne komponente struje, kad vrijednosti struje padnu ispod osi apscisa. BuduCi da je vremenska konstanta promjene istosmjerne komponente
struje uklapanja znatno vefa od vremenske konstante istosmjerne komponente struje kratkog spoja, nefe opisana izvedba utjecati na djelovanje
releja u sluEaju kratkog spoja.
Osim toga, moie se postojanje viSih harmonifkih Elanova u struji
uklapanja iskoristiti za spreEavanje djelovanja diferencijalne zaitite pri
uklapanju transformatora. Diferencija struja koja treba da djeluje na
relej dovodi se diferencijalnom releju nakon ispravljanja preko priguSnice i kapaciteta koji su u rezonanciji za frekvenciju 50 Hz. Paralelno
t ~ nformatom
s
- - - - -
-.
.-
Kako bi plin iz kotla stigao do spojne cijevi Sto prije i Sto neposrednije,
treba kotao transformatora postaviti u nagnut poloiaj (nagib poklopca
1-2O/o) da najviSe mjesto na poklopcu bude baS na mjestu gdje izlazi
cijev iz kotla. Buchholzov relej postavljen u spojnu cijev izmedu kotla
i konzervatora omoguCuje kontrolu razvijanja plinova u kotlu, a na taj
naEin i zaStitu od proSirenja veC nastalog kvara. Buchholzov relej ima
dva plovka i ploEicu (sl. 7.107), Eiji poloiaj ovisi o koliEini plina sakupljenog u kuCiitu releja i o strujanju plinova i ulja kroz relej. U sluEaju
veCeg luka u transfonnatoru ili veCeg oitetenja uz naglo razvijanje topline,
nastat Ce intenzivno strujanje plinova i ulja, Eije Ce strujanje djelovati na
lopaticu, pa Ce se njezinim pomakom zatvoriti kontakti iivine sklopke
koja se nalazi u releju. Ako dode do manjeg oSteEenja razvit Ce se i
male koliEine plina koji Ce se sakupljati u gornjem dijelu ku6iSta releja,
Sto Ce izazvati sniienje nivoa ulja u releju, pa Ce se i gornji plovak
spuStati, Sto dovodi do zatvaranja kontakata druge iivine sklopke. Ako
ulje poEne nestajati iz kotla jer je npr. kotao poEeo propugtati, nivo
ulja opada, pa se najprije spuita prvi plovak, a nakon toga i drugi, koji
takoder zatvara kontakte iste iivine sklopke na koju djeluje i lopatica.
Kontakti donjeg plovka i lopatice zatvaraju strujni krug za isklapanje
transformatora, dok strujni krug koji se zatvara kontaktima gornjeg
plovka djeluje .na signalizaciju.
plovak
Gornji plovak moie se spustiti i onda kad ne postoji kvar u transformatoru, ako je transformator stavljen u pogon neposredno nakon filtriranja ili dolijevanja ulja, jer s uljem tada dolazi u transformator i zrak
koji se postepeno sakuplja u releju. Zbog toga je predvidena moguEnost
kontrole plina koji se je sakupio u gornjem dijelu releja. Otvaranjem
pipca na vrhu releja plin se ispuSta i pokuSava zapaliti. &o plin gori,
sigurno je da se radi o kvaru u transformatoru, a ako ne gori, potrebno
je traiiti razlog prodiranju zraka u kotao.
'\
1
'
kotao
t r m ~ ~ o r m a t o. r a
L-3-
nalna iarulja (b). Kad se kvar opazi moie se iskljuEiti truba okretanjem
preklopke (S), Eime se pali druga iarulja (a), koja pokazuje da je kontakt
(2) joS zatvoren. Opisana shema prikladna je za manje transformatorske
stanice, dok se u veCim stanicama signalizacija Buchholzova releja kombinira s ostalom signalizacijom.
matora, jer kad se uzmu pogreike u obzir, di rencija struja (na sl. 7.112)
ne bi bila jednaka nuli.
Za zaStitu jednostrukih sabirnica mogu se upotrijebiti releji s usporedbom magnetskih tokova (sl. 7.82), ali tada je potreban poseban relej
koji djeluje na diferenciju struja (sl. 7.113). Kad bilo u kojem releju
s usporedbom magnetskih tokova (potrebno je n - 1 releja) postane zbroj
tokova dovoljno velik zatvorit ire njegovi kontakti (u ovom sluiraju kontakti se nalaze na suprotnoj strani od one na sl. 7.82) i uzbudit ire svitak
ujnujr
pomo6nog releja, koji be otvoriti mirni kontakt. Zbog toga nete doiri do
isklapanja sklopke i pored djelovanja releja kroz koji protjeire diferencija
struja. Sada je dovoljno da proradi samo jedan od releja s usporedbom
magnetskih tokova pa da sprijeEi djelovanje zagtite, Sto je analogno zahtjevu da prorade svi releji na principu vage.
Ispravljanjem struja u pojedinim vodovima i usporedbom sume apsolutnih vriiednosti tih is~ravlienihstruia s niihovom ispravljenom diferencijom (sl. 7.114) mog&e j i postiki selektiinost zagtiti sabirnica. UdeSenje djelovanja releja s obzirom na omjer sume i diferencije struje
postiie se izborom otpora (sl. 7.80).
..-..--
111a1lJL l l a p u 1 1 ,
d..l-l---;
uanlc
u
l ~ d jLA::
nujl
4JC
-..-;-..
--
D~UJCIL
--L:-:--
--
I--::--
11d D ~ U ~ L I I ~ C lid
P
nuJlllld
je
-:IJ
sklopke
sklopke
mok$
~~4'
sklopke
uvjetovano proradom releja kroz koji protjefe diferencija struja. Selektivnost s obzirom na mjesto kvara postiie se uvjetom da do isklapanja
sklopaka dolazi tek nakon Sto prorade oba releja, pa 5re biti iskopEani
samo oni odvodi koji su spojeni na sabirnice na kojima je nastao kratki
spoj.
Treba napomenuti da je stabilizacija diferencijalne zaStite dvostrukih
sabirnica komplicirana, pa se zato ne .izvodi. Zbog toga diferencijalni relej
treba udesiti na relativno visoku struju, kako bi se sprijeEilo pogreSno
djelovanje.
dodirni nqon
A. OpCenito o uzemljenju
Pod uzemljenjem razumij evamo vodljivi spoj neke taEke mreie, ili
dijela postrojenja, koje iz bilo kojih razloga moie do6i pod napon, sa
zemljom preko uzemljivaf a.
S obzirom na uloge uzemljenja razlikujemo: pogonsko i zagtitno uzemlj enje i uzemljenje odvodnika prenapona.
Uzemljenje dijela mreie u normalnom pogonu nazivamo pogonskim
uzemljenjem. Tu spada uzemljenje nul-taEke transformatora, svejedno da
li se radi 0 neposrednom ili posrednom uzemljenju; u pogonska uzemljenja ubrajamo i uzemljenje nul-tafke' sloga jednopolnih naponskih transformatora.
cijevnog uzemljivata
d x 2 (y d 1, iznosi
cp=21-
-I
jer je V 1
+ a S 1 1-,a2
dZ
u obzir da je -< 1
81
Vrijednosti
iznosi
= -,
prema (7.170)
R=2R'=-
2nl
36 Visokonaponska rasklopna postrojenja
1,-
41
. . . (7.175b)
561-
gdje je a
S
Vrijednost logaritama mogu s e odrediti iz dijagrama
1'
iznosi
pa nakon postavljanja da je
i uz zanemarenje
d2
1
- prema - , dobiva se
41
2
-e 1,
21
. . . (7.181)
d
2n1
a uzduinim dijeljenjem uzemljivaira, Lto odgovara uzemljivaru ukopanom uz samu povriinu zemlje, otpor uzemljenja postaje
Rf=
Slika 7.124. Poloiaj trakastog uzemljivaEa za odredivanje potencijala povrSine zemlje i otpora
uzemljenja
Integriranjem od - - do
2
1
+dobiva se
2
njegovoj zrcalnoj slici. Potencijal radi struje u samom uzemljivafu odreden je relacijom (7.180), uz napomenu da kroz uzemljiva? ne tefe struja
2 I, ve6 samo struja I. Djelovanje struje u elementu d 1. zrcnlne slike
uzemljivafa odredeno je relacijom
Integracijom u granicama od
1
do
2
- -
1
- dolazi se do u k u ~ n o g
2
gdje je
. . . (7.186)
m=-4h
1
1
odakle se integriranjem u granicama od - -do
2
1
+dobiva
2
U vefim postrojenjima nije dovoljno postaviti pojedinafan uzemljivaf, vek se to izvodi sa viSe rnedusobno spojenih uzemljivafa. U nekim
j ednostavnijim slufa jevima mogube je provesti tafniji raf un, iako se
vek p'ri neSto vefem broju uzernljivafa dolazi do mnogo jednadibi. To
vrijedi za uzemljenje s istim tipom uzernljivafa (samo cijevni ili samo
trakasti), dok je proraEun pri raznim tipovima uzernljivafa praktifki
nemoguk. Tada se rafuna jednom samo za cijevne, a drugi put samo
za trakaste uzemljivafe, pa se kao otpor uzemljenja uzima manja vrijednost. Radi zajednifkog djelovanja ukupni otpor neito je manji od izra-
Eunatog.
