1

DEVIZNO TRITE

23.3.2015.

Definicija
2

Kao zaseban oblik, a opet dio trita novca na meunarodnoj

razini djeluje devizno trite na kojem se odvija ponuda i
potranja za onim novanim sredstvima koja glase na strane
valute
Postoji jer se je u meunarodnoj trgovini iskazala potreba za
razmjenom valuta
Devizno je trite dio ukupnog financijskog trita, a na njemu
se prema utvrenim uvjetima i pravilima trguje stranim
valutama, odnosno razmjenjuju devize
23.3.2015.

Definicija deviznog trita i deviza

3

Trita na kojima se obavljaju transakcije novanog

toka od prodaje proizvoda ili aktive denominirane u
stranoj valuti
Deviza - svako potraivanje u stranoj valuti

To je roba posebne vrste, te je kao takva predmet

kupoprodaje na devizom tritu

23.3.2015.

Definicija deviznog trita i deviza

4

Devizno trite dijeli se na:

devizne burze u svjetskim centrima i

interbankovno devizno trite.

Trgovanje se odvija na specijaliziranim deviznim burzama i u

sustavu povezanih banaka.
Najvea devizna trita nalaze se u New Yorku, Londonu,
Zrichu, Frankfurtu, Singapore u financijskim sreditima u
kojima su smjetene i najvee banke.
Devizno trite je trite potpune konkurencije

23.3.2015.

Definicija deviznog trita

5

Devizno trite nema odreenu geografsku lokaciju te nema

radnog vremena.
Banke su meusobno povezane satelitskim i telekomunikacijskim
vezama, koje su objedinjene mreom Society for Worldwide
International Financial Telecommunication (SWIFT)

SWIFT su osnovale amerike i zapadnoeuropske banke 1973. godine u

Bruxellesu, a poela je s radom 1977. godine

23.3.2015.

Povijest deviznih trita

6

1944. g. Brettonwudski sporazum postavio je fiksiranje

teajeva izmeu dvije valute unutar uskog pojasa oko
odreene stope uz pomo intervencije vlade
1972. g. organizirana trita, npr. Meunarodno trite
novca (IMM) s ikake burze razvila su derivativno
trgovanje

23.3.2015.

Sudionici deviznog trita

7

centralne i komercijalne banke

razne financijske institucije i investicijske kue
velike svjetske korporacije
valutni brokeri i dileri
Na tritu postoje velike komercijalne banke (market makersi)
koje su u svakom trenutku spremne prodati i kupiti devize.
Ne sudjeluju: manje banke, filijale stranih banaka, poduzea.

23.3.2015.

Devizni ili valutni teaj

8

Cijena po kojoj se jedna valuta moe zamijeniti za drugu

Da bi se odrala stabilnost deviznog teaja i monetarne
politike, centralne banke imaju mogunost utjecaja i
njegove regulacije

Cijene koje se formiraju na devizno tritu su:

ponuene (bid) cijene po kojima je kupac spreman kupovati

devize i
zahtijevane (offered ili asked) cijene po kojima je prodavalac
spreman prodati devize.

23.3.2015.

Devizni rizik
9

Transakcije zamijene jedne valute za drugu valutu izlau

poduzee deviznom riziku
Rizik da e novani tok varirati s promjenom stvarnog
primljenog iznosa jedne valute zbog promjene teaja
Deprecijacija smanjenje vrijednosti valute
Aprecijacija poveanje vrijednosti valute

23.3.2015.

Devizni rizik
10

Kako bi se zatitile od rizika promjene deviznih teajeva

financijske institucije dogovaraju 2 istovremena posla,
odnosno promptnu transakciju i kupoprodaju deviza s
rokom duljim od 2 dana
(terminsko trite)
Posao promptne kupnje ili prodaje odreene valute i
istovremena terminska prodaja ili kupnja iste naziva se
devizni swap

23.3.2015.

Oblici deviznog teaja

11

Direktni devizni teaj moe

se izraziti kao broj jedinica
nacionalne valute potrebnih
da se kupi jedna jedinica
strane valute

7,3 kn
= 7,3 kune
1 euro

Indirektni devizni teaj broj

jedinica strane valute koji se
moe dobiti za jednu jedinicu
nacionalne valute

1 euro
= 0,136 eura
7,3 kune

23.3.2015.

