Natalitet

Talenti

Nova
prinova u
Kosi}ima

Privla~ne
note
strana 5

strana 3

Prwavor, mart 2016.

Cijena 1 KM

Godina lV

Broj 38

Bawalu~ki Hobi art centar

"Bubamara" u na{em gradu

Kre ati vne

su gra |an ke
strane 8 i 9

Datumi

Mawak
ro|endana

strana 7

Sport

Karneval

^uvari
obi~aja
strana 10

Posjete

Nata{i nova kruna

strana 15

Kormakova u Prwavoru
strana 2

DOGA\AJI

Ukratko

AMBASADOR SAD U PRWAVORU

Prijem
Ambasador
Mile Vasi}

Na~elnik op{tine Sini{a Gatari} priredio je u Prwavoru

prvi prijem za Mileta Vasi}a (na slici), ambasadora Bosne i
Hercegovine u Rumuniji. Vasi}, rodom iz Kostajnice, ve} godinama, sa porodicom `ivi u Prwavoru, a otprije nekoliko mjeseci slu`buje u Bukure{tu. Gatari} i Vasi} razgovarali su o
mogu}nostima uspostavqawa saradwe prwavorske privrede sa
Rumunima.

Susret u Prwavoru

Seminar

Morin Kormak
zadovoqna

U Prwavoru je, u organizaciji Op{tinskog odjeqewa za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu, odr`ano predavawe za
zainteresovana doma}instva u proizvodwi industrijskog krastavca. Predstavnici firme #Argona# iz @ivinica, upoznali
su poqoprivrednike sa na~inom saradwe i preuzimawa prinosa.
Jedan od u~esnika seminara Blagoje Biber iz sela Popovi}i
rekao je da ve} ima iskustva u ovoj vrsti proizvodwe, pa }e ove
godine krastavcima zasijati jedan dunum.

mbasador Sjediwenih
Ameri~kih
Dr`ava u Sarajevu
Morin Kormak boravila je 9.
februara u Prwavoru, gdje je
razgovarala sa ~elnim qudima
na{e op{tine, predsjednikom
Skup{tine op{tine Borkom
Lukanovi}em i na~elnikom
op{tine Sini{om Gatari}em.
Naglasila je da je do{la u Prwavor da bi se upoznala sa
op{tinskim rukovodstvom i
razgovarala o pitawima od
zna~aja za ovu sredinu.
-U svim gradovima u kojima
sam bila za ovaj period od dolaska u Sarajevo, govori se o istim
stvarima - ekonomskom razvoju,
obrazovawu i otvarawu novih

Predsjednik Odbora za pomo} Srbima na Kosovu i Metohiji

Milorad Arlov iz Bawaluke uru~io je na~elniku op{tine
Sini{i Gatari}u zahvalnicu za dosada{wu pomo} prwavorske
op{tine Srbima sa Kosmeta. Dogovoreni su novi oblici saradwe, a u drugoj polovini avgusta osnovci sa Kosmeta boravi}e,
kao gosti zainteresovanih doma}instava, i u na{oj op{tini.

radnih mjesta. Ovo je na{ prvi

susret i zadovoqna sam saznawima do kojih sam do{la, pogotovo na planu specifi~nosti
ove op{tine, posebno na planu
brojnog nacionalnog sastava rekla je Kormakova.
Bilo je rije~i i o `ivotu i
pravima nacionalnih mawina
na{e op{tine, ~iji je predstavnik Branko Deket, ina~e odbornik nacionalnih mawina u
Skup{tini op{tine, istakao da
svi Prwavor~ani, bez obzira na
nacionalnu pripadnost, dijele
istu sudbinu u svim segmentima
`ivota.
Na~elnik Gatari} istakao
je, nakon razgovora sa Kormakovom, da su SAD jedan od
najzna~ajnijih politi~kih fak-

tora u Bosni i Hercegovini,

zbog ~ega je va`na saradwa sa
wihovim predstavnicima, a posebno ambasadom.
Ambasador Kormak prisustvovala je i okruglom stolu sa
direktorima
nekoliko
ovda{wih privrednih kolektiva, {to je bila prilika da se
upozna i sa privrednim potencijalima Prwavora. Direktor
preduze}a #Sanino# Radovan
Pazurevi} ocijenio je da se
stvari kre}u u pozitivnom
smjeru.
-Namjera nas iz poslovodstva #Sanina# je, da uz podr{ku
kakvu smo dobili i na ovom susretu, do kraja godine u Prwavoru zaposlimo jo{ 200 radnika
- istakao je Pazurevi}.

Pozitivne utiske sa okruglog stola nosi i Mediha

Tur~inovi}, ~ija firma
#Eksport siti# stalno
pro{iruje broj zaposlenih, jer
je stekla povjerewe kupaca iz
nekoliko evropskih zemaqa,
me|u kojima predwa~e poslovni
partneri iz italijanskog #Kaligarisa#.
Ambasador SAD posjetila
je, u okviru boravka u Prwavoru, i pogone Fabrike
namje{taja #Standard#, koja je
pro{le godine ostvarila proizvodwu vrijednu 15 miliona evra,
pri ~emu su kompletne
koli~ine isporu~ene svjetski
poznatom gigantu, IKEI iz
[vedske, sa kojom Prwavor~ani
sara|uju ve} 15 godina. (nz)

Obiqe`avawe Dana op{tine

Bogat prazni~ni program

Sa lawske atletske
trke u Prwavoru

Prvom sjednicom
Koordinacionog odbora, na ~ijem ~elu je
Borko Lukanovi},
predsjednik Skup{tine
op{tine, krajem februara
po~ele su pripreme za
obiqe`avawe Dana op{tine
- 24. marta. Utvr|ene su obaveze i kalendar de{avawa
posve}enih najzna~ajnijem
godi{wem datumu u na{oj
op{tini.
Bogat program otvori}e u subotu, 12. marta,
u~esnici tekvondo #Open
BiH# turnira, koji }e
prema rije~ima ~lana Odbora Branislava Wegovana ove godine okupiti
takmi~are iz najmawe

osam zemaqa Balkana, kao i

Hrvatske, Ma|arske i Slovenije.
- Bi}e to jedan od najja~ih
tekvondo turnira ove godine u
regionu. Ranija iskustva su nam
dobrodo{la, kako bi i ovaj put
brojnim gostima Prwavor
ostao u prijatnoj uspomeni ka`e Wegovan.
Polaznici [kole za osnovno muzi~ko obrazovawe ima}e
koncert 23. marta, a dan kasnije bi}e odr`ana sve~ana
sjednica Skup{tine op{tine,
na kojoj }e biti dodijeqena
priznawa zaslu`nim pojedincima i institucijama. Ne}e
izostati ni op{tinska smotra
folklornih dostignu}a prwavorskih amatera, a 25. marta

bi}e organizovana nadaleko

poznata uli~na atletska trka.
Izlazak na lokalitet
Lipa, na planini Motajici
predvi|en je 27. marta. ^asom
istorije jo{ jednom }e biti obnovqena sje}awa na izlazak jedinica op{tinskog [taba
teritorijalne odbrane, u
martu 1992. godine, ~ime je blagovremeno sprije~en prodor
neprijateqskih formacija iz
pravca Dervente prema Prwavoru i bawalu~koj regiji.
Mali{ani }e tako|e
imati povoda za zadovoqstvo,
jer ni ovaj put ne}e izostati
uvijek masovni dje~iji maskenbal, koji }e pripremati Dramski
studio
Dru{tva
#Prosvjeta#. (zn)

Zahvalnica

Ostavka
Nezadovoqan posqedwim de{avawima oko preseqewa zgrade
Crvenog krsta Prwavor na drugu lokaciju, predsjednik ove humanitrne organizacije Zdravko Kozarevi} podnio je ostavku na
ovu i sve druge du`nosti koje je obavqao u Crvenom krstu na
op{tinskom, regionalnom i republi~kom nivou. Za novog predsjednika OO CK Prwavor izabran je penzionisani prosvjetni
radnik Lazo Spasojevi}.

Posjeta
Ministar zdravqa i socijalne za{tite Dragan Bogdani} posjetio je, u pratwi predstavnika lokalne uprave Sini{e Gatari}a i Borka Lukanovi}a Dnevni centar za djecu sa posebnim
potrebama #Neven#. Prijemu je prisustvovo i predsjednik
Udru`ewa #Neven# @eqko Guni}, koji je izrazio zadovoqstvo
spremno{}u nadle`nih institucija da pomognu polaznicima
ustanove, koja bi, kako je najavqeno, uskoro trebalo da dobije
boqe smje{tajne uslove za boravak i aktivnosti hendikepirane
djece.

Promocija
U prepunoj sali Doma kulture u Prwavoru promovisana je
kwiga #Izgubila `ivotnu bitku, pobijedila Laforinu bolest#.
U potresnoj ispovijesti Swe`ana Gaji} iz Bawaluke pi{e o
svojoj k}erki Tatjani, koja je u oktobru 2014. godine preminula
od ovog te{kog oboqewa. I Swe`anina druga k}erka Milana
vodi bitku sa opasnim oboqewem, koje se, kako je re~eno, javqa u
jednom slu~aju na milion stanovnika. Protiv Lafore jo{ nije
otkriven lijek. Govorili su recenzenti kwige Nenad Novakovi} i Tihomir Levajac, a promociju su organizovali op{tina
Prwavor i Centar za kulturu.

Vrti}
Na~elnik op{tine Sini{a Gatari} i Milo{ Blagojevi},
vlasnik Gra|eviskog preduze}a #Projekt in`iwering# iz
Lakta{a, potpisali su ugovor o dogradwi Dje~ijeg vrti}a
#Na{a radost# u Prwavoru. Vrijednost posla je 117.000 maraka,
a radovi }e biti zavr{eni za 60 dana. (nz)

na{ZAVI^A

DOGA\AJI 3

J
NOVA PRINOVA U PORODICI KOSI] U SELU PROSJEK

DJEeCA
carstvo

Branka
San~anin

su na{

Doma}ica Branka Kosi} mogla bi ponijeti epitet najmame, jer

je sredinom februara rodila sedmo dijete. Djeca su zdrava i
vesela, dobri u~enici i poslu{ni u svim situacijama, ka`e otac
Zlatko, koji je kod svojih roditeqa bio jedno od desetoro djece

ova radost stigla je u

porodicu Kosi} u selu Prosjek. U prwav o r s k o m
porodili{tu majka
Branka rodila je sedmo dijete.
Na svijet je do{ao mali{an Jovan, koji je smawio omjer izme|u
djevoj~ica i dje~aka na 5:2. Najsta ri je
dijete
j e

18-godi{wa Sla|ana. Potom su

ro|eni Jelena, koja ima 17, Bogdana 13, Jovana 10, \or|e 7, Nikolina ~etiri i po godine.
- @ivimo u materijalnom
smislu skromno, ali djeci ni{ta ne fali. Za
wih mora
da
se
obezbijedi sve
{to je

Zlatko
sa sinom
\or|em

potrebno za {kolovawe. Oni

nam vra}aju dobrim ocjenama, pa
smo kao roditeqi izuzetno zadovoqni. Sada, kada se rodio
Jovan, mnogi me pitaju da li }e
biti jo{ djece. Umjesto odgovora ka`em im da su moji roditeqi imali desetoro djece. Sve je
u Bo`ijim rukama - ka`e ponosni otac Zlatko.
Ratne godine proveo je u
uniformi. Bio je aktivno vojno
lice, a nakon rata vratio se
svom imawu, koje je naslijedio
od roditeqa. Obra|uju zemqu,
ponekad za prodaju utove poneko
grlo stoke, ali cijene su, kako
ka`e doma}in, nepovoqne za
one koji prodaju. Nema
mnogo izbora. Ne{to se
na selu mora raditi i
proizvoditi.
Doma}ica
Branka, rodom iz
porodice San~anin, iz Gorwe
Ilove, na
`ivot gleda
s vedrije
strane. Djeca
su, ka`e, weno i
Zlatkovo carstvo.
Mjese~no imaju dje~iji doplatak od 105 maraka za sve
mali{ane.
-Postoje kojekakva
ograni~ewa dr`ave, pa su u
raskoraku praksa i ono {to
nadle`ni govore, bore}i se,
kobajagi, za ve}i natalitet.
Nema od te wihove pri~e ni{ta, ali se mi i ne obaziremo
na pusta obe}awa. Nismo na ta-

ko
ne{to
ni ra~unali veli ova doma}ica.
U ku}i koju su Kosi}i svojevremeno pokrili, ali je jo{
dovr{avaju, nikome nije tijesno. Svako zna svoje mjesto, ali

Tradicija, obi~aji, vjerovawa...