Postupak pri odredivanju otpora uzemljenja prikazat Cemo na sastavljenom uzemljivaEu, koji se sastoji od n paralelnih traka (sl. 7.127) poloienih zemlju neposredno uz povrSinu, jer se utjecaj normalne dllbine
ukopavanja (oko 1 m) moie zanemariti radi velike povrgine koju pokrivaju
trake uzemljivalia. U tom se sluEaju zrcalno postavljeni uzemljivaE nalazi
neposredno poloien na uzemljivaf. Tako spojen uzemljivai: vodi dvostruku struju (2 1). Potencijal uzemljivaEa (1) kroz . koji protjeEe struja
(P =
I, k,,,
2nl
21
ln - = I, k,,
d
pa je otpor uzemljenja
. . . (7.192)
gdje je
U (7.194) ak, jest udaljenost izmedu prve i k-te trake, koja je jednaka
(k - 1) a kad se radi o medusobno jednako udaljenim trakama. Relacijama
(7.192) i (7.193) definirana je vrijednost koeficijenata k,, i kkl, koje Cemo
u daljem razmatranju upotrebljavati zbog pojednostavnjenja. Zbrajanjem djelovanja struja u svim trakarna dobiva se potencijal za svaku
traku, pa se na taj naEin dobiva onoliko jednadiba koliko ima traka.
Pri tome treba uzeti u obzir da su sve trake medusobno spojene, pa
uz dovoljno dimenzioniran dovod moie se raEunati da su sve trake na
istom potencijalu. Prema tome postoji slijedeki sistem jednadiba
Potencijal taPke B (sl. 7.127) u simetrali sastavljenog uzemljivaf a okomitoj na trake odreduje se prema relaciji (7.178), ako se postavi x = 0
i y = bl,, gdje je bk udaljenost taEke za koju traiimo potencijal od
k-te trake. Uzimajuki u obzir sve trake, potencijal promatrane taEke
odreduje se iz relacije
gdje je
gdje je
a,,
mh1 = -
. . . (7.205)
U (7.205,) je a,+, udaljenost izmedu cijevi (1) i cijevi (k), dok je 1 duljina
cijevi. Poznavajuti koeficijente k, otpor uzemljenja i potencijal na povrSini zemlje odreduju se na vet opisani nafin.
Cijevni uzemljivafi mogu se izvesti tako da su svi smjeSteni na krugu
u vrhovima pravilnog mnogokuta. U tom su slufaju struje u svim cijevima medusobno jednake, Eime proraPun postaje znatno jednostavniji.
Tada potencijal svakog uzemljivafa iznosi
TABLICA 7.1.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
F = (n-1)a1
570
. . . (7.210)
Ukupni broj u z e m l j i v a r a
Redni broj
uzemlj ivara
7.
50
50
36
28
36
28
22
22
28
24
18
16
18
21
21
15
14
14
15
19
14
12
10
12
17
13
11
9
9
9.
10.
14
10
9
8
9
8.
:: Ill
13
17
10
12
15
9,5
8
7.5
7,5
8
9.5
11
14
Svaki proraEun uzemljenja samo je pribliian, jer se provodi uz izvjesna zanemarenja i uz ,pretpostavku konstantnog specifiEnog otpora zemlje,
Sto normalno nije ispunjeno. Zbog toga je izvedeno uzemljenje potrebno
mjerenjem kontrolirati, pa ga eventualno poboljiati ako ne zadovoliava
uvjetima.
C. Izvedba uzemljivara i vodova za tuemljenje
U1
Iz = ---450 A
IZ
IZ
TABLICA 1.4.
U1 A
350
==
Napon
Presjek
mmr
400
gdje su U linijski napon u kV, a 1 duljina voda u km. Podaci o struji
zemnog spoja za kabele navedeni su u tabl. 7.2, 7.3. i 7.4. Sabirni vod uzemljenja dimenzionira se zbog sigurnosti na dvostruku struju zemnog spoja,
dok je za ostale vodove mjerodavna struja zemnog spoja.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-taEkom presjek vodova
uzemljenja treba odabrati prema struji jednopolnog kratkog spoja.
50
70
95
120
150
185
240
300
400
500
TABLICA 1.2.
'
45 kV
60 kV
110 kV
220, kV
7,20
8,46
9,06
9,54
10,05
10,50
11,40
12,24
13,50
9,OO
9,45
10,59
11,lO
11,70
12,54
13.38
14,70
13.20
14,40
15,OO
15,60
16,80
18,OO
19,50
20,70
24,OO
24,OO
24,OO
24,60
26,40
Nazivni napon
Presjek
mm?
6 kV
3 X 10
3 X 16
3 X 25
3 X 35
3 X 50
3 X 70
3 X 95
3 X 120
3 X 150
3 X 185
3 X 240
3 X 300
0,40
0,45
0,60
0.65
0,71
0,78
0,87
0,96
1,06
1,20
1,33
1,49
10 kV
15 kV
0.62
0,73
0,78
0,98
1,12
1,20
1,30
1.41
1,50
1,61
1,78
1,94
TABLICA 7.5.
20 kV
0,87
0,95
1,03
1,22
1,36
1,50
1,60
1,77
1,90
2,lO
1,20
1,31
1,42
1,67
1,81
1,96
2,lO
2,25
2.50
100
175
200
300
Al
160
200
250
Cu
150
200
250
350
A1
3,O
4,5
6,O
12,5
2,s
3,5
5,O
7.0
10iO
20,O
Cu
2,s
4,O
535
8,O
11,5
16,O
32.5
TABLICA 1.3.
Presjek
rnm2
3 X 16
3 X 25
3 X 35
3 X 50
3 x 70
3 X 95
3 X 120
3 X 150
3 X 185
3 x 240
3 X 300
15 kV
20 kV
30 kV
1,63
1,88
2.08
2,40
2.77
2,97
3,27
3,54
3,87
4,32
4,70
2.18
2.45
2,83
3,27
3,50
3,80
4,lO
4,50
4,95
5,55
3,lO
3,60
4.00
4,23
4,65
5.00
5,40
5,94
6,54
U tab. 7.5. navedene su dopuitene struje za pojedine presjeke. Navedeni su podaci o trajno dopuitenirn strujama (za mreie s izoliranom nultaEkom i za mreie s uzemljenjem preko priguinice) i o dopuitenim strujama za vrijeme 1 sekunde (za mreie s direktno uzemljenom nul-taEkom).
Odredivanje dopuitene struje za druga vremena trajanja vrSi se na isti
nafin kao za sabirnice i strujne transformatore.
P r i izvedbi zaititnog uzemljenja treba voditi raEuna o slijedekem:
Uzemljiti sve metalne dijelove koji u normalnom pogonu nisu pod
naponom, a mogu pod njega dofi u sluEaju kvara bilo radi direkt~log
dodira, bilo radi preskoka luka.
RuEna kola i sliEne uredaje za upravljanje ne treba posebno uzemljivati, ako su s uzemljenim aparatom galvanski vezani. Ako pak kao veza
izmedu ruEnog kola i aparata sluii lanac, uie, osovina ili sl., Sto moie
doki u dodir s elektriEnim lukom, potrebno je i ruEno kolo i sliEne uredaje
uzemljiti.
Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki strujnih transformatora. UobiEajeno je da se uzemljuje stezaljka na strani Stikenog dijela
postrojenja, odnosno na strani dijela postrojenja za koje strujni transformator vrSi mjerenje.
Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki dvopolno izoliranih
naponskih transfbrmatora. Treba voditi raEuna o tome, da u rasklopnom
postrojenju budu na svim naponskim transformatorima uzemljene stezaljke koje odgovaraju istoj fazi, jer bi inaEe moglo doCi do dvostrukog
zemnog spoja. U slogu jednopolno izoliranih naponskih transformatora
dovoljno je uzemljiti nul-taEku, ako naponski transformatori ne sluie sinhronizaciji. Ako s e medutim preko naponskih transformatora vrSi kontrola sinhronizma, uzemljuje se jedna faza na niskonaponskoj strani, ali
na svim slogovima naponskih transformatora ista faza.
Za uzemljenje aparata koji su smjeSteni na ieljeznoj konstrukciji ili
ieljeznim stalcima moie se upotrijebiti sama ieljezna konstrukcija ili
stalak, ali samo onda ako su spojevi na konstrukciji zavareni ili tako spojeni vijcima, da postoji dobra i sigurna galvanska veza.
Armatura u ieljezno-betonskoj konstrukciji moie posluiiti kao vod
za uzemljenje, ako armatura ima dovoljan presjek, te ako je zavarivanjem
ili vijcima osigurana dobra galvanska veza.
Dijelovi koje treba uzemljiti moraju biti spojeni s uzemljivaEem neposredno ili preko sabirnog voda. Ne smiju se, medutim, dijelovi koje trebz
uzemljiti spajati u seriju.
OSMO POGLAVLJE
#>
/(on;
konluX/ s ou/bmalsk,m
vmcb~km
~p&elnipo.bio/
/zb/in,'h(on/ok/ s uu/omc&.k,m
vmhnjem u sredn/i'poich;
577
13914fO
Ako je u meduvremenu - izmedu uzbude svitka i potvrctivanja - prekinut dovod struje uzbudnom svitku, padalica 6e se potvrdivanjem (kvitiranjem) postaviti tako da be se na otvoru pojaviti crno polje, kao u
pofetnom poloiaju. To 6e se dogoditi i kad nakon potvrdivanja dode do
prekida dovoda struje uzbudnom svitku.
I
f 3 9 1 4 R C .
7 3
7 3
Slika 8.4. Shema spoja (prikazana na dva narina) i pokazivanje padalice pomoknog releja - poloiaj nakon
potvrde (kvitiranja)
Slika 8.2. Shema spoja (prikazana na dva narina) i pokazivanje padalice pomofnog releja - normalni poloiaj
(neuzbudeni svitak)
Slika 8.3. Shema spoja (prikazana na dva naeina) i pokazivanje padalice pomofnog releja - poloiaj neposredno
nakon djelovanja
fl
1:; I
I
11
li i
jll
ill
Sklopka po svojoj funkciji mora imati uredaj za automatsko isklapanje. Impuls za djelovanje tog uredaja daje se mehaniEki ili elektrifki,
ali se isklapanje vrSi energijom akumuliranom u peru (za vrijeme uklapanja) ili u komprimiranom zraku. Akumuliranje energije za isklapanje
neophodno je potrebno da se osigura isklapanje sklopke u svakom slufaju.
U slueaju nufde moie se i ruEno dati impuls za isklapanje sklopke, ako
je veC ranije akumulirana energija za isklapanje.
Slika 8.7. Shema spoja upravljanja sklopke komprimiranim zrakom (samo uklapanje, isklapanje perom)
magnetskim pogonoln
!
I
I
nategnuto prekida se dovod struje motoru i per0 je spremno za uklapanje,
koje se vrSi oslobadanjem zapora pomoku svitka U. Uklapanje se dakle
I
- Slika 8.8. Shema spoja upravljanja sklopke
komprimiranim zrakom
'
Slika 8.14. Shema spoja povratnog javljanja pomo6u dvije iarulje (nacrtani su i
strujni krugovi upravljanja)
Jedna od takvih izvedaba jest komandno-potvrdna sklopka sa imirkavim svjetlom (sl. 8.16). Kontakti su mehaniirki spojeni na osovinu komandno-potvrdne sklopke. Osovina se zakreire pomoCu ruEice u kojoj
je smjeStena iarulja, a koja moie biti prilrljuirena na konstantan napon
(+) ili na promjenljiv napon (imirkavo svjetlo
2). Na ruirici se nalazi
otvor kroz koji se vidi svjetlo iarulje. Na sl. 8.16. prikazano je stanje
nakon isklapanja sklopke, Eemu odgovara i poloiaj ruEice (R), a signalna
iarulja svijetli konstantnim intenzitetom. Ako se ieli uklopiti sklopku
potrebno je ruiricu, kojom se zakreire i osovina komandno-potvrdne
sklopke, zakrenuti za 90 (sl. 8.17a, poloiaj 2). Tim se zakretanjem poloZaj
uirinske sklopke nije promijenio, ali je signalna iarulja prikljuirena na
promjenljiv napon, Sto uvijek znairi da poloiaj komandno-potvrdne sklopke
ne odgovara poloiaju uirinske sklopke. Da bi se uklopila uirinska sklopka
potrebno je jog dalje zakrenuti ruEicu (sl. 8.17a, poloiaj 3), da bi se
zatvorio strujni krug svitka za ulrlapanje. UEinska sklopka ire se zatvoriti,
kontakti ire se signalne sklopke, vezane uz njezinu osovinu, pomaknuti,
pa Ce iarulja zasvijetliti konstantnim intenzitetom (poloiaj 4); St0 ire
biti znak da je uklapanje izvrseno. IspuStanjem ruEice ona ire se postaviti
Slika 8.15. Shema spoja povratnog javljanja pomoCu pokazivaEa poloiaja (nacrtani
su i strujni krugovi upravljanja)
Da se postigne intermitirajute svjetlo na signalnoj iarulji u komandnopotvrdnoj sklopki sa imirkavim svjetlom, potrebno je postaviti poseban
relej za imirkavo svjetlo. Jedna od izvedaba prikazana je na sl. 8.21.
Treba medutim napomenuti da postoji niz izvedaba takvog releja.
6)
fl
+.
593
s+na//ich^~u
+-
Upravljanje rastavljaEa izvodi se u principu na isti naEin kao upravljanje sklopkama. Treba medutim naglasiti da je moguCe ruEno i isklapanje .i uklapanje rastavljaEa, Sto se moie i izvesti (zbog smanjenja
troSkova izgradnje) kadgod se radi o postrojenju u kojemu - radi njegove
veliEine i vainosti brzih pogonskih zahvata - to neCe Stetno djelovati
na pogon mreie.
Za povratno javljanje poloiaja rastavljaEa vrijedi sve ono Sto je ref eno
o povratnom javljanju poloiaja sklopke.
B. Blokiranje rastavljaEa
Da bi se sprijeEili pogreSni zahvati osoblja izvodi se blokiranje rastavljaEa, sa zadatkom da sprijeEi otvaranje rastavljaea, kad kroz njega
protjefe struja, i usprkos komande za otvaranje.
Blokiranje rastavljaEa - ako se izvodi - treba izvesti prema slijedeCim principima.
a) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljuEenog na jednostruke sabirnice
treba da bude blokiran, da se ne moie otvoriti kad je sklopka odvoda
uklopljena.
b) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljufenog na dvostruke sabirnice
treba tako blokirati da se ne moie pokretati kad je uklopljena sklopka
odvoda i kad je zatvoren drugi sabirnifki rastavljaf.
c) Izlazni rastavljaE (npr. na odvodu dalekovoda ili kabela) treba
tako blokirati sa sklopkom odvoda i rastavljaEem za uzemljenje, da se
ne moie pokretati kad je sklopka uklopljena, a niti z a t ~ o r i t ikad je
zatvoren rastavljaE za uzemljenje.
d) Analogno, dozemni rastavljaE mora biti blokirail da se ne moie
zatvoriti kad je izlazni rastavljaE zatvoren.
I
r
e) U postrojenju s dvostrukim sabirilicama i spojnim poljem rastavljafi treba da budu blokirani prema b), ali samo kad nisu zatvorena oba
rastavljara i sklopka u spojnom polju. Nasuprot tome, kad su uklopljena
oba rastavljafa i sklopka u spojnom polju, mogu se zatvoriti oba sabirnifka rastavljara, a osim toga moie se iskljufiti jedan od njih i pored
toga Sto je sklopka odvoda uklopljena.