Oblici deviznog teaja

12

Fiksni devizni teaj - jedanput utvreni od strane vlade

neke zemlje, ne mijenjaju se
Plivajui devizni teajevi mijenjaju se zavisno od
ponude i potranje za odreenom valutom

23.3.2015.

Oblik deviza kao sredstva plaanja

13

u obliku prenosivih trabina kod inozemnih banaka i

financijskih organizacija
u obliku prenosivih inozemnih vrijednosnih papira koji glase
na stranu valutu (mjenice, ekovi, obveznice)
u obliku obraunskih jedinica, specijalnih prava vuenja i
inozemnoga gotovoga novca
u obliku elektronskih izvjetaja o meunarodnim dugovanjima
i potraivanjima

23.3.2015.

Devizno trite
14

promptno (spot) devizno trite zadovoljava funkciju devizne

likvidnosti, a predstavlja devizne aranmane s dnevnom
cijenom i izvrenjem zakljuene transakcije u roku 2 radna
dana,
terminsko (forward) devizno trite obuhvaa transakcije s
isporukom deviza preko 2 dana, s efektivnom realizacijom u
standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana.

23.3.2015.

Forex trite
15

Forex trite (eng. foreign exchange market) ili trite

gotovine ili spot trite
najvee i najlikvidnije meubankarsko trite koje je
ustanovljeno 1971. godine, iste godine kada su uvedeni
plivajui teajevi

Najvea "svjetska mjenjanica"

Prema temeljnoj definiciji i karakteristikama, na FX tritu

se valuta jedne zemlje mijenja za valutu druge po cijeni
koja se zove devizni teaj

23.3.2015.

Forex trite
16

Ne postoji kao fiziko standardizirano mjesto

razmjene, ve je ponuda i potranja za
valutama virtualna - odvija se uz pomo
specijaliziranih informacijskih sustava i
interneta

Do 1990. godine FX trite je bilo dostupno

samo sredinjim i komercijalnim bankama te
velikim financijskim institucijama
S razvojem interneta i njegovom irom
dostupnou, FX trite je dostupno svim
zainteresiranim poduzeima, fond
menaderima ili individualnim sudionicima koji
imaju znanja
23.3.2015.

Prednosti FX trita u odnosu na ostale oblike

financijskih trita
17

Neograniena likvidnost,
Velika volatilnost (velike oscilacije teaja),
Trgovanje s margin raunom uz polugu veliine od 5:1 do
400:1 (upravljate s 400 puta veom koliinom novca od
deponiranog iznosa),
Mogunost ostvarivanja zarade kako na rastu, tako i na padu
vrijednosti valute,
Trite je otvoreno 24 sata na dan, od ponedjeljka do petka,
Mogunost trgovanja s bilo koje lokacije (uvjet je jedino
posjedovanje raunala i Internet veze),
Nepostojanje provizija kod otvaranja naloga.
23.3.2015.

Eurozona/monetarna unija
18

Uspostavljanje monetarne unije rezultat je dugotrajnog procesa

ekonomske integracije

Poela 1950-ih godina kada se raala Europska unija.

Prvi pokuaji monetarnog ujedinjenja uslijedili su nakon krize na deviznim
tritima, ukidanjem zlatnog standarda i naftni okovi krajem 1960-ih kada je
teajna nestabilnost zaprijetila zajednikoj poljoprivrednoj politici, tadanjoj
ljubimici Ekonomske zajednice.

Krajem 1970-ih uspostavljanje novog sustava - Europskog monetarnog

sistema (EMS).

EMS se temeljio na uskom kretanju teajeva oko novostvorene obraunske

jedinice ECU (European Currency Unit).
Zaetnice ovog sustava su Francuska i Njemaka.
Tijekom sljedeih 10 godina, EMS je znaajno smanjio volatilnost teajeva i
23.3.2015.
doprinio stabilnosti deviznih trita.

Uvoenje eura
19

Cilj Europske zajednice: ekonomski i politiki

Ukloniti granice unutar zajednikog trita i stvoriti
politiku uniju meu narodima Europe
1993. g. sporazum u Maastrichtu Europska monetarna
unija (EMU)

23.3.2015.