Svetom Trifunu u ~ast

U srpskom narodu postoji
veliki broj vjerskih praznika, jo{ vi{e vjerovawa u vezi
sa nekim praznikom. U mjesecu iza nas je jedan takav praznik i vje ro va we u vezi sa
Svetim Trifunom. Dana 14.
februara vinogradari su pohitali da osve{taju i ore`u
svoje ~okote i simboli~no ga
zaliju vinom. Po vjerovawu,
vinogradu se na Svetog Trifuna vra}a snaga, kako bi po~eo bu ja ti u pro qe }e, ko je
polako dolazi. Zato ovog sveca smatraju za{titnikom vino ve lo ze, ali i za to {to
posao orezivawa predstavqa

po~etak rada na ~okotima nakon duge zime.

Tradiciju, obi~aj i vjerovawe nisu propustili da ispo{tuju i u Vinariji #Vasi}#,
jednoj od najve}ih proizvo|a~a
vina na teritoriji op{tine
Prwavor. Vasi}i, kojima je
Sveti Trifun i krsna slava,
ka`u, da je u vinogradarstvu
pravilno orezivawe loze prvi
i najva`niji posao na po~etku
godine, jer od wega kasnije zavisi razvoj ~okota.
- U vinogradu uvijek ima
posla. Poslije orezivawa, dolazi vrijeme za |ubrewe, pa
obra|ivawe oko ~okota i tako

dan za danom novi poslovi pristi`u... - ka`e Miodrag Vasi},

vlasnik Vinarije #Vasi}#.
Ina~e, porodica Vasi} iz
[trbaca, ovim poslom se bavi
ve} 13 godina, a wihovi vinogradi prostiru se na skoro tri
hektara. Osim wega za porodi~ni posao se brinu i ostali
uku}ani, pogotovo sestra Slobodanka Vasi}.
- Vinogradu pogoduje hladnije vrijeme u ovom dijelu godine, prvenstveno zbog
za{tite od {teto~ina. Ove godine mora}emo pove}ati za{titu u proqe}nim danima.
Ina~e, ovo podru~je je pogodno

za gajewe vinove loze i zadovoqan sam svakom dosada{wom

berbom, ali su za napredak neophodna svake godine nova ulagawa - ka`e Vasi}.
Dokaz tome je {kolovawe
mladih kadrova, odnosno wegove djece koji studiraju proizvodwu vinove loze, jer je plan
Vasi}a da pro{ire proizvodwu.
- Vino prodajemo uglavnom na na{em podru~ju, u [trpcima i u Prwavoru. Za sada
koli~ine koje imamo uspijevamo prodati na doma}em tr`i{tu. Sa cijenama smo
zadovoqni, mo`da je i spusti-

Zlatku prinovu
me|u prvima
~estitao na~elnik
Gatari}

i dnevne obaveze,
naravno poslije zavr{ene {kolske nastave.
- Na{a je obaveza da im
omogu}imo {kolovawe, da steknu zvawe koje `ele i odaberu

posao koji najvi{e vole

- ka`e glava ove deveto~lane porodice.
Dok se brojna seoska doma}instva uveliko
gase, a izuzetak
nije ni selo Prosjek, u ku}i Kosi}a
uvijek je prisutna dje~ija graja, smijeh, ali
ponekad iskrsne i poneka varnica me|u
djecom. Iako ima ~etiri starije sestre, prva~i}
\or|e po`eli da ima glavnu
rije~, da komanduje i starijima
od sebe.
Nikada Kosi}i nisu ni od
koga tra`ili milostiwu. ^uvaju svoj ponos i obraz, isti~u}i
da su djeca wihovo carstvo.
B. RADULOVI]

Sa vinograda
porodice Vasi}

mo, jer je bitno da qudi prepoznaju doma}i kvalitet. Dobro

vino karakteri{e gdje se gaji,
sorta vina, godina, odnosno koliko ima sun~anih dana i skladi{tewe u podrumu - ka`e
Vasi}.

Ina~e, u Vinariji #Vasi}# trenutno proizvode sedam

vrsta vina, ali im je namjera
pro{irewe asortimana, jer
planiraju da izvoze na strano
tr`i{te.
J. DEMOWI]

[KOLSTVO
[KOLSKO ODJEQEWE KOJE SE RAZLIKUJE OD DRUGIH

Odjeqewe
za primjer,
deveti dva

a jo{ nije sve izgubqeno, svjedo~i primjer

jedne
odjeqewske zajednice Osnovne {kole
#Nikola Tesla#. Naime, ovu
{kolu poha|a pet odjeqewa
u~enika devetih razreda, ali se
jedno po mnogo ~emu naro~ito
isti~e. To je odjeqewska zajednica devetog dva razreda.
U povodu obiqe`avawa Dana solidarnosti, 21. decembra
2015. godine, ovo odjeqewe se
samoinicijativno odlu~ilo na
jedan human gest. Organizovano
su posjetili jedno staro lice na
podru~ju na{e op{tine i uqep{ali mu pretprazni~ne dane.
Ovaj razred je tada skupio ne{to novca i kupio hrane, sredstava za doma}instvo i odje}e za
hladne dane. Baka koju su posjetili tih decembarskih dana je
79-godi{wa Dobrinka @ivkovi} iz sela Mravica. Starica
Dobrinka je bila veoma iznena|ena ovom neo~ekivanom posjetom, a istovremeno sre}na
ukazanom pa`wom u te{kim sama~kim danima.
Ovi u~enici se isti~u i u
vannastavnim aktivnostima.
Aktivni su u radu ekolo{ke sekcije, tokom svih godi{wih doba ostajali su poslije svojih
redovnih ~asova i ure|ivali
{kolsko dvori{te i svoju parcelu. Mnogi od wih se bave
sportom i posti`u vrhunske rezultate.
Sredwa ocjena govori da
ovo odjeqewe nije najboqe odjeqewe u u~ewu, ima i boqih, ali
ono {to krasi u~enike ovog razreda je wihova radna disciplina. Nastavnici koji im
predaju kazali su nam da je svaki ~as odr`an u devetom dva uspje{an i da postigne svoj ciq,
jer su djeca izuzetno disciplinovana i po{tuju nastavnike.
Nijedan u~enik nema sni`eno
vladawe, nijedan u~enik nije
napravio problem zbog kojeg bi
morala intervenisati pedago{ka slu`ba {kole ili organi
policije. I tako je unazad sve
~etiri godine.

Vra}aju vjeru
u boqe sutra
Op{te je mi{qewe da {kole sve vi{e gube vaspitnu ulogu, da vlada op{ta
nekultura i da djeca nemaju prave uzore. Dobri |aci ne mogu, niti treba da budu
svi, ali {kola bi u saradwi sa porodicom i dru{tvenom zajednicom trebalo
da vaspitava generacije ~estitih qudi. Znamo da to ~esto nije tako.
Zato je ovo odjeqewe javno
pohvaqeno u {koli zbog svog
cjelokupnog pona{awa, pristupa radu i uva`avawu nastavnika i drugih u~enika.
Razrednica Radmila ]etojevi} nam je rekla da svaki razrednik najvi{e voli svoje
odjeqewe i ~esto je pristrasan
kao i roditeq kada je u pitawu
wegovo dijete i da je zato najboqe da o wima govore wihovi uspjesi, kao i kolege predava~i u
odjeqewu.
Predsjednica ove odjeqenske zajednice Jovana Moravac
zaqubqenik je u srpski jezik,
~itawe, pi{e pjesme. Jo{ u petom razredu vidio se wen neosporan talenat kada je osvojila
prvo mjesto na op{tinskom takmi~ewu iz srpskog jezika.
Pro{le godine, iz istog predmeta, na regionalnom takmi~ewu, test je rije{ila bez
gre{ke, osvojila sve bodove i
zauzela prvo mjesto. Slijedilo
je republi~ko takmi~ewe. Sa
tako dobrim plasmanom na regionalnom nivou, odmjeriti
svoje znawe sa najboqim u~enicima Republike Srpske bio je
izazov, ali dru`ewe sa drugarima je za Jovanu bilo va`nije.
Termini takmi~ewa i {kolske
ekskurzije su se poklopili, spakovala je kofer i pro`ivjela
nezaboravne dane {kolske ekskurzije. Rekla je: #Takmi~ewa
}e u `ivotu biti, ali ekskurzi-

ja je samo jedna#.
Ove godine takmi~ewa iz
srpskog jezika nije bilo, organizovano je iz matematike i
fizike. Nisu se za~udili ni nastavnici, ni |aci kad je Jovana
na oba zauzela prvo mjesto. Sad
se priprema za op{tinska takmi~ewa koja su planirana za
mart.
U junu je ~eka zaslu`ena
Vukova diploma. Jovana, kao i
svaki devetak, ma{ta o maturskoj zabavi, a onda }e poku{ati
da upi{e Gimnaziju u Bawoj Luci, jezi~ki smjer.
Nastavnici koji Jovani
predaju godinama, rekli su nam
da je ona u toku {kolovawa prosto plijenila svojim vrlinama
i sposobnostima, te da je predano i vrijedno radila. Takav rad
je urodio plodom i ona je postizala zapa`ene rezultate na
brojnim takmi~ewima. Weni
rezultati su vrijedni divqewa.
Uvijek prisutna na ~asovima, aktivna i spremna za rad,
`eqna novih znawa, rado je izvr{avala sve svoje zadatke. Nikada nije bila osloba|ana
svojih u~eni~kih obaveza, naprotiv sve ih je izvr{avala
uredno i na vrijeme. Maksimalno se zalagala kako bi opravdala povjerewe ukazano od strane
wenih nastavnika i roditeqa.
Jovana je uvijek spremna da pomogne i da iza|e u susret svakoj
molbi nastavnika. Aktivno je

u~estvovala i u radu sekcija,

naro~ito novinarske.
Pored sjajnog uspjeha pokazala je veliku humanost i brigu
za druge. Omiqena je ne samo u
svom razredu, ve} i u {koli.
Uvijek se rado odazivala svim
akcijama koje su se odnosile na
pomo} onima kojima je to potrebno.
Jovanina svestranost, obrazovanost, kreativnost, predanost radu, skromnost, ali i sam
odnos sa drugovima i nastavnicima, ono je po ~emu je ona prepoznatqiva i cijewena, kako od
u~enika tako od nastavnika i
Uprave {kole. Te`ila je ka uspjehu, ~ak i onda kada se to ~inilo nemogu}im. Svojim
pona{awem i marqivim radom
ova mlada osoba pokazala je budu}im generacijama {ta zna~i
biti uzoran u~enik.
Svi nastavnici sa kojima
smo pri~ali imaju samo rije~i
pohvale za Jovanu i wen rad. Rekli su nam da su ponosni {to je
ona bila wihov |ak i da im je
~ast {to poznaju osobu kao
{to je Jovana. Nadaju se da
}e ona iz ove {kole ponijeti znawe i drage uspomene,
a to je svakako najve}e bogatstvo.
Za kraj {ta jo{ re}i o
Jovani?
Jovana Moravac je po mnogo
~emu neobi~an mlad ~ovjek.
Izme|u ostalog zbog wenog po-

na{awa koje je tako druga~ije od pona{awa ve}ine

wenih drugara. Ona je topla, draga, qubazna osoba
koja je takva po svojoj prirodi, a ne iz banalne potrebe da se nekom
dopadne i nametne.
Jovanino pona{awe
je vanvremensko ili svevremensko, u wenom
dru{tvu ne mo`ete da
ne osjetite toplinu,
qubav za svako qudsko
bi}e, srda~nost kojom zra~i ovo mlado
stvorewe. Ono {to
je izdvaja od tolikih drugih i ~ini
posebnom je wena
ne pri ko sno ve na
`e|
z a
znawem.