Blokiranje se moie izvesti mehanifki, pneumatski i elekt-ifki. Mehanifko i pneumatsko blokiranje obifno se izvodi samo za rastavljafe sa
sklopkom u istom odvodu, jer bi npr. blokiranje u vezi s aparatima u
spojnom polju dovelo do kompliciranih mehanizama, odnosno do potrebe
dodatnih cjevovoda znatne duljine za komprimirani zrak.
Mehanifko blokiranje izvodi se u postrojenjima s rufnim upravljanjem, a izvedeno je tako da je rastavljaE mehanifki zakofen, odnosno
otkofen, veC prema tomu da li je sklopka uklopljena ili isklopljena
(sl. 8.29). Mehanifko blokiranje moie se izvesti i kljufevima, Sto je vrlo
jednostavan nafin blokiranja. Ako hoCemo npr. blokirati sabirnifki rastavljaf u ovisnosti o poloiaju sklopke, do kljufa ili rufice za otvaranje
rastavljafa moie se doCi samo onda kad je sklopka isklopljena. Naravno
da nakon svakog otvaranja i zatvaranja rastavljafa treba ponovo kljuE
ili ruficu za upravljanje spremiti, kako bi se prilikom slijedeCe manipulacije osiguralo blokiranje rastavljaf a. To traii savjesnost osoblja, ali
mora da prode izvjesno vrijeme od odluke do izvrzenja zahvata, Sto nije
nepovoljno s obzirom na sigurnost pogona.
Slika 8.29.
Mehanifko blokiranje rastav11afa
bJ
t
Slika 8.32. Strujna (a) i pojednostavnjena strujna
shema (b) blokiranje rastavljafa pomobu releja
za blokiranje
Slika 8.37. Pojednostavnjena shema blokiranja u postrojenju s dvostrukiun sabirnicama (odvodi spojeni na sabirnice I, sklopka i rastavljafi u spojnom polju uklopljeni)
shema s poloiajem kontakata kad su isklopljene sve sklopke i svi rastav1jaEi. U pogledu upravljanja rastavljaeima u odvodu vrijedi sve kao i
za slueaj rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama. Upravljanje
uzduinim rastavljarima u sabirnicama mogube je samo kad je uklopljena sklopka i rastavljaei koji spajaju istoimene sabirnice. Osim toga
nije mogube zatvoriti dva rastavljaea na istoj strani spojne sklopke,
jer bi to znaPilo kratko spajanje sabirnica preko rastavljaea. Upravljanje
rastavljafima u odvodu uz uklopljenu sklopku odvoda mogube je kad je
uklopljena spojna sklopka, po jedan rastavljai: sa svake njezine strane i
barem jedan uzduini rastavljae.
111
(0
Za upravljanje sklopkama i rastavljaEima u transformatorskom odvodu upotrebljavaju se isti uredaji kao i za upravljanje aparatima u
ostalim odvodima. Treba napomenuti da zaStita od unutarnjih kvarova
u transformatoru (diferencijalna zaStita, lopatica u Buchholzovu releju,
pojava razlike napona izmedu kotla i zemlje) djeluje na sklopke na obje
strane transformatora.
ZaStitni uredaji, kojih je zadatak samo signalizacija opasnosti (gornji
plovak Buchholzova releja, kontrola strujanja ulja i vode i sl.) djeluju
na pomoCni relej koji ima vizuelnu i akustiEnu signalizaciju, kao Sto
je npr. prikazano na sl. 8.26.
Mjerenjem napona na obje strane opterekenog regulacionog transformatora ne moie se ustanoviti s kakvim prijenosnim omjerom radi transformator, odnosno mjerenjem napona ne moie se odrediti poloiaj regulacione sklopke, jer omjer napona ovisi i o padu napona u transformatoru. Zbog toga se normalno izvodi signalizacija p.01oiaja regulacione
sklopke (sl. 8.43). Promjenom poloiaja regulacione sklopke mijenja se
sne rasvjete koja se napaja iz istosmjernog izvora kad nestane izmjeniEnog napona, na koji je u normalnom pogonu prikljurena rasvjeta.
Za akumulatorsku bateriju mogu se upotrijebiti olovni ili alkalijski
akumulatori. I pored nekih prednosti alkalijskih akumulatora (lakSi su
i manje osjetljivi) za baterije u neSto vekim rasklopnim postrojenjima
upotrebljavaju se olovni akumulatori jer imaju veku korisnost (omjer
predanih - za vrijeme punjenja - i primljenih - za vrijeme prainjenja - ampersati Ah), konstantniji napon i jeftiniji su.
Elektromotorna sila potpuno napunjenog Elanka iznosi pribliino 2,l V.
Neposredno nakon punjenja elektromotorna sila je neSto viSa, ali nekoliko sati poslije punjenja padne na navedenu vrijednost na kojoj ostaje
- ako se ne prazni - dulje vremena (sl. 8.45). Utjecaj gustote sumporne kiseline prikazan je na sl. 8.46. Za gustoee od 1,05 do 1,30 kg dm3
postoji linearna ovisnost izmedu elektromotorne sile i gustoke sumporne kiseline. S poviSenjem temperature raste elektromotorna sila Elanka,
ali utjecaj poviSenja temperature nije znatan.
Slika 8.45. Primjer smanjenja elektromotorne sile flanka akumulatorske baterije nakon punjenja (gustofa kiseline 1,20, temperatura 16C).
609
kiseline jog viSe utjeEe na kapacitet. GustoEa kiseline, koja je u neposrednom kontaktu s aktivnom masom ploEB, brzo se smanjuje pri prainjenju velikam strujom. Da bi se poveEao kapacitet, potrebno je da
se difuzijom razrijedena kiselina zamijeni guSkom. Ako se sqanjenje
gustoke odvija brie od nadoknadivanja difuzijom, elektromotorna sila
'
postajat ke niia, pa ke i kapacitet baterije biti manji.
Napon na priklju~nicamaElanka za vrijeme prainjenja iznosi
U =E-IR,
. .. (8.1)
Na sl. 8.48. prikazane su krivulje napona na prikljuEnicama akumulatorske baterije za razliEita trajanja prainjenja konstantnom strujom.
VeliEina struje prainjenja ovisi o kapacitetu baterije (sl. 8.47). Napon
na kraju prainjenja je to manji, Sto je kraEe vrijeme prainjenja, odnosno
Sto je veEa struja prainjenja, zbog veEeg pada napona.
Napon Elanka za vrijeme punjenja (sl. 8.49) znatno je veEi od napona
za vrijeme prainjenja, jer je tada
U vrlo mala rasklopna postrojenja mogu se postaviti prenosive akumulatorske baterije, koje se nakon isprainjenja zamjenjuju napunjenim.
Time otpada uredaj za punjenje akumulatora. To je medutim moguire
ostvariti samo kad je potreban mali napon i mali kapacitet baterije. U
ostalim sluEajevima moramo upotrijebiti stacionarnu akumulatorsku ba-.
teriju, koja se puni u samom rasklopnom postrojenju.
Primjenjuju se dva naEina punjenja akumulatorske baterije: povremeno, preko dvostruke preklopke (sl. 8.50) i trajno (sl. 8.51). Povremeno
punjenje danas se rijetko primjenjuje.
TABLICA 8.1.
akumulatorima
Naziv napon baterije V
povremeno gunjenje n
trajno punjenje
120
11
nt
29
53
105
Kapacitet akumulatorske baterije treba tako odabrati da bude dovoljno rezerve za opskrbu potroSaEa u sluEaju prekida punjenja. Zbog
toga treba poznavati potrogaEe, koje moiemo podijeliti u tri grupe: stalni
(signalne iarulje, svici za blokiranje i sl.), povremeni (svici za upravljanje, zaStitni i pomoCni releji i sl.) i sigurnosna rasvjeta. Pri odredivanju
potrebnog kapaciteta akumulatorske baterije polazi se od potroika pojedinih potroSaEa koji su poznati iz podataka tvornica, zatim se odreduje
broj potroSaEa koji Ce istovremeno biti prikljufeni, te trajanje tog prikljuEka za vrij eme prestanka punjenja. Prilikom odredivanja broja prikljuEenih potroSaEa treba raEunati na to da Ce svi stalni potroSaEi i
sigurnosna rasvjeta biti prikljuEeni za cijelo vrijeme prestanka punjenja.