Uvoenje eura ()
20

Monetarna unija uspostavljena je u tri koraka.

Prvo liberalizacija tokove kapitala izmeu drava lanica (do kraja 1993.),
Uspostava koordinacije ekonomskih politika i osigurati neovisnost nacionalnih
sredinjih banaka (do kraja 1998.)
preispitati koje zemlje ispunjavaju kriterije za usvajanje eura, fiksirati teajeve i
uvesti euro (od poetka 1999.).

Slubeno je euro "izaao na ulicu" 2002. godine.

Mogunost kreiranja eura potjee od stvaranja Europske zajednice

konsolidacijom triju europskih zajednica 1967.

Europska zajednica za ugljen i elik, Europsko ekonomsko trite,

Europska zajednica za atomsku energiju
23.3.2015.

Euro Novanice i Kovanice

21

Jedinstveni europski novac dolazi u sedam apoena novanica, u

vrijednostima od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura.

Novanice su potpuno istovjetne u svim zemljama Europske unije.

Jedan euro dijeli se na 100 centi.

Kovanice imaju u svim zemljama isto lice, no nalije je dizajnirano u svakoj
zemlji drugaije.
Bez obzira na to iz koje zemlje potjeu, sve kovanice eura vrijede u svim
zemljama EMU.

Grafiki simbol zajednike europske valute izveden je iz grkog

slova epsilon i oznauje prvo slovo rijei Europa, a dvije usporedne
linije trebale bi simbolizirati stabilnost jedinstvenoga europskog novca.
23.3.2015.

Euro Novanice i Kovanice

22

Europske novanice imaju viestruku zatitu od krivotvorenja.

Papir za novanice napravljen je od pamunih niti u posebnom tkanju. U papir

su ugraene i fluorescentne niti i vodeni znak.
Svaka novanica pored ostalog ima sigurnosnu nit i metaliziranu foliju na koju
je aplicirana optiki varijabilna slika.
Slikovno reproduciranje novanica doputeno je samo pod uvjetom da je
prikaz najmanje 25 % vei ili manji od originala, odnosno samo ukoliko
dobiveni uradak zasigurno ne moe dovesti do zabune da se radi o pravom
novcu.

23.3.2015.

Euro Novanice i Kovanice

23

Austrijski umjetnik Robert Kalina, dizajner u Austrijskoj centralnoj banci,

pobijedio je na natjeaju za euro novanice.
Dizajn je inspiriran temom "doba i stilovi Europe" i novanice u
vremenskom slijedu prikazuju arhitektonske stilove i elemente sedam
razdoblja europske kulturne povijesti i to:

klasika, romanika, gotika, renesansa, barok i rokoko, doba elika i stakla,

suvremena arhitektura XX. stoljea
Prozori i portali prednje strane svake novanice simboliziraju duh otvorenosti i
suradnje u Europi. Mostovi s druge strane novanice su metafora bliske
suradnje i komunikacije izmeu naroda Europe i izmeu Europe i ostatka
svijeta.

Zanimljivo je da su svi crtei izmiljeni, jer ovi elementi ne postoje, te je

na taj nain sauvana neutralnost i ravnopravnost lanica Europske unije.
23.3.2015.

24

Belgija, Cipar, Estonija, Latvija,

Finska, Njemaka, Grka,
Nizozemska, panjolska,
Francuska, Irska, Italija,
Luxembourg, Nizozemska,
Austrija, Portugal, Slovenija,
Finska, Slovaka, Malta,
Bugarska 18 zemalja.

23.3.2015.

Hrvatska &
25

lanstvom u Europskoj uniji ne dolazi

automatski i lanstvo u eurozoni.
Drave lanice moraju ispuniti jasno
propisano uvjete, tzv. kriterije nominalne
konvergencije (maastrichtskim kriteriji).
etiri kriterija koja se odnose na stabilnost
cijena, zdrave javne financije, stabilan teaj
te konvergenciju dugoronih kamatnih
stopa.
javnih financija sastoji od dva podkriterija
proraunski manjak mora biti manji od
3% BDP-a i javni dug mora biti manji od
60% BDP-a.
23.3.2015.

26

Vodi kroz informacije o Europskoj uniji

http://www.entereurope.hr

23.3.2015.