Jovana
Moravac

Jovana predstavqa oli~ewe sna

svakog prosvjetnog radnika.
Ona u~i, ona voli da u~i, ona sa
takvom lako}om u~i i {to je
najva`nije, ona u~i da bi obogatila sebe, da bi bila boqa osoba {to u svakom slu~aju jeste.
Jovani i wenom odjeqewu
`elimo puno uspjeha u daqem
{kolovawu. Odjeqewe devetog
dva razreda pokazalo nam je da
jo{ imamo mlade qude na koje i
te kako mo`emo ra~unati.
Aleksandra
VUKAJLOVI]

na{ZAVI^A

TALENTI

5
Tatjana
Spasojevi}

Dora Kova~evi}

PREDSTAVQAMO MLADE POLAZNIKE MUZI^KE [KOLE U PRWAVORU

Trio pretpla}en na uspjehe

Ekipa "Na{eg zavi~aja" posjetila je [kolu za osnovno muzi~ko obrazovawe u Prwavoru. Tamo je upoznala tri mlade
talentovane dame Doru Kova~evi}, Tatjanu Spasojevi} i Nata{u Kova~evi}. Iako razli~ite `ivotne dobi,
zajedni~ka im je muzika, a svoja muzi~ka iskustva podijelile su sa nama

ora Kova~evi} ima

samo devet godina,
ali prili~no bogato muzi~ko iskustvo. Klavir je
po~ela da svira prije tri godine kada je, uzrastom jo{ premala, pokazala svoje interesovawe
i talenat za muziku.
- Moj tata je ranije bio muzi~ar. Svirao je klavir i harmoniku. Stalno sam pjevala i
tra`ila da mi mama i tata kupe
klavir -opisuje Dora svoja prva
iskustva s muzikom, koju su joj
kao talenat u nasqedstvo darivali otac Qubi{a i majka Ana.
I stariji brat i sestra Dejan i
Dajana, tako|e su poha|ali ovu
{kolu.
Ova {armantna djevo~ica
nakon tri godine poha|awa
[kole za osnovno muzi~ko
obrazovawe u Prwavoru iza sebe ve} ima niz takmi~ewa i nagrada.
- Pro{le godine u Aran|elovcu, Smederevu i Bijeqini
sam osvojila prvo, a u Bawaluci
drugo mjesto. To je zato {to
u~im od najboqih. Ovdje u~im
raznovrsne kompozicije i nastavnici nisu strogi. Najdra`i
nastavnik mi je Daliborka \akovi} - pri~a Dora prisje}aju}i
se svojih prvih nastupa i tvrde}i da weno maleno srce nije
tresla trema, ve} da je nije ni
bilo, jer je prosto muzika zanese i da zato na pozornici svira
bez gre{ke.

Uz to {to poha|a muzi~ku

i Osnovu {kolu #Nikola Tesla#, ide i u pjeva~ku sekciju,
hor, voli glumu i bajke i sawa
da, kada poraste, na poklon dobije klavir i da pjeva...
Me|u dvjestotiwak u~enika podijeqenih u {est klasa
(klavir, violina, harmonika,
gitara, flauta i klarinet),
{esti, zavr{ni, razred Muzi~ke {kole poha|a i ~etrnaestogodi{wa Tatjana Spasojevi},
ina~e u~enica devetog razreda
Osnovne {kole #Nikola Tesla#. Iako za razliku od Dore
niko u Tatjaninoj porodici nije
bio muzi~ar, ova djevoj~ica ve}
godinama uspje{no poha|a ~asove flaute.
- Kada su u drugom razredu u
{koli do{li profesori iz
Beograda da predstave flautu
kao instrument, meni je to ostalo u lijepom sje}awu i mnogo mi
se svidjelo. Do{la sam ku}i i
rekla mami da ho}u da idem u
muzi~ku {kolu. Mama je mislila da ne}u uspjeti, da nisam talentovana, jer niko u porodici
nije, ali ja sam se u ovu {kolu
upisala bez problema. Prvi tonovi na flauti jesu
bili te{ki,
trebalo mi je
vremena da
na u~im
pra-

Nata{a Kova~evi}
sa u~enicama

vilno disawe, ali savladala

sam. Volim da sviram flautu,
kad god imam slobodnog vremena
sviram, opustim se i jednostavno u`ivam u tome - s osmijehom
pri~a Tatjana, koja priznaje da
je na prvom nastupu imala tremu, ali je uspjela
d a

poka`e svoj talenat i pobere

simpatije i pohvale nastavnika
i publike.
Od tada nastupa na svakom
koncertu i manifestacijama.
Voli da putuje, pa put u Kragujevac izdvaja kao posebno lijep
doga|aj u wenom sje}awu. I Tatjana je svestrana, jer je u
wenom

fokusu {irok spektar interesovawa. ^lan je #Pronije#, crkvenog hora, dramske sekcije,
{est godina je igrala folklor
i u~esnik je niza takmi~ewa republi~kog iz muzike, srpskog
jezika, informatike, a sprema
se za republi~ko takmi~ewe iz
flaute. Ka`e da se dobrom organizacijom sve mo`e. Planira
da upi{e sredwu {kolu za muzi~ko obrazovawe i jednog dana
svira kao Greg Patilo, ili
informati~ku gimnaziju.

Tre}a talentovana dama sa

kojom smo imali priliku da
razgovaramo je profesorica
solfe|a u ovoj {koli Nata{a
Kova~evi}. Tridesetogodi{wa
Nata{a ro|ena je u Rijeci,
odrasla je u Bawaluci, gdje se 14
godina muzi~ki obrazovala, od
osnovne {kole do akademije, i
prvo zaposlewe zasnovala u Prwavoru kao profesor, gdje radi
ve} petu godinu.
- Djeca u ovoj {koli su jako
inspirativna za rad i prona{la sam se u tom pedago{kom
radu. Nekako svi mislimo kad
zavr{imo s fakultetom da }emo samo svirati, ali meni je pedago{ki rad ispuwewe. Djeca su
jako zanimqiva, mla|e generacije me ~esto ostave bez daha ka`e Nata{a.
Iza Nata{e su brojna takmi~ewa i prva mjesta, kao i
~lanstvo u bawalu~kom horu
#Jedinstvo# i Libertango sekstetu.
Nata{a i sama svira harmoniku, mada joj profesorske i
maj~inske obaveze oko ~etvorogodi{weg sina i dvogodi{we
k}erke, za koje tako|e pri`eqkuje qubav prema muzi~kom
obrazovawu, trenutno to ne dozvoqavaju.
J. DEMOWI]

Poruke
Poruke polaznika
polaznika Muzi~ke
Muzi~ke {kole
{kole
Dora:
Muzika je zabavna i prelijepa. Poru~ujem drugarima
da sa muzikom po~iwu i zavr{avaju dan.

Tatjana:
Treba imati ciq. Ako imamo `equ i ulo`imo trud, sti}i }emo do svog ciqa.

Nata{a:
Muzi~ku {kolu ne mo`ete shvatati samo kao hobi. Muzika je korisna i plemenita i ~ovjek mo`e mnogo dobrog dobiti od muzike.

SOLIDARNOST
RADOMIRA RADOMIROVI]A ^EKAJU BOQI SMJE[TAJNI USLOVI

Na podru~ju
[arinaca po~ela
velika humanitarna
akcija za bolesnog
mje{tanina.
Radomir je lice
sa Daunovim
sindromom, `ivi
u neuslovnom
objektu i ~eka
pomo} dobrih qudi
da dobije sigurniji
i topliji krov
nad glavom

olest i siroma{tvo
ostavili su tragove
i u `ivotima i u domu pedesetpetogodi{weg
Radomira
Radomirovi}a, lica sa Daunovim sindromom. Otkako su mu
stari roditeqi umrli o wemu
brinu brat i snaha. Radomir ne
mo`e da brine sam o sebi, a stara i tro{na ku}a prijeti da se
sru{i na glavu ovoj tro~lanoj
porodici. U siroma{tvu, sa minimalnim sredstvima od tu|e
wege i pomo}i i pokoje dnevnice koju Radomirov brat zaradi,
nije dovoqno da sami sagrade
novu, ~vr{}u i sigurniju ku}u.
- Uslovi za `ivot su te{ki. Moja briga je brat. Dok su
bili `ivi, brinuo sam i o roditeqima i o ujaku. Radomir je poslu{an, ali o wemu se uvijek
neko mora brinuti, ili ja ili
supruga - pri~a Radomirov brat
Momir Vasi}.
Radomir i wegovi uku}ani
pre`ivqavaju uglavnom od poqoprivrede, jedne krave, ne{to
ovaca i `ivine.
- Radomir od prije neko-

Po~iwe
gradwa
NOVE
KU]E
liko mjeseci ima primawa 165
maraka za tu|u wegu i pomo}.
Posla nema, ponekad zaradim
na dnevnici i to je to - ka`e
Momir.
Stara i dotrajala ku}a, koja je zubu vremena odolijevala

koliko je god mogla, vi{e nije

sigurna za `ivot. A sami da naprave novu ne mogu. Zato su im u
pomo} pritekle kom{ije, donatori i Kolo srpskih sestara
Prwavor sa idejom da na mjestu
starog doma nikne novi.

- Pokrenuo sam inicijativu jesenas. Obratio sam se

svima. Zahvaqujem svima koji su
se ukqu~ili, ali pozivam one
koji se nisu odazvali da to u~ine - apeluje kom{ija Velibor
Lepir. Lepir, koji je pokreta~
@IRO RA^UN
U prethodnom broju "Na{eg zavi~aja" uputili smo
apel svim dobrim qudima da se nov~anim prilozima ukqu~e u akciju.
Priloge zainteresovani
mogu uplatiti na ime: Velibor Lepir, Nova banka, `iro ra~un broj:
555007814111075-34.
Broj telefona za kontakt: 065/683-083.

akcije u ime mjesne zajednice

[arinci, dodaje da se obratio i
Kolu srpskih sestara Prwavor,
koje je za Radomira prikupilo
dio sredstava na ovogodi{woj
Svetosavskoj zabavi. Zahvaquju}i novcu skupqenom darivawem
svetosavske krofne, pred ku}u
Radomira Radomirovi}a ve} je
stigao dio gra|evinskog materijala, koji su obezbijedili
KSS i kom{ija.
- Mi smo nabavkom gra|evinskog materijala zapo~eli
realizaciju ovogodi{we humanitarne akcije. Materijal za
po~etak gradwe Radomirove ku}e nabavili smo zahvaquju}i
donacijama na Svetosavskoj zabavi, a drugi dio sredstava usmjeri}emo kao pomo} porodici
sa ~etvoro djece u Poto~anima.
Wih tek treba da obi|emo i da

Apel
iz Gorwih
Vija~ana

vidimo {ta im treba - ka`e

predsjednica Kola srpskih sestra Qubinka Rapi}, dodaju}i da
je saradwa ove organizacije, donatora i mje{tana velika garancija uspje{ne realizacije
nekog projekta.
Novu ku}u za Radomira, wegovog brata i snahu gradi}e kom{ije radnim akcijama, a do
zavr{etka novog doma uku}ani
}e biti smje{teni u ku}i ro|aka. Svi se nadaju da bi sigurniji
krov nad glavom mogao biti brzo
zavr{en, {to zavisi i od vremena i sredstava. Qudi dobrog srca
na vremenske prilike ne mogu da
uti~u, ali na brzinu gradwe svakako mogu donacijama, kako bi
Radomir i wegovi krsnu slavu,
Svetog Iliju do~ekali u novom,
boqem i sigurnijem domu.
J. DEMOWI]

U Domu kulture

@ivot na
promaji
Kod Uni kredit banke AD, u Prwavoru, otvoren je `iro ra~un za
pomo} tro~lanoj porodici Peja{inovi} u
Gorwim Vija~anima.
Dragan Peja{inovi} i
wegovi roditeqi su
ve} godinama bolesni,
a `ive u dotrajaloj riglo va noj ku }i, kroz
koju stalno duva promaja. Krov ku}ice je
tako|e dotrajao, a ja~i
vjetar mogao bi pokidati salonit plo~e i
ugroziti wihov `ivote. Svi do bri qu di,
koji imaju razumijevawa za ovu po ro di cu,
mogu uplatiti novac
na ra ~un: 5511-05111202-5922, na ime Dragan Pe ja {i no vi}, a
telefon za kontakt je:
065/917-937. Troje Peja {i no vi }a bi li bi
im, ka ko ka `u, bes krajno zahvalni.