S
U
c a
ZW %b
.+
0 3
aa
.-s '8
11a
,-
,275
n c
2 .
".$
sS8
3:
$5
W
E .F
.w z w
.88
'SEz
;'a0
3s %
a
2 %
h
1550
= 7,5 A
220
6020 = 27,4
TABLICA 8.3.
a::
Wh
Stalni potroSaEi
Ll
2
15
6
60
60
40
120
900
240
400
4
4
4
4
1660
480
3600
960
1600
Kapacitet Ah pri
10-satnom prainjenju
6640
Struja punjenja A
sklopkarna 110 kV
sklopkarna 35 kV
rastavljatirna
i pornoCni releji
Ukupno
Sigurnosna rasvjeta
Sveukupno
1800
130
130
1
1
1
1800
130
130
500
0,25
0.25
0,25
1
450
32
32
500
2560
1014
60
30
1000
7200
6020
14854
L2
L3
L4
Clanci s ploEama L 2
I 1
L5
L6
180
216
288
360
432
504
45
54
72
90
108
126
12
15
18
24
30
36
42
GO
30
20
13
12
10
4,s
Najveci dopuiteni
osiguraf A
20
35
60
80
100
111
160
200
225
260
Zavrino punjenje A
Povrerneni potroSaEi
Upravl].
Upravlj.
Upravlj.
Zaititni
Tip Elanka
PokazivaEi poloiaja
Signalne iarulje
Svici za blokiranje
Ostali stalni potroSaEi
220
TABLICA 8.2.
8 rn
kapacitet baterije
.-
615
manjeg rasklopnog
no signo/1~1~4i/
jednostavna izvedba signalizacije ispada zaStitne sklopke. U sluEaju kratkog spoja otvara se zaititna sklopka i zatvara krug signalizacije ( f sabirnica signalizacije, pomokni kontakt, Eepni osiguraf, sabirnica S, truba
ili zvonce, - pol). Pogonsko osoblje upozoreno je da je nastao kvar, pa
nakon Sto je odreden strujni krug na kojem je on nastao odvija Eep
osigurafa, Eime je prekinut strujni krug signalizacije, a uredaj za signalizaciju sposoban je da javlja drugi kvar. Nakon ponovog uklapanja sklopke
potrebno je zaviti Eep osigurafa.
OsiguraEi, odnosno zaStitne sklopke pojedinih strujnih krugova za
pojedini odvod, smjeiteni su u keliji odvoda, na komandnoj ploEi ili na
ploEi releja. U malom rasklopnom postrojenju, koje nema komandne
plofe, praktiEki je jedino mjesto u heliji odvoda. A&o se radi o vekem
Za mjerenje u mreii istosmjerne struje postavljaju se obiEno ampermetri u krug punjenja i u krug akumulatorske baterije, dok se voltmetar
postavlja na istosmjerne sabirnice. Neki put se postavlja voltmetar s preklopkom, koja omogukuje mjerenje napona m e d ~sabirnicama, m e d ~
prikljufnicama akumulatorske baterije, te izmedu polova i zemlje.
15 atp (13-16
atp)
30 atp (27-31
atp)
Mtl$g,"f"
vlage
glmS
OC
-5O
0
50
lo0
15O
20"
25O
30
3,24
4,84
63
9,4
12,8
17,3
23,O
30,3
35O
40
450
50
55O
60
65O
70
39
51
65
83
104
130
161
198
o temperaturi, a neovisna je o tlaku. Kad zrak sadrii maksimalnu koliEinu vlage, kaiemo da mu je relativna vlainost 100/o. Zrak je zasiCen
vlagom samo za vrijeme kiSe ili magle, dok inaEe sadrii manju koliEinu
vlage. Omjer izmedu stvarne i maksimalne koliEine vlage nazivamo
relativnom vlainoiCu.
Ako npr. kompresor upija zrak temperature 20 OC, relativne vlainosti
0,60, sa svakim m3 zraka upijat Ce kompresor 0,60 . 17,3 = 10,38 g vode.
Komprimiranjem zraka od pl = 1 ata do npr. p, = 16 ata smanjit Ce se
volumen Vl = 1 m3 zraka na volumen
manomfur
I t
Ta koliEina zraka uz istu temperaturu, uz pretpostavku da je zrak ohladen nakon komprimiranja na temperaturu okoline, moie sadriavati
0,062 . 17,3 = 1,17 g vlage, dok Ce se ostatak vodene pare 10,38 - 1,17 =
= 9,21 g kondenzirati i sakupiti se na dnu rezervoara komprimiranog
zraka. Ako se medutim komprimirani zrak ne hladi, pri odredivanju
volumena zraka nakon kompresije treba uzeti u raEun i apsolutne temperature prije (TI) i nakon (T,) kompresije, pa volumen dobivamo iz
izraza
t
Slika 8.57. Shema razvoda zraka ,manjeg kompresorskog postrojenja
operacija (uklapanje i isklapanje) izmedu dva punjenja rezervoara. Potrebna koliEina zraka pri tlaku od l ata odreduje se iz relacije
gdje su: n, broj sklopaka, n, broj rastavljara u konafnoj izgradnji promatranog rasklopnog postrojenja, Q, i Q , potrebna koliEina zraka, za
jedno uklapanje i jedno isklapanje sklopke, odnosno rastavljaEa u mS
uz 1 ata. VeliEina g jest faktor istodobnosti, definiran dijagramom na
sl. 8.58 (Lit. 39). Rezervoar treba da osigura potrebnu koliEinu zraka
m3 = 900 1
0,75
prema (8.9), uz sniienje od nazivnog (pn) do najniieg tlaka (pmi,). Potreban volumen V R rezervoara zraka, koji moie uz navedeno sniienje tlaka
osigurati volumen V preraEunat na tlak p, = 1 ata, iznosi
Potrebno je, osim toga, osigurati da kroz izvjesno, kratko vrijeme tk (10
do 20 min), kompresor dopuni rezervoar koliEinom zraka V, pa je uEin
kompresora
Izrafunati urin odnosi se na jedan kompresor, jer drugi - kako je spomenuto - sluii kao rezerva.
Rezervoari zraka dimenzioniraju se prema zahtjevu da je rezerva zraka
dovoljna za isklapanje i uklapanje sklopaka u slufaju kvara. Potrebna je
kolif ina zraka
V k = n k i m3
' . . . (8.14)
gdje je nk broj uklapanja i isklapanja sklopaka nakon kvara (sl. 8.60).
Za vrijeme uklapanja i isklapanja nakon kvara moie se zanemariti potroSak zraka koji stalno struji kroz sklopke.
Dio potrebnog zraka nalazi se u rezervoarima sklopaka. Rezervoar
sklopke volumena V R , (m3), uz sniienje tlaka A p , moie dati kolieinu
zraka
T = A pn V R ,m3
. . . (8.15)
pri tlaku 1 ata. UzimajuCi u obzir dio a, koji oznafuje udio rezervoara
zraka niieg tlaka, potreban volumen rezervoara niieg tlaka iznosi
oklopljena, dok se za viSe napone (iznad 35 kV) izvode samo kao otvorena
i to bez ikakvih pregrada, jer je opasnost od luka znatno manja zbog
vebih razmaka i manjih struja kratkog spoja.
TABLICA 9.1.
Nazivni
napon
mreie
kv
1
3
6
10
20
35
60
110
220
2500
2500
2500
2500
2500
2550
2800
3300
2920
3220
3820
5140
N a j m a n j i r a z m a k v o d i E a od
zaStitnr
zaftitne
guste
Ograde
mreie
rijetbe
mreze
ili lima
u zgradi
u zgradi
u z:di
mm
mm
mm
zagtitne
ograde
(branici)
500
500
500
500
500
500
580
900
:,"di:i
108
124
148
180
260
380
580
980
500
560
780
1200
2400
1
3
6
10
20
30
60
110
220
2500
2500
2500
2500
2500
2500
2800
3300
4400
N a j , m a n j i r a z m a k vodiEa dd
zaStitne ograde
U
zgradi
mm
500
500
500
500
500
500
670
1000
na
slobodnom
mm
500
500
560
780
1200
2400
od zaStitne mreie
$E~~
slobodnom
t-m-n
140
175
200
225
280
360
570
900
280
360
460
680
1100
2300
niy
:i~zk:,","!$nih dijelova
mm
Razmak izmedu
vodiEima
mm
Visina vodiEa
iznad tla
pristupnim
stazama
r:,"i,"p2~u
vodiCima za
, izvodenje
mm
radova
mm
132
1250
1450
4250
3500
220
2050
2400
5000
4250
380
3200
3750
6250
5500
500
3700
4400
6750
6000
TABLICA 9.2.