Glumci za bolesnog sugra|anina

^lanovi prwavorskog
Dramskog studija SKPD
#Prosvjeta# izveli su u prepunoj dvorani Doma kulture
u Prwavoru pozori{nu
predstavu za djecu #Nevoqe
sa nesta{nim igra~kama#, u
re`iji Brankice Radowi}.
Prihod od 784 marke namije-

wen je za lije~ewe 30-godi{weg Darka Tofila iz Prwavora, kome je neophodna

transplantacija bubrega i
pankreasa. Prwavorski mladi stvaraoci, wih tridesetak, prodefilovalo je
pozornicom Doma kulture
daju}i tako lijep primjer

qudske humanosti i razumijevawa za zdravstvene nevoqe mladog ~ovjeka. U akciju

se ukqu~io i m:tel, a pozivom
na broj 1457 do kraja februara gra|ani su mogli da daruju konvertibilnu marku za
te{ko bolesnog Prwavor~anina. (zn)

na{ZAVI^A

RO\ENDANI 7

J
Sa{a
Amixi}

Pri~a o
slavqeniku
iz Prwavora

Jedan od na{ih sugra|ana koji je imao tu

#privilegiju# da se rodi 29. februara je i
Sa{a Amixi}.
Na svijet je do{ao prestupne 1972. godine
u bawalu~koj bolnici, kao prvo dijete svojih
roditeqa. Ima 44 godine. Me|utim, ako se latimo {aqive matematike, pa ostavimo po
strani godinu ro|ewa i kao ro|endan uzmemo
samo 29. februar, ispada da Sa{a ima tek 11
godina i da je wegov dvanaestogodi{wi sin
Marko stariji od wega!
- Pa kad se tako sra~una da imam
ro|endan svake prestupne godine jeste
smije{no - ka`e kroz smijeh Sa{a, ina~e realizator u TV K3 Prwavor.
Dok je bio dje~ak, bilo mu je, ka`e,

Kad
je sin
stariji
od oca

te{ko da shvati za{to ostala djeca svake godine slave ro|endan po istom datumu, a on
svake ~etiri godine.
- Bilo je neobi~no. Kad nije prestupna
godina i kad februar nema 29 dana, ja sam kao
ro|endan uzimao 1. mart ili 28. februar ka`e Sa{a, mada priznaje da se kao dijete
smatrao posebnim {to pravi ro|endan ima
svake ~etiri godine.
To {to je datum wegovog ro|ewa pomalo
neobi~an, Sa{i nije donosilo nevoqe kroz
`ivot. U Prwavoru je zavr{io osnovnu i sredwu {kolu, tu je osnovao porodicu i sa suprugom Danijelom stekao dvoje djece, Marka i
devetogodi{wu Ninu.
J. D.

SLAVEN TUBOWI] IZ DOWE ILOVE IMA "MAWAK" RO\ENDANA I VI[AK KILOGRAMA

Ro{tiq moram
da zaboravim!
Ovaj mladi},
zaposlen na
benzinskoj pumpi
u [ibovskoj, dao
sebi u zadatak da
poslu{a stru~na
lica i "skine"
pedesetak
kilograma. Vedro
raspolo`ewe je
za{titni znak
najmla|eg od
{estoro djece
porodice
Tubowi}

ara. Odrastao je i razvijao se u

svojoj vi{e~lanoj porodici, zavr{io osnovnu {kolu u [ibovskoj, a potom i tokarski zanat u
prwavorskoj sredwoj {koli.
Posao u svojoj struci, kao i
ve}ina wegovih {kolskih drugara, nije
uspio da prona|e, pa
je poku{ao sa alter na ti vnim
rje{ewem.
I

u mla|im godinama realno je razmi{qao: najboqe je da prona|i

sebi zap o slewe,
da bud e
svoj
~ovjek
i da

ne zavisi finansijski od roditeqa.

S tim ciqem zaposlio se
kao to~ilac goriva na jedinoj
bezinskoj pumpi u [ibovskoj.
Ka`e da mu je drago, jer ima
svoju platu i finansijsku nezavisnost, pa }e, kako planira, ostati na ovom radnom mjestu. Kao
mlad ~ovjek, znao je Slaven i
#zalomiti#, odnosno do~ekati
sitne sate u kafani. Sada su se
stvari malo promijenile, a Slaven slobodno vrijeme uglavnom
provodi zajedno sa suprugom
Sla|anom, rodom iz Crkvene.
-Ono o ~emu najvi{e
razmi{qam je na~in
na koji bih skinuo ki-

upru`nici Tubowi} iz Dowe

Ilove krajem februara 1992. godine dobili su najmla|e od {estoro
djece. Sudbina je htjela da Slaven bude ro|en ba{ 29. febru-

Branislavka Ostoji}, doma}ica iz Crkvene, skromno obiqe`ila ro|endan

Na selu nema praznovawa

Na prwavorskom podru~ju
ima, kako procjewuju u mati~nim uredima, tek oko 40 lica
koja su ro|ena prestupne godine, posqedweg februarskog
dana. Me|u wima je i Branislavka Ostoji}, porijeklom iz
poto~anske porodice Davidovi}. Iako u zrelim godinama,
sa 44 qeta, iza ove doma}ice je
tek 11 ro|endana. Prazni~ni
datum obiqe`ila je skromno,
sa sve~anim ru~kom, dru`ewem sa rodbinom i zajedi~kom
konstatacijom da }e novo sli~no drugovawe imati tek 2020.
godine.

Branislavka je nekoliko
godina radila u obli`wim
Poto~anima, ina~e svom rodnom selu, ali je ga{ewem Zemqo ra dni ~ke
za dru ge
Ko ope ra ti va, os ta la bez
po sla. Sa da, kao do ma }i ca,
ima pune ruke posla.
- Na selu nema mnogo praznovawa. Svetkujemo samo kada su ve}i sveci, ali i tada
vaqa nahraniti `ivinu, stoku,
pripremiti obroke za uku}ane. Uzgajamo tovne bikove, pa
i tu ima stalno obaveza, jer
`ivotiwe ne treba i ne smiju
da gladuju. Stignemo sve to da

uradimo, pa za sebe mogu da ka`em da sam sre}na supruga,

majka i doma}ica - pri~a Branislavka, ne propu{taju}i da
pohvali supruga Gojka i sina
Sa{u, koji je, kao 18-godi{wak, polaznik tre}eg razreda
sredwe {kole u Prwavoru.
Ova tro~lana ekipa slo`nih Ostoji}a mo`e mnogima
u Crkveni i susjednim selima
slu`iti kao primjer me|usobnog razumijevawa, marqivosti i zajedi{tva. Saznali smo
to od wihovih kom{ija i poznanika iz ovog sela, sa kojima
smo nedavno razgovarali, ra-

spituju}i se za Ostoji}e.
Sezonu radova na poqu
ili u ba{ti Branislavka tako|e shvata maksimalno ozbiqno, jer blagovremeno treba
obezbijediti dovoqne koli~ie hrane za doma}instvo. Ve}
u ovom mjesecu, poslije prividnog zimskog predaha, Ostoji}e ~ekaju ve}e obaveze, sjetva,
prikupqawe sijena, a za kraj
poqoprivredne sezone, berba
kukuruza. Ne pada im to te{ko, jer su ve} na u~i li da
imawe odr`avaju i pro{iruju
iskqu~ivo svojim trudom.
B. R.

la`u. #Napali# su me kilogrami, prosto se lijepe za mene,

imam ih za #izvoza#, negdje oko
120 kila `ive vage trenutno,
{to bi se reklo, pa sam se obratio stru~wacima za tu oblast u
Bawaluci. Rekli su mi kako
treba da se hranim, jer samo ve}om disciplinom na tom poqu,
mo`e se sa~uvati zdravqe. Naravno, za svoje dobro, prihvatio
sam savjete, pa }u morati da probu{im tawir - kroz {alu govoKAZNA
- Kada mi je doktorica
zaprijetila da moram
zaboraviti na jagwetinu, u sebi sam pomislio,
pa zar me mogla sti}i
te`a kazna. Ipak, dr`a}u se preporuka, a ro{tiq }u baciti u trwe
ili nekome pokloniti ka`e Slaven.

ri ovaj uvijek raspolo`eni mladi}, stalno spreman za {ale na

tu|i, ali i svoj ra~un.
Nije mu, ka`e, bilo svejedno kada mu je doktorica rekla
da jagwetinu mora potpuno izbaciti iz jelovnika. Ipak, poslu{a}e #naredbu# stru~waka, a
sebi je dao u zadatak da do narednog ro|endana skine 50 kilograma. Wegovi veseli drugari
odmah su to prokomentarisali
rije~ima: Ho}e na{ Slaven skinuti toliko kilograma, ali iz
pu{nice, kada bude trajala sezona su{ewa mesa.
Ekipu #Na{eg zavi~aja#
ve} je pozvao da zajedno proslavimo wegov novi ro|endan, za
~etiri godine, kada }e se, ~vrsto
obe}ava, predstaviti sa optimalnom kila`om.
-Uspje}u ja da ponovo izgledam kao momak, na}i }u na~ina
da skinem te dosadne kilograme
- najavquje {ibova~ki #pumpaxija#.
B. RADULOVI]

Branislavka
Ostoji}

DAN @ENA
DVOGLED

Kolovo|e u
sukwama
U pore|ewu sa op{tinama iz okru`ewa, u Prwavoru `ene imaju mnogo
izra`eniju ulogu u dru{tvenom `ivotu. Mogli
bismo krenuti od Kabineta na~elnika op{tine,
gdje svoja odjeqewa predvode Dragana Toma{, Qubinka \uri}, @ana
Peki}, Du{ka Kopustewski, Swe`ana Debeqak i
Gordana Moravac. Preostala dva odjeqewa predvode xentlmeni, a
na~elnik i zamjenik na~elnika op{tine tako|e
su mu{karci. Uvijek isti~u da su dame zahvalne
saradnice, vrijedne i sposobne, da su istinski profesionalci u svojim
resorima.
I primjeri iz privrede
govore da su `ene sposobni menaxeri, odnosno
organizatori procesa rada. Dragica Planin~i} je
na ~elu #Vetprodukta#
dvadesetak godina, Sawa
Pazurevi} kao rukovodilac predvodi najmnogoqudniji privredni kolektiv
u na{oj op{tini Fabriku obu}e #Sanino#, gdje je
zaposleno vi{e od 400
`ena. U privredi je na poziciji direktora i Slavica Stani} i to u mesnoj
industriji #Trivas#.
Zvawe direktorice
ima i Qubinka Stani},
koja tro{i drugi ~etvorogodi{wi mandat u prwavorskoj Gimnaziji, a na
poziciji broj jedan je i
doktorica Marija Stefawuk u Domu zdravqa.
Na kulturnoj sceni
~elne pozicije, dodu{e
amaterskim anga`ovawem, imaju Brankica Radowi} u Dramskom
studiju #Prosvjete#, Slavica Slatinac u SKPD
#Prosvjeta#, [tefica
Borodenko u KUD-u #Taras [ev~enko#, Swe`ana
Mirkovi} u #Romskoj djevojci#...
Kroz svoje djelovawe
prwavorske dame predstavqaju se svojim sposobnostima u pravom svjetlu,
daju}i, svaka na svoj na~in, pe~at javnom `ivotu
i stvarawu lijepe slike o
Prwavoru. Kolovo|e u sukwama daleko su iznad prwavorske politi~ke
stvarnosti i pojedinaca
kojima su sva|e, uvrede i
omalova`avawa drugih
#posao#, koji , na`alost
#najboqe rade#. Vaqda }e
ih bira~i u oktobru kazniti za wihovu #dobrotu#
i #sposobnost#. Takve likove ne pomiwemo imenima, jer su u ovom
skromnom pregledu, u
prvom planu osobe kojima
}emo, kada za to do|e vrijeme, iskreno ~estitati
Osmi mart.
N. Z.