Najmanja
visina
vodiCa nad
podom
hodnika
u zgradi
mm
Nazivni
58
74
98
130
210
330
530
930
TABLICA 9.3.
od
lima
u zgradi
70
105
130
155
210
290
500
830
TADLICA 9.4.
u zgradi
120
150
250
300
350
400
900
1400
na
slobodnom
500
700
1300
2200
4400
(tab. 1.5) radi veEe sigurnosti, a u nekim sluEajevima povoljno je - pogotovo pri niiim naponima - odabrati joS veke razmake zbog sma.njen~a
Nazivni
napon
kV
do 10
20
30 (35)
60
110
Rasklopno postrojenje
s jedne strane hodnika
~ i r i n ahodnika za posluiivanje
mm
::::
2000
2200
2400
Rasklopno postrojenje
s obje strane hodnika
~ i r i n ah o d - - 1 ~ i r i n a h ~ d nika za ponika za
sluiivanje
nadzor
mm
mm
1200
1400
1600
1800
2000
TABLICA 9.5.
2000
2500
3000
/I
11
~ i r i n ahodnika za
nadzor
mm
1400
1600
1800
2000
2200
prema mjestu nastanka luka. Ispitivanja na Celijama s pregradnim zidovima koji mogu izdriati poviSenje tlaka od 0,5 at pokazala su (Lit. 117) da
se potrebna povrSina otvora za rasterekenje moie odrediti iz izraza
20
500
JOOO
1500
2DOD
broj sistema
sabirnica
relativni
troSkovi izgradnje
MO
Veza izmedu rasklopnog postrojenja i vodova najEeSfe se izvodi kabelom, jer to je s obzirom na izvedbu rasklopnog postrojenja jednostavnije,
iako u izvjesnoj mjeri smanjuje sigurnost pogona (kabelske glave!).
Postrojenjima male snage (grupa A) nije potrebna nikakva zaStitna
pregrada izmedu rastavljaEa i sabirnica (sl. 9.8). Za vefe struje kratkog
spoja (grupa B) korisno je postaviti pregradu izmedu rastavljaea i sabirnica (sl. 9.9), da bi se zagtitile sabirnice od djelovanja luka u sluEaju otvaranja opterefenih rastavljafa. Dimenzije felija, a pogotovo njihova Sirina,
ovise o upotrebljenom tjpu sklopke. Na skicama rasklopnih postrojenja
oznaEeno je mjesto postavljanja sklopke, ne ulazefi u utjecaj tipa sklopke
na izvedbu rasklopnog postrojenja.
Na sl. 9.8: i 9.9. izlazni rastavljaE i kabelska glava smjeSteni su u
niskom donjem dijelu postrojenja, Sto se normalno izvodi za postrojenja
od 10 kV. Za viSe napone potrebno je izvesti postrojenje u dva kata, zbog
vefih dimenzija i sklopke i ostalih aparata. Donji kat izveden je tada
kao na sl. 9.10. i 9.11.
U rasklopnim postrojenjha s jednostrukim sabirnicama najpovoljniji
je smjeStaj uza zid (s jednim hodnikom) zbog smanjenja potrebne izgra-
dene povrSine. No postavljan j em postrojenja u sredini prostorije ne mijenja se njegova dispozicija. U postrojenjima s dvostrukim sabirnicama
potrebno je predvidjeti hodnike s obje strane, kako bi bilo mogute izvrSiti pregled i imati uvid u stanje postrojenja, u prvom redu u rastavljaEa
(sl. 9.10) za oba sistema sabirnica.
Na sl. 9.10. prikazan je presjek kroz Cliju postrojenja grupe B s dvostrukim sabirnicama. Ako se radi o manjim strujama kratkog spoja
(grupa A), postrojenje se izvodi analogno izvedbi na sl. 9.8. Za postrojenje grupe C upotrebljava se izvedba sa sl. 9.11. dakle ona sa dvije
pregrade (izmedu prostora za sklopku i sabirniEkih rastavljaira, te izmedu
sabirniEkih rastavljaEa i sabirnica). Pri vetim strujama, naime, elektrodinamiEko djelovanje prevladava termif ki uzgon (Lit. 121), pa u sluEaju
napajanja sa strane sabirnica luk putuje od rastavljara prema sklopki.
Sabirnice su postavljene jedna iznad druge, da bi se uz uspravan poloiaj
postigao ve6i moment otpora. Visina prostora za smjeStaj sabirnica oda-
medu vodifima.
Postavljanjem sabirnica u najgornji dio postrojenja, kao u postrojenjima s kabelskim odvodom, pojavljuje se potreba izvedbe posebne belije
smjeitene uz vanjski zid, za prikljuEak zraEnog voda (sl. 9.12). Izvedba
na sl. 9.10. omogubuje odvod na obje strane rasklopnog postrojenja.
Analogno izvedbi s dvostrukim sabirnicama, izvodi se $ rasklopno postrojenje s jednostrukim sabirnicama.
U nekim sluEajevima moie se izvesti postrojenje manje visine, ako
se smanji visina donjeg kata na raEun pristupaEnosti i mogubnosti nadzora tog dijela postrojenja.
RjeSenje sa smjeStajem sabirnica u najviSem dijelu postrojenja u potpunosti odgovara kabelskom odvodu, jer ima kratke i ravne spojne vodove.
Izvedba s neizoliranim odvodima, a s istim smjeStajem sabirnica dovodi
medutim, do dugih spojnih vodova zbog neophodne promjene smjera.
Postavljanjem sabirnica u najniii dio rasklopnog postrojenja dolazi se za izvedbu s neizoliranim odvodima - do kratkih i ravnih spojnih vodova,
Slika 9.10. Skica presjeka kroz celiju otvorenog rasklopnog postrojenja grupe B
s dvostrukim sabirnicama
Slika 9.12. Skica presjeka kroz telije otvorenog rasklopnog postrojenja grupe B s dvostrukim sabirnicama
i s neizoliranim odvodom
Postrojenje sa sabirnicama postavljenim dolje mogute je izvesti i s jednostrukim sabirnicama. U tom sluEaju mogu s e potporni izolatori sabirnica
postaviti na lied. Ako je tada potreban izlaz vodova samo na jednu stranu
cijelo postrojenje se moie smjestifi uza zid, dok je veza sa zraEnim vodom
smjeStena iznad hodnika.
Izvedba prema sl. 9.13, u usporedbi s onom prema sl. 9.12, ima manji
tlocrt i manji volumen zgrade (Lit. 122).
b
Slika 9.14. Skica presjeka kroz teliju
unutarnjeg oklopljenog postrojenja s nepomifno montiranim aparatima
41 Visokonaponska rasklopna postrojenja
Slika 9.15. Skica presjeka kroz celiju oklopljenog postrojenja za postavljanje na slobodnom s nepomiPno
641
Osnovna je razlika prema otvorenoj izvedbi ta, Sto su svi aparati montirani u tvornici, pa je na mjestu ugradnje potrebno izvesti samo prikljufke. Skelet Celije izraden je od limenih profila, dok su stranice od
dekapiranog lima. kelije su obicno predvidene za montaiu uza zid i sa
strainje strane su otvorene, dok su na prednjoj strani vrata. Celije se
izvode otvorene odozgo. U praSnim prostorijama stavljaju se kelije oklopljene sa svih strana.
Slika 9.16. Skica presjeka kroz feliju oklopljenog postrojenja s dvostrukim sabirnicama za postavljanje na slobodnom s nepomirno montiranim aparatima
Slika 9.17. Skica presjeka kroz Celiju oklopljenog postrojenja za postavljanje n a slobodnom s dvostrukim sabirnicama iznad
Celije s nepomiCno montiranim aparatima
t
Slika 9.19. Shematski prikaz izvedaba Celija postrojenja s pomiPnim aparatima
s dvostrukim sabirnicama
Slika 0.20. Skica presjeka Celije oklopljenog postrojenja s pomienim aparatima i s normalnom
izvedbom sklopke
51
J?