Stamenka Kova~evi} decenijama vjerna najve}oj prwavorskoj osnovnoj {koli

Sla|ana Petro

Ne ra du jem se pen zi ji! Ponosn

eke `ene }e uvijek, pa i u ove

martovske dane,
ostati mawe primije}ene, iako su
zaslu`ile na{u
pa`wu. Te `ene nisu ni direktorice, niti uspje{ne preduzetnice,
politi~arke,
profesorice, doktorice, ali
su vjerne supruge, po`rtvovane
majke, pouzdane, po{tene i
vrijedne radnice, ~estite kom{inice...
Jedna od takvih je i Stamenka Kova~evi}. Neki ka`u
da karakter oslikava ime ~ovjeka. Ko poznaje Stamenku
slo`i}e se s tim. Vrijedna, radna, pouzdana - `ena koja ve} 37
godina po`rtvovano i profesionalno obavqa svoj posao.
Svojim svakodnevnim besprijekornim radom obezbje|uje da
u~ionice budu ~iste i uslovne
za nastavu.
Radni sta` zapo~ela je s
prvim {kolskim zvonom, u novotvorenoj Osnovnoj {koli
#Deveti maj#, jo{ 1. aprila,
1979. godine. Na posao je primqena u vremenu kada je direktor {kole bio Radomir
Miki}. Ona je i jedini, od danas zaposlenih 103 radika
Osnovne {kole #Nikola Tesla#, koji u toj ustanovi radi
od prvog dana. Godine su prolazile, generacije u~enika dolazile i odlazile, smjewivali su
se nastavnici, direktori, pomo}no osobqe, teta Stamenka
ostaje jedini svjedok svih de{avawa u ovoj ustanovi.
Sje}a se svojih po~etaka objekat nov, |aka mnogo vi{e
nego danas, prebrojavalo se
dnevno i do 3.200 kifli za |a~ku u`inu. Disciplina u~enika je bila na vi{em nivou, mada
zaslu`iti po{tovawe djece
bez dnevnika u ruci, nikad nije

rupa stanovnica
Prwavora odnedavno poha|a nastavu u kreativnoj
radoinici, koju
organizuje Hobi art centar
#Bubamara# iz Bawaluke. U
ulozi instruktora je Maja Savi}, koja je prijatno iznena|ena velikom odzivom na{ih
sugra|anki.
- Na{a `eqa je da `ene
nau~e tehniku izrade dekupa`a, odnosno lijepqena ukrasnih salveta na razne kutije i
predmete, a sve to je na kraju
lijep ukrasni predmet u na{im
boravi{nim prostorijama, ali
mo`e poslu`iti i kao poklon
dragim osobama. Prema zainteresovanosti, kakvu pokazuju,
sigurna sam da }e uspjeti da savladaju kako dekupa`, tako i
druge tehnike, kao {to su vitra`, antik tehnika, izrada
crte`a na staklu... - ka`e Savi}eva.

Stamenka Kova~evi}

bilo lako. U dana{we vrijeme

to je jo{ te`e, ali ne i nemogu}e. Stamenku vole i po{tuju ne
samo radnici {kole, nego i roditeqi i u~enici, jer se na wu
uvijek mogu osloniti i za wu
imaju samo rije~i hvale.
Stamenka Dujakovi} ro|ena je 1955. godine u selu Lipqe,
pored istoimenog
manastira, na mjestu gdje se potok
Mlije~nica uliva u
rijeku Bistricu, na
teritoriji op{tine Tesli}. Osnovnu
{kolu #Danko Mitrov# zavr{ila je u rodnim selu. Godine 1975. udala se u [wegotinu,
za Luku Kova~evi}a. Nedugo
potom rodio im se sin Dragan.
Mladi bra~ni par kupuje plac,
napu{taju roditeqsku ku}u i
sele se u Prwavor.
Luka je radio u Sarajevu,

dok se ku}a ne sagradi, `ivjeli

su u pomo}nom objektu. Stamenka se sje}a tih vremena.
- Slagala se cigla po cigla, sve {to si mogao sam, radio si, nisi zvao majstore, za
sve ve }e ra do ve va qa lo je
pripremiti hranu za radnike.
Kada smo se malo sku}ili, a na{ Dragan postao sredwo{kolac,
bilo je vrijeme da se
predahne. Me|utim,
mu` je ostao bez posla u Sarajevu. Po~eo
je rat - sje tno pri ~a
Stamenka.
Vrijedna i istrajna, ova
`ena uspjela je da se izbori za
budu}nost svog djeteta. O tim
te{kim vremenima svjedo~i:
- Kao i drugi, dr`ala se
stoka, {to smo posijali to smo
i imali. Uslijedilo je {kolovawe sina u Beogradu. Na{a

skroma primawa nisu bila dovoqna, zaposlila sam se dodatno u mesnici i radila dok sin
nije zavr{io fakultet. Danas
ne moramo toliko raditi. Dragan je o`ewen, on i snaha \ur|ica rade, imamo unuku Lidiju.
Zdravqe i snaga polako me izdaju, ali se ne predajem. Imam
za koga da `ivim, kome da se
radujem.
Ipak, Stamenka se ne raduje penziji, ka`e najqep{e je
`eni dok ide na svoj posao, rasporedi platu i kre}e se u
dru{tvu.
Ako vam ova pri~a djeluje
nezanimqiva ili ve} poznata,
to je zato {to je sli~na `ivotnoj pri~i va{e majke, sestre,
bake, tetke... Siroma{nih foto-albuma, bogatih sje}awa,
ispuwenih du{a, jer `ive san
svoje djece.
Aleksandra VUKAJLOVI]

la|ana Petrovi} ve}

godinama je
anga`ovana
na poslovima
u [tampariji
#Petrograf#, koja je weno i
vlasni{tvo supruga @eqka.
Firma se nalazi u Prwavoru, u prizemqu lijepo
ure|ene porodi~ne ku}e.
U djelatnosti koju su
svojevremeno odabrali kao
profesionalno zanimawe,
imaju jo{ nekoliko radnika.
Rije~ je o ve} afirmisanoj
firmi, a {irok obim posla
zahtijeva i stalna ulagawa
na planu tehnolo{kog
ja~awa. Petrovi}i uspijevaju da budu u trendu,
prate}i najnovija dostignu}a u grafi~koj djelatnosti, jer samo tako mogu
odr`ati nivo usluga.
Slo`nu porodicu ~ine
i dvojica sinova. Nikola i
Dra`en, koji imaju 16, odnosno 14 godina, odlu~ili su,
jo{ kao mali{ani da krenu
stopama oca @eqka. Posvetili su se atletici i tenisu
i ve} imaju zavidne rezultate.
Pravi uzor im je, naravno, otac @eqko, koji je i
poslije 16 godina, ostao jedini Prwavor~anin koji
ima zvawe olimpijca, jer je
2000. godine nastupao na
Olimpijskim igrama u Sidneju.
Stariji sin Nikola zagazio je atletskim stazama i
ve} stigao do reprezentativca Bosne i Hercegovine,
naravno u mla|im kategorijama, dok Dra`en majstorski
barata reketom. Stekao je
na desetine trofeja i medaqa, a za nabrajawe samo
trijumfa na republi~kim i
dr`avnim prvenstvima tre-

Prwavor~anke na djelu pokazuju kreativnost

"Bu bama ra" za sve pro fe si je

Iz kreativne
radionice u
Prwavoru

Ono {to je tako|e interesantno, kreativne radionice

okupqaju `ene svih obrazo-

vnih profila, a me|u polaznicama je i Dragana Glavan.

- Ovo je zaista lijep na-

~in da se u slobodno vrijeme

bavimo izradom zanimqivih
predmeta, kojima }emo uqe-

p{ati na{e prostorije. Ovo

mi je u svakom slu~aju mnogo
privla~nije nego da vrijeme

na{ZAVI^A

DAN @ENA

ovi} iz Prwavora anga`ovana na nekoliko frontova

na na svoje sportiste
balo bi mnogo vi{e prostora.
Velike zasluge, iako nije
trener, za uspjehe uku}ana
ima i Sla|ana, ~ija je obaveza
pripremawe opreme, ali i
ne{to jo{ va`nije.
-Svaki nastup moji
uku}ani, pogotovo djeca
~ekaju sa jednom vrstom optere}ewa, pa mo`da i neke
blage nervoze, uzrokovane
`eqom za novim pobjedama. Ja
sam
wihova
de`urna
podr{ka, razgovaramo, psiholo{ki se pripremaju uz
neke moje preporuke koje im,
znaju to priznati nakon nastupa, budu od koristi - pri~a
Sla|ana.
Ponosna je bila Sla|ana
i na ovih dana odr`anom Izboru najboqih prwavorskih
sportista, jer su novi pehari
stigli u trofejnu sobu ove
porodice.
Puna sportska sezona tek
nastaje, pa i za ovu vrijednu
`enu po~iwe, uz redovne obaveze
u
doma}instvu i na
redovnom
radnom
mjestu,
svojevrsno
#igrawe#, ali i
~ekawe novih lijepih vijesti sa atletskih i
teniskih terena.
Glava porodice, svojevremeno atletski maratonac
@eqko, priznaje da tri
}o{ka wihove ku}e le`i na
Sla|ani, a jedan na zemqi.
O rezultatima trojice
Petrovi}a ~esto smo pisali
na stranicama na{eg lista.
Do{lo je vrijeme da ka`emo
neku rije~ i o osobi koja
tako|e nosi zna~ajan dio zasluga za uspjehe mu{kog dijela porodice.
B. R.

Sla|ana
Petrovi}

I dame u lova~kim hajkama

[trba ~ka eki pa

na Ozre nu

{esnaestoj hajci
na vuka na planini Ozren u~estvovala je i mlada
`ena lovac Qubinka Brkovi} iz [trbaca. U najbrojnijoj hajci
u~estvovalo je oko hiqadu lovaca sa

Qubinka Brkovi}

podru~ja Republike Srpske i

Bosne i Hercegovine. Qubinka je ~lan Lova~ke sekcije u
[trpcima, a wena dugogodi{wa iskustva u lovu i ovaj put
do{la su do izra`aja.
- Na hajci na vuka u~estvujem drugi put. Ova hajka je najbrojnija u BiH. Nakon {est
godina odstrijeqen je jedan
vuk, ta~nije vucica. Organizacija je bila odli~na, a na na
Ozren je i{lo nas 12 iz [trbaca - ka`e Brkovi}eva.
Lova~ko udru`ewe #Borik# bilo je drugo po brojnosti
u~esnika na ovogodi{woj
ozrenskoj hajci. Qubinka je
ovim putem istakla da su u hajci u~estvovale tri wene drugarice po hobiju, te je pozvala sve
zainteresovane pripadnice we`nijeg pola da se pridru`e u
ovom rekreativnom dru`ewu.
Iz ku}e Brkovi}a lovci
su jo{ i Qubinkina sestra i
otac, a prijemni ispit ~eka i
wen maloqetni brat, tako|e
veliki zaqubqenik lova i
prirode.
M. P.

@ivotni put Jovanke Tubowi}

provodim uz TV program - isti~e Glavanova.

Najmla|a polaznica je Jovanka Pavlovi}, 12-godi{wa
u~esnica Osnovne {kole
#Branko ]opi}#.
- Moja tetka kupila mi
je boje i qepila, pa sam zavoqela ovaj na~in umjetni~kog
ispoqavawa. Raduje me svako
novo saznawe i tek sada vidim koliko predmeta mo`emo uqep{ati na jednostavan
i jeftin na~in - primje}uje
Jovanka.
Radionica se organizuje
zahvaquju}i partnerskoj saradwi sa kwi`arom #Kuzmo
prom#, odnosno Vidi Kuzmanovi}, iz te ustanove, koja je
odavno, vlastitom uporno{}u, postala
pravi majstor u
izradi ru~nih radova. (br)

Od Ilove pa do Varvarina
Penzionerka, koja je bila izuzetno po{tovana i omiqena u prwavorskom Domu
zdravqa, dolazi iz centralne Srbije na godi{wa okupqawa biv{ih radnika

ada je Jovanka
Tubowi} iz Dowe Ilove postala prvi put
tetka ve} u svojoj 12. godini ro|ewem najstarije sestri}ke Nade, nije ni
slutila da }e kasnije u svom
`ivotu dobiti i trajno nositi
naziv #tetka Jo{a#. Nikada
nije osnovala brak pa nema svoje djece. @ivjela je i sada `ivii povu~eno, mirno, bez
eksponirawa, pa je bila cijewena kod kolega u prwavorskom Domu zdravqa, gdje je kao
sprema~ica u laboratoriji do~ekala penziju 2003. godine.
Naziv #tetka# prati Jo-

vanku kod svih onih koji su

imali priliku da je upoznaju.
Svojevremeno, dok je radila,
znala je da tje{i djecu, koja
su se pla{ila uboda injekcije.
Jovankina odluka
je bila da nakon penzionisawa ode da `ivi kod mla|e sestre u
gradi} Varvarin, nedaleko od Kru{evca,
u centru Srbije. To je
jezi~ko podru~je gdje
je prisutna slabija upotreba pade`a, pa je i Jovanki trebalo vremena da
se navikne na izgovor u tom
mjestu. Ubrzo je u novoj sredini

Jovanka
Tubowi},
lijevo

dobila naziv #tetka Jo{a iz

Varvarin#.
I pored krhkog
zdravqa i nemale geografske udaqenosti
izme|u mjesta stanovawa i mjesta
ro|ewa, Dowe
Ilove, Jovanka
~esto do|e u svoj
zavi~aj. Bar tri
puta godi{we posjeti rodbinu, porazgovara
sa
poznanicima, do|e
i do grada gdje je provela radni vijek da vidi kako se izgled
op{tinskog centra mijewa.