R2
S2
72
648
uzduina izvedba (sl. 9.29), jer iznad sabirnica nema nikakvih vodova. U
Slika 9.30. Spojno i mjerno polje rasklopnog postrojenja u uzduinoj izvedbi (izvedba u brazdi).
Slika 9.33. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s jednostrukim sabirnicama i s obilaznim spojem
(prema shemi na sl. 5.8)
Slika 9.34. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s jednostrukim i pomoCnim sabirnicama (prema shemi na sl. 5.15)
l j
i:
;
1 1
!1
Na sl. 9.34. prikazano je rasklopno postrojenje s jednostrukim i pomofnim sabirnicama, a na sl. 9.35. s dvostrukim i pomofnim sabirnicama.
Oba postrojenja izvedena su sa srednjim stupom. Analogno se moie izgraditi postrojenje uzduine izvedbe, dok je popreEna izvedba nepogodna
za postrojenje s pomofnim sabirnicama.
Slika 9.39. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s tri sklopke za dva
odvoda (prema shemi na sl. 5.13)
N
4
5
x
0
J
uw
3
V1
w
x
5
u
nl
B
"
J
"
w
-.--
Slika 9.40. Tlocrt rasklopnog postrojenja izvedenog prema shem na sl. 5.17.
PRESJEK A-A
R/
m u sz
71 72
RI
ms/ Stn II
!.,
Slika 9.44. Raspored odvoda u rasklopnom postrojenju a) s dvostrukim sabirnicama, b) s U-sabirnicama, c) s mijeSanim fazama (sl. 9.42) i d) s mijesanim
fazama (sl. 9.43)
ni toliki pomak. Postrojenje s rnijeSanim fazama moie se izvesti i s rastavljaEima sa jednim izolatorom, sa sabirnicama na izolatoru rastavljaEa.
- radi
usporedbe
- raspored odvoda za
LITERATURA
1. CLARK, E.: Circuit Analysis of A - C Power Systems, Wiley, New York, 1943.
2. ROEPER, R.: Kurzschluss-Strome in Drehstromnetzen, Siemens-Schuckertwerke
A.G., Erlangen, 1957.
3. DOLENC, A.: Sinhroni strojevi, skripta, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1962.
4. KIMBARK, E. W.: Power System Stability, Volume 111, Synchronous Machines,
Wilev. New York. 1956.
5. CONCORDIA, Ch.: ~ynchronousMachines, Wiley, New York, 1951.
6. PETROVIC, V. V.: Elektrifne masine IV, Sinhrone masine, Zavod za izdavanje
udtbenika NR Srbije, Beograd, 1961.
7. BOSANAC, T.: Reaktancije sinhronih strojeva, Inforrnacije Rade KonPar, 1954,
br. 3, str. 1.
8. DESPOTOVIC, S.: Osnovi analize elektroenergetskih sistema, Zajednica jugoslavenske elektroprivrede, Beograd, 1962.
9. PIOTROVSKIJ, L. M.: Elektrilieskie magini, Gosudarstvenoe energetilieskoe izdateljstvo, Leningrad - Moskva, 1947.
10. BLANUSA, D.: Laplaceova transformacija, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1963.
11. DENIS-PAPIN, M. i A. KAUFMANN: Cours de calcul operationnel, A. Michel,
Paris, 1950.
12. WAGNER, C. F.: Machines Characteristics, Electrical Transmission a n d Distribution Reference Book, Westinghouse E. C., East Pittsburg, 1950.
13. LANGSDORF, A. S.: Theory of Alternating - Current Machinery, McGraw - Hill
Book Co., New York, 1955.
14. KOVACS, K. P. -RACZ I.: Transiente Vorgange in Wechselstrommaschinen,
Verlag der Ungarischen Akademie der Wissenschaften, Budapest, 1959.
15. DOLENC, A.: Transformatori, skripta, I dip, SveuliiliSte, Zagreb, 1961.
16. WAGNER, C. F.-R. D. EVANS: Symmetrical Components, McGraw-Hill Book
Co. New York - London. 1933.
17. STEVENSON, W. D.: Elements of Power System Analysis, McGraw-Hill Book Co.
New York-Toronto-London, 1955.
18. WOODRUFF, L. F., Principi prijenosa elektrifne energije (prijevod), Skolska
knjiga, 1954.
19. STEFANINI, B.: Prijenos elektriPne energije, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1960.
20. Leitsatze f u r Berechnung der Kurzschlussstrome, VDE 0102, Teil 119.62.
21. American Standard Metods for Determining the Rms Value of a Sinusoidal
Current Wave and a Normal-Frequency Recovery Voltage and for Simplified
Calculation of Fault Currents, American Standards Association, 1953.
22. AIEE Commitee Report, Proposed Revisions of American Standard C 37.10, AIEE
Transactions 1961, P a r t 111, str. 477.
23. GIARO, J. A.: Les courants de court - circuit dans le reseaux blectriques e t leurs
effets nuisibles sur les cables de puissance, Bulletin d e l a Societb Belge des
Electriciens, 1953, str. 187.
24. Leitsatze fiir dle Berechnung von Starkstromanlagen auf mechanische und therrnische Kurzschlussfestigkeit, VDE 010311.61.
25. Formel- und Tabellenbuch fur Starkstrom-Ingenieure, 2. izdanje, Siemens-Schuckertwerke A.G.. W. Girardet, Essen, 1960.
26. KUPFMULLER. K.: Ehfuhrung in die theoretische Elektrotehnik, Springer-Verlag, Berlin, 1932.
, \A
1955, S. 481.
30. MASCARIN, R.: Calcul des installations d e jeux d e barres triphases en vue de la
resistance aux efforts electrodynarniques, Rev. gen. d e l'kleclricil6. 1957,
str. 387.
31. DUSCHEK, A.: Strornkrafte zwischen'parallelen Leitern von rechteckigen Querschriitt, Archiv fiir Elektrotechnik, ,1943, str. 293.
32. BAZJANAC, D.: Tehnifka mehanika, I dio; Statika, Tehnifka knjiga, Zagreb,
1959.
33. DUBBEL, H.: Taschenbuch fiir den Maichinenbau, springer-~erlag, Berlin,
1935.
34. SIEBER, F.: Uber den Einfluss von ~esori&z.erstheinungen auf dic mechanischc
Kurzschlus~festigkeitvon biegesteifen Stromleitern, AEG-Mitteilungen, 1959,
str. 322.
35. KOCMANN, A.: E i g e n s c h w i n g ~ g e nvon ~ammelschienenbei Beriicksichtigung
d e r Abzweigschienen, CEG-Berichte, 1956, str. 180. .
36. KOCMANN,. A.: Einfluss des Kropfungswinkels der Abzweigschiene auf die Eigenfrequenz- der Samrnelschiene, CEG-Berichte, 1957, str. 44.
31. BALTENSPERGER, P.: Elektrodynamische Beanspruchung von parallekn Leitern, 33ulletin SEV. 1944. str. 766.
38. HERGESIC, V.: Elementi strojeva, I dio (skripta), SveufiliSte, Zagreb. 1961.
39. FLECK, B.: Hochspannungs- und Niedersparinungs-Schaltanlagen, 3. izdanje, W.
Girardet, Essen, 1955.
40. KAISER, D.: ElektrotehniEki p r i r u h i k , 2. izdanje, TehniCka knjiga, Zagreb. 1958.
41. PEHANI, E.: Iz teorije o osigurafirna, ElektrotehniEki.Vjesnik,1958, str. 84.
42. BITTER, H.-HEINZE, W.: Die Kurzschlussbegrenzung der HochspannungsHochlecstungs-Sicherung,Siemens-Zeitschrift, 1952, -str. 372.
43. CANTARELLA, G.: L'interruzione- di corrente alternata .mediante fusibili L'energia transformata nell'arco, L'elettrotecnica, 1960, str. 262.
44. MAUDUIT, A,: Installations electriques a haute e t basse tension. 2. izdanjs,
Dunod, Paris, 1950.
.
.
45. BITTER, H.: Einfluss der Bemessung der Steuerstromdrlhte auf die Grosse cler
Liischarbeit ,bei HH - Sicherungen, Siemens-Zeitschrift, 1958, str. 30.
46. MEIER, F.: Einfluss von Schaltmoment und Phasenverschiebung auf die Eeanspruchung von Sicherungen bei Kurzschlussabschaltun~n,Bull. SEV. 1955,
str. 101.
47. BITTER, H.: Zur Fraae der Lichtbogenarbeit in ~ochspannungs-~ochleistungsSicherungen, ETZ-B, 1960, s t r . 608.
48. BAUER, R.: Die Messwandler, Springer - Verlag, Berlin - Gotfingen - Heidelberg,
1953.
49. NEUGEBAUER, H.: Selektivschutz, 2. izdanje, Springer - Verlag, Berlin - Gottingen - Heidelberg, 1958.
50. BEGO, V.: Elaktriena mjerenja (laboratorijske v j e i b e ) I dio, Zagreb, 1962; I1 dio,
Zagreb, 1964 (skripta).
51. SIRIC, S.: Mjerni transforrnatori, Referat 3.5, Zbornik predavanja sa senlinara
)>Elektroindustrijska problematika velikih elektranaa, Zavod za elektrostrojarstvo Elektrotehnifkog fakulteta, Zagreb, 1957.
52. KAHNTi H.: Kapazitive Spannungswandler, ETZ - B, 1959, str. 476.
53. STRIEGEL, W.: Kapazitive Spannungswandler, Elektrizitatswirtschaft, 1959: str:
803.
n
Spannungswandler, ETZ - A , 1060,
54. ZAHORKA, R.: B e t r i e b ~ v e r ~ a l t ekapazitiver
sir. 381.
55. KALTOFEN, A,: Die kapazitiven Spannungswandler der AEG, - AEG-Mittellungen, 1956, str. 197.
56. SCHULZE, H.: Technik der Wechselstrom-Hochspannungsschal~er,VEB Veilag
Technik. Berlin., 1961.
57. MANZINGER,HI: Uber die Lastabschaltung mit Trennschaltern, OZE, 1950, str.
118. (Ref. ETZ-A. 1951. str. 88).
58. MANZINGER, H.: ~ i ~e G e i d u n gvon BetriebsstGrungen an FIochspannungsTrennschaltern in Innenraurn-Schaltanlngen, EuM., 1953, str. 274 i 296.
666
NEUGEBAUER
KAZALO
--. prainjenje
---
611
ampermetar 425
autumatski kontakt 577
blokiranje rastavljara 597
broj flanaka akumulatorske baterije 614
brojilo djelatne energije 438
- jalove energije 443
konstanta 442
-, promjena smjera energije 442
- brojilo s dva mjerna sistema 442
- s tri mjerna sistema 440
Buchholzov relej 547
-.
'
-----
- naprezanja
- snage, mjerenje
grafifki simboli 29
granica tefenja bakrenih i aluminijskih
profila 243
grupa spoja transformatora, mjerenje
357
gubitak napona u priguSnici 365
hidromatske sklopke 308
H-kabeli 366
hladenje transformatora 354
impedancije potrosafa 107
indukcioni nadstrujni relej 465
relej s cilindriEnim rotorom 475
integracioni instrumenti 425
inverzna komponenta 36
inverzna reaktancija sinhronog generatora 69
-- transformatora 84
vodova 102
invermi sistem 35
, ekvivalentna shema 39
isklapanje malih struja 297
iskrzte, 383
ispitni napon 25
istosrnjerna komponenta struje kratkog
spoja 49
izbirni kontakt 460
izmjenifna komponenta struje kratkog
spoja 49
izmjeniEni kontakt 460
izolacija, koordinacija 374
izolacioni nivo, donji 374
--, gornji 374
--, zaStitni 374
izolatori 256
izolatorski lanci 256
izvedba oklopljena 641
- otvorena 630
- poprefna 649
- sa srednjim stupom 647
- s kabelskim odvodom 635
- s mijeSanim fazama 661
- s neizoliranim odvodom 638
- s nepomiEno montiranim aparatima
641
- s pomifnim aparatima 643
-, tandem 649
---
----
-, normalni 366
-, opteretivost
371
spoja 373
s metaliziranim iilama 366
-, plinski 370
s papirnom izolacijom 366
- s pojedinafnim olovnim plaStevima
366
-, uljni 370
kapacitet akumulatorske baterije 609
kapacitivni naponski tra,nsfomatori 345
kapasti izolator 256
klasa taEnosti naponskih transformator a 340
strujnog transformatora 322. 337
koeficijent uzemljenja 376
komandna plofa 662
komandno-potvrdna sklopka 583
komora za gaSenje luka 305, 307. 310
kompresorsko postrojenje 619
konduktantni relej 500
konstanta brojila 442
kontakt, automatski 577
-, izbirni 460
-, izmjeniEni 460
-, mirni 460
-, poluautomatski 577
-, prijeklopni 460
-, prolazni 460
-, radni 460
koordinacija izolacije 374
korekcioni faktori za odredivanle optetivosti kabela 372
kratki spoj, dvopolni 145
, dvopolni s istovremenim spojem
sa zemljom 150
--, jednopolni 138
-- na strani sabirnica 182
-- na strani voda 182
-- preko impedancije 159
-- strujnog transformatora 321
--, tropolni 132
kritiEna struja kratkog spoja 276
kutna pogrelka naponskog transformatora 340
-- strujnog transformatora 322
--
--
---
'
-~
nazivni napon 23
-.
-.
--A
-.
-.
-, pneumatska 308
-, premoitenje 394
-, rasklopna mot 311
- sa sumpornim heksafluoridom 316
- s gaienjem luka u vakuuanu 316
'-, uljna 304
-, uzduina 393
I
zrafna 300
slog naponskih transformatora 341
snaga strujnog transformatora 324, 337
specificni otpor zemlje 559
spojevi transformatora snage 350
spojno polje 401
stabilizirani diferencijalni relej 516
stacionarna komponenta struje kratkog
spoja 73
standardni naponi 24
stepenovanje nadstrujnih releja 467
struja izjednafenja u paralelno spojenim transformatorima 354
struja l&atkog spoja, efektivna vrijednost 196
---, istosmjerna komponenta 49
---, izmjenifna komponenta 49
---, kritiEna 276
---, maksimalna 165
---, mjerodavna za ugrijavanje 196
---, mjerodavna za ugrijavanje, njemaEki propisi 204
---, udarna 171
struja magnetiziranja strujnog transformatora 319
- taljenja osigurafa 271
strujna pogreika strujnih transformatora 322
- shema 387
strujni krugovi si.nhronizacije 606
- medutransformator 334
strujni mjerni transformatori, dinamifka granifna struja 334
---, klasa tafnosti 322, 337
---, kratki spoj 321
---, kutna pogreika 322
---, malouljni 339
---, nadstrujna karakteristika 328
---, nazivna impedancija 327
---, nazivna snaga 327. 337
---, nazivno breme 327
---, otvorene sekundarne stezaljke
319
---, prazni hod 319
---, prespojivi 333
---, prijenosni omjer 322
---, primarne nazivne struje 333
--- s dvije jezgre 339
---, sekundarne nazivne struje 333
---, snaga 324. 337
---, strujna pogreika 322
---, strujni vigekratnik 328, 334
---, suhi 335
---, itapni 337
---, termifka granifna struja 334
---, uzemljenje 339
--- zamkasti 335
-.
'
- sklopka
393
u z d d n i rastavljaE 393
uzernljenje, otpor 558
-, koeficijent 376
-, pogonsko 556
- strujnih transformatora 339
-, zagtitno 557
uzemljivaf, cijevni 559
-, plofasti 573
-, sastavljeni 565
-, Stapni 559
- trakasti 562
uzlazni transformator snage 349
varmetar 432
va trnetar 427
ventilni odvodnik, nazivna struja rasterkenja 377
--, nazivni napon 376
- --, preostali napcn 375
--, provodni napon 375
visine nad podom 628
visoka izvedba rasklopnog postrojenja
I
I
"&.
fiA7
--, relej
Znak: 7806 Sv
,
Izdanje:
Prof. dr ing. HRVOJE POZAR
- CETINJE
Tisak dovrlen:
TRAVNJA 1978.