- Neizmjerno me obraduje
pozivnica koju dobijem svake
godine od rukovodstva Doma
zdravqa u Prwavoru, da prisustvujem obiqe`avawu krsne
slave, Sveti vra~evi Kozma i
Damjan, {to dolikuje jednoj takvoj ustanovi da se sjete svojih
biv{ih radnika. Samo od mog
zdravstvenog stawa zavise moji
budu}i dolasci - ka`e Jovanka.
Za protekle godine boravka u novoj sredini, tamo u Srbiji, savladala je ne{to druga~iji
na~in `ivota, ali je ostalo i
mnogo sje}awa na obi~aje iz rodnog kraja, zavi~aja ilovskog.
Jednog i nezaboravnog.
D . SIMI]

10

NACIONALNE

ZAJEDNICE

Nakon nevremena u [tivoru

Godi{wi Ukrajinski bal u Prwavoru

Za dan prekrili crkvu

Nakon olujnog nevremena,
koje je u prvoj polovini februara zahvatilo i podru~je
prwavorske op{tine, najvi{e {tete bilo je na niskonaponskoj i dalekovodnoj
elektromre`i. Ekipe elektrodistribucije imale su pune ruke posla, a o{te}ewa
nisu zaobi{la ni selo [tivor, gdje su jaki udari vjetra
raznijeli krovne table sa
mjesne rimokatoli~ke crkve.
Slo`ni Italijani i wihove kom{ije sutradan po-

slije nevremena su se organizovali u rekordno kratkom

roku i odmah prionuli na
posao. Obnovili su krov, pa
je vjerski objekat ponovo dobio raniji izgled. [tivor~ani su i na taj na~in
pokazali zajedni{tvo i
stalnu spremnost da vlastitim trudom odr`avaju izgled
sela, u ovom slu~aju najstarije gra|evine, u kojoj
ispoqavaju svoje vjerske
potrebe. (nz)

[ev~enko nije zaboravqen

Godi{we okupqawe prwavorskih Ukrajinaca, organizovano povodom po~etka
Vaskr{weg posta, proteklo je i
ovaj put u znaku veseqa, pjesme i
igre. Weguju}i naviku da obnavqaju sje}awa na velika imena
iz istorije ovog naroda, ~lanovi sekcija podmlatka iz Prwavora i Naseobine Li{we,
dio zabavnog programa posvetili su djelima jednog od
najve}ih stvaralaca Tarasa
[ev~enka, ~iji se datum
ro|ewa i smrti obiqe`ava de-

vetog i desetog marta.

-Mi smo blagovremeno
po~eli sa pripremama, a posao
nam je olak{ala rutina koju
smo stekli prethodnih godina.
Zabava je protekla ba{ onako
kako smo pri`eqkivali, a to su
nam potvrdili i brojni gosti
koji su samo za ovu priliku stigli u na{ grad - rekla je [tefica Borodenko, predsjednica
Kulturno-prosvjetnog dru{tva
#Taras [ev~enko#.
Ukrajincima su zahvalili
i na~elnik op{tine Sini{a

Gatari}, ministar u Vladi Republike Srpske Zlatan

Kloki}, po~asni konzul Ukrajine za Bosnu i Hercegovinu
Mirko Cvjetinovi}, kao i
brojni drugi gosti iz javnog
`ivota.
-Ono {to nas posebno
ohrabruje le`i u ~iwenici da
se u okviru raznolikog programa predtavilo 45 mladih
izvo|a~a. Oni su prava garancija da }e se na{i obi~aji,
jezik i kultura wegovati i u
nekim budu}im vremenima -

rekao je odbornik nacionalnih

mawina u lokalnom parlamentu
Branko Deket.
Po starom dobrom obi~aju,
u kulinarskoj ponudi nije izostala ~uvena ukrajinska ~orba,
bor{~, kao i piroge, kao simbol kuhiwe naroda ~iji su prvi
predstavnici na ove prostore
stigli krajem 19. vijeka. Zabavu
i goste blagoslovio je vjerski
slu`benik Petar Sitnik,
starje{ina
crkve
Preobra`ewa Gospodweg u Prwavoru. (nz)

FEBRUARSKI KARNEVAL U PRWAVORSKIM SELIMA

kupili su se mje{tani, ali i stanovnici

susjednih sela, da bi
u~e{}em u ovom doga|aju uveli~ali najzna~ajniju
godi{wu smotru, kojom se obiqe`ava po~etak Vaskr{weg
posta.
-Za ovu priliku redovno
dolazim iz Italije, gdje ve} godinama `ivim i radim. Rodno
selo se ne zaboravqa, jer sam
ovdje proveo najqep{e godine
svoje mladosti. Vidim da su moje kom{ije ponovo pripremili
razne bogato ukra{ene kostime i maske, pokazuju}i vhunsku
kreativnost ove vrste, kakva se
malo gdje mo`e vidjeti. Ne bi
se postidjeli
ni ve}ih
gradova u
na{oj
ma ti c i ,

SVE PROLAZI,

s a m o m a { k a r e o s t a ju
Selo [tivor bilo je prvog februarskog vikenda najraspjevanije naseqe ovog
dijela Republike Srpske. Organizovana je maskarada, kao tradicija koja se
vjerno weguje jo{ od dolaska Italijana na ove prostore, prije 133 godine.

Italiji - ka`e Konstantin Po{taj, koji

uskoro zavr{ava svoj
radni vijek u zemqi svojih
predaka.
Okupqawe karnevalske povorke i ove godine
bilo je u doma}instvu Lui|ija Andreate, kod Kafe
bara #Trentino#, odakle je
karavan krenuo kroz selo.

Lijepo su do~ekani kod svih ku}a, putuju}i do centra mjesne

za je dni ce [i bov ska, ko joj
[tivor u administrativnom
smislu pripada.
Nisu [tivor~ani ni ovaj
put pro pus ti li da po ~as te
brojne goste. Za sve wih bilo je
dovoqno vina, sokova, poslastica i iskrenih osmijeha dobrodo{lice.

-Ovo je za nas najzna~ajnije

godi{we okupqawe, na koje dolaze i gosti iz Bawaluke, Prijedora, Tuzle, Dervente... Za
popularne maskare se `ivi, o
wima se mjesecima pri~a - isti~e Slavica Andreata, rodom
iz susjednog sela Grabik Ilova.
Vi{e od {est decenija redovni u~esnik je i penzioner

Stjepan Moreti, koga posebno

raduje da tradiciju, s puno qubavi ~uvaju i najmla|i ovda{wi Italijani.
-Sigurno je da bi i prve
doseqeni~ke porodice, da su sa
nama, koje su ovdje davno stigle,
bile zadovoqne na~inom na koji organizujemo karneval - ka`e Mo re ti, do da ju }i da bi
porodi~no veseqe bilo kom-

pletnije da su iz Italije stigli wegovi sinovi i unu~ad,

Ulogu doma}ina i ove godine imao je Frawo Rover, mjesni #knez# i akti vis ta na
republi~kom i dr`avnom nivou, naravno kada su nacionalne zajednice u pitawu.
-Ovdje dolazim, sa dru{tvom iz Tuzle ve} godina. Mi u
na{em gradu imamo Udru`ewe
Italijana #Rino Zindonai#,
ali ne organizujemo karneval.
Drago mi je {to }u Prwavor
posjetiti i tokom qeta, kada
bude organizovan popularni
Festival folkora nacionalnih mawina Republike Srpske
- rekao je Tihomir Kne`i~ek.
Nakon defilea kroz selo,
u~esnici su se okupili u mjesnom Domu kulture, gdje je do
sitnih sati trajala zabava.
Na sli~an na~in Poklade
su obiqe`ili i prwavorski
^esi u prigradskom selu Ma}ino Brdo, gdje su u prethodnom
avgustu proslavili 120 godina
od dolaska prvih ~e{kih porodica na ovo podru~je.
-^uvamo uspomene na na{e
pretke, na onih dvadesetak porodica koje su prve stigle na
ovo podru~je i bukvalno u {umskom kompleksu po~eli da stvara ju uslo ve za ka kav-ta kav
`ivot. Mnoga prezimena su nestala, a o wima svjedo~e samo
po`utjele, ko zna koliko stare,
fotografije. Bio bih danas
sre}niji da je vi{e djece u selu,
ali kriza ~ini svoje, a mladi
mjesta tra`e u inostranstvu sjetno zbori veteran Beddih
Braco Hajek.
U povorci kroz selo u~estvovali su i gosti iz Vukovara.
Osijeka, Slavonskog Broda,
Kaptola, Prijedora, Nove Vesi... Nisu izostali ni predstavni ci ~e {ke am ba sa de u
Sarajevu, koji su, kako naglasi{e, bili odu{evqeni na~inom
na koji je organizovan karneval
u ovom prigradskom nasequ.
B. RADULOVI]

na{ZAVI^A

KOLA@

Prwavorski
bajkeri
glancaju
svoje
qubimce

Zimsku pauzu ~lanovi Motokluba #Prwavor 07# iskoristili su za dogovore o

ovogodi{wim aktivostima.
Odr`ana je i sjednica Skup{tine, na kojoj je umjesto Bore Miji}a, za novog ~elnog ~ovjeka
izabran tako|e dugogodi{wi
~lan Predrag Drini}. Miji},
koji je motoriste predvodio od
osnivawa kluba, prije osam godina, povla~i se, ali samo sa predsjedni~ke pozicije, jer ima, kako

Nova
sezona,
novi
predsjednik

11

ka`e, mnogo privatnih obaveza.

U narednom periodu obavqa}e
du`nost potpredsjednika, a sekretar }e i daqe biti @eqko
Bo`unovi}.
Najzna~ajniji doga|aj bi}e i
ove godine junska Motorijada, o
kojoj ova slo`na i masovna dru`ina ve} uveliko razmi{qa.
^ini}e se novi koraci i na omasovqewu kluba podmlatkom, kao
i na planu {irewa saobra}ajne
kulture. (nz)

Zapisi iz starog Prwavora

Deputacija u Beogradu

ada bi, prema ranije utvr|enom protokolu deputacije, koje su sa~iwavali

pred sta vni ci oblas ti,
srezova, gradova, dru{tvenih, vjerskih i kulturnih
ustanova, na banketu koji
bi kraq organizovao, prolazili pored kraqa i iz po{tovawa mu se poklonili. Naravno, u
tim prilikama bi se organizovali
razni drugi prijemi i susreti. U
jednoj takvoj deputaciji u~estvovali su i predstavnici tada{weg
sreza Prwavor predvo|eni Lukom
Stankovi}em, onda{wim na~elnikom gradske op{tine.
U drugoj polovini decembra
1929. godine kraq Aleksandar je,
povodom proslave svog ro|endana,
ali i povodom politi~kih promjena u zemqi od 6. januara i 3. oktobra 1929. go di ne, or ga ni zo vao
prijem za predstavnike jugoslovenskih banovina. Poslije prijema depu ta ta Sav ske, Pri mor ske,
Moravske i Vardarske banovine, u
Beograd su 28. decembra 1929. godine doputovali predstavnici Zetske i Vrbas ke ba no vi ne, me |u
kojima su bili i predstavnici iz
Prwavora. Poklonstvenu deputaciju Vrbaske banovine u kojoj se
nalazilo dvije stotine delegata,
predvodio je Hamzaga Huseinovi},
predsjednik Bawalu~ke op{tine i
dr Todor Lazarevi}, poslanik Bawalu~ke op{tine. Delegati iz prwavorskog sreza su se #posebnom
vozu# deputacije Vrbaske banovine, koji je krenuo iz Bawe Luke,
pridru`ili u Brodu, te su
za je dno nas ta vi li
put ka Beo-

gradu.
Na `e qe zni ~koj sta ni ci u
Beogradu, ~im se zaustavio voz sa
deputatima, muzika je zasvirala
dr`avnu himnu, a hor #Obili}# otpje vao je pje smu #Hej tru ba ~u#.
Pozdravni govor deputatima Zetske i Vrbaske banovine, ispred
Beogradske op{tine i Beogra|ana,
uputio je dr Miloslav Stojadinovi}, tada{wi potpredsjednik Beograd ske op {ti ne. Po `e liv {i
dobrodo{licu predstavnicima
dviju banovina, on je, izme|u ostalog, izrazio zadovoqstvo {to mo`e poz dra vi ti pred sta vni ke
#slavom uven~ane Zete# i #na{e
di~ne kroz stole}a napa}ene Bosne. Svi vi do{li ste da se poklonite svome narodnom kraqu#. U
tom trenutku svi skidaju kapu i razliva se pokli~: #@iveo kraq, `iveo#.
Na banketu, koji je organizovan prilikom do~eka delegata Vrbaske banovine, rije~i pozdrava
uputio je Vojislav Za}ina, drugi
potpredsjednik Beogradske op{tine, a prisutne je pozdravio u ime
Beogra|ana kao #tuma~ wihovog
velikog odu{evqewa i qubavi#.
On je tom prilikom jo{ rekao da
su #sve one veli~anstvene manifestacije koje je Beograd video
prilikom dolaska predstavnika,
koji su do{li da se poklone na{em
uzvi{enom kraqu, posvedo~ile
najboqe koliko dr`avotvornog smisla

ARHIVA
Redakcija na{eg lista poziva
~itaoce koji raspola`u starim dokumentima i fotografijma iz pro{losti
Prwavora da nam dostave
materijal te vrste, koji }emo,
nakon kori{}ewa, vratiti
vlasnicima.
ima ceo na{ narod#.
Prijem kod kraqa Aleksandra
bio je 29. decembra 1929. godine u
17 ~asova u starom dvoru. U svom
govoru, koji su zasigurno sa velikom pa`wom i ushi}ewem slu{ali
i predstavnici iz Prwavora, kraq
je izme|u ostalog rekao, da su u nacionalnom srcu naroda Zetske i
Vrbaske banovine morali #na}i
dubokog odjeka silni pokli~i narodnom jedinstvu i Kraqevini Jugoslaviji...#. Kraq Aleksandar je
izrazio svoje nadawe da }e predstavnici banovina u mjestima iz kojih
dolaze, biti tuma~i wegovih `eqa
#da svu istrajnost i snagu uputimo
radu na narodnom blagostawu i
kulturnom podizawu#.
Zavr{iv{i svoj govor kraq
Aleksandar je pri{ao deputaciji
svakog sreza pa tako i prwavorskog. Prvi je pred kraqa istupio i
sa wim razgovarao Luka Stankovi} kao vo|a deputacije prwavorskog sreza, a zatim se wegovo
veli~anstvo

pozdravilo i razgovaralo i sa drugim predstavnicima prwavorskog

sreza. Kraq se raspitivao o prilikama u na{em kraju, o `eqama i
potrebama naroda.
Nakon povratka u Prwavor,
Luka Stankovi} }e uputiti pozdravni telegram tada{wem predsje dni ku op {ti ne Beo grad ske
Milo{u Sav~i}u. U telegramu se
ka`e:#Gospodine predsedni~e, po
povratku iz na{e slavne prestolnice hitam da vama kao i celom op{tin skom odbo ru naj srda ~ni je
zahvalim ispred sebe i ispred ostalih delegata sreza prwavorskog
Vrbaske banovine na qubaznom i
sjajnom gostoprimstvu prilikom
na{eg dolaska u Beograd na poklowewe Wegovom veli~anstvu kraqu
Aleksandru Prvom#. U potpisu Luka Stankovi}, na~elnik gradske
op{tine Prwavor.
Ne mo`e se sa sigurno{}u re}i ko je jo{ pored Luke Stankovi}a bio u delegaciji prwavorskog
sreza na poklowewu kraqu tog decembra 1929. godine, ali se mo`e
pretpostaviti da su u~e{}e u tome
uzeli tada{wi prwavorski prota
Jovo Jovanovi}, li~nost koja je u
na{em gradu imala veliki ugled i
koja je osim u vjerskom, uzimala sve
vi{e u~e{}e i u politi~kom `ivotu Vrbaske banovine, a tako|e i
tada{wi poznati prwavorski u~iteq \eka Kqaji}.
Osim predstavnika iz Prwavora, na poklowewu su bile i deputacije okolnih mjesta kao {to su
Derventa, Tesli}, Doboj, Te{aw,
Bosanski Brod, Kotor Varo{,
Nova Topola i drugi.

Pi{e:
Dario
TOPI]
Me|u mnogobrojnim i
raznovrsnim
manifestacijama
kojima je narod u
Kraqevini
Jugoslaviji ispoqavao
svoju qubav i odanost
prema zemqi i kraqu
Aleksandru I
Kara|or|evi}u, kao
{to je proslava Dana
ujediwewa, kraqevog
ro|endana, ro|endana
kraqice Marije, kao
i ro|endana
prestolonasqednika
Petra II, proslave
kraqevog imendana i
sl. bio je i odlazak u
Beograd na
poklowewe kraqu
u okviru odre|ene,
kako se to u to
vrijeme nazivalo,
poklonstvene
deputacije

12 ^ESTITKE

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" ^ESTITAJU NA[IM DAMAMA OSMI MART

I @ELE VAM SVE NAJBOQE POVODOM DANA OP[TINE - 24. MARTA!

e-mail: anker30a@gmail.com

Sve vrste hqeba, peciva, bureke, krompiru{e, sirnice,

kroasane i druge vrste slatkih i slanih peciva i poslastica

Redakcija
"Na{eg zavi~aja"

PRODAJNI OBJEKTI U PRWAVORU,

U ULICAMA SVETOG SAVE (051/660-201)
I KARA\OR\EVOJ (051/641-060)

Dobro do{
l

i!

zahvaquje ~itaocima na
dugogodi{wem dru`ewu i
saradwi. Ovo je na{ mjesec,
jer 15. marta obiqe`avamo
ro|endan lista. Krenuli smo
15. marta 2012. godine.

Dobro do{li!

Ne}emo iznevjeriti
va{e povjerewe, jer
mi smo dio qep{eg
Prwavora!

na{ZAVI^A

13

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" ^ESTITAJU NA[IM DAMAMA OSMI MART

I @ELE VAM SVE NAJBOQE POVODOM DANA OP[TINE - 24. MARTA!

SIGURAN PREVOZ PUTNIKA I TRANSPORT ROBE

ZA[TITA
na radu,

ZA[TITA
od po`ara

Vlasnik Pero Suvajac, telefon 066/668-434

STALNA LINIJA PRNJAVOR - SENT GALEN

PE KA RA CVIJETA
PRWAVOR, TEL: 051/663-217, 066/905-353

sve vrste hqeba, slavske i prazni~ne poga~e, peciva, burek, pice...

"Te{i}" DOO, Prwavor, Veqka

Milankovi}a 21, telefoni:
051/663-479, 065/515-977

SZTR "Sunce"
Prwavor, magistralni put bb

tel: 051/663-151, 065/905-876

Uqep{ajte praznike bogatom ponudom

iz na{eg proizvodnog programa
e-meil: slasticarna.sunce@gmail.com

KOMUNALNO PREDUZE]E

PARK PRWAVOR

Qep{i grad,
zajedni~ka briga
SERVIS MALE[,

MAGISTRALNI
PUT, PRWAVOR,
TEL: 065/614-368

TEHNI^KI PREGLED,
REGISTRACIJA VOZILA,
SERVIS, VULKANIZERSKE
USLUGE, [LEP SLU@BA,
ATRAKTIVAN
UGOSTITEQSKI OBJEKAT...
MJESTO GDJE ]ETE UVIJEK BITI BRZO I KVALITETNO USLU@ENI

14

POSLOVNI PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" ^ESTITAJU NA[IM DAMAMA OSMI MART

I @ELE VAM SVE NAJBOQE POVODOM DANA OP[TINE - 24. MARTA!

"Emex Trade" DOO, Prwavor,

naseqe Ratkovac, ulica Svetog Jovana 1, telefon: 648-222

Bogata i kvalitetna ponuda elektro i vodo

materijala, centralno grijawe, keramika
{panska i italijanska, sanitarije, gipsane
plo~e, prate}i pribor i usluge

Dijamantsko
bu{ewe
betona
Dragoqub Sari}, Prwavor, Svetosavka bb,
tel: 065/252-320

Op{tinski odbor

Socijalisti~ke partije
Prwavor

PEKARA JUNGI]
PRWAVOR, MAGISTRALNI PUT, 051/470-295

Uvijek svje`e sve vrste hqeba, bureka,

pica, slatkih i slanih peciva...

LOVA^KO
UDRU@EWE
"BORIK",
PRWAVOR
O[TAR POGLED ^LANICAMA NA[E @ENSKE SEKCIJE!

JU Ergela "Vu~ijak", Prwavor

na{ZAVI^A

SPORT 15

J
PROGLA[ENI NAJBOQI SPORTISTI PRWAVORA

Nagra|eni sportisti

ONI SU NA[ PONOS

Za sportistu
godine progla{ena
~lanica Karate
kluba Ipon Nata{a
Vidovi}, a u
najbli`oj pratwi
tekvondoista Bojan
Male{evi}.
Tekvondo klub
najboqi kolektiv
za proteklu godinu.
Nagra|eni i
najistaknutiji
sportski talenti

d 26. februara Prwavor ima najboqe

sportiste i klubove
za 2015. godinu. Prema o~ekivawu, zvawe
najboqeg sportiste pripalo je
karatistkiwi Nata{i Vidovi},
~lanici kluba Ipon, koja je pro{le godine zasijala na prvenstvu svijeta, u letonskom
glavnom gradu Rigi. Osvojila je
tri medaqe, zlatnu i dvije srebrne, pa je sredinom decembra
progla{ena za najuspje{nijeg
sportistu Republike Srpske za
proteklu godinu.
- U karateu sam prisutna od
svoje {este godine. Jo{ kao djevoj~ica zaqubila sam se u ovaj
sport, a ta qubav dr`i me jednakim `arom i danas. Stigla sam
do majstorskog zvawa, odnosno
crnog pojasa, ali }e moje napredovawe donekle biti usporeno,
jer sam od jesenas bruco{ na bawalu~kom Medicinskom fakultetu, na odsjeku stomatologije.
Obaveze na fakultetu su mi, naravno, u prvom planu, ali }u mo`da poku{ati da treniram u
nekom od bawalu~kih klubova,
kako bih sa~uvala kontinuitet.
Znam da se od mene sada o~ekuju
samo vrijedni rezultati, pa ne
smijem da razo~aram sve one koji
su u mene vjerovali - rekla je 20godi{wa Nata{a.
Najbli`i Nata{i na gene-

ralnoj listi bio je Bojan Male{evi}, ~lan Tekvondo kluba

Prwavor, u ~ijoj kolekciji su
brojni pehari i priznawa, jer je
u ovom sportu prisutan ve} 13
godina.
U seniorskoj konkurenciji
nagra|eni su i najboqi sportisti u pojedinim granama. Pehare
su dobili tekvondoistkiwa Jovana Wegovan, atleti~arka Jelena Gaji}, xudisti Swe`ana
Kusi} i Dejan Kolari}, odbojka{ica Dragana Jankovi}, ko{arka{ Milo{ Jugovi}, {ahista
Drago{ Strugar, rukometa{
Mile [qivi} i fudbaler Aleksandar Subi}.
Atleti~arka Valentina
Samarxi} predvodila je listu
najperspektivnijih mladih
sportista, dok je kod mu{karaca
u vrhu wen klupski kolega Adin
^aji}. Nagra|eni su jo{ i tekvondoisti Elda Me{i} i Sava
Wegovan, xudisti Vawa \ura{
i Dejan Milija{, teniser Dra`en Petrovi}, karatisti Jovana
Vojvodi} i Ogwen Blagojevi},
kik-bokser Marko Prgowi},
{ahisti Vidanka [qivi} i
JUBILEJ
Jubilarna nagrada na
15. Izboru najboqih
uru~ena je Fudbalskom
klubu Borac iz [ibovske, ~lanu Podru~ne lige, za 50 godina
postojawa. Povodom
vrijedne godi{wice
sportski radnici iz
[ibovske planiraju nekoliko prigodnih sadr`aja, a jedan od wih
bi}e i snimawe dokumentarnog filma o pet
desecnija postojawa fudbala u ovoj mjesnoj zajednici. Iz rukovodstva
Borca pozivaju sve biv{e ~lanove i simpatizere, ukoliko imaju bilo
kakve dokumente i fotografije iz istorije Borca, da ih dostave u klub.

PRVI DRES
Me|u gostima zavr{ne priredbe bio je i {ahovski radnik
iz Poto~ana Bogdan Savi}, koji je me|u prvima ~estitao na
priznawu koje je uru~eno mladom fudbaleru Du{ku Subi}u.
- Mali Subi} i wegov stariji brat, naravno sa svojim roditeqima, `ivjeli su dugo u istoj stambenoj zgradi u Poto~anima, u kojoj i ja `ivim. Nekada davno, kada je
Aleksandar imao mo`da tek ~etiri godine, ja sam mu na jednom zboru u Poto~anima kupio i poklonio prvi dres.
Aleksandar se dvoumio izme|u Zvezdinog i Parizanovog dresa, da bi
odabrao onaj u crveno-bijeloj boji. Stigao je, eto, do pravog Partizanovog dresa, a na tu
~iwenicu smo ponosni svi mi iz
Poto~ana - rekao je Savi}.
Sim \uri}, odbojka{ica Bojana
Lazi}, ko{arka{ Filip
[ar~evi}, rukometa{ Milo{ Veqan~i} i fudbaler Du{ko Subi}.
U kategoriji veterana nagra|en je Dalibor
Vrhovac, koji je imao seriju sjajnih ostvarewa na
uglednom takmi~ewu u
francuskom gradu Nica, dok su najboqi sportski radnici @eqko
Petrovi}, Perica \umi}, Goran Ili{kovi}, Goran
Bo`i} i Vlado [qivi}. Najboqi trener je Dragan Milankovi}, koji je ve} godinama
anga`ovan u Karate klubu
Ipon.
Priznawe u kategoriji invalida dobila je {ahistkiwa
poto~anskog PO[K-a Nada
Maru{i}, a nagrade za minuli
rad u sportu dodijeqene su Peri Radanovi}u, Ervinu Mujani}u i Slavi{i Desi}u. Posebno
priznawe dobio je teniser Marko Pezer, a vrednovan je i lawski u~inak dva prwavorska
futsal prvoliga{a Obili}a i
Qubi}a.
Najboqi kolektiv je Tekvondo klub Prwavor.
- Sportisti vole kada se
wihovi rezultati na pravi na~in vrednuju, pa je i na{im takmi~arima ovo priznawe
posebno drago. To nam predstavqa i lijepu ~estitku uo~i sko-

ra{weg ro|endana kluba i 22

godine postojawa tekvondo
sporta u Prwavoru - rekao je
trener Branislav Wegovan, koji je svojevremeno bio glavni
inicijator
za osni-

Nata{a
Vidovi}
i Bojan
Male{evi}

vawe ove slo`ne trofejne dru`ine.

Wegovan je podsjetio i na
martovski turnir, kao jedan od
doga|aja posve}enih proslavi
Dana op{tine.
- Organizova}emo do sada
najmasovniji turnir, koji }e nositi ime #Open Bosna i Hercegovina#, a 12. marta dolaze nam u
goste takmi~ari iz svih balkanskih zemaqa. Bi}e to, bez sumwe, jedna od najve}ih tekvondo
smotri u ovom dijelu Evrope,
ne{to kao otvoreno prventvo Balkana - istakao je
kormilar prwavorskih
tekvondoista.
U~esnike zavr{ne
priredbe progla{ewa
najboqih pozdravio je
na~elnik op{tine Sini{a Gatari} isti~u}i ponos na dobre
rezultate prw a -

vorskih
sportista.
- Posebno mi je drago jer
smo dali najboqeg sportistu
Republike Srpske za pro{lu
godinu, a to je tek drugi put da
neko od na{ih takmi~ara zauzme tako visoku poziciju na republi~kom nivou - rekao je
Gatari}, koji je svojevremeno,
odnosno 1997. godine progla{en
za sportistu Republike Srpske.
Organizator izbora bio je
Op{tinski sportski savez, a
predsjednik Saveza Miroslav
Popadi} ka`e da je izuzetno zadovoqan, jer je ova smotra predstavqala #istinsku svetkovinu
sporta i mladosti#. Pokroviteqstva se i ove godine prihvatio prvi opertivac op{tine
Sini{a Gatari}.
B. RADULOVI]

Prwavorska
xudo ekipa

Prwavor~ani u Vojvodini

Iz Temerina {est medaqa

Mladi prwavorski xudisti,
~lanovi kluba #Soko M# uspje{no su se predstavili na uglednom me|unarodnom turniru u
Temerinu, koji je okupio 750 takmi~ara iz sedam zemaqa. Pod
vo|stvom trenera @ivka Milija{a, #sokolovi# su osvojili
{est srebrnih medaqa, a do odli-

~ja su stigli Suzana Kusi}, Dejan

Milija{, Swe`ana Kusi}, Marko Igwati} i Marija Popovi},
koja je osvojila dvije medaqe.
Mladi prwavorski takmi~ari nastupa}e uskoro na prvenstvu Republike Srpske, a pred
wima je jo{ nekoliko predstavqawa ovog proqe}a.(nz)

Startovao i Borac iz [ibovske

Novi treneri,
stare ambicije
Nakon povla~ewa Slobodana
Gali}a, brigu o seniorskom pogonu Borca iz [ibovske preuzeli su Mladen Bobar i Milan
Kquni}, kojima }e proqe}na
sezona predstavqati vatreno
kr{tewe na klupi ovog kolektiva. Ekipa je u skladu sa planom startovala s pripremama, a
u prvoj prijateqskoj utakmici,
posqedwe februarske nedjeqe,
gostovali su u Kosjerevu, gdje su
protiv doma}eg Milana pora`eni sa 2:0. Izostao je
kapiten Slavi{a Stojanovi}, koji ima problema sa
koqenom.
Dres Borca ovog proqe}a nosi}e i \or|e Petrovi}, Toni Danilovi},
Nenad Kostre{pevi}, Qubi{a
Vasili} i
Majkl
\u ki},
dok je
situaci ja
sa napa da ~em
J a sminkom
Kova~em
ne iz vjesna,
jer ga,

poslije Zvijezde iz Grada~ca,

sada `eli drugoliga{ Mladot
iz Dowe Slatine.
Proqe}na sezona po~iwe 19.
marta, kada }e [ibov~ani putovati u Kladare doma}em istoimenom rivalu, koji je
jesenas napravio iznena|ewe,
jer se u [ibovskoj radovao ubjedqivom trijumfu (3:0). Bio je
to jedini poraz Borca na doma}em terenu.
Ambicije kluba,
prema rije~ima
predsjednika Du{ka Jovani}a, su
o~uvawe trenutnog petog mjesta
na tabeli, kako bi
se na qeto u vedrom
raspolo`ewu proslavilo 50 godina
postojawa
B o r ca.(nz)

FUDBALERI QUBI]A ZAKQU^ILI SERIJU KONTROLNIH UTAKMICA

Segi} obe}ava
bezbri`no
proqe}e
Drugoliga{
odigrao ~etiri
kontrolne utakmice
i u vedrom
raspolo`ewu ~eka
premijerni
proqe}ni okr{aj
protiv Lakta{a.
Umjesto Gorana
Kostre{evi}a, za
{efa stru~nog
{taba imenovan
Milorad Segi}, koji
vjeruje u dobra
ostvarewa ekipe

Optimizam
- trener
Milorad
Segi}

ostovawem u Dubravama, kod Gradi{ke, fudba le ri Qu bi }a su

po sqe dweg fe bru ar skog vikenda okon~ali seriju
prijateqskih utakmica. Protiv jeseweg prvaka Regionalne li ge, #pla vi# su igra li
nerije{eno 3:3, a golove za
Prwa vor ~a ne pos ti gli su
Danko Segi} 2 i Boris @i`ak.
Kao i ra ni jih go di na,
Qubi} nije `urio sa po~etkom priprema. Prvo ovogodi{we okupqawe bilo je 7.
februara, kada je ekipu preuzeo Mi lo rad Se gi}, dok }e
dosada{wi kormilar Goran
Kostre{evi} ostati u klubu,
a bi}e zadu`en za rad sa mla|im selekcijama.
- Vjerujem u ove mladi}e,
jer je wihov domet mnogo ve}i nego {to to pokazuje pozi ci ja na ta be li. ^e ka nas
la k{i ra spo red, ali i bez
toga, sposobna je ova genera-

ci ja za mno go ve }e do me te.
Nadam se da }u uspjeti da dovo qno mo ti vi {em igra ~e,
kako bi se na vrijeme udaqi-

li iz zone ispadawa - ka`e

trener Segi}.
Prije nastupa u Dubravama, ekipa je imala jo{ tri

gostovawa. Protiv srba~ke

Sloge pora`eni su sa 3:1 od
ba wa lu ~kog @e qe zni ~a ra
izgubili su sa 2:1, a od mrkowi}ke Slobode sa 4:1.
Proqe}na sezona otvara
se 5. marta, kada }e u Prwavo ru gos to va ti ko m{i je iz
La kta {a. Na{ dru go li ga{
najavquje trijumf i revan{
za jesewi neuspjeh, kada su izgubili sa 3:2, golom koji su
pri mi li u sa mom fi ni {u
utakmice.
Kada je igra~ki kadar u
pitawu, u ekipu se vratio iskusni Slavi{a Jovani}, ali
}e ne dos ta ja ti po uz da ni
Ibrahim Mujki}, koji je iz
privatnih razloga otputovao
u inostranstvo, a u prvih neko li ko ko la ne }e bi ti ni
Zorana Kova~evi}a. Stru~ni
{tab ne}e mo}i ra~unati ni
na Mi la na Ba la ba na, jer je
napustio klub.
Ono {to }e sva ka ko
obradovati fudbalere i navija~e je najava predsjednika
kluba Nemawe Vasi}a da }e
se kona~no pristupiti ure|ewu odavno dotrajalih svla~ionica.
Ove godine navr{ava se
sedam decenija od osnivawa
kluba, ali jo{ nije poznato
na koji na~in }e biti obiqe`en jubilej postojawa najpopu lar ni jeg prwa vor skog
sportskog kolektiva. (nz)

I ove godine u Poto~anima

@enski {ahovski turnir

Jasminko
Kova~

U rukovodstvu PO[K-a u
Poto~anima ni ovog marta ne}e
izostati tradicija koju s ponosom weguju ovda{wi {ahovski
zanesewaci, predvo|eni Miroslavom Popadi}em. Bi}e odigran 37. po redu `enski
{ahovski turnir, na kome se
o~ekuje dolazak dvadesetak

igra~ica iz Republike Srpske.

Skup }e biti odr`an u nedjequ, 6. marta, u Osnovnoj {koli
#Milo{ Crwanski#, a nastup su
ve} najavile igra~ice iz Dervente, Broda, Tesli}a i Bawaluke.
Kao glavni favorit kotira Sara
Ja}imovi}, koja iza sebe ima ve}
nekoliko prvih mjesta na ovoj

Budite s nama i u aprilu jer

DIO
p{egSMO
qqeMI
P
Prwaavoraa

uglednoj priredbi posve}enoj

proslavi Dana `ena. Turnir }e
biti odigran po {vajcarskom sistemu, u devet kola i traja}e jedan dan.
Organizator je
obe zbi je dio pri vla~ne nov~ane nagra de za naj bo qe

plasirane
u~esnice.(zn)

:
:
: , . 4,

:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, Na{
zavi~aj Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,